Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.19 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 62 7597869 7594006 2026-09-11T23:25:46Z ~2026-48339-98 371620 /* */ 7597869 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Nikola Šubić Zrinski (opera)]]|operu}} {{Infookvir plemić | ime = Nikola Šubić Zrinski</br>Nikola IV. Zrinski | titula = zrinski knez i grof | slika = Nikola Šubić Zrinski - poprsje u Zagrebu.jpg | veličina = 220px | opis = <small>Poprsje Nikole Šubića Zrinskog u [[Zagreb]]u</small> | alt = | grb = [[Slika:Coa Hungary Family Zrínyi.svg|50px]] | nasljedna_titula = Hrvatski ban | vladavina = | prethodnik = [[Petar Keglević]] | nasljednik = [[Petar II. Erdődy]] | suprug = | supruga = Katarina Franakapan Ozaljska<br>Eva von Rosenberg | djeca = Ivan II.<br>Jelena<br>Katarina II.<br>[[Juraj IV. Zrinski|Juraj IV.]]<br>Doroteja<br>Krsto<br>Uršula<br>Barbara<br>Margareta IV.<br>Ana II.<br>Vuk<br>Nikola V.<br>Magdalena<br>Ivan III. | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:COA Zrinski 1546.svg.png|18px]] [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] | otac = [[Nikola III. Zrinski]] | majka = Jelena Karlović Krbavska | datum_rođenja = oko [[1508.]] | mjesto_rođenja = [[Zrin (utvrda)|Zrin]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[7. rujna]] [[1566.]] | mjesto_smrti = [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatolička crkva|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} [[Datoteka:Signatur Nikola Šubić Zrinski.PNG|mini|Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog]] [[Datoteka:Barabas-zrinyi.jpg|mini|150px|Miklós Barabás (1842): Nikola Šubić Zrinski]] '''Grof Nikola Šubić Zrinski''' ili '''Nikola IV. Zrinski''' (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''Zrínyi Miklós'') ([[Zrin (utvrda)|Zrin]], oko [[1508.]] – [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]], [[7. rujna]] [[1566.]]) bio je hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana [[Hrvatska|hrvatske]] [[Povijest Hrvatske|povijesti]], član velikaške obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]. == Životopis == [[Datoteka:Portret van Nikola Zrinski, RP-P-1999-1482.jpg|lijevo|mini|Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća]] Nikola Šubić Zrinski, prema nekim povjesničarima Nikola Zrinski – Sigetski, Nikola Zrinski stariji ili pak Nikola (IV.) Zrinski (jer je u rodoslovlju obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] četvrti po redu s tim imenom), bio je sin [[Nikola III. Zrinski|Nikole (III.) Zrinskog]] i krbavske kneginje [[Jelena Karlović Krbavska|Jelene Karlović]], sestre (kasnijeg) hrvatskog bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Imao je braću [[Ivan I. Zrinski|Ivana]], Jurja i Petra, te sestre Jelenu (udanu za [[Franjo Tahy|Franju Tahyja]]) i Margaretu (udanu za Ivana Alapića). Njegov otac bio je zagovornik habsburške struje, tj. izbora [[Habsburg]]ovaca za kraljeve [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatske]] i [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], te je već u njegovo vrijeme počeo uspon obitelji Zrinski. Vrhunac uspona dogodit će se upravo u vrijeme Nikole IV. koji će nastaviti stopama svog oca u vidu potpore obitelji Habsburg te će steći mnogobrojne posjede. Nikola je ratovao protiv [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u svojoj 21. godini u obrani [[Beč]]a [[1529.]] godine, [[car]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] nagradio ga je tada konjem i zlatom.<ref name=":0">Martina Findrik, „Povijest obitelji Zrinski,“ u ''Nikola Zrinski Sigetski i sigetska bitka 1566. – 2016'', ur. Mladen Houška (Sveti Ivan Zelina: Muzej Sveti Ivan Zelina, 2016).</ref>{{Is|str. 10.}} Godine 1539. našao se usred sukoba kralja [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] s [[Ivan Katzianer|Ivanom Katzianerom]]. Naime, Katzianer je doživio [[Katzianerova vojna|poraz kod Osijeka 1537.]] godine, te je optužen za veleizdaju, ali je pobjegao. Najprije se sklonio u [[Susedgrad]], ali ga je ubrzo napustio zbog nesigurnosti, te je došao kod Zrinskih koji su mu dali utvrdu Kostajnica na uživanje dok ne dogovori mir s kraljem Ferdinandom.<ref name=":1">Ivan Kukuljević Sakcinski, ''Zrin grad i njegovi gospodari'' (Zagreb: Tiskara Narodnih Novinah, 1883).</ref>{{Is|str. 63.}} Međutim umjesto pregovora s kraljem Katzianer se upustio u pregovore s Osmanlijama te je pokušao pridobiti i Zrinske. Kada je Nikola odbio svaku suradnju s Osmanlijama Katzianer je zaprijetio da će predati Kostajnicu sultanu. Braća Ivan i Nikola Zrinski sastali su se s [[Nikola Jurišić|Nikolom Jurišićem]] [[9. srpnja]] [[1539.]] godine u [[Ivanić-Grad|Ivaniću]] kako bi raspravili što dalje s Katzianerom. Dogovoreno je kako će kralj dati braći slobodno pismo kojim im oprašta sve počinjene grijehe te su dogovorene predaje i potvrde prava na neke gradove.<ref name=":2">Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata'', sv. 3, dio 1, ''Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527. – 1608)'' (Zagreb: Knjižara L. Hartmana, 1911).</ref>{{Is|str. 138.}} U konačnici je Nikola dao naredbu da se Katzianera ubije, a naredba je izvršena 27. listopada iste godine u Kostajnici, nakon što su ga poslije večere ubila dvojica Nikolinih sluga.<ref name=":1" />{{Is|str. 63–64.}}<ref name=":2" />{{Is|str. 138.}} Osobito se proslavio [[1542.]] godine kad je s 400 [[Hrvati|Hrvata]] spasio [[Budimpešta|Peštu]] od sigurne propasti. Građani i suvremenici su naveliko slavili njegovo [[junaštvo]], govoreći da ga je sam [[Bog]] poslao. Zbog njegovog junaštva i Jurišićeve potpore, car i [[kralj]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]], [[24. prosinca]] 1542. godine,<ref>Laura Hrenić, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:2801/datastream/PDF/view ''Andrija Kačić Miošić u svjetlu povijesne znanosti: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312121709/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:2801/datastream/PDF/view |date=12. ožujka 2025. }}, mentor: Irvin Lukežić, prof.dr.sc., Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2021., str. 19.</ref> izabrao ga je za hrvatskoga [[ban]]a. Dana [[17. lipnja]] [[1543.]] godine vjenčao se je s [[Katarina Frankopan|Katarinom Frankopan]], sestrom kneza Stjepana Frankopana Ozaljskog. U tom braku rodilo im se mnogo djece, od kojih je najpoznatiji [[Juraj (IV.) Zrinski]]. Među Nikolinim potomcima najznačajniji su njegov unuk [[Juraj (V.) Zrinski]], te praunuci [[Nikola Zrinski|Nikola]] i [[Petar Zrinski|Petar]]. Njegova kćer Katarina Zrinski je bila prva supruga ugarskog palatina Györgya Thurzó (1567. – 1616.).<ref name="Peter Sedlák">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41224 Peter Sedlák: Jakušići - plemići slavonskog porijekla u povijesti Slovačke],{{citat|Godine 1607. oženio se Andrija groficom Juditom Thurzo (1585. – 1637.), kćeri palatina Jurja Thurza i njegove prve žene Katarine Zrinski.}}Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 7, br. 1, 2007., str. 92.</ref> Godine [[1546.]] Nikola je, kao nadoknadu za dug od 20 000 forinti te vojne zasluge, dobio [[Međimurje (regija)|Međimurje]],<ref>{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39822 |title=Međimurje |accessdate=23. veljače 2023. |language=hrvatski |publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.}}</ref> sjeverni dio [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinske županije]].<ref>{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/127707 |title=''Međimurje – povijest, identitet i seobe'' (str. 581) |accessdate=23. veljače 2023. |language=hrvatski |author=Emil Heršak, Joža Šimunko: |publisher=Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, 1990.,}}</ref> Na Međimurje je prava polagala i obitelj [[Keglevići|Keglević]], ali je naposljetku uz potporu kralja Nikola izašao kao pobjednik u sukobu.<ref name=":3">Nataša Štefanec, ''Heretik Njegova Veličanstva'' (Zagreb: Barbat, 2001).</ref>{{Is|str. 16.}} Od tog vremena Zrinski se počinju brinuti za Ugarsku jednako kao i za Hrvatsku, a Međimurje im je postalo najvažniji posjed o čemu najbolje govori prebacivanje središta obitelji u [[Čakovec]] te novi grb obitelji koji od [[1554.]] godine sadrži i grb [[Ernušti|Ernušta Čakovečkih]], bivših gospodara Međimurja.<ref name=":1" />{{Is|str. 69.}}<ref name=":3" />{{Is|str. 25–26.}} Čakovec će se nalaziti u posjedu obitelji Zrinski sve do njihova izumiranja (krajem 17. i početkom 18. stoljeća). Godine [[1556.]] Nikola je bio jedan od ljudi koji su slomili prvu opsadu [[Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)|Sigeta]], istog onog grada kojega će i sam braniti deset godina kasnije. Međutim iste te godine izgubio je Nikola gradove [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnicu]] i Novi, a 1550-ih godina Zrinski su izgubili posjede u [[Pounje|Pounju]].<ref name=":1" />{{Is|str. 69.}}<ref name=":3" />{{Is|str. 25–26.}} U isto to vrijeme Zrinski je radio na prebacivanju svojih posjeda sjeverno, u sigurnija područja, a dio starijih, južnih (sada ugroženih posjeda), istrgovao je s obitelji [[Erdődy]]. Zrinski su se tada u potpunosti okrenuli sjeveru, a Međimurje u tom vremenu postaje posebno važno te se na granicama Međimurja gradi cijeli niz utvrda kako bi se ovaj posjed zaštitio od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio "ostatke ostataka" ([[Latinski jezik|lat.]] "reliquiae reliquiarum")<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/52389 reliquiae reliquiarum] enciklopedija.hr, pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti. Uspješno je ratovao i dobio velik broj bitaka. Godine [[1556.]] Zrinski se odrekao banske časti jer je kralj Ferdinand povjerio zapovjedništvo nad dijelom banske zemlje [[Ivan Lenković|Ivanu Lenkoviću]] i tako udario temelje kasnijoj [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]],<ref name=":1" />{{Is|str. 71.}} te je savjetovao kralju [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I.]] neka postavi [[Petar Erdődy|Petra Erdődyja]] za novog bana. Kralj je teška srca ispunio zahtjev Zrinskog, ali mu je ipak udovoljio i otpustio ga je u najvećoj milosti imenujući ga pritom meštrom kraljevskih tavernika (rizničara). Nikola se fokusirao na obranu svojih sjevernih posjeda te je očito presudio kako mu banska čast više neće u tome biti od velike pomoći pa je odlučio odstupiti. Sljedeće godine Zrinski je stekao i vlastelinstvo Monyorokerek, današnji [[Eberava|Eberau]] u [[Gradišće|Gradišću]], na teritoriju ugarske županije [[Željezna županija|Vas]].<ref name=":0" />{{Is|str. 71.}} Kako se središte Zrinskih prebacilo na sjever, a najvažnija utvrda sa sjeverne strane Drave bila je Siget, Nikola je na vlastiti zahtjev [[1561.]] godine imenovan kapetanom Sigeta. Svega dvije godine kasnije domogao se i uprave nad zadunavskim okrugom (dio pojasa obrane od Osmanlija). Upravo će u Sigetu, gradu kojeg je sam odlučio braniti, u konačnici položiti život [[1566.]] godine. Nikola IV. uzdigao je svojom politikom obitelj Zrinski iznad okvira Kraljevine Hrvatske i Slavonije te će od njegovog vremena nadalje obitelj biti dio utjecajne političke elite Kraljevine Ugarske, ali i nadnacionalne elite Habsburške Monarhije.<ref name=":4">Géza Pálffy, „Prekogranična povezanost Nikole IV.i Nikole VII. Zrinskog (hrvatsko-mađarska plemićka obitelj u aristokraciji Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i u Habsburškoj Monarhiji),“ u ''Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti'', ur. Romana Horvat (Zagreb: Matica hrvatska, 2012).</ref>{{Is|str. 129.}} Osim vještom politikom i lojalnošću kralju Ferdinandu Nikola je širio utjecaj obitelji i bračnim vezama. Tako je svoju djecu davao u brakove s utjecajnim obiteljima diljem Habsburške Monarhije.<ref>Prva žena, [[Katarina Frankopan]], rodila mu je trinaestero djece. Druga žena bila mu je češka plemkinja Eva Rozenberg, koju je oženio [[1564.]] godine, a s njom je imao sina Ivana.</ref> Koliko je obitelj Zrinski postala utjecajna najbolje govore dvije epizode: godine [[1563.]] na krunidbi [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] za hrvatskog i ugarskog kralja Nikola je predvodio pratnju od 3000 konjanika ugarskih i hrvatskih velikaša.<ref name=":1" />{{Is|str. 72.}}<ref>Klaić, ''Povijest Hrvata'', 240, navodi kako je tijekom krunjenja Nikola nosio „zlatnu jabuku s krstom“, a njegov sin Juraj „dalmatinsku zastavu“.</ref> Također, povodom pogreba kralja i rimskog cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]], Nikola je nosio kopiju [[Kruna sv. Stjepana|Svete krune]] u Beč, a njegov sin [[Juraj IV. Zrinski|Juraj]] nosio je zastavu Kraljevine Ugarske.<ref name=":4" />{{Is|str. 134.}} Sve ove činjenice, od časti koje je Nikola dobio, preko brakova koje je dogovarao, pa sve do rasporeda njegovih posjeda u trenutku smrti [[1566.]] godine, govori u prilog tvrdnji da od sredine [[16. stoljeće|16. st.]] obitelj Zrinski više nije samo hrvatska plemićka obitelj, već i ugarska plemićka obitelj i jedna od važnijih obitelji u Monarhiji općenito. == Herojska obrana Sigeta == {{glavni|Bitka kod Sigeta}} [[Datoteka:Park of Hungarian Turkish Friendship Szigetvár 2.jpg|mini|Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I u blizini Sigeta]] Godine [[1566.]] [[sultan]] [[Sulejman I.]], u već dubokoj starosti (72 godini života) s više od 100.000 vojnika i 300 topova na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bio osvajanje [[Beč]]a koji bi potom poslužio kao polazna točka za daljnja osvajanja. Osim što ga je starost potaknula na jedan zadnji, veliki pohod na Ugarsku, dodatna motivacija bila je i neuspješna [[Opsada Malte|osmanska opsada Malte]] [[1565.]] godine, krvavi i neuspjeli pohod koji nikako nije smio biti zapamćen kao posljednji pohod velikog sultana Osvajača.<ref>László Kontler, ''Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi'', prev. Draženka Kešić i Silvije Devald (Zagreb: Srednje Europa, 2007).</ref>{{Is|str. 155.}} Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2.500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima: ''"Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!"''.<ref>[http://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskog-leonidu/ U spomen na hrvatskog Leonidu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230524084925/https://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskog-leonidu/ |date=24. svibnja 2023.}}, [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]], nsk.hr, 7. rujna 2012., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Opsada je počela [[5. kolovoza]] i trajala je punih mjesec dana. Kako se sigetska posada junački branila i pritom nanosila teške gubitke osmanskoj vojsci, [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović|Sokolović]] poslao je Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]]. Malo poslije Sulejman šalje dokaz Zrinskome da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja u [[Međimurje|Međimurju]], te traži da mu preda grad ako ga želi živa, a potom su poslali više pisama na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, u kojima su pozivali branitelje da uludo ne gube glave, nego neka se predaju pa će ih sultan još i nagraditi. Iako su znali kako ne postoje nikakvi izgledi da im pristigne pomoć, Zrinski i branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali nego su ostali vjerni svojoj prisezi. Tako su od jutra do mraka branitelji i dalje nastavili uspješno odbijati mnogobrojne juriše, nanoseći teške gubitke osmanskoj vojsci. Sultan Sulejman I. je iznenada umro [[4. rujna]], ali veliki [[vezir]] Mehmed-paša Sokolović vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral. Nakon što su [[7. rujna]] vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Osmanlije su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz osmansku skupinu kod pokretnog [[most]]a, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći [[sablja|sabljom]]. U neravnopravnoj bitci, Osmanlije su Zrinskog triput pogodili iz [[arkebuza]], dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s [[konj]]a, okružili su ga njegovi vitezovi kako bi ga obranili. Među ostalima, poginuli su plemići [[Vuk Papratović]], [[Nikola Kobač]], [[Petar Patačić]] i [[Lovro Juranić]].<ref>[[Anđelko Mijatović]], ''Obrana Sigeta: o 420. obljetnici (1566. – 1986.)'', II. dop. i proš. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-0-61493-2, str. 94.</ref> Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Tijelo je pokopao Mustafa Vilić iz Banje Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih europskih junaka onoga vremena, vezir [[Mehmed-paša Sokolović]] poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi. Ovaj ju je, pak, kao opomenu poslao carskom [[general]]u Egonu od Salma. U tabor carske vojske kod grada [[Jura (Mađarska)|Jura]] (Győr) glava Nikole Zrinskog dopremljena je [[14. rujna]]. Nikolinu su glavu [[18. rujna]] preuzeli njegov sin [[Juraj (IV.) Zrinski]], zet Baltazar [[Batthyány]] i svak [[Franjo Tahy]]. Donijeli su je u [[Čakovec]], a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu nedaleko Čakovca, uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske. == Svjetska slava == [[Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|lijevo|mini|Pogled na Zrinjevac]] [[Datoteka:Nikola Zrinski Sigetski ČK.jpg|mini|Spomenik u Čakovcu]] [[Datoteka:Zrinski family - gratitude monument (Old town Čakovec, Croatia).jpg|mini|Zahvala u prolazu Starog grada Čakovec]] Junačko djelo Nikole Zrinskog, ili kneza Mikule, kako su ga još zvali, izazvalo je divljenje čitave tadašnje [[Europa|Europe]], koja ga je nazvala novim [[Leonida|Leonidom]]. Znameniti francuski kardinal [[Richelieu]], ministar na dvoru kralja Luja XIII, napisao je ovo: ''"Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu."''<ref name="Branimir Bunjac">[[Branimir Bunjac]], [http://www.zupa-svetijurajnabregu.com/index.php?option=com_content&view=article&id=648:nikola-ubi-zrnijski-osoba-i-djelo&catid=27:nikola-zrinski-sigetski&Itemid=58 ''Nikola Šubić Zrinski – osoba i djelo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190413034846/http://zupa-svetijurajnabregu.com/index.php?option=com_content&view=article&id=648:nikola-ubi-zrnijski-osoba-i-djelo&catid=27:nikola-zrinski-sigetski&Itemid=58 |date=13. travnja 2019.}}, zupa-svetijurajnabregu.com, 31. prosinca 2015., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Četvorica preživjelih sigetskih branitelja su kasnije otkupljeni, a među njima su bili nećak Zrinskog [[Gašpar Alapić]], te komornik [[Franjo Črnko]], koji je kasnije na hrvatskom ([[Kajkavski književni jezik|kajkavskom]] [[Ikavski govor|ikavicom]] i [[Glagoljica|glagoljicom]]), njemačkom i latinskom jeziku vjerno i potanko opisao sigetsku katastrofu. Kako su iscrpljeni Osmanlije izgubile više od 30.000 vojnika, nije im bilo druge nego odustati od invazije na Beč i Europu. [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski ml.]] (1620. – 1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom ''Opsada Sigeta'' herojsku smrt svog pradjeda 1566. godine, koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti. U svojem kapitalnom djelu ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'', koji je više od dvjesto godina bio posve nezaobilazni dio popularne kulture koji se čitao (pjevao) u praktično svakom hrvatskom domu, [[Andrija Kačić Miošić]] posvećuje Nikoli Šubiću Zrinskom ''Pismu od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega''.<ref>[http://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni_naroda_slovinskoga Wikisource: Razgovor ugodni naroda slovinskog]</ref> Iz toga vremena postoji jedna izrjeka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći neće biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Osmanlije, Zrinski je odgovorio: ''"Bog je visoko, a kralj daleko"''.<ref>[http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ „Bog je visoko, a kralj daleko“ – uz obljetnicu junačke smrti Nikole Zrinskog Sigetskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190704124434/http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ |date=4. srpnja 2019.}}, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nsk.hr, 7. rujna 2011., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Nikola Šubić Zrinski, "stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog" danas se slavi kao najveći hrvatski vojni junak, a danas ga osim nas Hrvata i [[Mađarska|Mađari]] smatraju svojim nacionalnim junakom. Među brojnim djelima i mjestima koja su posvećena Zrinskom, posebno se ističu opera [[Nikola Šubić Zrinski (opera)|"Nikola Šubić Zrinski"]] i trg [[Zrinjevac]] u [[Zagreb]]u. Povodom '''500. obljetnice rođenja''' ovog, kako su ga nazvali, "hrvatskog Leonide", u Čakovcu je podignut spomenik Nikoli Zrinskom, nenadmašnom sigetskom junaku. Brončani kip, visok oko 3 metra, postavljen u perivoju uz velebni dvorac Zrinskih, svečano je, u nazočnosti mnogih visokih uzvanika, dana [[6. prosinca]] [[2008.]] godine otkrio predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] [[Luka Bebić]].<ref name="Branimir Bunjac"/> == Napomena == Plemićka loza Šubići su rod, pleme, gens na latinskom. Šubići su u svojoj povijesti imali više predikata: Bribir, Zrin, Čakovec. Nikola Šubić Zrinski ne postoji kao povijesna osoba. Postoji samo Nikola Zrinski, eventualno s pridjevom Sigetski. Naime, nakon što je Jurju Zrinskom (sinu Mladena II. Šubića) oduzeto dotadašnje obiteljsko središte Ostrovica, Šubići se sele u Zrin (1347.) i pritom odbacuju staro prezime i uzimaju novo, prema novom sjedištu – Zrinski. Od tog vremena, tj. sredine 14. stoljeća, potomci Jurja Zrinskog se nikad ne nazivaju Šubićima, iako su potomci loze Šubića. == Potomci== {{Glavni|Dodatak:Potomci Nikole Šubića Zrinskog}} == Zanimljivosti == [[Datoteka:Sablja Nikole Šubića Zrinskog.jpg|mini|Sablja N. Š. Zrinskog na izložbi u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeju Međimurja u Čakovcu]] prigodom 450. obljetnice Sigetske bitke]] * Nikola Zrinski cijenjen je i poštovan i u dalekom [[Japan]]u prije svega zbog svoje časne i "[[samuraj]]ske" smrti. U počast tom činu, japanski muški zborovi nerijetko izvode ariju "[[U boj]]" iz [[Ivan Zajc|Zajčeve]] opere "[[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]]". U Japan su je donijeli [[1919.]] godine bivši [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] ratni zarobljenici [[Čehoslovačka legija|Čehoslovačke legije]] koji su se evakuirali iz [[Sibir]]a, a tijekom rujna i listopada 1919. godine boravili su u [[Kobe]]u gdje je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] brod ''SS Heffron'' koji ih je prevozio bio na popravku nakon [[Tropska oluja|tropske oluje]] i nasukavanja kod [[Shimonoseki]]ja.<ref>Jun Karube, [http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf ''“U Boj, U Boj” and Kwansei Gakuin Glee Club''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210701180013/http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf |date=1. srpnja 2021. }}, museum.kwansei.ac.jp, str. 4., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> Pjesma je danas himna muškog [[Pjevački zbor|pjevačkog zbora]] prestižnog japanskog sveučilišta Kwansei Gakuin.<ref>[http://jp.mvep.hr/en/news/japanese-choir-of-kwansei-gakuin-sings-its-anthem-in-zagreb-and-dubrovnik,23882.html ''Japanese Choir of Kwansei Gakuin Sings its Anthem in Zagreb and Dubrovnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621233913/http://jp.mvep.hr/en/news/japanese-choir-of-kwansei-gakuin-sings-its-anthem-in-zagreb-and-dubrovnik,23882.html |date=21. lipnja 2020. }}, jp.mvep.hr, 4. rujna. 2014., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> * [[26. veljače]] [[2006.]] godine u dvorani Kokugian u [[Tokyo|Tokyju]], japanski muški zbor od 1000 ljudi, vođen maestrom Katsuaki Kozaijem pjevao je "U BOJ", što je bio rekord takve vrste zborskog pjevanja. Ovaj koncert posjetilo je 10.000 ljudi, a pokrovitelj koncerta, između ostalih, bilo je i hrvatsko veleposlanstvo u Japanu.<ref>[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/tokio-tisucu-japanaca-pjevalo-u-boj-u-boj-3388205 ''Tokio: Tisuću Japanaca pjevalo "U boj, u boj"''], jutarnji.hr, 28. veljača 2006., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> * Nikola Šubić Zrinski se u svom životu služio i [[glagoljica|glagoljicom]]. * Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], dvije brigade [[HVO]]-a nosile su ime Zrinski, [[Brigada HVO Nikola Šubić Zrinski|Brigada "Nikola Šubić Zrinski"]] iz [[Busovača|Busovače]] i [[115. brigada HVO "Zrinski"|115. brigada "Zrinski"]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. * Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] 2016. godina je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog.<ref>[http://info.hazu.hr/upload/Image/2016/19-21_10_U-HAZU-svecanosti-obiljezavanja-450-obljetnice-SIGETSKE-BITKE_-program.pdf info.hazu.hr], str. 6. pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovoj odluci prethodila je rasprava nadležnog saborskog odbora, u kojoj je rečeno: "''Mađari ga slave deset puta više od nas – zamjerio je Ilčić, a HDZ-ov Miroslav Tuđman uz osmjeh je dodao kako je razlog tome vjerojatno to što ga oni smatraju svojim.''"<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/odbor-za-kulturu-pokrenuo-proceduru-proglasenja-2016-godinom-nikole-subica-zrinskog-1062696 www.vecernji.hr], Tea Romić, "Odbor za kulturu pokrenuo proceduru proglašenja 2016. godinom Nikole Šubića Zrinskog", objavljeno 23. veljače 2016., pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovo pripisivanje svjedoče i muzikolozi: "''Poput Nikole Šubića Zrinskoga, ti su plemići (Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan) u Mađarskoj bili (jesu) tretirani kao Mađari, a u Hrvatskoj kao Hrvati.''"<ref>Rozina Palić-Jelavić, "Ideologemi u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca", KROATOLOGIJA 3, 2012., str. 55.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Nikola Šubić Zrinski}} {{Wikicitat}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/67474 Nikola IV. Zrinski] * [https://proleksis.lzmk.hr/51107/ Nikola IV. Zrinski (Nikola Šubić Zrinski, Nikola Zrinski Sigetski) – Proleksis enciklopedija] * [http://www.croatianhistory.net/gif/zrinsk.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. na glagoljici] i njegov sadržaj [http://www.croatianhistory.net/etf/zrinski.html]na www.croatianhistory.net * [http://www.croatianhistory.net/gif/miklous1554.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1554. na glagoljici] na www.croatianhistory.net * [http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html Mala početnica kurzivne glagoljice] Stranica sadrži i Nikolin potpis glagoljicom * [https://web.archive.org/web/20120219003421/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. veljače 2012.) {{s-start}} {{S-hou|[[Knezovi Zrinski]]||1507. – 1508.|7. rujna|1566.}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Petar Keglević]]}} {{s-ttl|title=Hrvatski ban| years=1542. – 1556.}} {{s-aft|after=[[Petar II. Erdődy]]}} {{s-bef|before=Gábor Perényi}} {{s-ttl|title=Tavernik| years=1557. – 1566.}} {{s-aft|after=[[Juraj IV. Zrinski]]}} {{s-end}} {{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Nikola Šubić}} [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Zrinski|Nikola IV.]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Hrvatski grofovi]] [[Kategorija:Siget]] pnf7ucx2irxu65ubtdbq99seb4ldjz3 7597870 7597869 2026-09-11T23:34:11Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-48339-98|~2026-48339-98]] ([[User talk:~2026-48339-98|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]] 7588891 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Nikola Šubić Zrinski (opera)]]|operu}} {{Infookvir plemić | ime = Nikola Šubić Zrinski</br>Nikola IV. Zrinski | titula = zrinski knez i grof | slika = Nikola Šubić Zrinski - poprsje u Zagrebu.jpg | veličina = 220px | opis = <small>Poprsje Nikole Šubića Zrinskog u [[Zagreb]]u</small> | alt = | grb = [[Slika:Coa Hungary Family Zrínyi.svg|50px]] | nasljedna_titula = Hrvatski ban | vladavina = | prethodnik = [[Petar Keglević]] | nasljednik = [[Petar II. Erdődy]] | suprug = | supruga = Katarina Franakapan Ozaljska<br>Eva von Rosenberg | djeca = Ivan II.<br>Jelena<br>Katarina II.<br>[[Juraj IV. Zrinski|Juraj IV.]]<br>Doroteja<br>Krsto<br>Uršula<br>Barbara<br>Margareta IV.<br>Ana II.<br>Vuk<br>Nikola V.<br>Magdalena<br>Ivan III. | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:COA Zrinski 1546.svg.png|18px]] [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] | otac = [[Nikola III. Zrinski]] | majka = Jelena Karlović Krbavska | datum_rođenja = oko [[1508.]] | mjesto_rođenja = [[Zrin (utvrda)|Zrin]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[7. rujna]] [[1566.]] | mjesto_smrti = [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatolička crkva|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} [[Datoteka:Signatur Nikola Šubić Zrinski.PNG|mini|Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog]] [[Datoteka:Barabas-zrinyi.jpg|mini|150px|Miklós Barabás (1842): Nikola Šubić Zrinski]] '''Grof Nikola Šubić Zrinski''' ili '''Nikola IV. Zrinski''' (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''Zrínyi Miklós'') ([[Zrin (utvrda)|Zrin]], oko [[1508.]] – [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]], [[7. rujna]] [[1566.]]) bio je hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana [[Hrvatska|hrvatske]] i [[povijest Mađarske|mađarske]] [[Povijest Hrvatske|povijesti]], član velikaške obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]. == Životopis == [[Datoteka:Portret van Nikola Zrinski, RP-P-1999-1482.jpg|lijevo|mini|Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća]] Nikola Šubić Zrinski, prema nekim povjesničarima Nikola Zrinski – Sigetski, Nikola Zrinski stariji ili pak Nikola (IV.) Zrinski (jer je u rodoslovlju obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] četvrti po redu s tim imenom), bio je sin [[Nikola III. Zrinski|Nikole (III.) Zrinskog]] i krbavske kneginje [[Jelena Karlović Krbavska|Jelene Karlović]], sestre (kasnijeg) hrvatskog bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Imao je braću [[Ivan I. Zrinski|Ivana]], Jurja i Petra, te sestre Jelenu (udanu za [[Franjo Tahy|Franju Tahyja]]) i Margaretu (udanu za Ivana Alapića). Njegov otac bio je zagovornik habsburške struje, tj. izbora [[Habsburg]]ovaca za kraljeve [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatske]] i [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], te je već u njegovo vrijeme počeo uspon obitelji Zrinski. Vrhunac uspona dogodit će se upravo u vrijeme Nikole IV. koji će nastaviti stopama svog oca u vidu potpore obitelji Habsburg te će steći mnogobrojne posjede. Nikola je ratovao protiv [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u svojoj 21. godini u obrani [[Beč]]a [[1529.]] godine, [[car]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] nagradio ga je tada konjem i zlatom.<ref name=":0">Martina Findrik, „Povijest obitelji Zrinski,“ u ''Nikola Zrinski Sigetski i sigetska bitka 1566. – 2016'', ur. Mladen Houška (Sveti Ivan Zelina: Muzej Sveti Ivan Zelina, 2016).</ref>{{Is|str. 10.}} Godine 1539. našao se usred sukoba kralja [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] s [[Ivan Katzianer|Ivanom Katzianerom]]. Naime, Katzianer je doživio [[Katzianerova vojna|poraz kod Osijeka 1537.]] godine, te je optužen za veleizdaju, ali je pobjegao. Najprije se sklonio u [[Susedgrad]], ali ga je ubrzo napustio zbog nesigurnosti, te je došao kod Zrinskih koji su mu dali utvrdu Kostajnica na uživanje dok ne dogovori mir s kraljem Ferdinandom.<ref name=":1">Ivan Kukuljević Sakcinski, ''Zrin grad i njegovi gospodari'' (Zagreb: Tiskara Narodnih Novinah, 1883).</ref>{{Is|str. 63.}} Međutim umjesto pregovora s kraljem Katzianer se upustio u pregovore s Osmanlijama te je pokušao pridobiti i Zrinske. Kada je Nikola odbio svaku suradnju s Osmanlijama Katzianer je zaprijetio da će predati Kostajnicu sultanu. Braća Ivan i Nikola Zrinski sastali su se s [[Nikola Jurišić|Nikolom Jurišićem]] [[9. srpnja]] [[1539.]] godine u [[Ivanić-Grad|Ivaniću]] kako bi raspravili što dalje s Katzianerom. Dogovoreno je kako će kralj dati braći slobodno pismo kojim im oprašta sve počinjene grijehe te su dogovorene predaje i potvrde prava na neke gradove.<ref name=":2">Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata'', sv. 3, dio 1, ''Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527. – 1608)'' (Zagreb: Knjižara L. Hartmana, 1911).</ref>{{Is|str. 138.}} U konačnici je Nikola dao naredbu da se Katzianera ubije, a naredba je izvršena 27. listopada iste godine u Kostajnici, nakon što su ga poslije večere ubila dvojica Nikolinih sluga.<ref name=":1" />{{Is|str. 63–64.}}<ref name=":2" />{{Is|str. 138.}} Osobito se proslavio [[1542.]] godine kad je s 400 [[Hrvati|Hrvata]] spasio [[Budimpešta|Peštu]] od sigurne propasti. Građani i suvremenici su naveliko slavili njegovo [[junaštvo]], govoreći da ga je sam [[Bog]] poslao. Zbog njegovog junaštva i Jurišićeve potpore, car i [[kralj]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]], [[24. prosinca]] 1542. godine,<ref>Laura Hrenić, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:2801/datastream/PDF/view ''Andrija Kačić Miošić u svjetlu povijesne znanosti: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312121709/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:2801/datastream/PDF/view |date=12. ožujka 2025. }}, mentor: Irvin Lukežić, prof.dr.sc., Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2021., str. 19.</ref> izabrao ga je za hrvatskoga [[ban]]a. Dana [[17. lipnja]] [[1543.]] godine vjenčao se je s [[Katarina Frankopan|Katarinom Frankopan]], sestrom kneza Stjepana Frankopana Ozaljskog. U tom braku rodilo im se mnogo djece, od kojih je najpoznatiji [[Juraj (IV.) Zrinski]]. Među Nikolinim potomcima najznačajniji su njegov unuk [[Juraj (V.) Zrinski]], te praunuci [[Nikola Zrinski|Nikola]] i [[Petar Zrinski|Petar]]. Njegova kćer Katarina Zrinski je bila prva supruga ugarskog palatina Györgya Thurzó (1567. – 1616.).<ref name="Peter Sedlák">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41224 Peter Sedlák: Jakušići - plemići slavonskog porijekla u povijesti Slovačke],{{citat|Godine 1607. oženio se Andrija groficom Juditom Thurzo (1585. – 1637.), kćeri palatina Jurja Thurza i njegove prve žene Katarine Zrinski.}}Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 7, br. 1, 2007., str. 92.</ref> Godine [[1546.]] Nikola je, kao nadoknadu za dug od 20 000 forinti te vojne zasluge, dobio [[Međimurje (regija)|Međimurje]],<ref>{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39822 |title=Međimurje |accessdate=23. veljače 2023. |language=hrvatski |publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.}}</ref> sjeverni dio [[Varaždinska županija (1181. – 1850.)|Varaždinske županije]].<ref>{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/127707 |title=''Međimurje – povijest, identitet i seobe'' (str. 581) |accessdate=23. veljače 2023. |language=hrvatski |author=Emil Heršak, Joža Šimunko: |publisher=Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, 1990.,}}</ref> Na Međimurje je prava polagala i obitelj [[Keglevići|Keglević]], ali je naposljetku uz potporu kralja Nikola izašao kao pobjednik u sukobu.<ref name=":3">Nataša Štefanec, ''Heretik Njegova Veličanstva'' (Zagreb: Barbat, 2001).</ref>{{Is|str. 16.}} Od tog vremena Zrinski se počinju brinuti za Ugarsku jednako kao i za Hrvatsku, a Međimurje im je postalo najvažniji posjed o čemu najbolje govori prebacivanje središta obitelji u [[Čakovec]] te novi grb obitelji koji od [[1554.]] godine sadrži i grb [[Ernušti|Ernušta Čakovečkih]], bivših gospodara Međimurja.<ref name=":1" />{{Is|str. 69.}}<ref name=":3" />{{Is|str. 25–26.}} Čakovec će se nalaziti u posjedu obitelji Zrinski sve do njihova izumiranja (krajem 17. i početkom 18. stoljeća). Godine [[1556.]] Nikola je bio jedan od ljudi koji su slomili prvu opsadu [[Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)|Sigeta]], istog onog grada kojega će i sam braniti deset godina kasnije. Međutim iste te godine izgubio je Nikola gradove [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnicu]] i Novi, a 1550-ih godina Zrinski su izgubili posjede u [[Pounje|Pounju]].<ref name=":1" />{{Is|str. 69.}}<ref name=":3" />{{Is|str. 25–26.}} U isto to vrijeme Zrinski je radio na prebacivanju svojih posjeda sjeverno, u sigurnija područja, a dio starijih, južnih (sada ugroženih posjeda), istrgovao je s obitelji [[Erdődy]]. Zrinski su se tada u potpunosti okrenuli sjeveru, a Međimurje u tom vremenu postaje posebno važno te se na granicama Međimurja gradi cijeli niz utvrda kako bi se ovaj posjed zaštitio od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio "ostatke ostataka" ([[Latinski jezik|lat.]] "reliquiae reliquiarum")<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/52389 reliquiae reliquiarum] enciklopedija.hr, pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti. Uspješno je ratovao i dobio velik broj bitaka. Godine [[1556.]] Zrinski se odrekao banske časti jer je kralj Ferdinand povjerio zapovjedništvo nad dijelom banske zemlje [[Ivan Lenković|Ivanu Lenkoviću]] i tako udario temelje kasnijoj [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]],<ref name=":1" />{{Is|str. 71.}} te je savjetovao kralju [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I.]] neka postavi [[Petar Erdődy|Petra Erdődyja]] za novog bana. Kralj je teška srca ispunio zahtjev Zrinskog, ali mu je ipak udovoljio i otpustio ga je u najvećoj milosti imenujući ga pritom meštrom kraljevskih tavernika (rizničara). Nikola se fokusirao na obranu svojih sjevernih posjeda te je očito presudio kako mu banska čast više neće u tome biti od velike pomoći pa je odlučio odstupiti. Sljedeće godine Zrinski je stekao i vlastelinstvo Monyorokerek, današnji [[Eberava|Eberau]] u [[Gradišće|Gradišću]], na teritoriju ugarske županije [[Željezna županija|Vas]].<ref name=":0" />{{Is|str. 71.}} Kako se središte Zrinskih prebacilo na sjever, a najvažnija utvrda sa sjeverne strane Drave bila je Siget, Nikola je na vlastiti zahtjev [[1561.]] godine imenovan kapetanom Sigeta. Svega dvije godine kasnije domogao se i uprave nad zadunavskim okrugom (dio pojasa obrane od Osmanlija). Upravo će u Sigetu, gradu kojeg je sam odlučio braniti, u konačnici položiti život [[1566.]] godine. Nikola IV. uzdigao je svojom politikom obitelj Zrinski iznad okvira Kraljevine Hrvatske i Slavonije te će od njegovog vremena nadalje obitelj biti dio utjecajne političke elite Kraljevine Ugarske, ali i nadnacionalne elite Habsburške Monarhije.<ref name=":4">Géza Pálffy, „Prekogranična povezanost Nikole IV.i Nikole VII. Zrinskog (hrvatsko-mađarska plemićka obitelj u aristokraciji Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i u Habsburškoj Monarhiji),“ u ''Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti'', ur. Romana Horvat (Zagreb: Matica hrvatska, 2012).</ref>{{Is|str. 129.}} Osim vještom politikom i lojalnošću kralju Ferdinandu Nikola je širio utjecaj obitelji i bračnim vezama. Tako je svoju djecu davao u brakove s utjecajnim obiteljima diljem Habsburške Monarhije.<ref>Prva žena, [[Katarina Frankopan]], rodila mu je trinaestero djece. Druga žena bila mu je češka plemkinja Eva Rozenberg, koju je oženio [[1564.]] godine, a s njom je imao sina Ivana.</ref> Koliko je obitelj Zrinski postala utjecajna najbolje govore dvije epizode: godine [[1563.]] na krunidbi [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] za hrvatskog i ugarskog kralja Nikola je predvodio pratnju od 3000 konjanika ugarskih i hrvatskih velikaša.<ref name=":1" />{{Is|str. 72.}}<ref>Klaić, ''Povijest Hrvata'', 240, navodi kako je tijekom krunjenja Nikola nosio „zlatnu jabuku s krstom“, a njegov sin Juraj „dalmatinsku zastavu“.</ref> Također, povodom pogreba kralja i rimskog cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]], Nikola je nosio kopiju [[Kruna sv. Stjepana|Svete krune]] u Beč, a njegov sin [[Juraj IV. Zrinski|Juraj]] nosio je zastavu Kraljevine Ugarske.<ref name=":4" />{{Is|str. 134.}} Sve ove činjenice, od časti koje je Nikola dobio, preko brakova koje je dogovarao, pa sve do rasporeda njegovih posjeda u trenutku smrti [[1566.]] godine, govori u prilog tvrdnji da od sredine [[16. stoljeće|16. st.]] obitelj Zrinski više nije samo hrvatska plemićka obitelj, već i ugarska plemićka obitelj i jedna od važnijih obitelji u Monarhiji općenito. == Herojska obrana Sigeta == {{glavni|Bitka kod Sigeta}} [[Datoteka:Park of Hungarian Turkish Friendship Szigetvár 2.jpg|mini|Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I u blizini Sigeta]] Godine [[1566.]] [[sultan]] [[Sulejman I.]], u već dubokoj starosti (72 godini života) s više od 100.000 vojnika i 300 topova na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bio osvajanje [[Beč]]a koji bi potom poslužio kao polazna točka za daljnja osvajanja. Osim što ga je starost potaknula na jedan zadnji, veliki pohod na Ugarsku, dodatna motivacija bila je i neuspješna [[Opsada Malte|osmanska opsada Malte]] [[1565.]] godine, krvavi i neuspjeli pohod koji nikako nije smio biti zapamćen kao posljednji pohod velikog sultana Osvajača.<ref>László Kontler, ''Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi'', prev. Draženka Kešić i Silvije Devald (Zagreb: Srednje Europa, 2007).</ref>{{Is|str. 155.}} Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2.500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima: ''"Ja Nikola knez Zrinski obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!"''.<ref>[http://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskog-leonidu/ U spomen na hrvatskog Leonidu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230524084925/https://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskog-leonidu/ |date=24. svibnja 2023.}}, [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]], nsk.hr, 7. rujna 2012., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Opsada je počela [[5. kolovoza]] i trajala je punih mjesec dana. Kako se sigetska posada junački branila i pritom nanosila teške gubitke osmanskoj vojsci, [[veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović|Sokolović]] poslao je Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]]. Malo poslije Sulejman šalje dokaz Zrinskome da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja u [[Međimurje|Međimurju]], te traži da mu preda grad ako ga želi živa, a potom su poslali više pisama na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, u kojima su pozivali branitelje da uludo ne gube glave, nego neka se predaju pa će ih sultan još i nagraditi. Iako su znali kako ne postoje nikakvi izgledi da im pristigne pomoć, Zrinski i branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali nego su ostali vjerni svojoj prisezi. Tako su od jutra do mraka branitelji i dalje nastavili uspješno odbijati mnogobrojne juriše, nanoseći teške gubitke osmanskoj vojsci. Sultan Sulejman I. je iznenada umro [[4. rujna]], ali veliki [[vezir]] Mehmed-paša Sokolović vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral. Nakon što su [[7. rujna]] vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Osmanlije su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz osmansku skupinu kod pokretnog [[most]]a, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći [[sablja|sabljom]]. U neravnopravnoj bitci, Osmanlije su Zrinskog triput pogodili iz [[arkebuza]], dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s [[konj]]a, okružili su ga njegovi vitezovi kako bi ga obranili. Među ostalima, poginuli su plemići [[Vuk Papratović]], [[Nikola Kobač]], [[Petar Patačić]] i [[Lovro Juranić]].<ref>[[Anđelko Mijatović]], ''Obrana Sigeta: o 420. obljetnici (1566. – 1986.)'', II. dop. i proš. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-0-61493-2, str. 94.</ref> Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Tijelo je pokopao Mustafa Vilić iz Banje Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih europskih junaka onoga vremena, vezir [[Mehmed-paša Sokolović]] poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi. Ovaj ju je, pak, kao opomenu poslao carskom [[general]]u Egonu od Salma. U tabor carske vojske kod grada [[Jura (Mađarska)|Jura]] (Győr) glava Nikole Zrinskog dopremljena je [[14. rujna]]. Nikolinu su glavu [[18. rujna]] preuzeli njegov sin [[Juraj (IV.) Zrinski]], zet Baltazar [[Batthyány]] i svak [[Franjo Tahy]]. Donijeli su je u [[Čakovec]], a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu nedaleko Čakovca, uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske. == Svjetska slava == [[Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|lijevo|mini|Pogled na Zrinjevac]] [[Datoteka:Nikola Zrinski Sigetski ČK.jpg|mini|Spomenik u Čakovcu]] [[Datoteka:Zrinski family - gratitude monument (Old town Čakovec, Croatia).jpg|mini|Zahvala u prolazu Starog grada Čakovec]] Junačko djelo Nikole Zrinskog, ili kneza Mikule, kako su ga još zvali, izazvalo je divljenje čitave tadašnje [[Europa|Europe]], koja ga je nazvala novim [[Leonida|Leonidom]]. Znameniti francuski kardinal [[Richelieu]], ministar na dvoru kralja Luja XIII, napisao je ovo: ''"Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu."''<ref name="Branimir Bunjac">[[Branimir Bunjac]], [http://www.zupa-svetijurajnabregu.com/index.php?option=com_content&view=article&id=648:nikola-ubi-zrnijski-osoba-i-djelo&catid=27:nikola-zrinski-sigetski&Itemid=58 ''Nikola Šubić Zrinski – osoba i djelo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190413034846/http://zupa-svetijurajnabregu.com/index.php?option=com_content&view=article&id=648:nikola-ubi-zrnijski-osoba-i-djelo&catid=27:nikola-zrinski-sigetski&Itemid=58 |date=13. travnja 2019.}}, zupa-svetijurajnabregu.com, 31. prosinca 2015., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Četvorica preživjelih sigetskih branitelja su kasnije otkupljeni, a među njima su bili nećak Zrinskog [[Gašpar Alapić]], te komornik [[Franjo Črnko]], koji je kasnije na hrvatskom ([[Kajkavski književni jezik|kajkavskom]] [[Ikavski govor|ikavicom]] i [[Glagoljica|glagoljicom]]), njemačkom i latinskom jeziku vjerno i potanko opisao sigetsku katastrofu. Kako su iscrpljeni Osmanlije izgubile više od 30.000 vojnika, nije im bilo druge nego odustati od invazije na Beč i Europu. [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski ml.]] (1620. – 1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom ''Opsada Sigeta'' herojsku smrt svog pradjeda 1566. godine, koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti. U svojem kapitalnom djelu ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'', koji je više od dvjesto godina bio posve nezaobilazni dio popularne kulture koji se čitao (pjevao) u praktično svakom hrvatskom domu, [[Andrija Kačić Miošić]] posvećuje Nikoli Šubiću Zrinskom ''Pismu od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega''.<ref>[http://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni_naroda_slovinskoga Wikisource: Razgovor ugodni naroda slovinskog]</ref> Iz toga vremena postoji jedna izrjeka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći neće biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Osmanlije, Zrinski je odgovorio: ''"Bog je visoko, a kralj daleko"''.<ref>[http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ „Bog je visoko, a kralj daleko“ – uz obljetnicu junačke smrti Nikole Zrinskog Sigetskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190704124434/http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ |date=4. srpnja 2019.}}, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nsk.hr, 7. rujna 2011., pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Nikola Šubić Zrinski, "stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog" danas se slavi kao najveći hrvatski vojni junak, a danas ga osim nas Hrvata i [[Mađarska|Mađari]] smatraju svojim nacionalnim junakom. Među brojnim djelima i mjestima koja su posvećena Zrinskom, posebno se ističu opera [[Nikola Šubić Zrinski (opera)|"Nikola Šubić Zrinski"]] i trg [[Zrinjevac]] u [[Zagreb]]u. Povodom '''500. obljetnice rođenja''' ovog, kako su ga nazvali, "hrvatskog Leonide", u Čakovcu je podignut spomenik Nikoli Zrinskom, nenadmašnom sigetskom junaku. Brončani kip, visok oko 3 metra, postavljen u perivoju uz velebni dvorac Zrinskih, svečano je, u nazočnosti mnogih visokih uzvanika, dana [[6. prosinca]] [[2008.]] godine otkrio predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] [[Luka Bebić]].<ref name="Branimir Bunjac"/> == Napomena == Plemićka loza Šubići su rod, pleme, gens na latinskom. Šubići su u svojoj povijesti imali više predikata: Bribir, Zrin, Čakovec. Nikola Šubić Zrinski ne postoji kao povijesna osoba. Postoji samo Nikola Zrinski, eventualno s pridjevom Sigetski. Naime, nakon što je Jurju Zrinskom (sinu Mladena II. Šubića) oduzeto dotadašnje obiteljsko središte Ostrovica, Šubići se sele u Zrin (1347.) i pritom odbacuju staro prezime i uzimaju novo, prema novom sjedištu – Zrinski. Od tog vremena, tj. sredine 14. stoljeća, potomci Jurja Zrinskog se nikad ne nazivaju Šubićima, iako su potomci loze Šubića. == Potomci== {{Glavni|Dodatak:Potomci Nikole Šubića Zrinskog}} == Zanimljivosti == [[Datoteka:Sablja Nikole Šubića Zrinskog.jpg|mini|Sablja N. Š. Zrinskog na izložbi u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeju Međimurja u Čakovcu]] prigodom 450. obljetnice Sigetske bitke]] * Nikola Zrinski cijenjen je i poštovan i u dalekom [[Japan]]u prije svega zbog svoje časne i "[[samuraj]]ske" smrti. U počast tom činu, japanski muški zborovi nerijetko izvode ariju "[[U boj]]" iz [[Ivan Zajc|Zajčeve]] opere "[[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]]". U Japan su je donijeli [[1919.]] godine bivši [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] ratni zarobljenici [[Čehoslovačka legija|Čehoslovačke legije]] koji su se evakuirali iz [[Sibir]]a, a tijekom rujna i listopada 1919. godine boravili su u [[Kobe]]u gdje je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] brod ''SS Heffron'' koji ih je prevozio bio na popravku nakon [[Tropska oluja|tropske oluje]] i nasukavanja kod [[Shimonoseki]]ja.<ref>Jun Karube, [http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf ''“U Boj, U Boj” and Kwansei Gakuin Glee Club''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210701180013/http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf |date=1. srpnja 2021. }}, museum.kwansei.ac.jp, str. 4., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> Pjesma je danas himna muškog [[Pjevački zbor|pjevačkog zbora]] prestižnog japanskog sveučilišta Kwansei Gakuin.<ref>[http://jp.mvep.hr/en/news/japanese-choir-of-kwansei-gakuin-sings-its-anthem-in-zagreb-and-dubrovnik,23882.html ''Japanese Choir of Kwansei Gakuin Sings its Anthem in Zagreb and Dubrovnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621233913/http://jp.mvep.hr/en/news/japanese-choir-of-kwansei-gakuin-sings-its-anthem-in-zagreb-and-dubrovnik,23882.html |date=21. lipnja 2020. }}, jp.mvep.hr, 4. rujna. 2014., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> * [[26. veljače]] [[2006.]] godine u dvorani Kokugian u [[Tokyo|Tokyju]], japanski muški zbor od 1000 ljudi, vođen maestrom Katsuaki Kozaijem pjevao je "U BOJ", što je bio rekord takve vrste zborskog pjevanja. Ovaj koncert posjetilo je 10.000 ljudi, a pokrovitelj koncerta, između ostalih, bilo je i hrvatsko veleposlanstvo u Japanu.<ref>[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/tokio-tisucu-japanaca-pjevalo-u-boj-u-boj-3388205 ''Tokio: Tisuću Japanaca pjevalo "U boj, u boj"''], jutarnji.hr, 28. veljača 2006., pristupljeno 4. svibnja 2021. {{eng oznaka}}</ref> * Nikola Šubić Zrinski se u svom životu služio i [[glagoljica|glagoljicom]]. * Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], dvije brigade [[HVO]]-a nosile su ime Zrinski, [[Brigada HVO Nikola Šubić Zrinski|Brigada "Nikola Šubić Zrinski"]] iz [[Busovača|Busovače]] i [[115. brigada HVO "Zrinski"|115. brigada "Zrinski"]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. * Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] 2016. godina je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog.<ref>[http://info.hazu.hr/upload/Image/2016/19-21_10_U-HAZU-svecanosti-obiljezavanja-450-obljetnice-SIGETSKE-BITKE_-program.pdf info.hazu.hr], str. 6. pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovoj odluci prethodila je rasprava nadležnog saborskog odbora, u kojoj je rečeno: "''Mađari ga slave deset puta više od nas – zamjerio je Ilčić, a HDZ-ov Miroslav Tuđman uz osmjeh je dodao kako je razlog tome vjerojatno to što ga oni smatraju svojim.''"<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/odbor-za-kulturu-pokrenuo-proceduru-proglasenja-2016-godinom-nikole-subica-zrinskog-1062696 www.vecernji.hr], Tea Romić, "Odbor za kulturu pokrenuo proceduru proglašenja 2016. godinom Nikole Šubića Zrinskog", objavljeno 23. veljače 2016., pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Ovo pripisivanje svjedoče i muzikolozi: "''Poput Nikole Šubića Zrinskoga, ti su plemići (Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan) u Mađarskoj bili (jesu) tretirani kao Mađari, a u Hrvatskoj kao Hrvati.''"<ref>Rozina Palić-Jelavić, "Ideologemi u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca", KROATOLOGIJA 3, 2012., str. 55.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Nikola Šubić Zrinski}} {{Wikicitat}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/67474 Nikola IV. Zrinski] * [https://proleksis.lzmk.hr/51107/ Nikola IV. Zrinski (Nikola Šubić Zrinski, Nikola Zrinski Sigetski) – Proleksis enciklopedija] * [http://www.croatianhistory.net/gif/zrinsk.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. na glagoljici] i njegov sadržaj [http://www.croatianhistory.net/etf/zrinski.html]na www.croatianhistory.net * [http://www.croatianhistory.net/gif/miklous1554.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1554. na glagoljici] na www.croatianhistory.net * [http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html Mala početnica kurzivne glagoljice] Stranica sadrži i Nikolin potpis glagoljicom * [https://web.archive.org/web/20120219003421/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. veljače 2012.) {{s-start}} {{S-hou|[[Knezovi Zrinski]]||1507. – 1508.|7. rujna|1566.}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Petar Keglević]]}} {{s-ttl|title=Hrvatski ban| years=1542. – 1556.}} {{s-aft|after=[[Petar II. Erdődy]]}} {{s-bef|before=Gábor Perényi}} {{s-ttl|title=Tavernik| years=1557. – 1566.}} {{s-aft|after=[[Juraj IV. Zrinski]]}} {{s-end}} {{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Nikola Šubić}} [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Zrinski|Nikola IV.]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Hrvatski grofovi]] [[Kategorija:Siget]] sc8uhvf5usihfuks1z4m6a087mlb2d8 0 6871 7597681 7360142 2026-09-11T12:29:17Z ~2026-48993-90 372173 izmjenila sam neke riječi sa brojkama 7597681 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | image = [[Datoteka:Milky Way 2010.jpg|300px]] | slika_opis = Umjetnička vizija spiralne strukture Mliječnoga puta s dva dugačka zvjezdana kraka i prečkom | name = Mliječni Put | type = [[Spiralna galaksija]] (Sb, Sbc ili SB(rs)bc) | dist_ly = 26.000 (do središta) | dist_pc = 8000 | notes = Članica [[Lokalno jato|Lokalnog jata]] | names = Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna }} '''Mliječni put''' (''Mliječna staza'', ''Kumova slama'', ''Slamotres'', ''Rimska cesta'', ''Galaktika'', ''Marijina kruna'') je [[galaktika]] kojoj pripada naš [[Sunčev sustav]], u kojem je [[Zemlja]] jedan od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. [[Galileo Galilei]] je godine [[1609.]] [[teleskop]]om ustanovio da je taj trag sastavljen67777velikog broja [[zvijezda]]. == Fizička svojstva == [[Datoteka:Messier109 - SDSS DR14 (panorama).jpg|mini|lijevo|250px|Istraživanja iz 2008. godine iznose mišljenje da je Mliječni put prečkasta spiralna galaktika. Autori tih istraživanja navode [[Messier 109]] kao jednu od onih galaktika koje bi mu mogle biti slične.]] [[Datoteka:Hubble2005-01-barred-spiral-galaxy-NGC1300.jpg|mini|lijevo|250px|[[NGC 1300]], najbolji primjer spiralne prečkaste galaksije]] [[Datoteka:Milky Way Night Sky Black Rock Desert Nevada.jpg|250px|desno|mini|Mliječni put viđen na noćnom nebu u [[Nevada|Nevadi]]]] Sastoji se od tijela oblika [[galaktički disk|diska]] sa središnjim [[ispupčenje (astronomija)|ispupčenjem]], [[galaktički halo|haloa]] i [[galaktička korona|korone]]<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 56-57</ref> Mliječna staza je [[prečkasta spiralna galaktika]] čija je ukupna [[masa]] oko bilijun puta veća od mase [[Sunce|Sunca]]. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane materije]] − svijetle i tamne. Mliječna staza je tvorevina u obliku diska ili leće promjera oko 100 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira [[elektromagnetsko zračenje]]) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. [[tamna tvar]]. Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba − većina tvari se nalazi u [[spiralni krak|spiralnim krakovima]] (četiri velika i dva manja − iako najnovije slike [[NASA]]-ina teleskopa [[Svemirski teleskop Spitzer|Spitzer]] pokazuju da je Mliječni put prečkasta galaktika s dva, a ne četiri kraka). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od [[galaktičko središte|središta galaktike]]. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo '''[[Orionov krak]]'''. Cijela galaktika je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaktike. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina i taj period se naziva '''[[kozmička godina]]'''. [[Datoteka:Milky Way Arms ssc2008-10.svg|mini|desno|Struktura spiralnih krakova]] Iznad i ispod diska se nalazi područje [[galaktički halo|galaktičkog haloa]]. '''Halo''' sadrži oko 150 [[kuglasti skup|kuglastih skupova]] zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaktici. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u usporedbi s diskom galaktike, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u galaktici. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori '''[[galaktička korona|galaktičku koronu]]'''. Samo središte naše galaktike, koje se nalazi u smjeru [[zviježđe|zviježđa]] [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]], je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i [[Rendgenske zrake|rendgenskom]] dijelu [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]], pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je [[Sagittarius A]]. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 milijuna masa Sunca. Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9,0 &times; 10¹⁰ puta veća od [[Sunčeva masa|Sunčeve mase]]. == Etimologija == Mliječna staza prijevod je [[latinski|latinskog]] imena '''Via Lactea''', dok je korijen riječi galaktika izveden iz grčke riječi '''galaxia''' - (''gala'', ''galactos'' znači mlijeko i prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] Mliječna staza nastala je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsiju božice [[Hera|Here]], dok je dojila [[Heraklo|Herakla]]). [[Datoteka:Milkyway pan.jpg|mini|700px|desno|360-stupanjska foto-panorama Mliječnog puta.]] Mliječna staza u hrvatskom narodu nosi i nazive ''Kumova slama''<ref name="Kren">{{cite web |author=Gustav Kren |title=Karta zvjezdanog neba |url=http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |work=Drvo znanja broj 33 godina IV. / ožujak 2000. |publisher=Sysprint |accessdate=13. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924112620/http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> i ''Rimska cesta''. U Hrvata se upotrebljava i naziv ''Marijina kruna'' - u Zagorju ''Marijina Korûna'', na Kvarneru ''Štomorÿna Kruna'', u Dalmaciji ''Gôspina Kruna''.<ref>{{cite web |author=Ivana Trtanj |title=Je li slama Kumova ili Kumovska? |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198862 |Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.59 No.3 srpanj 2012. |publisher=Hrvatsko filološko društvo |accessdate=27. rujna 2015.}}</ref> == Vidi još == [[Datoteka:Milky Way Arms.svg|minijatura|Krakovi Mliječnog puta]] * [[Mit o postanku Mliječnog puta]] * [[Klasificiranje galaktika]] * [[Veliki Atraktor]] * [[Sraz Andromede i Mliječnog puta]] * [[Mjesna skupina]] * [[Mjesni superskup]] * [[Mjesni sustav]] * [[Kompleks superskupova u Ribama i Kitu]] * [[Supergalaktička ravnina]] * [[Zona izbjegavanja]] * [[Galaktički halo]] * [[Galaktičko središte]] * [[Galaktički kvadrant]] * [[Mjesni spiralni krak]] * [[Mjesni pokrov]] (Local Sheet) * [[Mjesni obujam]] * [[Vijeće divova]] * [[Skup Djevica]] * [[Laniakea (superskup)]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Milky Way Galaxy}} <!-- * [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/index.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Kozmologija] --> {{mrva-astro}} [[Kategorija:Spiralne galaktike]] [[Kategorija:Mliječni put| ]] [[Kategorija:Mjesna skupina]] oar2r7gh4bbhmkv8kz74oobcpvp5e42 7597689 7597681 2026-09-11T12:34:37Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-48993-90|~2026-48993-90]] ([[User talk:~2026-48993-90|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7360142 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | image = [[Datoteka:Milky Way 2010.jpg|300px]] | slika_opis = Umjetnička vizija spiralne strukture Mliječnoga puta s dva dugačka zvjezdana kraka i prečkom | name = Mliječni Put | type = [[Spiralna galaksija]] (Sb, Sbc ili SB(rs)bc) | dist_ly = 26.000 (do središta) | dist_pc = 8000 | notes = Članica [[Lokalno jato|Lokalnog jata]] | names = Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna }} '''Mliječni put''' (''Mliječna staza'', ''Kumova slama'', ''Slamotres'', ''Rimska cesta'', ''Galaktika'', ''Marijina kruna'') je [[galaktika]] kojoj pripada naš [[Sunčev sustav]], u kojem je [[Zemlja]] jedan od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. [[Galileo Galilei]] je godine [[1609.]] [[teleskop]]om ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja [[zvijezda]]. == Fizička svojstva == [[Datoteka:Messier109 - SDSS DR14 (panorama).jpg|mini|lijevo|250px|Istraživanja iz 2008. godine iznose mišljenje da je Mliječni put prečkasta spiralna galaktika. Autori tih istraživanja navode [[Messier 109]] kao jednu od onih galaktika koje bi mu mogle biti slične.]] [[Datoteka:Hubble2005-01-barred-spiral-galaxy-NGC1300.jpg|mini|lijevo|250px|[[NGC 1300]], najbolji primjer spiralne prečkaste galaksije]] [[Datoteka:Milky Way Night Sky Black Rock Desert Nevada.jpg|250px|desno|mini|Mliječni put viđen na noćnom nebu u [[Nevada|Nevadi]]]] Sastoji se od tijela oblika [[galaktički disk|diska]] sa središnjim [[ispupčenje (astronomija)|ispupčenjem]], [[galaktički halo|haloa]] i [[galaktička korona|korone]]<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 56-57</ref> Mliječna staza je [[prečkasta spiralna galaktika]] čija je ukupna [[masa]] oko bilijun puta veća od mase [[Sunce|Sunca]]. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane materije]] − svijetle i tamne. Mliječna staza je tvorevina u obliku diska ili leće promjera oko 100 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira [[elektromagnetsko zračenje]]) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. [[tamna tvar]]. Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba − većina tvari se nalazi u [[spiralni krak|spiralnim krakovima]] (četiri velika i dva manja − iako najnovije slike [[NASA]]-ina teleskopa [[Svemirski teleskop Spitzer|Spitzer]] pokazuju da je Mliječni put prečkasta galaktika s dva, a ne četiri kraka). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od [[galaktičko središte|središta galaktike]]. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo '''[[Orionov krak]]'''. Cijela galaktika je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaktike. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina i taj period se naziva '''[[kozmička godina]]'''. [[Datoteka:Milky Way Arms ssc2008-10.svg|mini|desno|Struktura spiralnih krakova]] Iznad i ispod diska se nalazi područje [[galaktički halo|galaktičkog haloa]]. '''Halo''' sadrži oko 150 [[kuglasti skup|kuglastih skupova]] zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaktici. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u usporedbi s diskom galaktike, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u galaktici. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori '''[[galaktička korona|galaktičku koronu]]'''. Samo središte naše galaktike, koje se nalazi u smjeru [[zviježđe|zviježđa]] [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]], je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i [[Rendgenske zrake|rendgenskom]] dijelu [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]], pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je [[Sagittarius A]]. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 milijuna masa Sunca. Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9,0 &times; 10¹⁰ puta veća od [[Sunčeva masa|Sunčeve mase]]. == Etimologija == Mliječna staza prijevod je [[latinski|latinskog]] imena '''Via Lactea''', dok je korijen riječi galaktika izveden iz grčke riječi '''galaxia''' - (''gala'', ''galactos'' znači mlijeko i prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] Mliječna staza nastala je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsiju božice [[Hera|Here]], dok je dojila [[Heraklo|Herakla]]). [[Datoteka:Milkyway pan.jpg|mini|700px|desno|360-stupanjska foto-panorama Mliječnog puta.]] Mliječna staza u hrvatskom narodu nosi i nazive ''Kumova slama''<ref name="Kren">{{cite web |author=Gustav Kren |title=Karta zvjezdanog neba |url=http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |work=Drvo znanja broj 33 godina IV. / ožujak 2000. |publisher=Sysprint |accessdate=13. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924112620/http://www.sysprint.hr/drvo/tekst33_1.html |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> i ''Rimska cesta''. U Hrvata se upotrebljava i naziv ''Marijina kruna'' - u Zagorju ''Marijina Korûna'', na Kvarneru ''Štomorÿna Kruna'', u Dalmaciji ''Gôspina Kruna''.<ref>{{cite web |author=Ivana Trtanj |title=Je li slama Kumova ili Kumovska? |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/198862 |Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.59 No.3 srpanj 2012. |publisher=Hrvatsko filološko društvo |accessdate=27. rujna 2015.}}</ref> == Vidi još == [[Datoteka:Milky Way Arms.svg|minijatura|Krakovi Mliječnog puta]] * [[Mit o postanku Mliječnog puta]] * [[Klasificiranje galaktika]] * [[Veliki Atraktor]] * [[Sraz Andromede i Mliječnog puta]] * [[Mjesna skupina]] * [[Mjesni superskup]] * [[Mjesni sustav]] * [[Kompleks superskupova u Ribama i Kitu]] * [[Supergalaktička ravnina]] * [[Zona izbjegavanja]] * [[Galaktički halo]] * [[Galaktičko središte]] * [[Galaktički kvadrant]] * [[Mjesni spiralni krak]] * [[Mjesni pokrov]] (Local Sheet) * [[Mjesni obujam]] * [[Vijeće divova]] * [[Skup Djevica]] * [[Laniakea (superskup)]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Milky Way Galaxy}} <!-- * [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/index.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Kozmologija] --> {{mrva-astro}} [[Kategorija:Spiralne galaktike]] [[Kategorija:Mliječni put| ]] [[Kategorija:Mjesna skupina]] 5b4pdqecwvhnv7ru0dr0zmvnlpnuv22 0 12210 7597883 7597441 2026-09-11T23:49:16Z Croxyz 205325 7597883 wikitext text/x-wiki {{Prapovijest}} '''Prapovijest''' ili '''prethistorija''' razdoblje je ljudske prošlosti koje prethodi povijesti, a traje od prve pojave čovjeka do razdoblja iz kojega su sačuvani prvi pisani, historiografski uporabljivi izvori. Budući da se takvi izvori u različitim dijelovima svijeta pojavljuju u različito vrijeme, granica između prapovijesti i povijesti nije svugdje ista. U [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] ona se smješta u IV. tisućljeće pr. Kr., u Grčkoj i Italiji potkraj VIII. stoljeća pr. Kr., na istočnoj obali Jadrana u IV. stoljeće pr. Kr., a u ostalim krajevima današnje Hrvatske povezuje se s početkom rimske vlasti.<ref name="HE-prapovijest">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/prapovijest Prapovijest], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Podjela == Periodizacija prapovijesti temelji se ponajprije na promjenama u materijalima od kojih su se izrađivali oruđe i oružje te na drugim promjenama u materijalnoj kulturi. [[Kameno doba]] dijeli se na [[paleolitik]] (starije kameno doba), [[mezolitik]] (srednje kameno doba) i [[neolitik]] (mlađe kameno doba). Nakon njega slijede [[bakreno doba]] ili eneolitik, [[brončano doba]] i [[željezno doba]]. Bakreno doba predstavlja prijelaz između neolitika i brončanoga doba.<ref name="HE-arheologija">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/arheologija Arheologija], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Granice između tih razdoblja nisu jednake u svim područjima jer se nove tehnologije i materijali nisu pojavljivali i širili istodobno. Primjerice, uporaba bronce započela je ranije na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] nego u različitim dijelovima Europe.<ref name="HE-broncano">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/broncano-doba Brončano doba], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Proučavanje prapovijesti == Zbog nedostatka pisanih izvora prapovijest se proučava ponajprije na temelju arheoloških nalaza. Analiza oruđa, oružja, keramike, nakita, ostataka naselja i drugih materijalnih tragova, zajedno s komparativnim i prirodoznanstvenim metodama datiranja, omogućuje rekonstrukciju načina života i određivanje relativne i apsolutne kronologije pojedinih razdoblja. U proučavanju najranijih razdoblja ljudske prošlosti važnu ulogu imaju i [[paleontologija]] i [[paleoantropologija]].<ref name="HE-prapovijest" /> == Kultura == [[Datoteka:Stonehenge.jpg|250px|right|thumb|[[Stonehenge]], prapovijesni megalitički kompleks građen u više faza od neolitika do brončanoga doba.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/stonehenge Stonehenge], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>]] O društvenom i simboličkom životu prapovijesnih zajednica zaključuje se ponajprije na temelju arheoloških ostataka. Naselja pružaju podatke o svakodnevnom životu i društvenoj organizaciji, dok grobovi i načini pokapanja mogu upućivati na društvene odnose i predodžbe povezane sa smrću.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/arheoloska-nalazista Arheološka nalazišta], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Među najvažnijim tragovima simboličkoga izražavanja nalaze se slike, gravure i drugi prikazi na stijenama. Stijenska umjetnost poznata je iz različitih dijelova svijeta još od paleolitika, a njezina su značenja različita i često ih nije moguće pouzdano utvrditi. Prikazi mogu biti povezani s obrednim i religijskim praksama, označavanjem prostora ili svakodnevnim životom.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/stijenska-umjetnost Stijenska umjetnost], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Među najpoznatijim nalazištima paleolitičke umjetnosti je [[Altamira]], čije slike i gravure uglavnom prikazuju životinje.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/altamira Altamira], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U kasnijim prapovijesnim razdobljima pojavljuju se različiti oblici monumentalnoga graditeljstva. Megalitička arhitektura obuhvaća različite kamene spomenike velikih dimenzija, među kojima su grobni i nadgrobni spomenici te, rjeđe, kultna mjesta. Pojavljuje se od mlađega neolitika, a mnogi takvi spomenici pripadaju brončanom dobu.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/megaliticka-arhitektura Megalitička arhitektura], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Tehnologija == {{Glavni|Prapovijesna tehnologija}} [[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|250px|desno|Oldovanski sjekač iz Melka Kunture u [[Etiopija|Etiopiji]], star oko 1,7 milijuna godina.]] Najranije tehnologije poznate iz arheološkoga zapisa uključuju izradbu kamenoga oruđa cijepanjem i okresivanjem. Tijekom paleolitika razvijale su se različite tehnike obradbe kamena, a upotrebljavali su se i kost, rog i drvo, koji su se zbog svoje prirode znatno rjeđe sačuvali.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/orudja Oruđa], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U mezolitiku se razvijaju sitnija i često složena oruđa sastavljena od kamenih i organskih dijelova, dok neolitik obilježavaju nove tehnike obradbe kamena, poput brušenja, glačanja i bušenja, kao i razvoj proizvodnje hrane, trajnih naselja i keramike.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/srednje-kameno-doba Srednje kameno doba], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref><ref name="HE-neolitik">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/mladje-kameno-doba Mlađe kameno doba], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U kasnijim prapovijesnim razdobljima sve veću važnost dobivaju obradba bakra, bronce i željeza, čija se pojava i širenje vremenski razlikuju među pojedinim područjima.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tehnika Tehnika], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == U Hrvatskoj == [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|200px|[[Vučedolska golubica]], keramička kultna posuda u obliku ptice pronađena na Vučedolu kod Vukovara.<ref>[https://www.amz.hr/hr/virtualni-muzej/3d-modeli-arheoloskih-predmeta/posuda-u-obliku-ptice/ Posuda u obliku ptice iz Vučedola, tzv. Vučedolska golubica], Arheološki muzej u Zagrebu, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref>]] Prapovijesni nalazi na području današnje Hrvatske obuhvaćaju vrlo dugo razdoblje i različite regionalne razvojne slijedove. Među najranijim nalazištima je [[Šandalja]] kraj Pule, gdje je pronađen kameni sjekač, možda najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu Hrvatske, star oko 800 000 godina.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/sandalja Šandalja], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno je značajno nalazište Hušnjakovo brdo kraj Krapine, poznato po ostatcima [[Krapinski pračovjek|krapinskih neandertalaca]] i kamenim izrađevinama.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/krapinski-pracovjek Krapinski pračovjek], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U neolitiku se na prostoru sjeverne Hrvatske razvijaju zajednice [[starčevačka kultura|starčevačke]] i [[sopotska kultura|sopotske kulture]], dok su na jadranskom području među važnijima impresso, danilska i [[hvarska kultura]].<ref name="HE-neolitik" /> U bakrenom dobu osobito se ističe [[vučedolska kultura]], razvijena na prostoru istočne Slavonije i Srijema, s razvijenom metalurgijom bakra i prepoznatljivom keramikom.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vucedolska-kultura Vučedolska kultura], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U ranom brončanom dobu sjeverne Hrvatske ističe se [[vinkovačka kultura]], dok se na jugu razvija cetinska kulturna skupina. Kasno brončano doba kontinentalne Hrvatske obilježava kultura polja sa žarama.<ref name="HE-broncano" /> Početak željeznoga doba nije bio istodoban na cijelom području današnje Hrvatske. U pojedinim područjima arheološki se izdvajaju zajednice poput Histra, Japoda, Liburna, Delmata i Panona, dok mlađe željezno doba sjeverne Hrvatske obilježava i prisutnost keltskih skupina.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/zeljezno-doba Željezno doba], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Od IV. stoljeća pr. Kr. na istočnom Jadranu nastaju grčke kolonije, među kojima su Issa na Visu i Pharos na Hvaru; grčki natpisi s toga područja pripadaju najstarijim pisanim spomenicima na prostoru današnje Hrvatske.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/grcka-kolonizacija-na-jadranu Grčka kolonizacija na Jadranu], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Prehistory|Prapovijest}} {{Ljudska povijest}} [[Kategorija:Prapovijest]] i95vlirmmov7iono775nc5ej6102j7g 0 13642 7597854 7580706 2026-09-11T21:18:01Z ~2026-49343-99 372224 7597854 wikitext text/x-wiki {{redirect|Kosova}} {{dz}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Kosovo |izvorno_ime = Republika e Kosovës <br/> Република Косово |ime_genitiv = Kosova |eng_ime = Kosovo |zastava = Flag of Kosovo.svg |grb = Coat of arms of Kosovo.svg |lokacija = Europe-Republic_of_Kosovo.svg |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] |glavni_grad = [[Priština]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Vjosa Osmani]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Albin Kurti]] |površina_poredak = 161 |površina = 10 908<ref>[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015192904/http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html |date=15. listopada 2018. }}, ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.</ref> |vode = ? |stanovništvo_poredak = 140 |stanovništvo = 1 739 825 |godina_popisa = 2011 |gustoća_stanovništva = 220 |neovisnost = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. |BDP_PKM_godina = 2008. |BDP_PKM = 2 milijarde € |BDP_PKM_rang = ? |BDP_PKM_per_capita = 2270 € |BDP_PKM_per_capita_rang = ? |valuta = [[euro]] '''¹⁾''' |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |himna = [[Europa (himna)|Europa]] |internetski_nastavak = [[.xk]] (privremeno)<ref>{{Citiranje weba|title=Internet country code - The World Factbook|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|accessdate=2021-06-21|website=www.cia.gov|archive-date=24. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204115/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|url-status=dead}}</ref> |pozivni_broj = +383 '''³⁾''' |komentar = ¹⁾ Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]];<br /> ³⁾ Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). |moto = nema }} '''Kosovo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srp.]] Република Косово; [[Turski jezik|tur.]] ''Kosova Cumhuriyeti'') međunarodno je priznata država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U veljači [[2008.]] [[Skupština Kosova]] jednostrano je proglasila Republiku Kosovo, koju je do 24. travnja 2023. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 90<ref>[https://statusofkosovo.info/ statusofkosovo.info]</ref> od 193 države članice UN-a,<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123714/https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |archive-date=13. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}</ref><ref>[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]</ref> te četiri nečlanice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina|Republika Kina (Tajvan)]] (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]]. Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]]. Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unmikonline.org/constframework.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. rujna 2006. |archive-date=30. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |url-status=dead}}</ref> kojemu je [[glavni grad]] [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,<ref name="nepr_srb">{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225182512/http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 |date=25. veljače 2008. }}, 14. veljače 2008.</ref> dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskoga poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="prizn_hr" /> <!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija --> Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a. Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Ovi postotci su vjerojatno varljivi s obzirom da popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr">{{Citiranje časopisa |url=http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |title=Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031130416/http://www.business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |archive-date=31. listopada 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova zračna bombardiranja]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom. ==Povijest== {{glavni|Povijest Kosova}} ===Prapovijest=== Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja. ===Srednji vijek=== [[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]). ===Turska vlast=== [[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|Članovi [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], političke organizacije osnovane [[1878.]] u kosovskom gradu [[Prizren]]u koja se nije slagala sa odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i zahtjevala granice [[Velika Albanija|Velike Albanije]], tada još unutar [[Osmanskog Carstva]] kao rješenje albanskog pitanja na Balkanu.]] Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]]. Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu. <gallery> Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878. Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912. </gallery> === 1912. – 1918. === Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine. ===Od Prvoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti=== Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine. <!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? --> Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti. U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini. Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti. Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].<ref>[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}</ref> Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom. [[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda "[[Zejnel Ajdini]]". Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije). <!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? --> [[Datoteka:Prishtina nga Katedrala 1.jpg|250px|minijatura|desno|[[Priština]], glavni grad Republike Kosova]] [[Datoteka:View of Prizren 2025.jpg|250px|minijatura|desno|[[Prizren]]]] '''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.<ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}</ref> Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.<ref>Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.</ref> Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi "smirivanja" naroda.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&catid=22:feljtoni&Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.</ref> Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire. Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini. [[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300 000 Srba i ostalih, bilo je 12 000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva upucan u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog napada. Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref> UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.<ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref><ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |archive-date=14. veljače 2013. |access-date=4. travnja 2013.}}</ref> ===Od proglašenja neovisnosti=== {{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}} [[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]] [[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}</ref> Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Grčka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda. [[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]] [[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.<ref name="prizn_hr">{{Citiranje časopisa |url=http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |title=Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108124345/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |archive-date=8. siječnja 2014. |access-date=19. ožujka 2008.}}</ref> Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.<ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325003417/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |date=25. ožujka 2008. }}; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]]. <gallery> File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo </gallery> ==Zemljopis== [[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]] {{glavni|Zemljopis Kosova}} Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena. Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&nbsp;km, od čega 111,5&nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&nbsp;km), [[Ibar]] (280&nbsp;km, od čega 85&nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume. ===Granice=== [[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]] * s Albanijom - 111,7&nbsp;km * s Crnom Gorom - 78,6&nbsp;km * sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&nbsp;km * sa Srbijom - 365,8&nbsp;km Što ukupno čini 700,7&nbsp;km granice. ===Površina=== Kosovo zauzima područje od 10 887 [[km²]] ===Prirodni opis=== * '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]] * '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]]. * '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]]. Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slijevu. ==Uprava== Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]] ==Stanovništvo== {{glavni|Stanovništvo Kosova}} [[Datoteka:VeshjeKombetare.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojke u narodnim nošnjama]] Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu živi 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima većinski srpskim općinama Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr"/> Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske ustanove od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti bila je 205 stanovnika/km². Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1 950 000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1 956 196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%. Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1 584 440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge. Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.<br> Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.<ref>(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)</ref> Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan "Gora"). Turci su značajna zajednica u Prizrenu. Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te nekoliko manjih sela. Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka. Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ. [[Datoteka:Kosovo ethnic map 2011 census.GIF|250px|mini|desno|Narodnosni sastav 2011.]] ===Rezultati prethodnih popisa=== * [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi) * [[1981.]] 1 584 441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%) * [[1971.]] 1 243 693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) * [[1961.]] 963 988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%) * [[1953.]] 808n141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%) * [[1948.]] 727 820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %) ===Najveći gradovi=== (stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]]) [[Datoteka:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|250px|mini|desno|Okruzi na Kosovu]] {| class="wikitable" !colspan=2 |Najveći kosovski gradovi |- !Ime grada !Broj stanovnika |- |[[Priština]] |align=right|350 000-500 000 <br>(procjene variraju <br>nakon rata na Kosovu) |- |[[Prizren]] |align=right| 107 614 |- |[[Gnjilane]] |align=right| 79 898 |- |[[Peć (grad)|Peć]] |align=right| 81 800 |- |[[Kosovska Mitrovica]] |align=right| 68 929 |- |[[Đakovica]] |align=right| 68 645 |- |[[Uroševac]] (alb. Ferizaj) |align=right| 39 800 |- |[[Podujevo]] |align=right| 37 203 |} ==Janjevci i Letničani== {{glavni|Janjevci}} {{glavni|Letničani}} Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u. Janjevci i Letničani jedna su od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća. Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište [[župa|katoličke župe]] Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su se uglavnom iselili u Hrvatsku. ==Šport== ===Nogomet=== [[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]] [[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj. Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], "Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom", objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> ''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]'' === Borilački športovi === Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova. ====Boks==== [[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu. [[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]]. ===Košarka=== Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati, odnosno, trenirati klubove na Kosovu.{{nedostaje izvor}} ===Rukomet=== Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]]-e, rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja. ==Zanimljivosti== Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], bio je [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]). == Literatura == *[[Branko Horvat|Horvat, Branko]]: ''Kosovsko pitanje'', <small>Plava biblioteka</small>, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}} ==Bilješke i izvori== {{izvori|30em}} ==Poveznice== * [[Zastava Kosova]] * [[Grb Kosova]] * [[Skupština Republike Kosovo]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal] * [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703034000/http://www.visitkosova.org/ |date=3. srpnja 2012. }} * [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova] * [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426073806/http://www.pm-ksgov.net/ |date=26. travnja 2007. }} * [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)] * [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |date=30. prosinca 2006. }} * [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve] {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Kosova - Косово и Метохија |commonshr = Kosovo |commonscat = Kosovo |commonscathr = Kosovo |wikiatlas = Kosovo |wikiatlashr = Kosova |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Kosovo}} {{Okruzi_i_općine_Kosova}} {{Europa}} {{CEFTA}} [[Kategorija:Kosovo| ]] pfddxqft54nblm2khh70r4jmdwmkj77 7597878 7597854 2026-09-11T23:40:42Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-49343-99|~2026-49343-99]] ([[User talk:~2026-49343-99|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]] 7498343 wikitext text/x-wiki {{redirect|Kosova}} {{dz}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Kosovo |izvorno_ime = Republika e Kosovës <br/> Република Косово |ime_genitiv = Kosova |eng_ime = Kosovo |zastava = Flag of Kosovo.svg |grb = Coat of arms of Kosovo.svg |lokacija = Europe-Republic_of_Kosovo.svg |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] |glavni_grad = [[Priština]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Vjosa Osmani]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Albin Kurti]] |površina_poredak = 161 |površina = 10 908<ref>[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015192904/http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html |date=15. listopada 2018. }}, ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.</ref> |vode = ? |stanovništvo_poredak = 140 |stanovništvo = 1 739 825 |godina_popisa = 2011 |gustoća_stanovništva = 220 |neovisnost = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. |BDP_PKM_godina = 2008. |BDP_PKM = 2 milijarde € |BDP_PKM_rang = ? |BDP_PKM_per_capita = 2270 € |BDP_PKM_per_capita_rang = ? |valuta = [[euro]] '''¹⁾''' |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |himna = [[Europa (himna)|Europa]] |internetski_nastavak = [[.xk]] (privremeno)<ref>{{Citiranje weba|title=Internet country code - The World Factbook|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|accessdate=2021-06-21|website=www.cia.gov|archive-date=24. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204115/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|url-status=dead}}</ref> |pozivni_broj = +383 '''³⁾''' |komentar = ¹⁾ Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]];<br /> ³⁾ Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). |moto = nema }} '''Kosovo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srp.]] Република Косово; [[Turski jezik|tur.]] ''Kosova Cumhuriyeti'') [[Popis nepriznatih država#Države koje nisu priznate od svih članica_UN-a|djelomično je priznata država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U veljači [[2008.]] [[Skupština Kosova]] jednostrano je proglasila Republiku Kosovo, koju je do 24. travnja 2023. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 90<ref>[https://statusofkosovo.info/ statusofkosovo.info]</ref> od 193 države članice UN-a,<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123714/https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |archive-date=13. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}</ref><ref>[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]</ref> te četiri nečlanice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina|Republika Kina (Tajvan)]] (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]]. Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]]. Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unmikonline.org/constframework.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. rujna 2006. |archive-date=30. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |url-status=dead}}</ref> kojemu je [[glavni grad]] [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,<ref name="nepr_srb">{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225182512/http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 |date=25. veljače 2008. }}, 14. veljače 2008.</ref> dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskoga poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="prizn_hr" /> <!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija --> Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a. Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Ovi postotci su vjerojatno varljivi s obzirom da popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr">{{Citiranje časopisa |url=http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |title=Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031130416/http://www.business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |archive-date=31. listopada 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref> Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova zračna bombardiranja]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom. ==Povijest== {{glavni|Povijest Kosova}} ===Prapovijest=== Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja. ===Srednji vijek=== [[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]). ===Turska vlast=== [[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|Članovi [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], političke organizacije osnovane [[1878.]] u kosovskom gradu [[Prizren]]u koja se nije slagala sa odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i zahtjevala granice [[Velika Albanija|Velike Albanije]], tada još unutar [[Osmanskog Carstva]] kao rješenje albanskog pitanja na Balkanu.]] Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]]. Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu. <gallery> Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878. Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912. </gallery> === 1912. – 1918. === Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine. ===Od Prvoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti=== Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine. <!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? --> Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti. U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini. Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti. Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].<ref>[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}</ref> Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom. [[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda "[[Zejnel Ajdini]]". Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije). <!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? --> [[Datoteka:Prishtina nga Katedrala 1.jpg|250px|minijatura|desno|[[Priština]], glavni grad Republike Kosova]] [[Datoteka:View of Prizren 2025.jpg|250px|minijatura|desno|[[Prizren]]]] '''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.<ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}</ref> Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.<ref>Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.</ref> Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi "smirivanja" naroda.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&catid=22:feljtoni&Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.</ref> Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire. Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini. [[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300 000 Srba i ostalih, bilo je 12 000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva upucan u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog napada. Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref> UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.<ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref><ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |archive-date=14. veljače 2013. |access-date=4. travnja 2013.}}</ref> ===Od proglašenja neovisnosti=== {{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}} [[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]] [[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}</ref> Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Grčka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda. [[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]] [[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.<ref name="prizn_hr">{{Citiranje časopisa |url=http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |title=Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108124345/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |archive-date=8. siječnja 2014. |access-date=19. ožujka 2008.}}</ref> Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.<ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325003417/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |date=25. ožujka 2008. }}; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]]. <gallery> File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo </gallery> ==Zemljopis== [[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]] {{glavni|Zemljopis Kosova}} Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena. Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&nbsp;km, od čega 111,5&nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&nbsp;km), [[Ibar]] (280&nbsp;km, od čega 85&nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume. ===Granice=== [[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]] * s Albanijom - 111,7&nbsp;km * s Crnom Gorom - 78,6&nbsp;km * sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&nbsp;km * sa Srbijom - 365,8&nbsp;km Što ukupno čini 700,7&nbsp;km granice. ===Površina=== Kosovo zauzima područje od 10 887 [[km²]] ===Prirodni opis=== * '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]] * '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]]. * '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]]. Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slijevu. ==Uprava== Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]] ==Stanovništvo== {{glavni|Stanovništvo Kosova}} [[Datoteka:VeshjeKombetare.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojke u narodnim nošnjama]] Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu živi 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima većinski srpskim općinama Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr"/> Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske ustanove od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti bila je 205 stanovnika/km². Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1 950 000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1 956 196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%. Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1 584 440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge. Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.<br> Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.<ref>(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)</ref> Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan "Gora"). Turci su značajna zajednica u Prizrenu. Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te nekoliko manjih sela. Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka. Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ. [[Datoteka:Kosovo ethnic map 2011 census.GIF|250px|mini|desno|Narodnosni sastav 2011.]] ===Rezultati prethodnih popisa=== * [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi) * [[1981.]] 1 584 441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%) * [[1971.]] 1 243 693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) * [[1961.]] 963 988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%) * [[1953.]] 808n141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%) * [[1948.]] 727 820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %) ===Najveći gradovi=== (stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]]) [[Datoteka:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|250px|mini|desno|Okruzi na Kosovu]] {| class="wikitable" !colspan=2 |Najveći kosovski gradovi |- !Ime grada !Broj stanovnika |- |[[Priština]] |align=right|350 000-500 000 <br>(procjene variraju <br>nakon rata na Kosovu) |- |[[Prizren]] |align=right| 107 614 |- |[[Gnjilane]] |align=right| 79 898 |- |[[Peć (grad)|Peć]] |align=right| 81 800 |- |[[Kosovska Mitrovica]] |align=right| 68 929 |- |[[Đakovica]] |align=right| 68 645 |- |[[Uroševac]] (alb. Ferizaj) |align=right| 39 800 |- |[[Podujevo]] |align=right| 37 203 |} ==Janjevci i Letničani== {{glavni|Janjevci}} {{glavni|Letničani}} Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u. Janjevci i Letničani jedna su od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća. Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište [[župa|katoličke župe]] Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su se uglavnom iselili u Hrvatsku. ==Šport== ===Nogomet=== [[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]] [[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj. Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], "Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom", objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> ''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]'' === Borilački športovi === Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova. ====Boks==== [[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu. [[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]]. ===Košarka=== Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati, odnosno, trenirati klubove na Kosovu.{{nedostaje izvor}} ===Rukomet=== Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]]-e, rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja. ==Zanimljivosti== Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], bio je [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]). == Literatura == *[[Branko Horvat|Horvat, Branko]]: ''Kosovsko pitanje'', <small>Plava biblioteka</small>, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}} ==Bilješke i izvori== {{izvori|30em}} ==Poveznice== * [[Zastava Kosova]] * [[Grb Kosova]] * [[Skupština Republike Kosovo]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal] * [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703034000/http://www.visitkosova.org/ |date=3. srpnja 2012. }} * [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova] * [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426073806/http://www.pm-ksgov.net/ |date=26. travnja 2007. }} * [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)] * [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |date=30. prosinca 2006. }} * [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve] {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Kosova - Косово и Метохија |commonshr = Kosovo |commonscat = Kosovo |commonscathr = Kosovo |wikiatlas = Kosovo |wikiatlashr = Kosova |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Kosovo}} {{Okruzi_i_općine_Kosova}} {{Europa}} {{CEFTA}} [[Kategorija:Kosovo| ]] pzr3ljgmpno7ncs8n907vd9hswxxmfo 0 18098 7597903 7192733 2026-09-12T05:11:08Z Gdokx 118680 Ispravljen i referenciran uvod. 7597903 wikitext text/x-wiki {{prapovijest}} '''Bakreno doba''' ili '''eneolitik''' (također '''halkolitik''' i '''kuprolitik''') prapovijesno je razdoblje između [[neolitik]]a i [[brončano doba|brončanoga doba]], obilježeno preradbom i uporabom [[Bakar (element)|bakra]] za izradu oruđa, oružja i nakita. Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba |title=bakreno doba |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> Početak bakrenoga doba okvirno se smješta u [[4. tisućljeće pr. Kr.|IV. tisućljeće pr. Kr.]], a traje do pred kraj [[3. tisućljeće pr. Kr.|III. tisućljeća pr. Kr.]], kada uporaba brončane slitine označava prijelaz prema [[brončano doba|brončanom dobu]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba |title=bakreno doba |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> [[Datoteka:Diffusion cuivre.png|mini|325px|lijevo|<center>Širenje obrade bakra od najstarijeg razdoblja do 4300. pr. Kr.<center>]][[Datoteka:Bellbeaker-Palmela points.jpg|mini|<center>Vrhovi kopalja od bakra iz San Román de Hornija, Arheološki muzej [[Valladolid]], Španjolskoj]] == O bakru == [[Bakar (element)|Bakar]] je mekani [[metal]] koji je lako obradiv materijal i primitivnim kamenim alatom. Na [[Zemlja|zemljinoj]] površini se najčešće pojavljuje kao plavi [[azurit]], zeleni [[malahit]] ili kao crvena stijena. Jedna od takvih najvećih nalazišta, nalazila su se okolo velikih jezera na granici [[SAD]] i [[Kanada|Kanade]] i bilo je pronađeno više od 10.000 mjesta od kojih neka potječu iz [[3000. pr. Kr.]], gdje se eksploatirao bakar, čiji grumeni su mogli dosegnuti težinu od 100 [[kilogram]]a. [[Geokemija|Geokemijska]] analiza je potvrdila da je taj bakar bio eksportiran do [[Južna Amerika|Južne Amerike]] jer su njegovi tragovi nađeni u grobu [[Inke|Inka]], a postoje realne teorije da je taj bakar bio prodavan i [[Egipat|Egiptu]] i drugim [[Bliski istok|Bliskoistočnim]] zemljama posredništvom takozvanih "Naroda s mora". == Povijest uporabe == [[Datoteka:Beakerculture.jpg|mini|Nalazi "Kulture zvonolikih pehara", oko 1800. pr. Kr., Stadtmuseum [[Bruchsal]], Njemačka.]] Zbog svoje mekoće, bakar se u početku koristio za nakit, no otkrićem obrade hladnim postupkom dobili su dvostruku [[Tvrdoća|tvrdoću]], čime su dobili [[alat]] i oružje potrebne tvrdoće. Jedina mana te obrade je bila krhkost. Najstariji dokazi korištenja bakra potječu iz [[8000. pr. Kr.]] iz [[Turska|Turske]], [[Cayonu Tepesi]], u blizini kojeg se nalaze [[Rudnik|rudnici]] [[Bakar (element)|bakra]] koji se i danas eksploatiraju. Premda se prije držalo da se [[metalurgija]] najprije javlja u Anatoliji, prema današnjim saznanjima ono je bilo poznato od samih početaka [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]]. Tako je u mjestu Belovode na planini [[Rudnik]] u [[Srbija|Srbiji]] 2010. godine otrkiveni dokazi taljenja bakra na visokim temperaturama iz oko 5000. pr. Kr.;<ref name="archaeology.ws">{{cite web |title=Serbian site may have hosted first copper makers |date=17. lipnja 2010. |work=ScienceNews |url=http://www.sciencenews.org/view/generic/id/60563/description/Serbian_site_may_have_hosted_first_copper_makers |access-date=25. listopada 2016. |archive-date=8. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508005006/http://www.sciencenews.org/view/generic/id/60563/description/Serbian_site_may_have_hosted_first_copper_makers |url-status=dead }}</ref> što vinčansku kulturu čini prvom kulturom [[eneolitik|bakrenog doba]] na svijetu. Sve veća upotreba bakra uzrokovala je promjene u tadašnjem društvu. Pojavile su se skupine prvih specijalista, [[rudar]]<nowiki/>a, kovača, [[Metalurgija|metalurga]]. Sve važnija je bila potraga za [[rude|rudom]]. Tako se s vremenom do [[3800. pr. Kr.]], proširila upotreba bakra po cijelom [[Mediteran]]u i obalama [[Atlantski ocean|Atlantika]]. Paralelno s bakrom, došlo je i do eksploatacije [[Zlato|zlata]], [[Srebro|srebra]] i [[olovo (element)|olova]]. Oko [[3500. pr. Kr.]] godine otkrivaju [[arsen]] koji dodaju bakru, čime povećavaju njegovu tvrdoću, a time nastaje arsenova [[bronca]]. ==Osobitosti== Bakreno doba označava razdoblje kojem je čovjek stekao znanje izrade metalnih predmeta od bakra, kojeg je relativno jednostavno pronaći u prirodi bez potrebe za tehnologijom [[Rudarstvo|rudarstva]]. [[Bakar (element)|Bakar]] je pri tome hladno kovan ili lijevan. Lijevanje bakra otvorilo je mogućnost za sljedeću stepenicu u razvoju čovjeka, kada je od slitine bakra i kositra dobivena [[bronca]], čija šira upotreba uvodi čovječanstvo u [[Brončano doba]]. No, bakar su poznavale i rabile neke [[neolitik|neolitičke]] kulture, pa sama prisutnost i kakva-takva proizvodnja nije dovoljan razlog za izdvajanje novog [[prapovijest|prapovijesnog]] razdoblja ako to ne povlači i promjene u načinu života. Pa tako u gospodarstvu dolazi do prevlasti [[stočarstvo|stočarstva]] nad [[poljoprivreda|poljoprivredom]], a ono brže stvara viškove, te omogućuje intenzivniju trgovine, a time i stvaranje znatnijih materijalnih bogatstava. Osim toga snaga životinja u bakrenom dobu se sve češće rabi u poljoprivredi i transportu. Sam razvitak gospodarstva dovodi do užih specijalizacija unutar pojedinih gospodarskih grana. U društvenom pogledu formiraju se čvršće povezane i organizirane patrijarhalne rodovske i [[pleme]]nske zajednice. [[Slika:Kurgan.png|mini|250px|<center>Presjek [[kurgan]]a, stepskog grobnog humka ([[tumul]]) u [[Rusija|Rusiji]].<center>]] Iako su sve te promjene bile izuzetno značajne, nisu imale revolucionarno obilježje neolitika, pa se stoga za bakreno doba često služi izraz ''[[eneolitik]]'', koji ukazuje na kontinuirani razvoj neolitika u bakreno doba, tj. da je pored novih elemenata još uvijek vrlo prepoznatljiva tradicija neolitika u svim sferama života. Isto vrijedi i za termine ''halkolitik'' (rabi se uglavnom u kontekstu egejskog i maloazijskog svijeta) i ''kuprolitik''. Granice između ranog, srednjeg i kasnog eneolitika nisu jasno definirane. Rani eneolitik određuju kulture još čvrsto utemeljene u neolitiku, u materijalnom, duhovnom i gospodarskom smislu. Srednji i kasni eneolitik predstavljaju udaljavanje od neolitičkih tradicija, s vrlo jakim naglaskom na [[metalurgija|metalurgiju]] i društvene promjene koje će krajem eneolitika dovesti do stvaranja plemenskih i rodovskih aristokracija. [[Datoteka:CordWareBoatAxe.jpg|mini|200px|<center>Nalazi tzv. ''kulture vrpčaste kermike'' ili ''kulture ratnih sjekira'' sa sjevera Europe (oko [[2000. pr. Kr.]]), Arheološki muzej, [[Tallinn]], [[Estonija]].<center>]] Područje napretka i inovacija u eneolitiku, kao i u neolitiku, jest egejski i maloazijski prostor, čije su populacije prisiljene tražiti nove krajeve za život, pa se prebacuju na [[Europa|europsko]] tlo. No u ovome trenutku pojavljuje se novo ishodište migracija, novi povijesni put koji će imati veliku ulogu u svim kasnijim razdobljima povijesti - područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko Šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok [[Dunav]]a. Iz tih krajeva pristizali su brzi, pokretljivi stočari,<ref>Prve su divlje [[konj]]e ljudi pripitomili prije oko 5500 godina u području Akmoli na sjeveru današnjeg [[Kazahstan]]a, a riječ je o pripadnicima kulture [[Botai]][http://metro-portal.hr/vijesti/zivot/prvi-konji-pripitomljeni-su-prije-5500-godina].</ref> kojima su bila potrebna nova prostranstva za stoku, spremni da se izbore pod svaku cijenu, a nije nevažno ni to da su oni već dobro ovladali metalurgijom. Svemu se tome nisu mogle oduprijeti konzervativne poljodjelske populacije preživjelog neolitika. ==Regionalne odlike== ===Europa=== [[Ledeni čovjek|Ötzi]] (ledeni čovjek) pronađen je u Ötztalskim [[Alpe|Alpama]] i njegovi ostaci su datirani u 3300. pr. Kr. Uz njegov leš pronađena je bakrena sjekira koja dokazuje da se bakar iskapao u Europi 5,300 godina (500 godina prije no što se vjerovalo).<ref>[http://www.mondovista.com/oetzi.html Oetzi: 5000 godina staro ubojstvo - sada riješeno!]</ref> Još starija bakrena sjekira pronađena je u [[Prokuplje|Prokuplju]] u [[Srbija|Srbiji]] (datirana oko 5,500. pr. Kr.), što metalurgiju u Europi čini još starijim.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.thaindian.com/newsportal/india-news/ancient-axe-find-suggests-copper-age-began-earlier-than-believed_100105122.html |title=Početak bakrenog doba |access-date=8. listopada 2009. |archive-date=6. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190206175553/http://www.thaindian.com/newsportal/india-news/ancient-axe-find-suggests-copper-age-began-earlier-than-believed_100105122.html |url-status=dead}}</ref> Da je saznanje o uporabi bakra bilo raširenije od same uporabe svjedoči ''kultura ratnih sjekira ([[Kultura vrpčaste keramike]])'' iz sjeverne Europe, gdje su kamene sjekire klesali u obliku izlivenih sjekira, tj. kao imitaciju bakrenih sjekira<ref>J. Evans, 1897.</ref> Primjeri bakrenih kultura su ''Vila Nova de São Pedro'' i ''Los Millares'' na [[Pirinejski poluotok|Iberskom poluotoku]],<ref>C. M. Hogan, 2007.</ref> odakle potječe tzv. ''kultura zvonolikih vrčeva'' iz razvijenog bakrenog doba. Odavde se proširila obrada bakra i bronce u ostatak Europe, s prodorom [[Indoeuropski jezici|Indoeuropskih jezika]].<ref>D. W. Anthony, ''The Horse, The Wheel and Language: How Bronze-Age riders from the Eurasian steppes shaped the modern world'', 2007.</ref> ''[[Kultura Varna]]'' u sjevernoj [[Bugarska|Bugarskoj]] pripada novijem bakrenom dobu (oko 4400. – 4100. pr. Kr.), a karakteriziraju ga obojena keramika i bogate [[nekropola|nekropole]] (npr. Varna i kompleks [[Durankulak]] koji je najveća prapovijesna nekropola u jugoistočnoj Europi (do danas istraženo 1,200 grobova). [[Megalitska civilizacija|Megalitski]] [[hram]]ovi na [[Malta|Malti]] su djelo dvije faze bakrenog doba: tzv. faza [[Ġgantija]] (3600. – 3000. pr. Kr.) i vrhunac tijekom trajanja hramskog kompleksa u [[Tarxien]]u koji je ostao u uporabi sve do 2500. pr. Kr. ''[[Vučedolska kultura]]'', koja je imala središte u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]], uz desnu obalu [[Dunav]]a, imala je svoj vrhunac od 3000. – 2200. pr. Kr. [[Slika:TimnaChalcolithicMine.JPG|mini|<center>[[Rudnik]] bakra iz bakrenog doba u dolini Timna, pustinja [[Negev]], [[Izrael]].<center>]] ===Afrika=== Bakreno doba u [[Stari Egipat|Starom Egiptu]], započelo oko 5. milenija pr. Kr., je trajalo duboko u [[Srednje egipatsko kraljevstvo|Srednje Kraljevstvo]] kada je bronca postala popularna tek za 18. dinastije (oko [[1500. pr. Kr.]], [[Novo egipatsko kraljevstvo]]). Subsaharska Afrika se razvijala odvojeno od ostatka svijeta jer je [[Sahara]] djelovala kao prepreka koja je ovo područje odsjekla. Tako se bakrene i brončane kulture javljaju sporadično i nepovezano, a pojedina plemena ostaju na razini kamenog doba ([[Bušmani]]) sve do pojave [[kolonijalizam|kolonijalnih]] osvajača u 18. i 19. stoljeću. ===Azija=== U području plodnog polumjeseca (od [[Levant]]a do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]), gdje se i pojavila uporaba bakra, ona je trajala usporedo s uporabom kositra sve do 4. milenija pr. Kr. kada je prevladala uporaba bronce. Najvažnija kultura bakrenog doba je mezopotamska kultura grada [[Uruk]]a (4000. – 3100. pr. Kr.), prva ljudska [[civilizacija]]. U [[Južna Azija|Južnoj Aziji]] su pripadnici [[Mehrgarh]] kulture koristili oruđa od lokalnog bakra od 7700. – 3300. pr. Kr.,<ref>Gregory L. Possehl, 1996.</ref> dok se na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]] bakreni predmeti javljaju oko 4000. pr. Kr. u kulturama [[Jiangzhai]] i [[Hongshan]], no ne u široj uporabi. Prema nalazima A. Parpole, sličnosti lončarije civilizacije u dolini [[Ind]]a, južnog [[Turkmenistan]]a i sjevernog [[Iran]]a od 4300. do 3300. pr. Kr. navodi na zaključak kako je u bakrenom dobu bila razvijena zavidna robna razmjena. ===Amerika=== Neovisna i sporadična pojava obrade bakra i bronce se javila među [[Inka]]ma u [[Južna Amerika|južnoj Americi]] i među [[Mezoamerikanci|mezoameričkim kulturama]] u zapadnom [[Meksiko|Meksiku]]. U usporedbi s ostatkom svijeta, to se dogodilo relativno kasno (oko [[600.]], a u široj uporabi oko [[800.]] godine). Odmah se javljaju regionalne razlike u obradi metala između središnje i južne Amerike (gdje nastaju razne vrste [[legura]]: bakarno srebro, bakarni arsenik, bronca (bakar-kositar) i bakar-arsenik-kositar), a morskim putovima proširila se prema sjeveru. ==Bilješke== {{izvori}} ==Poveznice== {{Commonscat-inline|Copper Age}} * [[Metalno doba]] * [[Umjetnost metalnog doba]] * [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu]] ==Vanjske poveznice== * [https://enciklopedija.hr/clanak/5387 Hrvatska enciklopedija (LZMK): bakreno doba] [[Kategorija:Bakreno doba| ]] j4hzvqt1w3cwlaa1xzi75z5x1k0y9zw 7597904 7597903 2026-09-12T05:21:02Z Gdokx 118680 Sređen i referenciran članak, uklonjene pseudohistorijske, netočne tvrdnje. 7597904 wikitext text/x-wiki {{prapovijest}} '''Bakreno doba''' ili '''eneolitik''' (također '''halkolitik''' i '''kuprolitik''') prapovijesno je razdoblje između [[neolitik]]a i [[brončano doba|brončanoga doba]], obilježeno preradbom i uporabom [[Bakar (element)|bakra]] za izradu oruđa, oružja i nakita. Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba |title=bakreno doba |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> Početak bakrenoga doba okvirno se smješta u [[4. tisućljeće pr. Kr.|IV. tisućljeće pr. Kr.]], a traje do pred kraj [[3. tisućljeće pr. Kr.|III. tisućljeća pr. Kr.]], kada uporaba brončane slitine označava prijelaz prema [[brončano doba|brončanom dobu]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba |title=bakreno doba |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> [[Datoteka:Diffusion cuivre.png|mini|325px|lijevo|Širenje obrade bakra od najstarijeg razdoblja do 4300. pr. Kr.]][[Datoteka:Bellbeaker-Palmela points.jpg|mini|Bakreni vrhovi kopalja iz San Román de Hornija, Arheološki muzej u [[Valladolid]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]].]] == Metalurgija bakra == [[Bakar (element)|Bakar]] se u prirodi pojavljuje kao samorodni metal te u mineralima poput [[malahit]]a i [[azurit]]a. Samorodni bakar bio je poznat i prije bakrenoga doba, a mogao se oblikovati kovanjem i zagrijavanjem. Razvoj [[metalurgija|metalurgije]] u užem smislu povezan je s dobivanjem metala iz rude te njegovim taljenjem i lijevanjem.<ref name="RadivojevicRoberts2021">{{Citiranje časopisa |prezime1=Radivojević |ime1=Miljana |prezime2=Roberts |ime2=Benjamin W. |naslov=Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC |časopis=Journal of World Prehistory |svezak=34 |stranice=195–278 |godina=2021 |doi=10.1007/s10963-021-09155-7}}</ref> Na području [[Balkan]]a uporaba bakrenih minerala potvrđena je već od približno 6200. pr. Kr., dok su na nalazištu Belovode, povezanom s [[Vinčanska kultura|vinčanskom kulturom]] u današnjoj [[Srbija|Srbiji]], pronađeni najraniji pouzdano datirani izravni dokazi taljenja bakra, oko 5000. pr. Kr.<ref name="Radivojevic2010">{{Citiranje časopisa |prezime1=Radivojević |ime1=Miljana |prezime2=Rehren |ime2=Thilo |prezime3=Pernicka |ime3=Ernst |prezime4=Šljivar |ime4=Dušan |prezime5=Brauns |ime5=Michael |prezime6=Borić |ime6=Dušan |naslov=On the origins of extractive metallurgy: new evidence from Europe |časopis=Journal of Archaeological Science |svezak=37 |broj=11 |stranice=2775–2787 |godina=2010 |doi=10.1016/j.jas.2010.06.012}}</ref> Ti nalazi upućuju na to da se rana metalurgija nije nužno širila iz samo jednoga središta. Uz Balkan, među važnim ranim središtima metalurških inovacija u zapadnoj Euroaziji istražuju se [[Anatolija]], [[Levant]], [[Kavkaz]], [[Iran]] i [[Pirenejski poluotok]].<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> == Kronologija i regionalne razlike == Pojam bakrenoga doba nije jednako primjenjiv na sva područja niti ono svugdje počinje i završava u isto vrijeme. U pojedinim dijelovima Europe između neolitika i brončanoga doba jasno se izdvaja zasebno bakreno doba, dok se drugdje taj naziv rabi ograničeno ili se uopće ne primjenjuje.<ref name="BritishMuseum">{{Citiranje weba |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/x13740 |title=Chalcolithic |izdavač=[[British Museum]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] halkolitik se, ovisno o području, okvirno smješta između 5500. i 3000. pr. Kr., dok se primjerice u Velikoj Britaniji naziv odnosi na znatno kraće razdoblje približno između 2500. i 2200. pr. Kr.<ref name="BritishMuseum" /> Zbog tih razlika sama pojava pojedinačnih bakrenih predmeta nije dovoljna za određivanje jedinstvene granice između neolitika i bakrenoga doba. == Europa == [[Jugoistočna Europa]] jedno je od najvažnijih područja za istraživanje rane metalurgije. Nakon prvih dokaza taljenja bakra početkom V. tisućljeća pr. Kr. proizvodnja i uporaba metala tijekom toga tisućljeća znatno su se proširile na Balkanu.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> Posebno je značajna nekropola kod [[Varna|Varne]] u današnjoj [[Bugarska|Bugarskoj]], poznata po velikoj količini zlatnih i drugih metalnih grobnih priloga. Suvremena radiokarbonska datiranja smještaju uporabu nekropole približno između 4550. i 4325. pr. Kr.<ref>{{Citiranje časopisa |prezime1=Gaydarska |ime1=Bisserka |prezime2=Bayliss |ime2=Alex |prezime3=Slavchev |ime3=Vladimir |naslov=Contemporary Copper Age Burials from the Varna Mortuary Zone, Bulgaria |časopis=The Antiquaries Journal |svezak=101 |stranice=1–15 |godina=2021 |doi=10.1017/S0003581521000032}}</ref> Metalurgija se prema srednjoj i zapadnoj Europi širila nejednako, a lokalne kronologije i kulturne skupine međusobno se znatno razlikuju. Zbog toga se bakreno doba u europskoj arheologiji određuje regionalno, a ne kao jedinstveno razdoblje s istim početkom i završetkom na cijelom kontinentu.<ref name="BritishMuseum" /> === Hrvatska === Na području kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]] bakreno doba zastupljeno je nalazištima više arheoloških kultura, među kojima su [[Lasinjska kultura|lasinjska]], [[Badenska kultura|badenska]], [[Kostolačka kultura|kostolačka]] i [[Vučedolska kultura|vučedolska kultura]]. Među važnijim nalazištima nalaze se Lasinja, Vučedol, Sarvaš, Bapska, Vinkovci i druga nalazišta u kontinentalnoj Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/arheoloska-nalazista |title=arheološka nalazišta |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> [[Vučedolska kultura]] razvila se tijekom III. tisućljeća pr. Kr., s ishodišnim područjem u istočnoj Slavoniji i Srijemu. U njezinoj klasičnoj i kasnoj fazi potvrđena je razvijena metalurgija bakra, uključujući ostatke peći, kalupe za lijevanje te bakrene sjekire, bodeže, šila i dlijeta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/vucedolska-kultura |title=vučedolska kultura |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |djelo=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> == Društvo i gospodarstvo == Uporaba metala nije značila trenutačno napuštanje kamenih sirovina. Kameno oruđe nastavilo se upotrebljavati usporedno s bakrenim predmetima, dok su [[rudarstvo]], preradba rude i proizvodnja metalnih predmeta postupno stvarali nova specijalizirana znanja i mreže razmjene.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> Društvene posljedice razvoja metalurgije nisu bile jednake u svim zajednicama. Starije interpretacije često su metalurgiju izravno povezivale s nastankom društvenih elita i hijerarhije, dok novija istraživanja upozoravaju na složeniji odnos tehnologije, organizacije rada i društvenih promjena. Za Balkan je predloženo da metalna proizvodnja prije odražava promjene u organizaciji i suradnji zajednica nego da sama po sebi uzrokuje nastanak hijerarhijskoga društva.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> == Izvan Europe == Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] halkolitik obuhvaća niz regionalnih kulturnih slijedova u [[Anatolija|Anatoliji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Levant]]u i susjednim područjima. Tijekom toga razdoblja postupno se širi uporaba taljenoga bakra, usporedno s promjenama u naseljavanju, obrtu i društvenoj organizaciji.<ref name="BritishMuseum" /> Naziv bakreno doba nije univerzalna etapa kroz koju su sva društva prolazila na jednak način. Povijest metalurgije u drugim dijelovima svijeta ima vlastite kronologije i razvojne putove, pa se europska podjela na neolitik, bakreno i brončano doba ne može automatski primjenjivati na sva područja.<ref name="BritishMuseum" /> == Izvori == {{izvori}} ==Poveznice== {{Commonscat-inline|Copper Age}} * [[Metalno doba]] * [[Umjetnost metalnog doba]] * [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu]] ==Vanjske poveznice== https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba [[Kategorija:Bakreno doba| ]] 0r62t2mzn22fyskqcvx9yqq2edfiztw 7597905 7597904 2026-09-12T05:27:11Z Gdokx 118680 Sređen tekst, izvori i raspored slika. 7597905 wikitext text/x-wiki {{prapovijest}} '''Bakreno doba''' ili '''eneolitik''' (također '''halkolitik''' i '''kuprolitik''') prapovijesno je razdoblje između [[neolitik]]a i [[brončano doba|brončanoga doba]], obilježeno preradbom i uporabom [[Bakar (element)|bakra]] za izradu oruđa, oružja i nakita. Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene.<ref name="HE-bakreno">{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba |title=bakreno doba |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> Početak bakrenoga doba okvirno se smješta u [[4. tisućljeće pr. Kr.|IV. tisućljeće pr. Kr.]], a traje do pred kraj [[3. tisućljeće pr. Kr.|III. tisućljeća pr. Kr.]], kada uporaba brončane slitine označava prijelaz prema [[brončano doba|brončanom dobu]].<ref name="HE-bakreno" /> == Metalurgija bakra == [[Datoteka:Diffusion cuivre.png|mini|desno|Širenje obrade bakra od najstarijeg razdoblja do 4300. pr. Kr.]] [[Bakar (element)|Bakar]] se u prirodi pojavljuje kao samorodni metal te u mineralima poput [[malahit]]a i [[azurit]]a. Samorodni bakar bio je poznat i prije bakrenoga doba, a mogao se oblikovati kovanjem i zagrijavanjem. Razvoj [[metalurgija|metalurgije]] u užem smislu povezan je s dobivanjem metala iz rude te njegovim taljenjem i lijevanjem.<ref name="RadivojevicRoberts2021">{{Citiranje časopisa |prezime1=Radivojević |ime1=Miljana |prezime2=Roberts |ime2=Benjamin W. |naslov=Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC |časopis=Journal of World Prehistory |svezak=34 |stranice=195–278 |godina=2021 |doi=10.1007/s10963-021-09155-7}}</ref> Na području [[Balkan]]a uporaba bakrenih minerala potvrđena je već od približno 6200. pr. Kr., dok su na nalazištu Belovode, povezanom s [[Vinčanska kultura|vinčanskom kulturom]] u današnjoj [[Srbija|Srbiji]], pronađeni najraniji pouzdano datirani izravni dokazi taljenja bakra, oko 5000. pr. Kr.<ref name="Radivojevic2010">{{Citiranje časopisa |prezime1=Radivojević |ime1=Miljana |prezime2=Rehren |ime2=Thilo |prezime3=Pernicka |ime3=Ernst |prezime4=Šljivar |ime4=Dušan |prezime5=Brauns |ime5=Michael |prezime6=Borić |ime6=Dušan |naslov=On the origins of extractive metallurgy: new evidence from Europe |časopis=Journal of Archaeological Science |svezak=37 |broj=11 |stranice=2775–2787 |godina=2010 |doi=10.1016/j.jas.2010.06.012}}</ref> Ti nalazi upućuju na to da se rana metalurgija nije nužno širila iz samo jednoga središta. Uz Balkan, među važnim ranim područjima metalurških inovacija u zapadnoj Euroaziji istražuju se [[Anatolija]], [[Levant]], [[Kavkaz]], [[Iran]] i [[Pirenejski poluotok]].<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> == Kronologija i regionalne razlike == Pojam bakrenoga doba nije jednako primjenjiv na sva područja niti ono svugdje počinje i završava u isto vrijeme. U pojedinim dijelovima Europe između neolitika i brončanoga doba jasno se izdvaja zasebno bakreno doba, dok se drugdje taj naziv rabi ograničeno ili se uopće ne primjenjuje.<ref name="BritishMuseum">{{Citiranje weba |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/x13740 |title=Chalcolithic |izdavač=[[British Museum]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] halkolitik se, ovisno o području, okvirno smješta između 5500. i 3000. pr. Kr., dok se primjerice u Velikoj Britaniji naziv odnosi na znatno kraće razdoblje približno između 2500. i 2200. pr. Kr.<ref name="BritishMuseum" /> Zbog tih razlika sama pojava pojedinačnih bakrenih predmeta nije dovoljna za određivanje jedinstvene granice između neolitika i bakrenoga doba. == Europa == [[Datoteka:Bellbeaker-Palmela points.jpg|mini|desno|Bakreni vrhovi iz San Román de Hornija, Arheološki muzej u [[Valladolid]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]].]] [[Jugoistočna Europa]] jedno je od najvažnijih područja za istraživanje rane metalurgije. Nakon prvih dokaza taljenja bakra početkom V. tisućljeća pr. Kr. proizvodnja i uporaba metala tijekom toga tisućljeća znatno su se proširile na Balkanu.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> Posebno je značajna nekropola kod [[Varna|Varne]] u današnjoj [[Bugarska|Bugarskoj]], poznata po velikoj količini zlatnih i drugih metalnih grobnih priloga. Suvremena radiokarbonska datiranja smještaju uporabu nekropole približno između 4550. i 4325. pr. Kr.<ref>{{Citiranje časopisa |prezime1=Gaydarska |ime1=Bisserka |prezime2=Bayliss |ime2=Alex |prezime3=Slavchev |ime3=Vladimir |naslov=Contemporary Copper Age Burials from the Varna Mortuary Zone, Bulgaria |časopis=The Antiquaries Journal |svezak=101 |stranice=1–15 |godina=2021 |doi=10.1017/S0003581521000032}}</ref> Metalurgija se prema srednjoj i zapadnoj Europi širila nejednako, a lokalne kronologije i kulturne skupine međusobno se znatno razlikuju. Zbog toga se bakreno doba u europskoj arheologiji određuje regionalno, a ne kao jedinstveno razdoblje s istim početkom i završetkom na cijelom kontinentu.<ref name="BritishMuseum" /> === Hrvatska === [[Datoteka:Vucedol Culture ceramic dove maximized.jpg|mini|desno|Keramička posuda u obliku ptice iz [[Vučedolska kultura|vučedolske kulture]].]] Na području kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]] bakreno doba zastupljeno je nalazištima više arheoloških kultura, među kojima su [[Lasinjska kultura|lasinjska]], [[Badenska kultura|badenska]], [[Kostolačka kultura|kostolačka]] i [[Vučedolska kultura|vučedolska kultura]]. Među nalazištima tih kultura nalaze se Lasinja, Bapska, Vučedol, Sarvaš, Vinkovci i druga nalazišta u kontinentalnoj Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/arheoloska-nalazista |title=arheološka nalazišta |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> [[Vučedolska kultura]] eneolitička je kultura III. tisućljeća pr. Kr., s ishodišnim područjem u istočnoj Slavoniji i Srijemu. U njezinoj klasičnoj i kasnoj fazi potvrđena je razvijena metalurgija bakra, uključujući ostatke peći, kalupe za lijevanje te bakrene sjekire, bodeže, šila i dlijeta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/vucedolska-kultura |title=vučedolska kultura |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |pristupljeno=12. rujna 2026.}}</ref> == Društvo i gospodarstvo == Uporaba metala nije značila trenutačno napuštanje kamenih sirovina. Kameno oruđe nastavilo se upotrebljavati usporedno s bakrenim predmetima, dok su [[rudarstvo]], preradba rude i proizvodnja metalnih predmeta postupno stvarali nova specijalizirana znanja i mreže razmjene.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> Društvene posljedice razvoja metalurgije nisu bile jednake u svim zajednicama. Starije interpretacije često su metalurgiju izravno povezivale s nastankom društvenih elita i hijerarhije, dok novija istraživanja upozoravaju na složeniji odnos tehnologije, organizacije rada i društvenih promjena. Za Balkan je predloženo da metalna proizvodnja prije odražava promjene u organizaciji i suradnji zajednica nego da sama po sebi uzrokuje nastanak hijerarhijskoga društva.<ref name="RadivojevicRoberts2021" /> == Izvan Europe == Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] halkolitik obuhvaća niz regionalnih kulturnih slijedova u [[Anatolija|Anatoliji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Levant]]u i susjednim područjima. Tijekom toga razdoblja postupno se širi uporaba taljenoga bakra, usporedno s promjenama u naseljavanju, obrtu i društvenoj organizaciji.<ref name="BritishMuseum" /> Naziv bakreno doba nije univerzalna etapa kroz koju su sva društva prolazila na jednak način. Povijest metalurgije u drugim dijelovima svijeta ima vlastite kronologije i razvojne putove, pa se europska podjela na neolitik, bakreno i brončano doba ne može automatski primjenjivati na sva područja.<ref name="BritishMuseum" /> == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat-inline|Copper Age}} [[Metalno doba]] [[Umjetnost metalnog doba]] [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu]] == Vanjske poveznice == [https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakreno-doba Hrvatska enciklopedija: Bakreno doba] [[Kategorija:Bakreno doba| ]] 894daq27bd0fpuejyqcsg1x186u2zo0 0 18350 7597894 7594670 2026-09-12T02:40:52Z ~2026-46012-44 370786 7597894 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Vladimir Vladimirovič Putin<br><small>Владимир Владимирович Путин</small> |datum rođenja = [[7. listopada]] [[1952.]] |mjesto rođenja = [[Petrograd]], [[Rusija]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slikastandarda = Standard of the President of the Russian Federation.svg |malaslika = Putin signature.svg |opis male slike = Potpis |slika = Vladimir Putin 12022.jpg |veličina = 220px |opis slike = Putin, 2023. |potpremijer = |zamjenik = |godine u službi = |politički čin = |stranka = [[Ujedinjena Rusija]] |potpis = Putin signature.png |supruga = [[Ljudmila Putina]] (1983.–2014.) |čin2 = 2. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |čin3 = 6. [[premijer Rusije]] |položaj = 4. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |zanimanje = |fusnote = |prethodnik2 = [[Boris Jeljcin]] |nasljednik2 = Dmitrij Medvedev |nasljednik3 = [[Mihail Kasijanov]] |prethodnik3 = [[Sergej Stepašin]] |prethodnik = [[Dmitrij Medvedev]] |nasljednik = |predsjednik = |mandat_start2 = [[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_kraj2 = [[7. svibnja]] [[2008.]]<br><small>(privremeni od [[31. prosinca]] [[1999.]] - [[7. svibnja]] [[2000.]])</small> |mandat_start3 = [[8. kolovoza]] [[1999.]] |mandat_kraj3 = [[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_start = [[7. svibnja]] [[2012.]] |vjera = [[Pravoslavlje]] }} '''Vladimir Vladimirovič Putin''' ([[Ruski jezik|rus.]] Владимир Владимирович Путин, [[Sankt Peterburg]], [[7. listopada]] [[1952.]]), ruski je političar i bivši [[Obavještajna djelatnost|obavještajni djelatnik]] koji služi kao [[predsjednik]] [[Rusija|Rusije]]. Od [[1999.]] do danas neprekidno je obnašao dužnost predsjednika ili premijera Rusije.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-08-09|title=Timeline: Vladimir Putin - 20 tumultuous years as Russian President or PM|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-timeline-idUSKCN1UZ185|access-date=2022-10-08}}</ref> Uveo je [[autokracija|autokratski]] režim u Rusiju<ref>{{Citiranje weba |title=Putin, Vladimir Vladimirovič |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51173 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/upozorenje-iz-europe-neki-su-presli-na-stranu-autoritarnog-rezima-diktatora-putin-financira-ekstremnu-desnicu/ Upozorenje iz Europe: 'Neki su prešli na stranu autoritarnog režima diktatora. Putin financira ekstremnu desnicu']</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/najpoznatiji-rus-s-hrvatskom-putovnicom-rusija-ce-se-raspasti-znam-tocno-koji-ce-teritoriji-otici-prvi-i-kada-15337494 Najpoznatiji Rus s hrvatskom putovnicom: ‘Rusija će se raspasti, znam točno koji će teritoriji otići prvi i kada!‘], objavljeno 19. svibnja 2023., pristupljeno 27. kolovoza 2023.</ref> te se smatra odgovornim za mnoge likvidacije i progone političkih protivnika. [[Međunarodni sud]] optužio ga je za [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|vojnoj invaziji na Ukrajinu]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/medunarodni-kazneni-sud-izdao-nalog-za-uhicenje-vladimira-putina-20230317 Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/putin-rusija-zeli-okoncati-rat-koji-su-izazvali-zapad-i-njihovi-sateliti-foto-20230823 Putin: Rusija želi okončati rat koji su izazvali Zapad i njihovi sateliti]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/medunarodni-kazneni-sud-izdao-uhidbeni-nalog-za-putina-10667046 Nalog za uhićenje Putina za Rusiju besmislen, za Ukrajinu tek početak]</ref> Putin je 16 godina radio kao vanjski obavještajac [[Odbor državne sigurnosti|KGB]]-a, napredujući do čina [[Potpukovnik|potpukovnika]] (podpolkovnik), prije nego što je dao ostavku 1991. i započeo političku karijeru. Preselio se u [[Moskva|Moskvu]] 1996. kako bi se pridružio administraciji predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Kratko je služio kao direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, prije nego što je imenovan [[Predsjednik vlade|premijerom]] u kolovozu 1999. Nakon Jeljcinove ostavke, Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika, a manje od četiri mjeseca kasnije izabran je za predsjednika. Ponovno je izabran 2004. Kako je u to vrijeme bio ustavno ograničen na dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je ponovno bio premijer od 2008. do 2012. pod [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrijem Medvedevom]]. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. na izborima koji su bili optuživani za prijevaru i nakon kojih su održani brojni prosvjedi. Ponovno je izabran 2018. U travnju 2021., nakon referenduma, potpisao je ustavne [[Amandman|amandmane]], uključujući onaj koji bi mu omogućio da se još dva puta kandidira za ponovni izbor, čime je postalo moguće da bude predsjednik do [[2036.|2036]]. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Putin — already Russia's longest leader since Stalin — signs law that may let him stay in power until 2036|url=https://www.usatoday.com/story/news/world/2021/04/05/vladimir-putin-may-remain-russian-president-until-2036-under-new-law/7092738002/|access-date=2022-10-08|website=USA TODAY|language=en-US}}</ref> Tijekom Putinova prvog mandata kao predsjednika, rusko gospodarstvo raslo je u prosjeku sedam posto godišnje, nakon gospodarskih reformi i peterostrukog povećanja cijene nafte i plina. Putin je također vodio Rusiju tijekom rata protiv [[Čečenija|čečenskih]] separatista, ponovno uspostavivši saveznu kontrolu nad regijom. Kao premijer pod Medvedevom, nadgledao je rat protiv [[Gruzija|Gruzije]], kao i reformu vojske i policije. Tijekom njegovog trećeg mandata kao predsjednika, Rusija je anektirala [[Krim]], što je rezultiralo međunarodnim sankcijama i financijskom krizom u Rusiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Rapoza|first=Kenneth|title=It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free|url=https://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2017/04/03/its-official-sanctioned-russia-now-recession-free/|access-date=2022-10-08|website=Forbes|language=en}}</ref> Također je naredio vojnu intervenciju u [[Sirija|Siriji]] protiv pobunjeničkih i [[Džihad|džihadističkih]] skupina. Tijekom svog četvrtog predsjedničkog mandata predsjedao je vojnim gomilanjem na granici s Ukrajinom, a u veljači 2022. pokrenuo je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziju]] velikih razmjera, što je dovelo do međunarodne osude i proširenih sankcija. [[Međunarodni kazneni sud]] otvorio je istragu o ratnim zločinima u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|last=Wolf|first=Zachary B.|date=2022-03-04|title=Here's how war crimes prosecutions work {{!}} CNN Politics|url=https://www.cnn.com/2022/03/03/politics/putin-war-crimes-russia-ukraine-us-what-matters/index.html|access-date=2022-10-08|website=CNN|language=en}}</ref> U rujnu 2022. Putin je najavio djelomičnu [[Mobilizacija|mobilizaciju]] i službeno odobrio nasilno pripajanje južne i istočne Ukrajine Rusiji, što je čin koji je protuzakonit prema [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]]. Pod Putinovim vodstvom, Rusija je prošla kroz demokratsko nazadovanje i prelazak na [[autoritarizam]]. Njegovu vladavinu karakterizira [[korupcija]] kao i brojna kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], uključujući zatvaranje i represiju političkih protivnika, zastrašivanje i potiskivanje neovisnih medija u Rusiji te nedostatak slobodnih i poštenih [[Izbori|izbora]]. Putinova Rusija postigla je loše rezultate na Indeksu percepcije korupcije [[Transparency International|Transparency Internationala]], Indeksu demokracije Economist Intelligence Unita i [[Freedom House]]-ovom indeksu Sloboda u svijetu. Putin je drugi europski predsjednik s najdužim stažom, nakon [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]] iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. == Život i karijera == Vladimir Putin rođen je u Lenjingradu (danas [[Sankt-Peterburg]]). Diplomirao je [[pravo]] na sveučilištu u Lenjingradu [[1975.]] godine i potom je regrutiran u [[KGB]]. Od [[1985.]] do [[1990.]] radio je u [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačkoj Demokratskoj Republici]]. Nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], Putin je vraćen u SSSR, u Lenjingrad, gdje je u lipnju [[1990.]] godine dobio posao na Lenjingradskom sveučilištu na katedri za inozemne poslove. U lipnju [[1991.]] postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt-Peterburga. U kolovozu [[1996.]] godine seli u [[Moskva|Moskvu]], gdje postaje član administracije predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Bio je šef [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije]] (jedne od službi nasljednica KGB-a) od lipnja [[1998.]] do kolovoza [[1999.]] godine, a također je radio kao tajnik u službi sigurnosti od svibnja do kolovoza [[1999.]] godine. == Premijer i predsjednik == Putina je Boris Jeljcin postavio na mjesto premijera u Vladi Rusije u kolovozu 1999. godine. Putin je postao peti ruski premijer u manje od 18 mjeseci. Tada nitko nije očekivao da će javnosti nepoznati Putin na tom mjestu ostati duže od njegovih prethodnika. Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve [[Jurij Lužkov]] i bivši premijer [[Jevgenij Primakov]] već su bili u kampanji za predsjedničke izbore. Putin je ubrzo izgradio reputaciju čuvara reda i zakona te nepopustljivog borca za ruske interese u ratu u [[Čečenija|Čečeniji]], zbog čega je postao najpopularniji političar u zemlji. Iako nije bio član ni jedne stranke, podržao je stranku Jedinstvo koja je na izborima za [[Duma|Dumu]] u prosincu 1999. godine osvojila najveći broj glasova. Dana 31. prosinca 1999. godine Jeljcin, neočekivano, podnosi ostavku i imenuje Putina privremenim predsjednikom. Predsjednički su izbori održani [[26. svibnja]] [[2000.]], a Putin je pobijedio u prvom krugu. ==Zapadne kritike== Nakon razdoblja političke i ekonomske anarhije tijekom vladavina [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], Putinov autokratski način vladanja bio je kritiziran od zapadnih medija kao diktator ili barem potencijalni diktator.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A21853-2004Sep14.html Stand Up to Putin]</ref> Također je sličnim kritikama bio izložen radi povratka "privatizirane" imovine u vlasništvo države. Te kritike će vrhunac dostići kod uništenja [[Yukos]]a koji je bio u vlasništvu [[Oligarhija|oligarha]] [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |title=Prophet who warns against Putin's 'energy imperialism' |access-date=9. prosinca 2007. |archive-date=9. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809231916/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |url-status=dead }}</ref> Dok je »[[zapadni svijet]]« kritizirao predsjednika zbog tih poteza, oni su mu istovremeno u Rusiji donijeli popularnost kod naroda, koji se sa strahom sjećao vremena Jeljcinove vladavine (naredio je napad [[tenk]]ovima na parlament) i nelegalnog bogaćenja pojedinaca.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/6265068.stm Russia's economic might: spooky or soothing?]</ref> Odnosi [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i Ruske Federacije bili su pogoršani nakon trovanja i smrti [[Aleksandar Litvinjenko|Aleksandra Litvinjenka]], [[pukovnik]]a ruskih tajnih službi koji je prebjegao na Otok. Rusija i njen predsjednik potom su bili izloženi žestokim zapadnim kritikama, pošto je odbijen zahtjev da se njegov navodni ubojica [[Andrej Lugovoj]] preda Velikoj Britaniji.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,1999128,00.html UK wants to try Russian for Litvinenko murder]</ref> Ruska je strana taj zahtjev odbila kao neosnovan na osnovu reciprociteta, pošto je Velika Britanija odbijala predati Rusiji [[Boris Berezovski|Borisa Berezovskog]], ruskog oligarha u izgnanstvu, te je smatrala da bi se eventualnim izručenjem Lugovoja prekršio ruski ustav.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,2119227,00.html?gusrc=rss&feed=networkfront No UK charges against Russian oligarch who called for 'revolution']</ref> Putin je [[2007.]] kritiziran i zbog odluke o opozivu potpisa na ratifikaciji ugovora o konvencionalnim vojnim snagama u Europi.<ref>[https://web.archive.org/web/20071030173503/http://www.iht.com/articles/2007/10/29/europe/treaty.php U.S. pushes to get Russia on its side]</ref><ref>[http://unian.net/eng/news/news-224711.html After Russia dropped CFE Treaty, Ukraine should urgently enter NATO]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |title=US Alleges Russian CFE Treaty Violations in Chechnya |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601034427/http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |archive-date=1. lipnja 2008. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> U Rusiji je ovaj opoziv izglasovan jednoglasno u parlamentu, a obrazložen je činjenicom da niti jedna država članica [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskoga ugovora]] nije ratificirala ovaj ugovor.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |title=Turkey and Russia disagree on CFE treaty |archive-url=https://web.archive.org/web/20071119040737/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |archive-date=19. studenoga 2007. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> == Drugi premijerski mandat == Nakon što ga je [[7. svibnja]] [[2008.]] na mjestu predsjednika Rusije zamijenio [[Dmitrij Medvjedev]], već sljedećeg je dana Putin po drugi put postao ruski premijer. Drugi premijerski mandat mu je trajao do [[7. svibnja]] [[2012.]] godine, a od tada obnaša dužnost predsjednika Ruske Federacije. == Putin u Hrvatskoj == Dana [[23. lipnja]] 2007. Putin je boravio u [[Zagreb]]u, gdje je sudjelovao na Energetskom sastanku na vrhu. == Privatni život == Bio je oženjen Ljudmilom Putinom, s kojom ima dvije kćeri, Mariju i Jekaterinu. Dana 2. travnja 2014. razveli su se nakon 30 godina braka. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vladimir Putin}} * [//www.putin.ru Službena stranica] {{Ruski vođe}} {{GLAVNIRASPORED:Putin, Vladimir}} [[Kategorija:Ruski predsjednici]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici ruske vlade]] [[Kategorija:Ruski komunisti]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Komunisti nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Sankt-Peterburg]] [[Kategorija:Ruski nacionalisti]] 1iaa4m7iao4z7vf074p7c4kgaidd6xw 7597895 7597894 2026-09-12T02:41:55Z ~2026-46012-44 370786 bolje slika. 7597895 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Vladimir Vladimirovič Putin<br><small>Владимир Владимирович Путин</small> |datum rođenja = [[7. listopada]] [[1952.]] |mjesto rođenja = [[Petrograd]], [[Rusija]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slikastandarda = Standard of the President of the Russian Federation.svg |malaslika = Putin signature.svg |opis male slike = Potpis |slika = Vladimir Putin 12022.jpg |veličina = 220px |opis slike = Vladmir Putin |potpremijer = |zamjenik = |godine u službi = |politički čin = |stranka = [[Ujedinjena Rusija]] |potpis = Putin signature.png |supruga = [[Ljudmila Putina]] (1983.–2014.) |čin2 = 2. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |čin3 = 6. [[premijer Rusije]] |položaj = 4. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |zanimanje = |fusnote = |prethodnik2 = [[Boris Jeljcin]] |nasljednik2 = Dmitrij Medvedev |nasljednik3 = [[Mihail Kasijanov]] |prethodnik3 = [[Sergej Stepašin]] |prethodnik = [[Dmitrij Medvedev]] |nasljednik = |predsjednik = |mandat_start2 = [[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_kraj2 = [[7. svibnja]] [[2008.]]<br><small>(privremeni od [[31. prosinca]] [[1999.]] - [[7. svibnja]] [[2000.]])</small> |mandat_start3 = [[8. kolovoza]] [[1999.]] |mandat_kraj3 = [[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_start = [[7. svibnja]] [[2012.]] |vjera = [[Pravoslavlje]] }} '''Vladimir Vladimirovič Putin''' ([[Ruski jezik|rus.]] Владимир Владимирович Путин, [[Sankt Peterburg]], [[7. listopada]] [[1952.]]), ruski je političar i bivši [[Obavještajna djelatnost|obavještajni djelatnik]] koji služi kao [[predsjednik]] [[Rusija|Rusije]]. Od [[1999.]] do danas neprekidno je obnašao dužnost predsjednika ili premijera Rusije.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-08-09|title=Timeline: Vladimir Putin - 20 tumultuous years as Russian President or PM|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-timeline-idUSKCN1UZ185|access-date=2022-10-08}}</ref> Uveo je [[autokracija|autokratski]] režim u Rusiju<ref>{{Citiranje weba |title=Putin, Vladimir Vladimirovič |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51173 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/upozorenje-iz-europe-neki-su-presli-na-stranu-autoritarnog-rezima-diktatora-putin-financira-ekstremnu-desnicu/ Upozorenje iz Europe: 'Neki su prešli na stranu autoritarnog režima diktatora. Putin financira ekstremnu desnicu']</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/najpoznatiji-rus-s-hrvatskom-putovnicom-rusija-ce-se-raspasti-znam-tocno-koji-ce-teritoriji-otici-prvi-i-kada-15337494 Najpoznatiji Rus s hrvatskom putovnicom: ‘Rusija će se raspasti, znam točno koji će teritoriji otići prvi i kada!‘], objavljeno 19. svibnja 2023., pristupljeno 27. kolovoza 2023.</ref> te se smatra odgovornim za mnoge likvidacije i progone političkih protivnika. [[Međunarodni sud]] optužio ga je za [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|vojnoj invaziji na Ukrajinu]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/medunarodni-kazneni-sud-izdao-nalog-za-uhicenje-vladimira-putina-20230317 Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/putin-rusija-zeli-okoncati-rat-koji-su-izazvali-zapad-i-njihovi-sateliti-foto-20230823 Putin: Rusija želi okončati rat koji su izazvali Zapad i njihovi sateliti]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/medunarodni-kazneni-sud-izdao-uhidbeni-nalog-za-putina-10667046 Nalog za uhićenje Putina za Rusiju besmislen, za Ukrajinu tek početak]</ref> Putin je 16 godina radio kao vanjski obavještajac [[Odbor državne sigurnosti|KGB]]-a, napredujući do čina [[Potpukovnik|potpukovnika]] (podpolkovnik), prije nego što je dao ostavku 1991. i započeo političku karijeru. Preselio se u [[Moskva|Moskvu]] 1996. kako bi se pridružio administraciji predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Kratko je služio kao direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, prije nego što je imenovan [[Predsjednik vlade|premijerom]] u kolovozu 1999. Nakon Jeljcinove ostavke, Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika, a manje od četiri mjeseca kasnije izabran je za predsjednika. Ponovno je izabran 2004. Kako je u to vrijeme bio ustavno ograničen na dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je ponovno bio premijer od 2008. do 2012. pod [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrijem Medvedevom]]. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. na izborima koji su bili optuživani za prijevaru i nakon kojih su održani brojni prosvjedi. Ponovno je izabran 2018. U travnju 2021., nakon referenduma, potpisao je ustavne [[Amandman|amandmane]], uključujući onaj koji bi mu omogućio da se još dva puta kandidira za ponovni izbor, čime je postalo moguće da bude predsjednik do [[2036.|2036]]. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Putin — already Russia's longest leader since Stalin — signs law that may let him stay in power until 2036|url=https://www.usatoday.com/story/news/world/2021/04/05/vladimir-putin-may-remain-russian-president-until-2036-under-new-law/7092738002/|access-date=2022-10-08|website=USA TODAY|language=en-US}}</ref> Tijekom Putinova prvog mandata kao predsjednika, rusko gospodarstvo raslo je u prosjeku sedam posto godišnje, nakon gospodarskih reformi i peterostrukog povećanja cijene nafte i plina. Putin je također vodio Rusiju tijekom rata protiv [[Čečenija|čečenskih]] separatista, ponovno uspostavivši saveznu kontrolu nad regijom. Kao premijer pod Medvedevom, nadgledao je rat protiv [[Gruzija|Gruzije]], kao i reformu vojske i policije. Tijekom njegovog trećeg mandata kao predsjednika, Rusija je anektirala [[Krim]], što je rezultiralo međunarodnim sankcijama i financijskom krizom u Rusiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Rapoza|first=Kenneth|title=It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free|url=https://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2017/04/03/its-official-sanctioned-russia-now-recession-free/|access-date=2022-10-08|website=Forbes|language=en}}</ref> Također je naredio vojnu intervenciju u [[Sirija|Siriji]] protiv pobunjeničkih i [[Džihad|džihadističkih]] skupina. Tijekom svog četvrtog predsjedničkog mandata predsjedao je vojnim gomilanjem na granici s Ukrajinom, a u veljači 2022. pokrenuo je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziju]] velikih razmjera, što je dovelo do međunarodne osude i proširenih sankcija. [[Međunarodni kazneni sud]] otvorio je istragu o ratnim zločinima u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|last=Wolf|first=Zachary B.|date=2022-03-04|title=Here's how war crimes prosecutions work {{!}} CNN Politics|url=https://www.cnn.com/2022/03/03/politics/putin-war-crimes-russia-ukraine-us-what-matters/index.html|access-date=2022-10-08|website=CNN|language=en}}</ref> U rujnu 2022. Putin je najavio djelomičnu [[Mobilizacija|mobilizaciju]] i službeno odobrio nasilno pripajanje južne i istočne Ukrajine Rusiji, što je čin koji je protuzakonit prema [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]]. Pod Putinovim vodstvom, Rusija je prošla kroz demokratsko nazadovanje i prelazak na [[autoritarizam]]. Njegovu vladavinu karakterizira [[korupcija]] kao i brojna kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], uključujući zatvaranje i represiju političkih protivnika, zastrašivanje i potiskivanje neovisnih medija u Rusiji te nedostatak slobodnih i poštenih [[Izbori|izbora]]. Putinova Rusija postigla je loše rezultate na Indeksu percepcije korupcije [[Transparency International|Transparency Internationala]], Indeksu demokracije Economist Intelligence Unita i [[Freedom House]]-ovom indeksu Sloboda u svijetu. Putin je drugi europski predsjednik s najdužim stažom, nakon [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]] iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. == Život i karijera == Vladimir Putin rođen je u Lenjingradu (danas [[Sankt-Peterburg]]). Diplomirao je [[pravo]] na sveučilištu u Lenjingradu [[1975.]] godine i potom je regrutiran u [[KGB]]. Od [[1985.]] do [[1990.]] radio je u [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačkoj Demokratskoj Republici]]. Nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], Putin je vraćen u SSSR, u Lenjingrad, gdje je u lipnju [[1990.]] godine dobio posao na Lenjingradskom sveučilištu na katedri za inozemne poslove. U lipnju [[1991.]] postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt-Peterburga. U kolovozu [[1996.]] godine seli u [[Moskva|Moskvu]], gdje postaje član administracije predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Bio je šef [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije]] (jedne od službi nasljednica KGB-a) od lipnja [[1998.]] do kolovoza [[1999.]] godine, a također je radio kao tajnik u službi sigurnosti od svibnja do kolovoza [[1999.]] godine. == Premijer i predsjednik == Putina je Boris Jeljcin postavio na mjesto premijera u Vladi Rusije u kolovozu 1999. godine. Putin je postao peti ruski premijer u manje od 18 mjeseci. Tada nitko nije očekivao da će javnosti nepoznati Putin na tom mjestu ostati duže od njegovih prethodnika. Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve [[Jurij Lužkov]] i bivši premijer [[Jevgenij Primakov]] već su bili u kampanji za predsjedničke izbore. Putin je ubrzo izgradio reputaciju čuvara reda i zakona te nepopustljivog borca za ruske interese u ratu u [[Čečenija|Čečeniji]], zbog čega je postao najpopularniji političar u zemlji. Iako nije bio član ni jedne stranke, podržao je stranku Jedinstvo koja je na izborima za [[Duma|Dumu]] u prosincu 1999. godine osvojila najveći broj glasova. Dana 31. prosinca 1999. godine Jeljcin, neočekivano, podnosi ostavku i imenuje Putina privremenim predsjednikom. Predsjednički su izbori održani [[26. svibnja]] [[2000.]], a Putin je pobijedio u prvom krugu. ==Zapadne kritike== Nakon razdoblja političke i ekonomske anarhije tijekom vladavina [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], Putinov autokratski način vladanja bio je kritiziran od zapadnih medija kao diktator ili barem potencijalni diktator.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A21853-2004Sep14.html Stand Up to Putin]</ref> Također je sličnim kritikama bio izložen radi povratka "privatizirane" imovine u vlasništvo države. Te kritike će vrhunac dostići kod uništenja [[Yukos]]a koji je bio u vlasništvu [[Oligarhija|oligarha]] [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |title=Prophet who warns against Putin's 'energy imperialism' |access-date=9. prosinca 2007. |archive-date=9. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809231916/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |url-status=dead }}</ref> Dok je »[[zapadni svijet]]« kritizirao predsjednika zbog tih poteza, oni su mu istovremeno u Rusiji donijeli popularnost kod naroda, koji se sa strahom sjećao vremena Jeljcinove vladavine (naredio je napad [[tenk]]ovima na parlament) i nelegalnog bogaćenja pojedinaca.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/6265068.stm Russia's economic might: spooky or soothing?]</ref> Odnosi [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i Ruske Federacije bili su pogoršani nakon trovanja i smrti [[Aleksandar Litvinjenko|Aleksandra Litvinjenka]], [[pukovnik]]a ruskih tajnih službi koji je prebjegao na Otok. Rusija i njen predsjednik potom su bili izloženi žestokim zapadnim kritikama, pošto je odbijen zahtjev da se njegov navodni ubojica [[Andrej Lugovoj]] preda Velikoj Britaniji.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,1999128,00.html UK wants to try Russian for Litvinenko murder]</ref> Ruska je strana taj zahtjev odbila kao neosnovan na osnovu reciprociteta, pošto je Velika Britanija odbijala predati Rusiji [[Boris Berezovski|Borisa Berezovskog]], ruskog oligarha u izgnanstvu, te je smatrala da bi se eventualnim izručenjem Lugovoja prekršio ruski ustav.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,2119227,00.html?gusrc=rss&feed=networkfront No UK charges against Russian oligarch who called for 'revolution']</ref> Putin je [[2007.]] kritiziran i zbog odluke o opozivu potpisa na ratifikaciji ugovora o konvencionalnim vojnim snagama u Europi.<ref>[https://web.archive.org/web/20071030173503/http://www.iht.com/articles/2007/10/29/europe/treaty.php U.S. pushes to get Russia on its side]</ref><ref>[http://unian.net/eng/news/news-224711.html After Russia dropped CFE Treaty, Ukraine should urgently enter NATO]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |title=US Alleges Russian CFE Treaty Violations in Chechnya |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601034427/http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |archive-date=1. lipnja 2008. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> U Rusiji je ovaj opoziv izglasovan jednoglasno u parlamentu, a obrazložen je činjenicom da niti jedna država članica [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskoga ugovora]] nije ratificirala ovaj ugovor.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |title=Turkey and Russia disagree on CFE treaty |archive-url=https://web.archive.org/web/20071119040737/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |archive-date=19. studenoga 2007. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> == Drugi premijerski mandat == Nakon što ga je [[7. svibnja]] [[2008.]] na mjestu predsjednika Rusije zamijenio [[Dmitrij Medvjedev]], već sljedećeg je dana Putin po drugi put postao ruski premijer. Drugi premijerski mandat mu je trajao do [[7. svibnja]] [[2012.]] godine, a od tada obnaša dužnost predsjednika Ruske Federacije. == Putin u Hrvatskoj == Dana [[23. lipnja]] 2007. Putin je boravio u [[Zagreb]]u, gdje je sudjelovao na Energetskom sastanku na vrhu. == Privatni život == Bio je oženjen Ljudmilom Putinom, s kojom ima dvije kćeri, Mariju i Jekaterinu. Dana 2. travnja 2014. razveli su se nakon 30 godina braka. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vladimir Putin}} * [//www.putin.ru Službena stranica] {{Ruski vođe}} {{GLAVNIRASPORED:Putin, Vladimir}} [[Kategorija:Ruski predsjednici]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici ruske vlade]] [[Kategorija:Ruski komunisti]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Komunisti nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Sankt-Peterburg]] [[Kategorija:Ruski nacionalisti]] azx89ypaoqy8exlebbonari77vs8uqo 7597912 7597895 2026-09-12T07:15:12Z Runolist 263374 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-46012-44|~2026-46012-44]] ([[User talk:~2026-46012-44|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7586512 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Vladimir Vladimirovič Putin<br><small>Владимир Владимирович Путин</small> |datum rođenja=[[7. listopada]] [[1952.]] |mjesto rođenja=[[Petrograd]], [[Rusija]] |datum smrti= |mjesto smrti= |slikastandarda = Standard of the President of the Russian Federation.svg |malaslika= Putin signature.svg |opis male slike= Potpis |slika= Владимир Путин (18-06-2023) (cropped).jpg |veličina=220px |opis slike= Putin, 2023. |potpremijer= |zamjenik= |godine u službi= |politički čin= |stranka= [[Ujedinjena Rusija]] |potpis=Putin signature.png |supruga= [[Ljudmila Putina]] (1983.–2014.) |čin2=2. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |čin3= 6. [[premijer Rusije]] |položaj= 4. [[Predsjednici Rusije|predsjednik Rusije]] |zanimanje= |fusnote= |prethodnik2= [[Boris Jeljcin]] |nasljednik2= Dmitrij Medvedev |nasljednik3=[[Mihail Kasijanov]] |prethodnik3=[[Sergej Stepašin]] |prethodnik=[[Dmitrij Medvedev]] |nasljednik= |predsjednik= |mandat_start2=[[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_kraj2=[[7. svibnja]] [[2008.]]<br><small>(privremeni od [[31. prosinca]] [[1999.]] - [[7. svibnja]] [[2000.]])</small> |mandat_start3=[[8. kolovoza]] [[1999.]] |mandat_kraj3=[[7. svibnja]] [[2000.]] |mandat_start=[[7. svibnja]] [[2012.]] |vjera= [[Pravoslavlje]] }} '''Vladimir Vladimirovič Putin''' ([[Ruski jezik|rus.]] Владимир Владимирович Путин, [[Sankt Peterburg]], [[7. listopada]] [[1952.]]), ruski je političar i bivši [[Obavještajna djelatnost|obavještajni djelatnik]] koji služi kao [[predsjednik]] [[Rusija|Rusije]]. Od [[1999.]] do danas neprekidno je obnašao dužnost predsjednika ili premijera Rusije.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-08-09|title=Timeline: Vladimir Putin - 20 tumultuous years as Russian President or PM|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-timeline-idUSKCN1UZ185|access-date=2022-10-08}}</ref> Uveo je [[autokracija|autokratski]] režim u Rusiju<ref>{{Citiranje weba |title=Putin, Vladimir Vladimirovič |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51173 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/upozorenje-iz-europe-neki-su-presli-na-stranu-autoritarnog-rezima-diktatora-putin-financira-ekstremnu-desnicu/ Upozorenje iz Europe: 'Neki su prešli na stranu autoritarnog režima diktatora. Putin financira ekstremnu desnicu']</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/najpoznatiji-rus-s-hrvatskom-putovnicom-rusija-ce-se-raspasti-znam-tocno-koji-ce-teritoriji-otici-prvi-i-kada-15337494 Najpoznatiji Rus s hrvatskom putovnicom: ‘Rusija će se raspasti, znam točno koji će teritoriji otići prvi i kada!‘], objavljeno 19. svibnja 2023., pristupljeno 27. kolovoza 2023.</ref> te se smatra odgovornim za mnoge likvidacije i progone političkih protivnika. [[Međunarodni sud]] optužio ga je za [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|vojnoj invaziji na Ukrajinu]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/medunarodni-kazneni-sud-izdao-nalog-za-uhicenje-vladimira-putina-20230317 Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina]</ref><ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/putin-rusija-zeli-okoncati-rat-koji-su-izazvali-zapad-i-njihovi-sateliti-foto-20230823 Putin: Rusija želi okončati rat koji su izazvali Zapad i njihovi sateliti]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/medunarodni-kazneni-sud-izdao-uhidbeni-nalog-za-putina-10667046 Nalog za uhićenje Putina za Rusiju besmislen, za Ukrajinu tek početak]</ref> Putin je 16 godina radio kao vanjski obavještajac [[Odbor državne sigurnosti|KGB]]-a, napredujući do čina [[Potpukovnik|potpukovnika]] (podpolkovnik), prije nego što je dao ostavku 1991. i započeo političku karijeru. Preselio se u [[Moskva|Moskvu]] 1996. kako bi se pridružio administraciji predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Kratko je služio kao direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, prije nego što je imenovan [[Predsjednik vlade|premijerom]] u kolovozu 1999. Nakon Jeljcinove ostavke, Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika, a manje od četiri mjeseca kasnije izabran je za predsjednika. Ponovno je izabran 2004. Kako je u to vrijeme bio ustavno ograničen na dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je ponovno bio premijer od 2008. do 2012. pod [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrijem Medvedevom]]. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. na izborima koji su bili optuživani za prijevaru i nakon kojih su održani brojni prosvjedi. Ponovno je izabran 2018. U travnju 2021., nakon referenduma, potpisao je ustavne [[Amandman|amandmane]], uključujući onaj koji bi mu omogućio da se još dva puta kandidira za ponovni izbor, čime je postalo moguće da bude predsjednik do [[2036.|2036]]. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Putin — already Russia's longest leader since Stalin — signs law that may let him stay in power until 2036|url=https://www.usatoday.com/story/news/world/2021/04/05/vladimir-putin-may-remain-russian-president-until-2036-under-new-law/7092738002/|access-date=2022-10-08|website=USA TODAY|language=en-US}}</ref> Tijekom Putinova prvog mandata kao predsjednika, rusko gospodarstvo raslo je u prosjeku sedam posto godišnje, nakon gospodarskih reformi i peterostrukog povećanja cijene nafte i plina. Putin je također vodio Rusiju tijekom rata protiv [[Čečenija|čečenskih]] separatista, ponovno uspostavivši saveznu kontrolu nad regijom. Kao premijer pod Medvedevom, nadgledao je rat protiv [[Gruzija|Gruzije]], kao i reformu vojske i policije. Tijekom njegovog trećeg mandata kao predsjednika, Rusija je anektirala [[Krim]], što je rezultiralo međunarodnim sankcijama i financijskom krizom u Rusiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Rapoza|first=Kenneth|title=It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free|url=https://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2017/04/03/its-official-sanctioned-russia-now-recession-free/|access-date=2022-10-08|website=Forbes|language=en}}</ref> Također je naredio vojnu intervenciju u [[Sirija|Siriji]] protiv pobunjeničkih i [[Džihad|džihadističkih]] skupina. Tijekom svog četvrtog predsjedničkog mandata predsjedao je vojnim gomilanjem na granici s Ukrajinom, a u veljači 2022. pokrenuo je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziju]] velikih razmjera, što je dovelo do međunarodne osude i proširenih sankcija. [[Međunarodni kazneni sud]] otvorio je istragu o ratnim zločinima u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|last=Wolf|first=Zachary B.|date=2022-03-04|title=Here's how war crimes prosecutions work {{!}} CNN Politics|url=https://www.cnn.com/2022/03/03/politics/putin-war-crimes-russia-ukraine-us-what-matters/index.html|access-date=2022-10-08|website=CNN|language=en}}</ref> U rujnu 2022. Putin je najavio djelomičnu [[Mobilizacija|mobilizaciju]] i službeno odobrio nasilno pripajanje južne i istočne Ukrajine Rusiji, što je čin koji je protuzakonit prema [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]]. Pod Putinovim vodstvom, Rusija je prošla kroz demokratsko nazadovanje i prelazak na [[autoritarizam]]. Njegovu vladavinu karakterizira [[korupcija]] kao i brojna kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], uključujući zatvaranje i represiju političkih protivnika, zastrašivanje i potiskivanje neovisnih medija u Rusiji te nedostatak slobodnih i poštenih [[Izbori|izbora]]. Putinova Rusija postigla je loše rezultate na Indeksu percepcije korupcije [[Transparency International|Transparency Internationala]], Indeksu demokracije Economist Intelligence Unita i [[Freedom House]]-ovom indeksu Sloboda u svijetu. Putin je drugi europski predsjednik s najdužim stažom, nakon [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]] iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. == Život i karijera == Vladimir Putin rođen je u Lenjingradu (danas [[Sankt-Peterburg]]). Diplomirao je [[pravo]] na sveučilištu u Lenjingradu [[1975.]] godine i potom je regrutiran u [[KGB]]. Od [[1985.]] do [[1990.]] radio je u [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačkoj Demokratskoj Republici]]. Nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], Putin je vraćen u SSSR, u Lenjingrad, gdje je u lipnju [[1990.]] godine dobio posao na Lenjingradskom sveučilištu na katedri za inozemne poslove. U lipnju [[1991.]] postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt-Peterburga. U kolovozu [[1996.]] godine seli u [[Moskva|Moskvu]], gdje postaje član administracije predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Bio je šef [[Federalna služba sigurnosti Ruske Federacije|Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije]] (jedne od službi nasljednica KGB-a) od lipnja [[1998.]] do kolovoza [[1999.]] godine, a također je radio kao tajnik u službi sigurnosti od svibnja do kolovoza [[1999.]] godine. == Premijer i predsjednik == Putina je Boris Jeljcin postavio na mjesto premijera u Vladi Rusije u kolovozu 1999. godine. Putin je postao peti ruski premijer u manje od 18 mjeseci. Tada nitko nije očekivao da će javnosti nepoznati Putin na tom mjestu ostati duže od njegovih prethodnika. Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve [[Jurij Lužkov]] i bivši premijer [[Jevgenij Primakov]] već su bili u kampanji za predsjedničke izbore. Putin je ubrzo izgradio reputaciju čuvara reda i zakona te nepopustljivog borca za ruske interese u ratu u [[Čečenija|Čečeniji]], zbog čega je postao najpopularniji političar u zemlji. Iako nije bio član ni jedne stranke, podržao je stranku Jedinstvo koja je na izborima za [[Duma|Dumu]] u prosincu 1999. godine osvojila najveći broj glasova. Dana 31. prosinca 1999. godine Jeljcin, neočekivano, podnosi ostavku i imenuje Putina privremenim predsjednikom. Predsjednički su izbori održani [[26. svibnja]] [[2000.]], a Putin je pobijedio u prvom krugu. ==Zapadne kritike== Nakon razdoblja političke i ekonomske anarhije tijekom vladavina [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], Putinov autokratski način vladanja bio je kritiziran od zapadnih medija kao diktator ili barem potencijalni diktator.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A21853-2004Sep14.html Stand Up to Putin]</ref> Također je sličnim kritikama bio izložen radi povratka "privatizirane" imovine u vlasništvo države. Te kritike će vrhunac dostići kod uništenja [[Yukos]]a koji je bio u vlasništvu [[Oligarhija|oligarha]] [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |title=Prophet who warns against Putin's 'energy imperialism' |access-date=9. prosinca 2007. |archive-date=9. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809231916/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/law/article687885.ece |url-status=dead }}</ref> Dok je »[[zapadni svijet]]« kritizirao predsjednika zbog tih poteza, oni su mu istovremeno u Rusiji donijeli popularnost kod naroda, koji se sa strahom sjećao vremena Jeljcinove vladavine (naredio je napad [[tenk]]ovima na parlament) i nelegalnog bogaćenja pojedinaca.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/6265068.stm Russia's economic might: spooky or soothing?]</ref> Odnosi [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i Ruske Federacije bili su pogoršani nakon trovanja i smrti [[Aleksandar Litvinjenko|Aleksandra Litvinjenka]], [[pukovnik]]a ruskih tajnih službi koji je prebjegao na Otok. Rusija i njen predsjednik potom su bili izloženi žestokim zapadnim kritikama, pošto je odbijen zahtjev da se njegov navodni ubojica [[Andrej Lugovoj]] preda Velikoj Britaniji.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,1999128,00.html UK wants to try Russian for Litvinenko murder]</ref> Ruska je strana taj zahtjev odbila kao neosnovan na osnovu reciprociteta, pošto je Velika Britanija odbijala predati Rusiji [[Boris Berezovski|Borisa Berezovskog]], ruskog oligarha u izgnanstvu, te je smatrala da bi se eventualnim izručenjem Lugovoja prekršio ruski ustav.<ref>[http://www.guardian.co.uk/russia/article/0,,2119227,00.html?gusrc=rss&feed=networkfront No UK charges against Russian oligarch who called for 'revolution']</ref> Putin je [[2007.]] kritiziran i zbog odluke o opozivu potpisa na ratifikaciji ugovora o konvencionalnim vojnim snagama u Europi.<ref>[https://web.archive.org/web/20071030173503/http://www.iht.com/articles/2007/10/29/europe/treaty.php U.S. pushes to get Russia on its side]</ref><ref>[http://unian.net/eng/news/news-224711.html After Russia dropped CFE Treaty, Ukraine should urgently enter NATO]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |title=US Alleges Russian CFE Treaty Violations in Chechnya |archive-url=https://web.archive.org/web/20080601034427/http://www.acronym.org.uk/dd/dd40/40chech.htm |archive-date=1. lipnja 2008. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> U Rusiji je ovaj opoziv izglasovan jednoglasno u parlamentu, a obrazložen je činjenicom da niti jedna država članica [[NATO|Organizacije Sjevernoatlantskoga ugovora]] nije ratificirala ovaj ugovor.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |title=Turkey and Russia disagree on CFE treaty |archive-url=https://web.archive.org/web/20071119040737/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=127325 |archive-date=19. studenoga 2007. |access-date=9. prosinca 2007.}}</ref> == Drugi premijerski mandat == Nakon što ga je [[7. svibnja]] [[2008.]] na mjestu predsjednika Rusije zamijenio [[Dmitrij Medvjedev]], već sljedećeg je dana Putin po drugi put postao ruski premijer. Drugi premijerski mandat mu je trajao do [[7. svibnja]] [[2012.]] godine, a od tada obnaša dužnost predsjednika Ruske Federacije. == Putin u Hrvatskoj == Dana [[23. lipnja]] 2007. Putin je boravio u [[Zagreb]]u, gdje je sudjelovao na Energetskom sastanku na vrhu. == Privatni život == Bio je oženjen Ljudmilom Putinom, s kojom ima dvije kćeri, Mariju i Jekaterinu. Dana 2. travnja 2014. razveli su se nakon 30 godina braka. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vladimir Putin}} * [//www.putin.ru Službena stranica] {{Ruski vođe}} {{GLAVNIRASPORED:Putin, Vladimir}} [[Kategorija:Ruski predsjednici]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici ruske vlade]] [[Kategorija:Ruski komunisti]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Komunisti nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Sankt-Peterburg]] [[Kategorija:Ruski nacionalisti]] bw8da6urz0jgocfiu8ab19hlufy3d91 0 23318 7597759 7371983 2026-09-11T15:19:13Z Dinoseha10 371744 dodan grb općine 7597759 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Olovo | ime_genitiv = Olova | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Općina Olovo Grb.png | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|BIH}} | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | lokacija2_ime = [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj.svg|23px|border]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 407,8 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 10.175 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 2465 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = (+387) 032 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | web_stranica = [https://www.olovo.gov.ba olovo.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Olovo.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Olovo u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Olovo''' je općina i naselje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]]. == Zemljopis == Olovo je smješteno 50 kilometara sjeveroistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na magistralnoj cesti što vodi od Sarajeva prema [[Tuzla|Tuzli]]. U Olovu su još od srednjeg vijeka poznata nalazišta olovne rude, po čemu je grad i dobio ime. U središtu grada spajaju se rijeke [[Stupčanica]] i [[Bioštica]] koje formiraju [[Krivaja|Krivaju]] koja teče dalje prema [[Zavidovići]]ma. Općina Olovo prostire na oko 408 km². == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Olovo}} === Turski popis stanovništva 1468./1469. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo Olova 1468./1469.''' |- | '''godina''' | '''broj sela''' | '''broj kuća''' | '''odrasli''' | '''djeca''' | '''broj stanovnika''' |- | '''1468./1469.''' | / | 126 | / | / | 660 |} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Olovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |12.699 (74,89 %) |11.593 (70,94 %) |10.546 (69,36 %) |- |'''Srbi''' |3193 (18,83 %) |3349 (20,49 %) |3601 (23,68 %) |- |'''Hrvati''' |642 (3,78 %) |802 (4,90 %) |930 (6,11 %) |- |'''Jugoslaveni''' |285 (1,68 %) |478 (2,92 %) |46 (0,30 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |137 (0,80 %) |119 (0,72 %) |80 (0,52 %) |- |'''ukupno''' |'''16.956''' |'''16.341''' |'''15.203''' |} ==== Olovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Olovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |2143 (64,72 %) |1529 (58,76 %) |1359 (66,13 %) |- |'''Srbi''' |820 (24,76 %) |614 (23,59 %) |476 (23,16 %) |- |'''Hrvati''' |94 (2,83 %) |114 (4,38 %) |161 (7,83 %) |- |'''Jugoslaveni''' |202 (6,10 %) |306 (11,76 %) |24 (1,16 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |52 (1,57 %) |39 (1,49 %) |35 (1,70 %) |- |'''ukupno''' |'''3311''' |'''2602''' |'''2055''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Olovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 9. prosinca 2020.</ref> |- |'''Bošnjaci''' |9701 (95,34 %) |- |'''Hrvati''' |230 (2,26 %) |- |'''Srbi''' |77 (0,76 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |167 (1,64 %) |- |'''ukupno''' |'''10.175''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Olovo – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Bošnjaci''' |2333 (94,65 %) |- |'''Hrvati''' |24 (0,97 %) |- |'''Srbi''' |17 (0,69 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |91 (3,69 %) |- |'''ukupno''' |'''2465''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Olovo sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Ajdinovići (Olovo, BiH)|Ajdinovići]], [[Arapovača]], [[Bakići (Olovo, BiH)|Bakići]], [[Berisalići]], [[Boganovići]], [[Brda (Olovo, BiH)|Brda]], [[Bukov Do (Olovo, BiH)|Bukov Do]], [[Čude]], [[Čuništa]], [[Dolovi (Olovo, BiH)|Dolovi]], [[Drecelj (Olovo, BiH)|Drecelj]], [[Dugandžići]], [[Glavično]], [[Grabovica (Olovo, BiH)|Grabovica]], [[Gurdići (Olovo, BiH)|Gurdići]], [[Jelaške]], [[Kamensko (Olovo, BiH)|Kamensko]], [[Klinčići (Olovo, BiH)|Klinčići]], [[Kolakovići (Olovo, BiH)|Kolakovići]], [[Kovačići (Olovo, BiH)|Kovačići]], [[Krajišići]], [[Križevići (Olovo, BiH)|Križevići]], [[Kruševo (Olovo, BiH)|Kruševo]], [[Lišci]], [[Magulica]], [[Metilji (Olovo, BiH)|Metilji]], [[Milankovići]], [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[Olovske Luke]], [[Petrovići (Olovo, BiH)|Petrovići]], [[Ponijerka]], [[Ponor (Olovo, BiH)|Ponor]], [[Prgoševo]], [[Pušino Polje]], [[Radačići]], [[Rečica (Olovo, BiH)|Rečica]], [[Rečice (Olovo, BiH)|Rečice]], [[Rijeka (Olovo, BiH)|Rijeka]], [[Rubinići]], [[Slivnje]], [[Solun (Olovo, BiH)|Solun]], [[Stojčići (Olovo, BiH)|Stojčići]], [[Vukotići (Olovo, BiH)|Vukotići]], [[Žeravice]] i [[Žunova]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Olovoušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Rečice, Rubinići, Žeravice ranije je pripadalo općini [[Han Pijesak]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. Naseljena mjesta [[Drecelj (Sokolac, BiH)|Drecelj]], [[Dugančići]], [[Gornji Drapnići]], [[Gurdići (Sokolac, BiH)|Gurdići]], [[Kolakovići (Sokolac, BiH)|Kolakovići]], [[Krajšići]], [[Kruševo (Sokolac, BiH)|Kruševo]] i [[Šaševci]] su pripala općini [[Sokolac]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. == Povijest == [[Datoteka:Olovo hodočašće svibanj.2011.jpg|mini|250px|Misa na hodočašću Majci Božjoj u Olovu]] Naselje Olovo nastalo je na obalama tri planinske rijeke. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje [[1382.]] godine pod imenom Plumbum (lat. ''olovo'') što potvrđuje navode da je ovaj grad dobio ime po [[Mineralne sirovine|rudi]] [[Olovo (element)|Olovo]]. Bilo je sjedište bosanske srednjovjekovne županije Olovci.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/45074|title=Olovo|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-25|quote=Prvi je put zabilježeno 1382. pod imenom Plumbum (olovo), prema rudniku koji se spominje 1376. Bilo je sjedište bosanske srednjovjekovne županije Olovci.}}</ref> U 14. i 15. stoljeću, Olovo je bilo poznati [[rudarstvo|rudarsko]] i [[trgovina|trgovačko]] središte s unosnom [[carina|carinom]]. Što zbog prestanka eksploatacije [[olovo (element)|olovne]] rude, još više zbog krupnih povijesnih događaja, nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća. Iz 14. stoljeća datira [[crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|crkva Uznesenja BDM]].<ref>*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=71511 IKA] Kardinal Puljić u Olovu - 300. obljetnica spaljivanja samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije</ref> Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka činili su [[Sasi]] kao rudari te razni trgovci i obrtnici, ponajviše Hrvati iz [[Dubrovnik]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Od [[1382.]] godine u Olovu je postojao [[samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|franjevački samostan]] te uz njega i svetište Majke Božje.{{sfn|Babić|2011|p=363}} Samostan je dugo bio napušten, a [[1700.]] godine svi su se [[franjevci]] iz njega, osim [[gvardijan]]a, preselili u [[Ilok]]. U noći s 1. na [[2. kolovoza]] [[1704.]] zapaljeni su samostan i crkva. Tada su od samostana i crkve ostale samo ruševine. Nakon velikog hodočašća [[1867.]] godine (od oko 5.000 vjernika), podignuta je drvena crkva koja se urušila [[1913.]] godine. Nakon [[1923.]] krenulo se u obnovu crkve i svetišta te je [[1938.]] postavljen kameni [[oltar]]. Tek [[1961.]] godine sanirani su i temelji crkve. U kutovima crkve izgrađene su dvije kule; jedna je posvećena fra [[Matija Divković|Matiji Divkoviću]], a u drugoj se nalaze posmrtni ostaci fra [[Ljudevit Zloušić|Ljudevita Zloušića]] s njegovom bistom.{{sfn|Babić|2011|p=364}} Od stare je crkve očuvan ključ, koji se čuva u Zemaljskom muzeju, koji je istodobno služio kao [[samokres]].{{sfn|Babić|2011|p=364}} Olovo je bilo katoličko središte kršćanstva u ovom dijelu Bosne gdje je najgušće naseljeni katoličko stanovništvo. U tadašnjem franjevačkom samostanu bilo je i po nekoliko desetaka fratara, jednom čak 56. Toliko ih je bilo zbog onovremene veličine olovskoga samostanskog područja, tj. distrikta dodijeljena za pastorizaciju vjernika. Osim u središnjoj Bosni, svećenici iz Olova djelovali su tad i u istočnoj Bosni, Srijemu i u dijelovima Bačke i Banata.<ref name="Kalfić">[http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj130/130_08.htm Bobovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924055233/http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj130/130_08.htm |date=24. rujna 2017. }} fra Berislav Kalfić: ''Životno djelo fra Lujo Zloušića (1895. – 1969.)'', br. 130 (preuzeto 11. prosinca 2018.)</ref> [[Getsemanski vrt]] u [[Jeruzalem]]u su 1681. od [[musliman]]a otkupili [[Hrvati]] iz Olova, Pavao, Antun i Jakov i darovali ga [[franjevci]]ma na upravljanje.<ref>https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/berba-maslina-u-getsemanskom-vrtu/27132 Preuzeto 3. lipnja 2023.</ref> Dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] u Olovu se povećava broj [[Muslimani|muslimanskog]] stanovništva koje početkom 16. stoljeća gradi [[džamija|džamiju]] na lokalitetu današnjeg naselja '''[[Gornje Olovo|Gornjeg Olova]]'''. Ipak, još [[1655.]] u Olovu je bilo 175 katoličkih obitelji naspram 54 muslimanske.{{sfn|Babić|2011|p=365}} Katolici su se na to raselili iz istočne Bosne raselio se po Srijemu, Bačkoj i Banatu. Olovo je nakon osmanskog konfesiocida bilo bez crkve pune 232 godine. Od crkve je tek ostao kamen dovratnik od ulaza u crkvu.<ref name="Kalfić"/> Vjerojatno zbog plahovitih planinskih rijeka ([[Bioštica|Bioštice]], što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod [[Han Pijesak|Han Pijeska]]) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje [[Donje Olovo]] nastalo je tek u 20. stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnje gradske jezgre, nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine, znatno je doprinijela izgradnja pruge [[Zavidovići]]-Olovo-Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs. Tijekom posljednjeg rata iz Olova je prognano 60 od ukupno 85 Hrvata, a iz Oćevije 508 od ukupno 530 stanovnika.{{sfn|Babić|2011|p=370}} Olovsko je svetište [[Gospa Olovska|Gospe Olovske]] obnovljeno tek krajem 20. stoljeća. Fra [[Lujo Zloušić]], koji je 40 godina pastorizirao Olovo, radio je na ponovnoj izgradnji olovske crkve i svetišta.<ref name="Kalfić"/><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2003/05-2003/revija/reportaze1.html Svjetlo riječi br.242/2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050424150122/http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2003/05-2003/revija/reportaze1.html |date=24. travnja 2005. }} Marko Ešegović: Oživljava svetište Gospe Olovske, svibanj 2003., pristupljeno 22. travnja 2011.</ref><ref>[http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/gospa-olovska/ Franjevački novicijat Gorica - Livno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110914084606/http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/gospa-olovska/ |date=14. rujna 2011. }} Gospa Olovska, pristupljeno 22. travnja 2011.</ref> == Poznate osobe == {{Refbegin|2}} === Vjerski službenici === * [[Matija Divković]], franjevac i književnik * [[Magdalena Pereš-Vuksanović]], redovnica * [[Marijan Maravić]], katolički biskup * [[Longin Krčo]], pravoslavni mitropolit === Športaši === * [[Jelena Blagojević]], odbojkašica * [[Edin Višća]], nogometaš === Ostalo === * [[Brajko Hvalović]], knez i trgovac olovom * [[Ferida Duraković]], pjesnikinja * [[Daniel Ozmo]], umjetnik * [[Hasan Muratović]], poduzetnik i političar * [[Muriz Spahić]], sveučilišni profesor, geograf {{Refend}} == Spomenici i znamenitosti == * [[crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|crkva Uznesenja BDM]], nacionalni spomenik BiH<ref name="KONS">(bošnjački )[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3309 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210822/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3309 |date=4. ožujka 2016. }} Odluka o proglašenju povijesne građevine - crkve Majke Božje u Olovu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine</ref> * svetište [[Sveta Marija|Majke Božje]] Olovske, * [[samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|samostan Uznesenja BDM]] * [[Turbe (mauzolej)|turbe]] u Martinovićima * turbe u [[Solun (Olovo, BiH) |Solun]]u kod Olova * nekropola stećaka kod Soluna * nekropola stećaka kod Kamenska * [[Obelisk u Bakićima]] == Šport == * [[NK Stupčanica Olovo]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Babić |first=Vanda |date=2011 |title=Od Olova do Škrpjela: uloga marijanskih običaja u životu autohtonih Hrvata |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/394662 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=15 |number=2 |pages=361–379}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [http://vremeplov.ba/?p=10362 Vremeplov.ba] Srećko Ignjatović: ''Tehnički podaci šumske pruge Zavidovići – Olovo – Kusače, 1901. godine'' (srp.) {{BiH}} {{Olovo}} [[Kategorija:Olovo (Bosna i Hercegovina)| ]] ig8h3t0flfsq8roemyiirnktcwgrwc4 0 32578 7597964 7475118 2026-09-12T10:46:14Z Carl Johnson 120592 7597964 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Liverpool FC | slika = Liverpool_FC1.svg | puno ime = Liverpool Football Club | nadimak = The Reds | godina osnivanja = [[1892.]] | igralište = [[Anfield]], [[Liverpool]] | kapacitet stadiona = 60.725 | direktor = | trener = {{Z|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] | liga = [[FA Premier liga]] | sezona = [[FA Premier liga 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 5. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _liverpool2627h | pattern_b1 = _liverpool2627h | pattern_ra1 = _liverpool2627h | pattern_sh1 = _liverpool2627h | pattern_so1 = _liverpool2627hl | leftarm1 = 8F1E32 | body1 = 8F1E32 | rightarm1 = 8F1E32 | shorts1 = 8F1E32 | socks1 = 8F1E32 | pattern_la2 = _liverpool2526a | pattern_b2 = _liverpool2526a | pattern_ra2 = _liverpool2526a | pattern_sh2 = _liverpool2526a | pattern_so2 = _liverpool2526al | leftarm2 = eae6e3 | body2 = eae6e3 | rightarm2 = eae6e3 | shorts2 = 000000 | socks2 = eae6e3 | pattern_la3 = _liverpool2526t | pattern_b3 = _liverpool2526t | pattern_ra3 = _liverpool2526t | pattern_sh3 = _liverpool2526t | pattern_so3 = _liverpool2526tl | leftarm3 = 0bb4bb | body3 = 0bb4bb | rightarm3 = 0bb4bb | shorts3 = ffffff | socks3 = 0bb4bb }} '''Liverpool Football Club''' [[Engleska|engleski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Liverpool]]a koji se natječe u [[FA Premier liga|Premier ligi]], te je s 20 naslova najuspješniji engleski klub, uz [[Manchester United]]. Uz to, šest puta je osvajao [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]; više naslova imaju samo [[AC Milan|Milan]] i [[Real Madrid]]. Liverpool je još osam puta osvajao [[FA kup]], i deset puta [[Engleski liga-kup]]. Klub od svog osnutka [[1892.]] igra na stadionu [[Anfield]], na kojem uvijek ima vatrenu podršku svojih navijača. Navijači se zovu ''Kopites'', prema ''Kopu'', tribini Anfielda gdje sjede najvatreniji navijači. Himna kluba je pjesma ''[[You'll Never Walk Alone]]'' u izvedbi [[Velika Britanija|britanske]] [[rock and roll]] grupe [[Gerry and the Pacemakers]]. Najveći rival Liverpoola je gradski suparnik [[Everton FC|Everton]] s kojim igra tzv. [[Merseyside derbi]]. Također, veliki rival Liverpoola, zbog uspješnosti oba kluba je [[Manchester United]]. == Uspjesi == === Domaći uspjesi === *'''[[FA Premier liga|First Division/Premier liga]]''' **'''Prvak (20):''' [[Football League 1900./01.|1900./01.]], [[Football League 1905./06.|1905./06.]], [[Football League 1921./22.|1921./22.]], [[Football League 1922./23.|1922./23.]], [[Football League 1946./47.|1946./47.]], [[Football League 1963./64.|1963./64.]], [[Football League 1965./66.|1965./66.]], [[Football League 1972./73.|1972./73.]], [[Football League 1975./76.|1975./76.]], [[Football League 1976./77.|1976./77.]], [[Football League 1978./79.|1978./79.]], [[Football League 1979./80.|1979./80.]], [[Football League 1981./82.|1981./82.]], [[Football League 1982./83.|1982./83.]], [[Football League 1983./84.|1983./84.]], [[Football League 1985./86.|1985./86.]], [[Football League 1987./88.|1987./88.]], [[Football League 1989./90.|1989./90.]], [[FA Premier liga 2019./20. |2019./20.]], [[FA Premier liga 2024./25.|2024./25.]] *'''[[FA kup]]''' ** '''Osvajač (8):''' 1964./65., 1973./74., 1985./86., 1988./89., 1991./92., 2000./01., 2005./06., 2021./22. *'''[[Engleski liga-kup]]''' ** '''Osvajač (10):''' 1980./81., 1981./82., 1982./83., 1983./84., 1994./95., 2000./01., 2002./03., 2011./12., 2021./22., 2023./24. * '''[[Charity Shield]]''' ** '''Osvajač (16):''' 1964.*, 1965.*, 1966., 1974., 1976., 1977.*, 1979., 1980., 1982., 1986.*, 1988., 1989., 1990.*, 2001., 2006., 2022.* {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} * – dijeljen naslov *'''[[Football League Championship|Second Division]]''' ** '''Prvak (4):''' 1893./94, 1895./96, 1904./05, 1961./62. * '''[[Lancashire League]]''' ** '''Prvak (1):''' 1892./93. *'''[[Sheriff of London Charity Shield]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1906. === Europski uspjesi === * '''[[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka/Liga prvaka]]''' ** ''' Prvak (6):''' [[Kup prvaka 1976./77.|1976./77.]] ([[Finale Kupa prvaka 1977.|finale]]), [[Kup prvaka 1977./78.|1977./78.]] ([[Finale Kupa prvaka 1978.|finale]]), [[Kup prvaka 1980./81.|1980./81.]] ([[Finale Kupa prvaka 1981.|finale]]), [[Kup prvaka 1983./84.|1983./84.]] ([[Finale Kupa prvaka 1984.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|2004./05.]] ([[Finale Kupa prvaka 2005.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]] ([[Finale Kupa prvaka 2019.|finale]]) ** ''' Finalist (4):''' [[Kup prvaka 1984./85.|1984./85.]] ([[Finale Kupa prvaka 1985.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2006./07.|2006./07.]] ([[Finale Kupa prvaka 2007.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]] ([[Finale Kupa prvaka 2018.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] ([[Finale Kupa prvaka 2022.|finale]]) * '''[[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga|Europska liga]]''' ** ''' Prvak (3):''' [[Kup UEFA 1972./73.|1972./73.]], [[Kup UEFA 1975./76.|1975./76.]], [[Kup UEFA 2000./01.|2000./01.]] ** ''' Finalist (1):''' [[UEFA Europska liga 2015./16.|2015./16.]] * '''[[UEFA Superkup]]''' ** ''' Prvak (4):''' [[UEFA Superkup 1977.|1977.]], [[UEFA Superkup 2001.|2001.]], [[UEFA Superkup 2005.|2005.]], [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] ** ''' Finalist (2):''' [[UEFA Superkup 1978.|1978.]], [[UEFA Superkup 1984.|1984.]] * '''[[Kup pobjednika kupova]]''' ** ''' Finalist (1):''' [[Europski kup pobjednika kupova 1965./66.|1965./66.]] ===Svjetski uspjesi=== * '''[[Interkontinentalni kup]]''' ** ''' Finalist (1):''' [[Interkontinentalni kup 1981.|1981.]], [[Interkontinentalni kup 1984.|1984.]] * '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' ** '''Prvak (1):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] ** ''' Finalist (1):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2005.|2005.]] == Međunarodna finala == '''[[Liga prvaka UEFA|Liga (Kup) prvaka]]''' {| class="wikitable" || [[Kup prvaka 1976./77.|1976./77.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:1 || {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |- || [[Kup prvaka 1977./78.|1977./78.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 1:0 || {{Z|BEL}} [[Club Brugge]] |- || [[Kup prvaka 1980./81.|1980./81.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 1:0 || {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- || [[Kup prvaka 1983./84.|1983./84.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 1:1 (4:2 11 m) || {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] |- || [[Kup prvaka 1984./85.|1984./85.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:1 || {{Z|ITA}} '''[[Juventus F.C.|Juventus]]''' |- || [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|2004./05.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:3 (3:2 11 m) || {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- || [[UEFA Liga prvaka 2006./07.|2006./07.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 1:2 || {{Z|ITA}} '''[[A.C. Milan|Milan]]''' |- || [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 1:3 || {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |- || [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 2:0 || {{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur]] |- || [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:1 || {{Z|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |} '''[[Kup pobjednika kupova]]''' {| class="wikitable" || [[Europski kup pobjednika kupova 1965./66.|1965./66.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 1:2 || {{Z|NJE}} '''[[Borussia Dortmund]]''' |} '''[[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga|Europska liga]]''' {| class="wikitable" || [[Kup UEFA 1972./73.|1972./73.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:0, 0:2 || {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |- || [[Kup UEFA 1975./76.|1975./76.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:2, 1:1 || {{Z|BEL}} [[Club Brugge]] |- || [[Kup UEFA 2000./01.|2000./01.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 5:4 || {{Z|ŠPA}} [[Deportivo Alavés]] |- || [[Kup UEFA 2015./16.|2015./16.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 1:3 || {{Z|ŠPA}} '''[[Sevilla F.C.|Sevilla]]''' |} '''[[UEFA Superkup]]''' {| class="wikitable" || [[UEFA Superkup 1977.|1977.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 1:1, 6:0 || {{Z|NJE}} [[Hamburger SV]] |- || [[UEFA Superkup 1978.|1978.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 1:3, 2:1 || {{Z|BEL}} '''[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]''' |- || [[UEFA Superkup 1984.|1984.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:2 || {{Z|ITA}} '''[[Juventus F.C.|Juventus]]''' |- || [[UEFA Superkup 2001.|2001.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:2 || {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |- || [[UEFA Superkup 2005.|2005.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 3:1 || {{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] |- || [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 2:2 (5:4 11 m) || {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |- |} '''[[Interkontinentalni kup]]''' {| class="wikitable" || [[Interkontinentalni kup 1981.|1981.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:3 || {{Z|BRA}} '''[[CR Flamengo|Flamengo]]''' |- || [[Interkontinentalni kup 1984.|1984.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:1 || {{Z|ARG}} '''[[Club Atlético Independiente|Independiente]]''' |} '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' {| class="wikitable" || [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2005.|2005.]] || {{Z|ENG}} Liverpool || 0:1 || {{Z|BRA}} '''[[São Paulo Futebol Clube|São Paulo]]''' |- || [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] || {{Z|ENG}} '''Liverpool'''|| 1:0 || {{Z|BRA}} [[CR Flamengo|Flamengo]] |} == Individualni rekordi == ''Ažurirano: 12. rujna 2026.'' === Igrači s najviše nastupa<ref> {{citiranje www |url=https://www.liverpoolfc.com/info/liverpools-all-time-most-appearances |naslov=Liverpool's all-time most appearances |rad=liverpoolfc.com |dan=12. rujna 2026. |preuzeto=12. rujna 2026.}} </ref> === Napomena: Broje se jedino nastupi u službenim utakmicama. {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Ian Callaghan]] |1960. – 1978. |857 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Jamie Carragher]] |1996. – 2013. |737 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Steven Gerrard]] |1998. – 2015. |710 |- |rowspan=2|4. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Ray Clemence]] |1967. – 1981. |rowspan=2|665 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Emlyn Hughes]] |1967. – 1979. |- |6. |align="left"|{{Z|WAL}} [[Ian Rush]] |1980. – 1987.; 1988. – 1996. |660 |- |7. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Phil Neal]] |1974. – 1985. |650 |- |8. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Tommy Smith]] |1962. – 1978. |638 |- |9. |align="left"|{{Z|ZIM}} [[Bruce Grobbelaar]] |1981. – 1994. |628 |- |10. |align="left"|{{Z|ŠKO}} [[Alan Hansen]] |1977. – 1991. |620 |- |} === Igrači s najviše pogodaka<ref> {{citiranje www |url=https://www.liverpoolfc.com/info/liverpools-all-time-top-scorers |naslov=Liverpool's all-time top scorers |rad=liverpoolfc.com |dan=12. rujna 2026. |preuzeto=12. rujna 2026.}} </ref> === Napomena: Broje se jedino pogodci u službenim nastupima. {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1. |align="left"|{{Z|WAL}} [[Ian Rush]] |1980. – 1987.; 1988. – 1996. |346 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Roger Hunt]] |1958. – 1969. |285 |- |3. |align="left"|{{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]] |2017. – 2026. |257 |- |4. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Gordon Hodgson]] |1925. – 1936. |241 |- |5. |align="left"|{{Z|ŠKO}} [[Billy Liddell]] |1938. – 1961. |228 |- |6. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Steven Gerrard]] |1998. – 2015. |186 |- |7. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Robbie Fowler]] |1993. – 2001.; 2006. – 2007. |183 |- |8. |align="left"|{{Z|ŠKO}} [[Kenny Dalglish]] |1977. – 1990. |172 |- |9. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Michael Owen]] |1996. – 2004. |158 |- |10. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harry Chambers]] |1915. – 1928. |151 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Liverpool FC}} * [https://www.liverpoolfc.com/ Službena web-stranica] {{Mrva-nogomet-klub-engleska}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Sastav – Liverpool F.C.}} {{Momčadi FA Premier Lige}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Liverpoolu]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] [[Kategorija:Liverpool F.C.| ]] 6zs0zkcjg93zkz3apxwaulpv29x971s 0 45839 7597853 7577883 2026-09-11T21:10:25Z ~2026-49315-87 372222 /* Simboli */ Uređeno po realnim i istinitim historijskim cinjenicama 7597853 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nacionalna vojska | naziv = Armija Republike Bosne i Hercegovine | slika = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|200px]] | opis = Amblem Armije RBiH | utemeljena = [[1992.]] | raspuštena = [[1997.]] | grane = | stožer = | vrhovni zapovjednik = [[Alija Izetbegović]] | ministar = | zapovjednik = | starost = | novačenje = | činovi = | povijest = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | slika2 = | opis2 = }} '''Armija Republike Bosne i Hercegovine''' (ARBiH) bila je službena oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Službeno je osnovana [[15. travnja]] [[1992.]], od jedinica [[TO BiH|Teritorijalne obrane BiH]] i organiziranih dobrovoljaca. Dan osnutka obilježavao se neko vrijeme kao Dan armije. Nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-om]] je transformirana u [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Njen mandat i zadaci unutar Oružanih snaga RBiH okvirno su definirani Ustavom Republike Bosne i Hercegovine (čl. 162). == Organizacija == Armija RBiH je bila organizirana u korpuse na regionalnoj osnovi. Tako je npr. 4. korpus ARBiH djelovao u [[Hercegovina|Hercegovini]], a 5.korpus [[Cazinska Krajina|Cazinskoj Krajini]]. *[[Prvi korpus Armije RBiH|1. korpus]]: [[Sarajevo]] *[[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus]]: [[Tuzla]] *[[Treći korpus Armije RBiH|3. korpus]]: [[Zenica]] *[[Četvrti korpus Armije RBiH|4. korpus]]: [[Mostar]] *[[Peti korpus Armije RBiH|5. korpus]]: [[Bihać]] *[[Šesti korpus Armije RBiH|6. korpus]]: [[Konjic]] *[[Sedmi korpus Armije RBiH|7. korpus]]: [[Travnik]], formiran 26. veljače 1994. == Zapovjedna struktura == *[[Sefer Halilović]] – prvi zapovjednik Armije RBiH, na funkciji kao načelnik Glavnog štaba Armije RBiH *[[Rasim Delić]] – zapovjednik Armije RBiH, nakon ustanovljavanja te funkcije *[[Jovan Divjak]] – zamjenik načelnika *[[Stjepan Šiber]] – zamjenik načelnika *[[Mustafa Hajrulahović]] Talijan – prvi zapovjednik Prvog korpusa Armije RBiH *[[Atif Dudaković]] – drugi zapovjednik Petog korpusa Armije RBiH *[[Ramiz Dreković]] – treći zapovjednik Četvrtog korpusa Armije RBiH *[[Mustafa Polutak]] – četvrti zapovjednik Četvrtog korpusa Armije RBiH *[[Mehmed Alagić]] – prvi zapovjednik Sedmog korpusa Armije RBiH *[[Blaž Kraljević]] – zapovjednik [[HOS|HOS-a]] Hercegovine, član Glavnog Štaba ARBiH <small>(ubijen 15 dana nakon imenovanja)</small> == Povijest == Dana 8. travnja 1992. predsjedništvo BiH proglasilo je neposrednu ratnu opasnost i osnovalo Glavni štab Teritorijalne Obrane BiH. [[Teritorijalna obrana Bosne i Hercegovine]] bila je nasljednik dotadašnje Teritorijalne Obrane Socijalističke republike BiH. Sljedeći dan, 9. travnja, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o ujedinjenju svih oružanih snaga na teritoriju BiH u [[Oružane snage BiH]] (OS BiH); pod zapovjedništvo Oružanih snaga trebala se staviti muslimanska [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine]], [[Zelene beretke (BiH)|Zelene beretke]] (kao stranačka policija [[Stranka demokratske akcije|SDA]]), TO BiH, [[HVO]], [[HOS]] i druge grupe otpora jugo-srpskoj agresiji. Armija BiH nastala je ujedinjenjem postrojbi TO-a, Patriotske lige, Zelenih beretki, MUP-a BiH i raznih bošnjačkih dobrovoljačkih formacija u jedinstvenu vojsku 15. travnja, ali je ona tek 4. srpnja 1992. nazvana '''Armija Republike Bosne i Hercegovine'''. Do tada je korišten stari naziv TO BiH. Sredinom srpnja 1992. HOS prihvaća vrhovno zapovjedništvo Armije RBiH, ali ne i HVO, čije je vodstvo prilikom osnivanja odbacilo TO BiH kao "iskompromitiranu". === Embargo === {{Vidi još|Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1021|Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713}} Embargo na oružje uveden je Rezolucijom 713 Vijeća sigurnosti UN-a od 25. rujna 1991., kojom je svim državama naloženo da uvedu "opći i potpuni embargo" na isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji.<ref name="un713">{{cite web|date=25. rujna 1991.|title=Resolution 713 (1991)|url=https://digitallibrary.un.org/record/126827|access-date=19. svibnja 2026.|website=United Nations Digital Library|publisher=United Nations}}</ref> U praksi je embargo višestruko kršen ili zaobilažen. Prema izvješćima američkih i bosanskih dužnosnika koje je 1996. prenio ''[[The Washington Post]]'', mreža krijumčarenja oružja za Bosnu i Hrvatsku bila je šira od ranije priznatih pošiljki iz [[Iran|Irana]] i [[Turska|Turske]], a uključivala je i zemlje saveznice [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], među njima [[Pakistan]], [[Malezija|Maleziju]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] i [[Argentina|Argentinu]].<ref name="wp1996">{{cite news|last=Pomfret|first=John|date=12. svibnja 1996.|title=U.S. Allies Fed Pipeline of Covert Arms to Bosnia|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/05/12/us-allies-fed-pipeline-of-covert-arms-to-bosnia/9d2d9f71-c191-490a-b1cc-c468c0a8468a/|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Prema izvješću Senatskog odbora za obavještajne poslove SAD-a iz studenoga 1996., predmet istrage bile su američke odluke i postupci povezani s iranskim i drugim transferima oružja Armiji Republike Bosne i Hercegovine tijekom 1994. i 1995.<ref name="senate1996">{{cite web|title=United States Actions Regarding Iranian and Other Arms Transfers to the Bosnian Army, 1994–1995|url=https://www.intelligence.senate.gov/publications/united-states-actions-regarding-iranian-and-other-arms-transfers-bosnian-army-1994-1995|access-date=19. svibnja 2026.|website=Senate Select Committee on Intelligence|publisher=United States Senate}}</ref> Turska se u izvorima navodi kao država koja je pomogla u uspostavi rute za iranske isporuke. Savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Anthony Lake]] izjavio je 1996. da su američki dužnosnici još 1992. saznali da je Iran otvorio krijumčarsku rutu prema Bosni uz pomoć Turske.<ref name="roanoke1996">{{cite news|date=13. svibnja 1996.|title=Smuggling Arms to Bosnia Called Fuller Than U.S. Admits|newspaper=The Roanoke Times|url=https://scholar.lib.vt.edu/VA-news/ROA-Times/issues/1996/rt9605/960513/05130136.htm|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Druga izvješća navode da su američke obavještajne službe imale snimke iranskih zrakoplova koji su prevozili oružje iz Irana preko Turske, Hrvatske i dalje prema Bosni i Hercegovini.<ref name="wpiran">{{cite news|last=Pomfret|first=John|date=11. svibnja 1996.|title=Iran-Bosnia Arms Spigot Open Before U.S. Assent|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/05/11/iran-bosnia-arms-spigot-open-before-us-assent/6be41ca5-d187-4247-86c7-da1ebcabc3d4/|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Dostupni izvori ne pokazuju da su SAD tada formalno priznale vlastito izravno slanje oružja Bosni i Hercegovini, nego da su 1994. odlučile ne protiviti se hrvatskom propuštanju iranskog oružja. Administracija je to opisivala kao politiku "bez prigovora", dok su kritičari u Kongresu tvrdili da je Washington time u praksi tolerirao kršenje embarga koji je javno podržavao.<ref name="wpdetails">{{cite news|last=Goshko|first=John M.|date=24. travnja 1996.|title=U.S. Details Decision on Bosnia Arms|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1996/04/24/us-details-decision-on-bosnia-arms/e90a6af5-d7b7-4e79-bd30-a17b7a254a63/|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Predsjednik [[Bill Clinton|Clinton]] 1994. je tajno dopustio iranske isporuke preko Hrvatske, iako su SAD javno podržavale UN-ov embargo.<ref name="upi1996">{{cite news|date=5. travnja 1996.|title=U.S. OK'd Iranian Arms Shipments to Bosnia|agency=United Press International|url=https://www.upi.com/Archives/1996/04/05/US-OKd-Iranian-arms-shipments-to-Bosnia/8068828680400/|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> U veljači 1995. više zapadnih i UN-ovih izvora tvrdilo je da su se oko [[Tuzla|Tuzle]] odvijali noćni letovi transportnih zrakoplova tipa [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]], sumnjajući da su njima dopremani oružje i oprema Armiji RBiH. ''[[The Independent]]'' je tada pisao da zapovjednici [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sumnjaju na tajnu američku operaciju, dok je ''[[The Washington Post]]'' u srpnju 1995. prenio tvrdnje europskih dužnosnika da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pomaže Armiji RBiH da dođe do oružja, moguće preko Turske, drugih muslimanskih saveznika ili privatnih posrednika.<ref name="independent1995">{{cite news|last=Dowden|first=Richard|date=25. veljače 1995.|title=US 'secretly supplying weapons to Bosnia'|newspaper=The Independent|url=https://www.the-independent.com/news/us-secretly-supplying-weapons-to-bosnia-1574852.html|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref name="wp1995">{{cite news|last=Pomfret|first=John|date=28. srpnja 1995.|title=U.S. Helps Bosnian Army Get Arms, Europeans Say|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1995/07/28/us-helps-bosnian-army-get-arms-europeans-say/d6d15d34-e379-4a07-8377-d4514a332a13/|access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Prema kompilaciji koju je 2024. objavio portal ''Saheehus-Seerah'', pojedini [[Indonezija|indonezijski]] akteri sudjelovali su početkom rata u tajnoj operaciji potpore Armiji Republike Bosne i Hercegovine, u vrijeme [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1021|embarga Ujedinjenih naroda na oružje]]. Operaciju su pokrenuli [[Soeripto]] i Hilmi Aminuddin, uz posredne kontakte s indonezijskim političkim krugovima, a cilj je bio dopremanje oružja i streljiva na područje [[Igman|Igmana]], u blizini opkoljenog [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref name="indonezija">{{cite web|date=29. lipnja 2024.|title=Unveiling the Silent Heroes – Indonesia’s Invisible Bravery in the Heart of Bosnia’s Struggle|url=https://authenticseerah.com/2024/06/29/unveiling-the-silent-heroes-indonesias-invisible-bravery-in-the-heart-of-bosnias-struggle/|access-date=19. svibnja 2026.|website=Saheehus-Seerah}}</ref> Tekst tvrdi da je isporuka organizirana preko Zagreba i prikrivena kao humanitarna pošiljka, pri čemu je oružje bilo sakriveno među pomoći koju je navodno prevozio Egipatski [[Crveni polumjesec]]. Pošiljka je prošla više kontrolnih točaka i dopremljena na Igman, nakon čega je izvršeno plaćanje u iznosu od 2,5 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]].<ref name="indonezija" /> Američki program ''Train and Equip'' ("Obuka i opremanje") formalno je pokrenut nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskoga sporazuma]]. Program je počeo djelovati u prosincu 1995., a isporuke američke opreme i težeg naoružanja uslijedile su uglavnom 1996. i 1997. == Sudske odluke i postupci == {{glavni|Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu}} Pred domaćim i međunarodnim sudovima vođeno je više postupaka protiv pripadnika i zapovjednika Armije Republike Bosne i Hercegovine zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Dio postupaka okončan je pravomoćnim osudama, dok su u drugim predmetima optuženici oslobođeni ili su postupci obustavljeni. [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] pravomoćno je osudio [[Rasim Delić|Rasima Delića]], bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Armije RBiH, na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda ''[[El Mudžahid]]'' prema zarobljenim pripadnicima [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 1995.<ref>{{cite web |title=Rasim Delić Sentenced to Three Years for Cruel Treatment |url=https://www.icty.org/en/press/rasim-deli%C4%87-sentenced-three-years-cruel-treatment-0 |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=15. rujna 2008. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> U istome je predmetnom sklopu MKSJ pravomoćno osudio [[Enver Hadžihasanović|Envera Hadžihasanovića]] na tri i pol godine, a [[Amir Kubura|Amira Kuburu]] na dvije godine zatvora zbog zapovjedne odgovornosti za zločine podređenih postrojbi u srednjoj Bosni 1993.<ref>{{cite web |title=Hadžihasanović & Kubura Appeals Only Partially Granted |url=https://www.icty.org/en/press/had%C5%BEihasanovi%C4%87-kubura-appeals-only-partially-granted |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=22. travnja 2008. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Pred MKSJ-om se sudilo i [[Naser Orić|Naseru Oriću]], ratnom zapovjedniku bošnjačkih snaga na području [[Srebrenica|Srebrenice]]. Nakon prvostupanjske osude na dvije godine zatvora, Žalbeno vijeće MKSJ-a 2008. oslobodilo ga je svih optužbi.<ref>{{cite web |title=Appeals Chamber Acquits Naser Orić |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-acquits-naser-ori%C4%87 |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=3. srpnja 2008. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> [[Sefer Halilović]] pravomoćno je oslobođen optužbi za zločine u Grabovici i Uzdolu, dok je postupak protiv [[Mehmed Alagić|Mehmeda Alagića]] obustavljen nakon njegove smrti 2003.<ref>{{cite web |title=Appeals Chamber Affirms Acquittal of Sefer Halilović |url=https://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-affirms-acquittal-sefer-halilovi%C4%87 |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=16. listopada 2007. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{cite web |title=Proceedings Against Mehmed Alagic Terminated |url=https://www.icty.org/en/press/proceedings-against-mehmed-alagic-terminated |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. ožujka 2003. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] pravomoćno je osudio Sakiba Mahmuljina, bivšeg zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH, na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene na području Vozuće i Zavidovića 1995.<ref>{{cite web |title=Sakib Mahmuljin osuđen na osam godina zatvora |url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Sakib%20Mahmuljin%20osu%C4%91en%20na%20osam%20godina%20zatvora |work=Sud Bosne i Hercegovine |date=28. travnja 2022. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Enver Buza, bivši zapovjednik Samostalnog bataljuna Prozor Armije RBiH, pravomoćno je osuđen na osam godina zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni zločin u Uzdolu 1993., u kojem je ubijeno 27 hrvatskih civila.<ref>{{cite web |title=S1 1 K 021682 20 Kžk Enver Buza |url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1069 |work=Sud Bosne i Hercegovine |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Nihad Bojadžić, bivši zamjenik zapovjednika odreda ''[[Zulfikar (postrojba)|Zulfikar]]'', pravomoćno je pred Sudom BiH osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora zbog zločina protiv civila i ratnih zarobljenika na području Jablanice.<ref>{{cite web |title=Optuženi Nihad Bojadžić osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina |url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20874-optuzeni-nihad-bojadzic-osudjen-na-jedinstvenu-kaznu-zatvora-u-trajanju-od-15-godina |work=Sud Bosne i Hercegovine |date=13. srpnja 2018. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Dževad Salčin, također pripadnik odreda ''Zulfikar'', osuđen je na dvije godine zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnog zarobljenika.<ref>{{cite web |title=Dževad Salčin osuđen na 2 godine zatvora |url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20238-dzevad-salcin-osudjen-na-2-godine-zatvora- |work=Sud Bosne i Hercegovine |date=21. siječnja 2016. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> U predmetu protiv Senada Džananovića i Edina Gadže, Sud BiH pravomoćno je potvrdio kazne od jedanaest, odnosno pet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Alipašina Polja u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1992.<ref>{{cite web |title=S1 1 K 021351 16 Kri Senad Džananović i dr. |url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1103 |work=Sud Bosne i Hercegovine |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Protiv [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]] i drugih optuženika Sud BiH potvrdio je optužnicu za zločine protiv čovječnosti počinjene 1995. na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta; taj predmet odnosi se na optužnicu, a ne na pravomoćnu osudu.<ref>{{cite web |title=S1 1 K 030713 18 Kri Atif Dudaković i dr. |url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1364 |work=Sud Bosne i Hercegovine |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Prema završnim podacima MKSJ-a, pred tim je sudom optužena 161 osoba, a oko 90 ih je osuđeno,<ref>{{cite web |title=Key Figures of the Cases |url=https://nictr.irmct.org/en/cases/key-figures-cases |work=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals |access-date=19. svibnja 2026. |url-status=dead }}</ref> među njima Delić, Hadžihasanović i Kubura.<ref>{{cite web |title=Judgement List |url=https://www.icty.org/en/cases/judgement-list |work=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Simboli == Najčešći simbol je ljiljan. Grb Armije RBiH je zapravo grb RBiH uz neke dodatke kao što su dva zlatna mača koji prolaze dijagonalno kroz grb i vojni natpisi iznad grba. 1992. godine grb sa zlatnim ljiljanima, načinjen prema grbu Kotromanića prema prijedlogu Hrvatske demokratske zajednice  u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglašenjem neovisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. Zastava je poslije postala i zastavom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ljiljani su bili prisutni i na grbovima postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u Bosanskoj Posavini i Središnjoj Bosni. == Odlikovanja == === Zlatni ljiljan === Zlatni ljiljan je najveće odlikovanje za jednog pripadnika ARBiH. Dobiva se za urađeno neko junačko djelo i efikasnost odrađivanja svrhe i cilja ARBiH. == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine|BiH]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Armija RBiH]] l8ouemnfyv9pthmn8zd42vdntxhin10 0 47072 7597694 7595831 2026-09-11T12:56:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597694 wikitext text/x-wiki {{Slično|2=kazalište|pogledajte=[[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku]]}}{{nogometni klub | ime kluba = HNK Šibenik | slika = Sibenik-gb.png | puno ime = Hrvatski nogometni klub Šibenik s.d.d. | nadimak = | godina osnivanja = [[1. prosinca]] [[1932.]] | godina gašenja = [[31. svibnja]] [[2026.]] | igralište = [[Stadion Šubićevac]] | navijači = [[Šibenski Funcuti]] | kapacitet stadiona = 3412 | predsjednik = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | igrači = | trenutačna sezona = | pattern_la1 = _macronunki1718obr | pattern_b1 = _macronkimah1ob | pattern_ra1 = _macronunki1718obr | pattern_sh1 =_macrontempel1bo | leftarm1 = FF5400 | body1 = FF5400 | rightarm1 = FF5400 | shorts1 = 000000 | socks1 = FF5400 | pattern_la2 = _macron19b | pattern_b2 = _macronkimah1ba | pattern_ra2 = _macron19b | pattern_sh2 = _macrontempel1bo | pattern_so2 = | leftarm2 = 000000 | body2 = 000000 | rightarm2 = 000000 | shorts2 = 000000 | socks2 = 000000 }} '''Hrvatski nogometni klub Šibenik''' bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet|nogometni klub]] iz [[Šibenik]]a. Domaće utakmice igrao je na [[Stadion Šubićevac|stadionu na Šubićevcu]]. == Povijest == HNK Šibenik osnovan je 1. prosinca 1932. pod imenom '''RSD Šibenik''', no konstituirajuća Skupština održana je tek 30. kolovoza 1933. na kojoj je za prvog predsjednika izabran dr. Martin Čičin-Šain. Veliki problem predstavljalo im je i nepostojanje adekvatnog igrališta. Najidealniji uvjeti za izgradnju novog igrališta bili su u Crnici, pored tvornice ''La Dalmatienne''. Svečano otvorenje igrališta obavljeno je 31. svibnja 1936. kada je i održan turnir na kojem su, uz domaći Šibenik, sudjelovali [[GŠK Osvit Šibenik|šibenski Osvit]], [[RNK Split|Split]] i [[AŠK Split|splitski AŠK]]. Približno istovremeno osnovan je i Osvit – prvi registrirani klub u Šibeniku (osnovan 29. veljače 1933. u prostorijama hotela ''Krka''). Za prvog predsjednika izabran je dr. Marko Grdović. Najveći problem predstavljalo je nepostojanje igrališta, no i to je ubrzo riješeno. Izgrađen je [[Stadion Šubićevac|stadion na Šubićevcu]] čije je svečano otvorenje uveličao [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. Gosti su uvjerljivo s 10:2 nadvisili domaći Osvit, koji je brzo napredovao te postigao niz značajnijih uspjeha u susretima s manjim i većim klubovima u Dalmaciji. JRSK Šibenik 1935. godine postaje član [[Splitski nogometni podsavez|Splitskog nogometnog podsaveza]]. Osim nogometa, u okviru radničkog društva djelovale su i [[esperanto]] i [[šah]]ovska sekcija, [[rukomet]]na i [[boks]]ačka sekcija, [[plivanje|plivačka]] i [[atletika|atletska]] sekcija... Krajem 1939. godine, Osvit proživljava krizu te se fuzionira s novoosnovanim klubom Hajduk 14. travnja 1940. godine. Odlučeno je i da se Osvit ubuduće zove Građanski, a za njegova predsjednika izabran je Anton Antić. No, već 1941. vraćen je stari naziv Osvit. Radnički sportski klub Šibenik raspušten je 28. prosinca 1940., na iznenađenje brojnih članova društva i brojnih simpatizera. Iako je bilo pokušaja da društvo nastavi s radom, ti pokušaji nisu urodili plodom. A pored Šibenika, u Hrvatskoj je zabranom i progonom zahvaćeno oko 30 radničko-sportskih društava. Oslobođenjem domovine stvorene su velike mogućnosti za razvoj svih sportova, samim time i nogometa. Krajem 1944. godine pokreće se akcija za osnivanje fiskulturnog društva na tradicijama radničkog sportskog kolektiva – RSD Šibenik. Ubrzo se to i ostvarilo, a temelje novog društva činili su uglavnom juniori i pomladak predratnog društva i mjesnog rivala Osvita. '''FD Šibenik''' 1946. godine prvi put sudjeluje u jednom prvenstvenom sportskom natjecanju, a već iduće godine osvaja naslov prvaka Dalmacije. Igrao je Šibenik i u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Drugoj saveznoj ligi]], [[Hrvatska republička nogometna liga|republičkoj]] i međurepubličkoj ligi, Hrvatsko-slovenskoj ligi, jedinstvenoj drugoj ligi. Godine 1950. rasformiralo se Fiskulturno društvo Šibenik i osnovao se samostalan nogometni klub pod nazivom Šibenik. Stadion na kojem je Šibenik igrao svoje utakmice otvoren je 1. svibnja 1948., a nosio je ime [[Narodni heroj|narodnog]] heroja [[Rade Končar]]a (do 1992.). U sezoni [[Hrvatska republička nogometna liga – Jug 1951.|1951.]] Šibenik je osvojio prvo mjesto u republičkoj ligi, a dres Šibenika tada su nosili: Gaščić, Batinica, Tambača, Blažević, A. Erak, Tedling, Marenci, Bego, Đurić... [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1952.|Iduće sezone]] Šibenik je prvi put postao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]]. U sljedećoj sezoni, [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|1952./53.]], Šibenik je igrao Hrvatsko-slovensku ligu iz koje se plasirao u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Drugu saveznu ligu 1953./54.]] U sezoni 1953./54. klub je ispao iz Druge savezne lige. U sezoni [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] Šibenik je po drugi put sudjelovao u natjecanju Hrvatsko-slovenske lige. Zauzeo je 4. mjesto te je stekao pravo sudjelovanja u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|I. zonskoj ligi 1955./56.]] U toj je ligi zadnji put igrao [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]] Od sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] sve do [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73. |1972./73.]] Šibenik se natjecao u Drugoj saveznoj ligi – Zapad. Sezone je uvijek završavao ili pri vrhu (četvrto ili peto mjesto) ili u sredini tablice (osmo, deveto mjesto). Šibenik je u [[Kup maršala Tita 1956./57.|sezoni 1956./57.]] bio i polufinalist [[Kup maršala Tita|Kupa Jugoslavije]]. Ispadanjem iz Drugoj saveznoj ligi – Zapad 1972./73. Šibenik je igrao [[Hrvatska nogometna liga 1974./75.|Hrvatsku nogometnu ligu 1974./75.]] U sezoni [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] Šibenik je bio pobjednik južne skupine. U kvalifikacijama za Drugu ligu, u dvije utakmice protiv [[Sisak|sisačkog]] [[NK Metalac Sisak|Metalca]] Šibenik se nije uspio domoći Druge lige te je ostao u Hrvatskoj. Razdoblje između sezona 1975./76. do sezone [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]] jedno je od najlošijih u povijesti kluba. Od [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] do [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] igrao je u Drugoj saveznoj ligi – Zapad. U jedinstvenoj jugoslavenskoj Drugoj ligi igrao je Šibenik u sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|1987./88.]] Dva je puta bio na domak [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prve lige]], ali nije uspio. Godine 1992] preimenovan je u '''HNK Šibenik'''. Tijekom 1992. i 1993. zbog ratne opasnosti na Šubićevcu, NK Šibenik je domaće utakmice igrao na splitskom području. U [[1. HNL]] su igrali od [[1. HNL 1992.|1992.]] do [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]], kada ispada u [[2. HNL]], a u najviši rang hrvatskog nogometa vraća se 2006. osvajanjem [[2. HNL 2005./06.|2. HNL – Jug 2005./06.]] Uz to su imali i malo sreće jer kao prvak 2. HNL – Jug nisu trebali igrati dodatne kvalifikacije s [[NK Belišće|Belišćem]], prvakom 2. HNL – Sjever, koji nije dobio licencu za prvu ligu. U sezoni [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] ostvaruju najveći dotadašnji uspjeh u povijesti, 4. mjesto u HNL. U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]] ulaze u finale [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] s Hajdukom, a kao četvrtoplasirana momčad 1. HNL ostvaruju premijerni nastup u kvalifikacijama za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2010./11.|UEFA Europske lige 2010./11.]] Godine 2008. klub je dobio [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. U sezoni [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] Šibenik osvaja 14. mjesto u 1. HNL i po propozicijama natjecanja, u sezoni [[2. HNL 2012./13.|2012./13.]] nastavlja se natjecati u 2. HNL. U sezoni 2012./13. Šibenik osvaja 4. mjesto u 2. HNL, ali zbog financijskih problema nastavlja se natjecati u [[3. HNL – Jug]]. U sezoni [[3. HNL – Jug 2013./14.|2013./14.]] Šibenik osvaja 2. mjesto u 3. HNL – Jug i ne uspijeva se plasirati u viši rang natjecanja. Igrač Šibenika [[Miro Slavica]] osvojio je titulu najboljeg strijelca lige. U sezoni [[3. HNL – Jug 2014./15.|2014./15.]] Šibenik osvaja 1. mjesto u 3. HNL – Jug, čime je izborio pravo nastupa u 2. HNL za sezonu [[2. HNL 2015./16.|2015./16.]] Kao prvak [[2. HNL 2019./20.]] plasirao se u najviši rang koji je 2022. preimenovan iz 1. HNL u HNL. Iz HNL ispao je [[HNL 2022./23.|2022./23.]] u drugi rang – [[1. NL]]. 1. NL osvojio je [[1. NL 2023./24.|2023./24.]] te se tako vratio u HNL. U sezoni [[HNL 2024./25.|2024./25.]] ponovno je ispao iz HNL-a. Ne dobivši licencu za drugi i treći rang, izbačen je u četvrti rang, [[3. NL – Jug]], u kojem je odigrao svoju posljednju sezonu.<ref>[https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/gasi-se-kultni-hrvatski-klub-nakon-93-godine-navijacima-stize-tuzna-poruka-pokop-se-sprema-vec-iduci-tjedan-15629028 Gasi se kultni hrvatski klub nakon 93 godine: Navijačima stiže tužna poruka, ‘pokop‘ se sprema već idući tjedan?], Sportske novosti, objavljeno 4. listopada 2025., pristupljeno 31. svibnja 2026.</ref> Posljednju utakmicu odigrao je 30. svibnja 2026. kada je u 3. NL – Jug izgubio 1:2 od [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadrana]] iz [[Kaštel Sućurac|Kaštela Sućurca]], a posljednji pogodak u klupskoj povijesti postigao je Josip Baturina.<ref name="ugašen" /><ref>[https://semafor.hns.family/utakmice/100790909/hnk-sibenik-hnk-jadran-ks-1-2/ HNK Šibenik - HNK Jadran (KS) 1:2], HNS Semafor, pristupljeno 31. svibnja 2026.</ref> Ugašen je 31. svibnja 2026.<ref name="ugašen">M. Bagić, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/gasenje-hnk-sibenika-subicevac-osnivanje-gnk-odluka-hns-15713880 Kultni hrvatski klub ugasio se nakon 94 godine postojanja. Jedan čovjek ostao je do samog kraja], Sportske novosti, objavljeno 31. svibnja 2026., pristupljeno 31. svibnja 2026.</ref> == Uspjesi == * '''[[Hrvatska republička nogometna liga]]''' ** prvak (3): [[Hrvatska republička nogometna liga – Jug 1951.|1951.]] (Jug), [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] (Jug), [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]] * '''[[2. HNL]]/[[1. NL]]''' ** prvak (3): [[2. HNL 2005./06.|2005./06.]], [[2. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. NL 2023./24.|2023./24.]] ** doprvak (2): [[2. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[2. HNL 2018./19.|2018./19.]] * '''[[Hrvatski nogometni kup]]''' ** finalist (2): [[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]], [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]] ==Pregled plasmana po sezonama== === U Drugoj Jugoslaviji === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:orange;color:black;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:orange;color:black;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:orange;color:black;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:orange;color:black;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1947./48.|1947./48.]] |'''III.''' |Četvrta zona |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska republička liga]] |3. |- |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |'''III.''' |Treća savezna liga |5. |- |[[Hrvatska republička nogometna liga – Jug 1951.|1951.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska republička liga – Jug]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952.|1952.]] |'''II.''' |Liga Splitskog nogometnog podsaveza |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|1952./53.]] |'''II.''' |Hrvatsko-slovenska liga |3. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga]] |10. |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] |'''III.''' |Hrvatsko-slovenska liga |5. |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva zona]] |2. |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva zona]] |2. |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva zona]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |8. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |8. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |9. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |8. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |9. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |4. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |6. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |15. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |6. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |10. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |4. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |4. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |10. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |16. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga – Jug]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.|1976./77.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga – Jug]] |7. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.|1977./78.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga – Jug]] |7. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.|1978./79.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga – Jug]] |6. |- |[[Hrvatska nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga]] |5. |- |[[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|1980./81.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga]] |4. |- |[[Hrvatska nogometna liga 1981./82.|1981./82.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga]] |8. |- |[[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]] |'''III.''' |[[Hrvatska republička nogometna liga|Hrvatska liga]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |4. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |2. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |9. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |11. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|1987./88.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|1988./89.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1989./90.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga – Zapad]] |5. |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |'''II.''' |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga]] |12. |- |} === U Hrvatskoj === {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" |- !rowspan=2|Sezona !colspan=9|Liga !rowspan=2 width="30"|[[Hrvatski nogometni kup|kup]] !rowspan=2 colspan=2 width="160"|[[UEFA|Europska natjecanja]] !colspan=2 width="200"|Najbolji strijelac |- !Liga !width="25"|Uta !width="25"|Pob !width="25"|Neo !width="25"|Por !width="25"|Po.p !width="25"|Pr.p !width="25"|Bod !width="40"|Mj !Igrač !Pogodci |- |1992. |[[1. HNL 1992.|1. HNL]] |22 |2 |7 |13 |18 |41 |11 |12. | | | |[[Mile Petković]], [[Dean Računica]] |4 |-bgcolor=#EEEEEE |1992./93. |[[1. HNL 1992./93.|1. HNL]] |30 |4 |8 |18 |21 |45 |16 |16. |[[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1/4]] | | |[[Ismet Mulavdžić]] |6 |- |1993./94. |[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |34 |12 |8 |14 |36 |42 |32 |13. |[[Hrvatski nogometni kup 1993./94.|1/8]] | | |[[Ylli Shehu]] |7 |-bgcolor=#EEEEEE |1994./95. |[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |30 |9 |10 |11 |44 |46 |37 |9. |[[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1/8]] | | |[[Ylli Shehu]] |22 |- |1995./96. |[[1. HNL 1995./96.|1. A HNL]] |36 |15 |6 |15 |44 |43 |51 |7. |[[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|1/8]] | | |[[Mate Baturina]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |1996./97. |[[1. HNL 1996./97.|1. A HNL]] |30 |11 |8 |11 |35 |30 |41 |7. |[[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1/16]] | | |[[Robert Banđen]], [[Ylli Shehu]] |6 |- |1997./98. |[[1. HNL 1997./98.|1. HNL]] |32 |9 |8 |15 |35 |45 |34 |9. |[[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|1/16]] | | |[[Joško Popović]] |9 |-bgcolor=#EEEEEE |1998./99. |[[1. HNL 1998./99.|1. HNL]] |32 |12 |5 |15 |48 |59 |41 |8. |[[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1/8]] | | |[[Joško Popović]] |21 |- |1999./00. |[[1. HNL 1999./00.|1. HNL]] |33 |8 |10 |15 |33 |50 |34 |9. |[[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1/8]] | | |[[Klaudio Vuković]] |12 |-bgcolor=#EEEEEE |2000./01. |[[1. HNL 2000./01.|1. HNL]] |32 |12 |7 |13 |40 |40 |43 |7. |[[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|1/8]] | | |[[Paul Matas]] |12 |- |2001./02. |[[1. HNL 2001./02.|1. HNL]] |30 |10 |6 |14 |33 |36 |36 |11. |[[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|1/8]] | | |[[Mate Dragičević]] |12 |-bgcolor=#EEEEEE |2002./03. |[[1. HNL 2002./03.|1. HNL]] |32 |8 |7 |17 |37 |53 |31 |bgcolor="#FFCCCC"|12. ↓ |[[Hrvatski nogometni kup 2002./03.|1/8]] | | |[[Ivan Bulat]] |9 |- |2003./04. |[[2. HNL 2003./04.|2. HNL]] |32 |15 |4 |13 |45 |42 |49 |4. |[[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|1/16]] | | | | |-bgcolor=#EEEEEE |2004./05. |[[2. HNL 2004./05.|2. HNL]] |32 |13 |12 |7 |42 |26 |48^(-3) |4. |[[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|1/16]] | | |[[Ivan Božić (nogometaš)|Ivan Božić]] |12 |- |2005./06. |[[2. HNL 2005./06.|2. HNL]] |32 |21 |6 |5 |71 |38 |69 |bgcolor="#DDFFDD"|1. ↑ |[[Hrvatski nogometni kup 2005./06.|1/16]] | | |[[Ivan Božić (nogometaš)|Ivan Božić]] |14 |-bgcolor=#EEEEEE |2006./07. |[[1. HNL 2006./07.|1. HNL]] |33 |14 |7 |12 |50 |47 |49 |4. |[[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|1/8]] | | |[[Marko Kartelo]] |10 |- |2007./08. |[[1. HNL 2007./08.|1. HNL]] |33 |9 |12 |12 |34 |52 |39 |10. |[[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|1/8]] | | |[[Frane Vitaić]], [[Ermin Zec]] |8 |-bgcolor=#EEEEEE |2008./09. |[[1. HNL 2008./09.|1. HNL]] |33 |13 |7 |13 |44 |35 |46 |6. |[[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|1/16]] | | |[[Ermin Zec]] |14 |- |2009./10. |[[1. HNL 2009./10.|1. HNL]] |30 |14 |8 |8 |34 |37 |50 |4. |bgcolor=silver|[[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|Z]] | | |[[Ermin Zec]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |2010./11. |[[1. HNL 2010./11.|1. HNL]] |30 |8 |11 |11 |37 |38 |35 |12. |[[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|1/8]] |[[UEFA Europska liga|Europska liga]] |[[UEFA Europska liga|2. K]] |[[Mehmed Alispahić]] |11 |- |2011./12. |[[1. HNL 2011./12.|1. HNL]] |30 |6 |9 |15 |27 |40 |27 |bgcolor="#FFCCCC"|14. ↓ |[[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|1/16]] | | |[[Stipe Bačelić-Grgić]] |4 |-bgcolor=#EEEEEE |2012./13. |[[2. HNL 2012./13.|2. HNL]] |30 |13 |10 |7 |42 |31 |48 |bgcolor="#FFCCCC"|4. ↓ |[[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|1/16]] | | |[[Franjo Tepurić]] |12 |- |2013./14. |[[3. HNL – Jug 2013./14.|3. HNL – Jug]] |34 |21 |8 |5 |73 |27 |71 |2. |[[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|1/16]] | | |[[Miro Slavica]] |30 |- |-bgcolor=#EEEEEE |2014./15. |[[3. HNL – Jug 2014./15.|3. HNL – Jug]] |34 |23 |5 |6 |78 |25 |74 |bgcolor="#DDFFDD"|1. ↑ |[[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|1/8]] | | |[[Igor Prijić]] |14 |- |2016./17. |[[2. HNL 2016./17.|2. HNL]] |33 |12 |9 |12 |32 |33 |45 |7. |[[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|1/8]] | | |[[Miro Slavica]] |9 |- |2017./18. |[[2. HNL 2017./18.|2. HNL]] |33 |11 |9 |13 |39 |43 |42 |7. |[[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|1/8]] | | |[[Davor Kukec]] |7 |-bgcolor=#EEEEEE |2018./19. |[[2. HNL 2018./19.|2. HNL]] |26 |13 |7 |6 |38 |25 |46 |2. |[[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|1/8]] | | |[[Prince Ampem]] |7 |- |2019./20. |[[2. HNL 2019./20.|2. HNL]] |19 |13 |2 |4 |26 |15 |41 |bgcolor="#DDFFDD"|1. ↑ |[[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|1/4]] | | |[[Luka Juričić (nogometaš)|Luka Juričić]] |8 |-bgcolor=#EEEEEE |2020./21. |[[1. HNL 2020./21.|1. HNL]] |36 |9 |8 |19 |32 |47 |35 |6. |[[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|1/8]] | | |[[Deni Jurić]] |11 |- |2021./22. |[[1. HNL 2021./22.|1. HNL]] |36 |9 |5 |22 |46 |75 |32 |8. |[[Hrvatski nogometni kup 2021./22.|1/8]] | | |[[Marin Jakoliš]] |10 |- |2022./23. |[[HNL 2022./23.|HNL]] |36 |5 |12 |19 |24 |56 |27 |bgcolor="#FFCCCC"|10. ↓ |bgcolor=silver|[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Z]] | | |[[Ivan Dolček]] |5 |- |2023./24. |[[1. NL 2023./24.|1. NL]] |33 |26 |4 |3 |68 |18 |82 |bgcolor="#DDFFDD"|1. ↑ |[[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|1/16]] | | |[[Josip Majić]] |14 |- |2024./25. |[[HNL 2024./25.|HNL]] |36 |7 |9 |20 |28 |60 |30 |bgcolor="#FFCCCC"|10. ↓ |[[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|1/8]] | | |[[Ivan Santini]] |7 |- |2025./26. |[[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]] |30 |9 |7 |14 |32 |49 |34 |13. |[[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|1/16]] | | |[[Frano Medić]] |8 |- |} :<small> Liga: '''Uta''' = Odigrano utakmica; '''Pob''' = Utakmica dobiveno; '''Neo''' = Utakmica neodlučeno; '''Por''' = Utakmica izgubljeno; '''Po.p''' = Postignuto pogodaka; '''Pr. p''' = Primljeno pogodaka; '''Bod''' = Bodovi; '''Mj''' = Osvojeno mjesto u ligi;</small> :<small> Kup: '''1/16''' = Šesnaestina završnice; '''1/8''' = Osmina završnice; '''1/4''' = Četvrtzavršnica; '''1/2''' = Poluzavršnica; '''Z''' = Završnica, '''P''' = Pobjednik Kupa;</small> == Nastupi u međunarodnim natjecanjima == === Europska liga === {| class="wikitable" !sezona !faza !protivnik !rezultat !napomene |- !rowspan="2"|[[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]] |1. pretkolo |{{Z|MLT}} [[Sliema Wanderers F.C.|Silema Wanderers]] ||'''0:0''', 3:0 ||''Šibenik'' domaćin u [[Dugopolje|Dugopolju]] |- |2. pretkolo |{{Z|CIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] ||0:2, '''3:0''' ||''Šibenik'' domaćin u [[Split]]u |} == Nastupi u finalema kupa == === Kup maršala Tita === [[Kup maršala Tita 1947.|'''1947.''']] * 1. pretkolo: Garnizon JNA Ljubljana – Šibenik 2:3 * 2. pretkolo: Šibenik – [[FK Sloga Novi Sad|Sloga Novi Sad]] 2:5 [[Kup maršala Tita 1950.|'''1950.''']] * pretkolo: Šibenik – [[NK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:2 [[Kup maršala Tita 1956./57.|'''1956./57.''']] * osmina finala: Šibenik – [[FK Polet Bosanski Brod|Nafta Bosanski Brod]] 4:0 * četvrtfinale: Šibenik – [[NK Osijek|Proleter Osijek]] 3:1 *polufinale: [[FK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] – Šibenik 7:0 [[Kup maršala Tita 1960./61.|'''1958./59.''']] * šesnaestina finala: Garnizon JNA Borac – Šibenik 6:1 [[Kup maršala Tita 1960./61.|'''1960./61.''']] * šesnaestina finala: Šibenik – [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] 3:1 * osmina finala: Šibenik – [[FK Rabotnički Skopje|Rabotnički Skoplje]] 9:1 * četvrtfinale: [[NK Hajduk Split|Hajduk Split]] – Šibenik 4:3 [[Kup maršala Tita 1962./63.|'''1962./63.''']] * šesnaestina finala: Šibenik – [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] 3:1 (prod.) * osmina finala: [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] – Šibenik 4:2 [[Kup maršala Tita 1967./68.|'''1967./68.''']] * osmina finala: [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] – Šibenik 2:2 (6:4 11 m) [[Kup maršala Tita 1985./86.|'''1985./86.''']] * šesnaestina finala: Šibenik – [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina Novi Sad]] 3:1 * osmina finala: [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] – Šibenik 1:0 [[Kup maršala Tita 1988./89.|'''1988./89.''']] * šesnaestina finala: Šibenik – [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] 3:1 * osmina finala: Šibenik – [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] 1:1, 0:2 === Hrvatski nogometni kup === '''[[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Radnik Križevci|Čelik Križevci]] – Šibenik 0:0, 0:3 * osmina finala: Šibenik – [[NK Zagreb|Zagreb]] 3:2, 1:1 * četvrtfinale: Šibenik – [[NK Zadar|Zadar]] 1:1, 1:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 1993./94.|1993./94.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Gusar Komin|Gusar Komin]] – Šibenik 0:3, 0:0 * osmina finala: [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] – Šibenik 1:0, 3:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1994./95.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] – Šibenik 1:3, 0:3 * osmina finala: Šibenik – [[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] 2:0, 0:2 (1:3 [[jedanaesterci|pen.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|1995./96.]]''' * šesnaestina finala: Šibenik – [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] 6:1, 2:0 * osmina finala: Šibenik – [[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] 1:1, 0:4 '''[[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] – Šibenik 1:1 (5:3 [[jedanaesterci|pen.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|1997./98.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Budućnost Hodošan|Budućnost Hodošan]] – Šibenik 2:1 '''[[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Istra Pula|Istra Pula]] – Šibenik 1:1 (2:5 [[jedanaesterci|pen.]]) * osmina finala: Šibenik – [[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] 0:1 '''[[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]] – Šibenik 1:2 * osmina finala: [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] – Šibenik 3:1 '''[[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2000./01.]]''' * osmina finala: [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|2001./02.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Bjelovar|Bjelovar]] – Šibenik 2:3 * osmina finala: Šibenik – [[NK Zagreb|Zagreb]] 0:1 (4:5 [[jedanaesterci|pen.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 2002./03.|2002./03.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Novalja|Novalja]] – Šibenik 1:2 * osmina finala: Šibenik – [[NK Zagreb|Zagreb]] 1:2 (1:1) [[zlatni gol]] '''[[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|2003./04.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] – Šibenik 1:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|2004./05.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] – Šibenik 1:1 (2:1 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 2005./06.|2005./06.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Naftaš Ivanić-Grad|Naftaš Ivanić-Grad]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006./07.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] – Šibenik 1:4 * osmina finala: [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Šibenik 3:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] – Šibenik 2:2 (6:7 [[jedanaesterci|pen.]]) * osmina finala: Šibenik – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 2:3 '''[[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]]''' * šesnaestina finala: [[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Belišće|Belišće]] – Šibenik 0:3 * osmina finala: Šibenik – [[HNK Rijeka|Rijeka]] 4:0 * četvrtfinale: [[NK Osijek|Osijek]] – Šibenik 1:1, 0:4 * polufinale: Šibenik – [[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] 0:0, 2:0 * finale: [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] – Šibenik 2:1, 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|2010./11.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] – Šibenik 3:3 (3:4 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) * osmina finala: [[NK Osijek|Osijek]] – Šibenik 2:1 '''[[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Sesvete|Radnik Sesvete]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|2012./13.]]''' * šesnaestina finala: [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]] – Šibenik 3:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|2013./14.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]] – Šibenik 1:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Podravac Virje|Podravac Virje]] – Šibenik 1:3 * osmina finala: [[NK Istra 1961|Istra 1961 Pula]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]]''' * šesnaestina finala: [[HNK Gorica|Gorica Velika Gorica]] – Šibenik 0:0 (4:5 [[jedanaesterci|pen.]]) * osmina finala: Šibenik – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] 0:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] – Šibenik 1:1 (1:2 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) * osmina finala: Šibenik – [[NK Osijek|Osijek]] 1:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] – Šibenik 0:3 * osmina finala: Šibenik – [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:1 '''[[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|2018./19.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] – Šibenik 2:2 (2:4 [[jedanaesterci|pen.]]) * osmina finala: Šibenik – [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 1:1 (1:2 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|2019./20.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] – Šibenik 1:5 * osmina finala: Šibenik – [[NK Belišće|Belišće]] 2:1 * četvrtfinale: Šibenik – [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] 0:4 '''[[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]] – Šibenik 0:0 (0:2 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) * osmina finala: Šibenik – [[NK Istra 1961|Istra 1961 Pula]] 0:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 2021./22.|2021./22.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] – Šibenik 0:1 * osmina finala: Šibenik – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] 1:1 (3:5 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] – Šibenik 1:2 * osmina finala: Šibenik – [[HNK Gorica|Gorica Velika Gorica]] 2:0 * četvrtfinale: [[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] – Šibenik 0:2 * polufinale: Šibenik – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 2:1 * finale: [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] – Šibenik 2:0 '''[[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Radnik Križevci|Radnik Križevci]] – Šibenik 2:2 (4:3 [[Produžetci (nogomet)|pr.]]) '''[[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Zrinski Osječko 1664|Zrinski Osječko 1664]] – Šibenik 0:2 * osmina finala: Šibenik – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] 1:2 '''[[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]]''' * šesnaestina finala: [[NK Varteks Varaždin (2011.)|Varteks Varaždin]] – Šibenik 4:1 == Stadion == {{glavni|Stadion Šubićevac}} Domaći teren se zove [[Stadion Šubićevac|Šubićevac]], kao i dio grada u kojem je igralište smješteno. Kapacitet stadiona iznosi 3412 sjedećih mjesta te je domaći teren kluba od [[1948.]] godine. == Poznati igrači == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika}} {{div col|colwidth=35em}} * {{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]] * {{Z|BIH}} [[Ermin Zec]] * {{Z|HRV}} [[Slaven Bilić]] * {{Z|HRV}} [[Duje Čop]] * {{Z|HRV}} [[Duje Ćaleta-Car]] * {{Z|HRV}} [[Ivan Jurić (nogometaš)|Ivan Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Nikola Kalinić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Križanac]] * {{Z|HRV}} [[Petar Nadoveza]] * {{Z|HRV}} [[Ante Rukavina]] * {{Z|HRV}} [[Gordon Schildenfeld]] * {{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] * {{Z|SLO}} [[Branko Oblak]] {{div col end}} == Treneri == {{div col|colwidth=35em}} *{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivić]] (1972. – 1973.) *{{Z|JUG}} [[Mladen Vranković]] (1989. – 1990.) *{{Z|HRV}} [[Ivica Šangulin]] (1989. – 1992.) *{{Z|HRV}} [[Nikica Cukrov]] (1992.) *{{Z|BIH1992}} [[Franjo Džidić]] (1992. – 1993.) *{{Z|HRV}} [[Krasnodar Rora]] (1993.) *{{Z|HRV}} [[Branko Tucak]] (1993. – 1994.) *{{Z|HRV}} [[Ivica Matković]] (1993. – 1994.) *{{Z|HRV}} [[Ivica Šangulin]] (1994. – 1995.) *{{Z|HRV}} [[Rajko Magić]] (1995.) *{{Z|HRV}} [[Željko Maretić]] (1995. – 1996.) *{{Z|HRV}} [[Vinko Begović]] (1996. – 1997.) *{{Z|HRV}} [[Željko Maretić]] (1997. – 1998.) *{{Z|HRV}} [[Ivan Buljan]] (1998.) *{{Z|HRV}} [[Stipe Kedžo]] (1998.) *{{Z|HRV}} [[Rajko Magić]] (1998. – 1999.) *{{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]] (1999.) *{{Z|HRV}} [[Anđelko Godinić]] (1999.) *{{Z|HRV}} [[Goran Krešimir Vidov]] (1999.) *{{Z|HRV}} [[Željko Maretić]] (1999. – 2000.) *{{Z|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]] (2000.) *{{Z|HRV}} [[Milo Nižetić]] (2000. – 2001.) *{{Z|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]] (2001. – 2002.) *{{Z|HRV}} [[Franko Bogdan]] (2002.) *{{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]] (2002. – 2003.) *{{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] (2003.) *{{Z|HRV}} [[Franko Bogdan]] (2003. – 2004.) *{{Z|HRV}} [[Milan Petrović]] (2004.) *{{Z|HRV}} [[Petar Bakotić]] (2004. – 2005.) *{{Z|HRV}} [[Ivan Pudar]] (2005. – 2007.) *{{Z|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007.) *{{Z|HRV}} [[Ivica Kalinić]] (2007. – 2009.) *{{Z|HRV}} [[Anđelko Godinić]] (privremeni trener; 2009.) *{{Z|HRV}} [[Branko Karačić]] (2009. – 2010.) *{{Z|HRV}} [[Anđelko Godinić]] (privremeni trener; 2010.) *{{Z|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]] (2010. – 2011.) *{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] (2011. – 2013.) *{{Z|HRV}} [[Ivo Šupe]] (2013.) *{{Z|HRV}} [[Damir Petravić]] (2013.) *{{Z|HRV}} [[Ivan Bulat]] (privremeni trener; 2013.) *{{Z|HRV}} [[Nikica Cukrov]] (2013. – 2014.) *{{Z|HRV}} [[Damir Petravić]] (2014.) *{{Z|HRV}} [[Mirko Labrović]] (2014. – 2016.) *{{Z|HRV}} [[Krešimir Sunara]] (2016.) *{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] (2016.) *{{Z|HRV}} [[Ivan Katalinić]] (2016.) *{{Z|HRV}} [[Anđelko Godinić]] (2016.) *{{Z|HRV}} [[Stipe Balajić]] (2016. – 2017.) *{{Z|HRV}} [[Zoran Slavica]] (2017.) *{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] (2017. – 2019.) *{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] (2019. – 2021.) *{{Z|ŠPA}} [[Sergio Escobar Cabus|Sergi Escobar]] (2021.) *{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] (2021. – 2022.) *{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] (2022.) *{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] (privremeni trener; 2022.) *{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] (2022.) *{{Z|HRV}} [[Ivica Matas]] (privremeni trener; 2022.) *{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] (2022.) *{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2022.) *{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] (2022. – 2023.) *{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2023.) *{{Z|HRV}} [[Mario Carević]] (2023. – 2024.) *{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] (2024.) *{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]] (2024. – 2025.) *{{Z|HRV}} [[Marin Oršulić]] (2025.) *{{Z|BIH}} [[Mehmed Alispahić]] (2026.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2024 HNK Šibenik] [[Nogometni leksikon]] * [https://semafor.hns.family/klubovi/40049/hnk-sibenik/ Profil], HNS Semafor {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} {{GLAVNIRASPORED:Šibenik, HNK}} [[Kategorija:HNK Šibenik| ]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Šibensko-kninskoj županiji‎|Šibenik]] [[Kategorija:Nogomet u Šibeniku|Šibenik]] 2fpvwb44xr1qy6f1tzzub35tt06jcys 0 52297 7597806 7596370 2026-09-11T17:22:36Z Silverije 23459 7597806 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 22em; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" cellpadding="2" |+ <big>'''Rio de Janeiro'''</big> |- | align=center colspan=2 | {| |- | align=center width=135 | [[Datoteka:Bandeira do estado do Rio de Janeiro.svg|200px| ]] |} |- |colspan="2" style="text-align:center;" | <small>zastava države Rio de Janeiro</small> {| |- | align=center width=135 | [[Datoteka:Brasao06.png|200px| ]] |} |- |colspan="2" style="text-align:center;" | <small>grb države Rio de Janeiro</small> |- | align=center colspan=2 | [[Datoteka:Brazil State RiodeJaneiro.svg|200px|Država Rio de Janeiro unutar Brazila]] |- |colspan="2" style="text-align:center;" | <small>[[Države Brazila|Vidi sve države Brazila]]</small> |- |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Glavni grad]]''' | style="white-space: nowrap;" | [[Rio de Janeiro]] |- | style="white-space: nowrap;" | '''Najveći grad''' | style="white-space: nowrap;" | [[Rio de Janeiro]] |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Površina]]''' | style="white-space: nowrap;" | 43 696,054 km² |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Stanovništvo]]''' <br>&nbsp; - Ukupno <br>&nbsp; - Gustoća | style="white-space: nowrap;" | <br> 15 383 407 <br> 329,37 stanovnika/km² |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Guverner]]''' | style="white-space: nowrap;" | [[Sérgio Cabral]] |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Vremenska zona]]''' | style="white-space: nowrap;" | GMT-3 |- |'''[[ISO 3166-2]]''' || [[ISO 3166-2:BR|BR-RJ]] |} '''Rio de Janeiro''' (''Siječanjska rijeka'' na [[portugalski|portugalskom]]) je ime države u jugoistočnom [[Brazil]]u. U državi se nalazi i istoimeni grad, jedan od najvećih u Brazilu. Država na istoku izlazi na [[Atlantski ocean]], na sjeveru graniči s državama [[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]] i [[Minas Gerais]], a na jugu s državom [[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paulo]]. == Povijest == === Nasljedne kapetanije === Rio de Janeiro je nastao od dijelova kapetanija Tome i Sao Vicente. Između [[1555.]] i [[1567.]] teritorij je praktično vrvio od [[Francuzi|Francuza]], koji su namjeravali napraviti koloniju [[Francuski Antarktik]] ([[francuski]]: ''France Antarctique''). Kako bi spriječio okupaciju Francuza, u ožujku, [[1565.]] godine, [[Estácio de Sá]] je podigao grad Rio de Janeiro. U 17. stoljeću, [[stočarstvo]] i plantaže šećerne trske su bile nosioci napretka, a s otkrićem [[zlato|zlata]] u 18. stoljeću i dragog kamenja u [[Minas Gerais]]u, Rio de Janeiro je postao glavna luka za izvoz [[Rudarstvo|rude]]. Naslijedivši [[Salvador, Brazil|Salvador]], 1763. godine, Rio de Janeiro je postao prijestonica kolonijalnog Brazila. Promjenom dinastija u [[Portugal]]u, 1808. godine, bivša portugalska aristokracija je došla u Brazil, točnije u regiju oko grada Rio de Janeira. Dolaskom aristokracije, Rio de Janeiro i okolica su doživjeli urbanističke reforme, počele su se stvarati agencije za administraciju, sudstvo, građene su nove crkve i bolnice, a osnovana je i prva banka u Brazilu ''Banco do Brazil'', kao i regionalne novine ''Gazeta do Rio de Janeiro''. U godinama koje slijede nastali su botanički vrt, vojna akademija i mnoge obrazovne insitucije. === Neutralni grad === [[1834.]] godine grad je izuzet iz provincije, i dalje funkcionirajući kao prijestonica, a ostatak teritorija je postao posebna provincija s novom prijestonicom [[Niterói]]. Po proglašenju Republike Brazil, provincije su postale države, a neutralni grad, savezni distrikt. Prebacivanjem prijestonice u Brasiliju, [[1960.]] godine, grad Rio de Janeiro je postao država [[Guanabara]]. === Nova država Rio de Janeiro === 1975. godine, države Guanabara i Rio de Janeiro su spojene u jednu pod nazivom Rio de Janeiro, s gradom Rio de Janeiro, kao glavnim gradom. Dotadašnji simboli države Rio de Janeiro su zadržani, s dodavanjem simbola države Guanabara. == Zemljopis == Rio pripada području [[Mata Atlantica]], s reljefom niskih planina smještenih između gorja [[Serra da Mantiqueira]] i Atlantskog oceana, različite topologije, prepune zaljeva, laguna i tropskih šuma. Iako je Rio de Janeiro jedna od manjih država u jugoistočnoj regiji Brazila, sa 635 kilometara obale, treća je po dužini obale, odmah iza [[Bahia|Bahije]] i [[Maranhão]]a. === Geologija === Općenito zemlja u državi je prilično jalova. Područja u kojima je ipak moguća poljoprivreda su [[Campos dos Goytacazes]], [[Cantagalo, Rio de Janeiro|Cantagalo]], [[Cordeiro]] i neki gradovi u dolini rijeke Paraiba do Sul. === Reljef === Država se po reljefu dijeli na dva dijela: * '''Baixada Fluminense''' - niski Rio de Janeiro, što predstavlja dijelove države ispod 200 metara nadmorske visine i * '''Serra Fluminense''' - planinski Rio de Janeiro, koji predstavlja dijelove države na preko 200 metara nadmorske visine. Baixada Fluminense pokriva obalu, što predstavlja polovinu površine države. Područje ima različitu širinu idući od zaljeva Ilha Grande i Sepetiba, šireći se prema istoku do rijeke Macacu. Područje, zatim prolazi kroz grad Rio de Janeiro iza kojeg se dižu planine Tijuca i Pedra Branca. Od zaljeva Guanabara do grada Cabo Frio, teritorij se sužava i završava. Serra Fluminense pokriva unutrašnjost države, od rijeke [[Paraíba do Sul]], koja je granica s Minas Gerais, do Baixade. Ovaj planinski dio prekrivaju veoma oštre planine [[Serra dos Órgãos]], s vrhom Pico Maior de Friburgo (2.316 [[metar]]a), zatim planine Araras (vrhovi Pedra do Sino (2 263 metara) i Pedra-Açu (2 232 metara) ), [[Serra da Estrela]] i [[Serra do Rio Preto]]. Sjeverozapad države pokriva planina [[Mantiqueira]], koji se nastavlja masivom [[Itatiaia]], s najvišim vrhom u državi, [[Agulhas Negras]] na 2.787 metara. Na sjeveroistoku se nalaze mnogo niže planine i mnogo blaži reljef. === Klima === Temperature na godišnjem nivou, variraju s vrlo toplim ljetima. U području Baixade dominira tropska klima s prosječnom godišnjom temperaturom od 24 [[ºC]] i 1 250 [[milimetar]]a padalina godišnje.U planinskim predjelima [[klima]] je tropska, ali s hladnijim i kišnijim ljetima i zimama. Prosječna temperatura u planinskom dijelu države je 16 [[ºC]] s 2 000 milimetara padaline, godišnje. === Vegetacija === Originalna vegetacija ovih prostora je promijenjena zbog [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i sječe šuma. Trenutno, šuma pokriva samo jednu desetinu države i to uglavnom u planinskom području. U Baixadi, jedina drvena vegetacija su mangrove močvarne šume po zaljevima. === Hidrografija === [[Datoteka:Stato Rio de Janeiro mappa.jpg|mini|desno|450px|Država Rio de Janeiro]] Najveća rijeka u državi je [[Paraiba do Sul]], koja izvire u [[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paulu]], i ulijeva se u [[Atlantski ocean]], kod mjesta [[São João da Barra]]. Njene glavne pritoke su [[Pomba]], [[Muriaé]], [[Piabinha]], [[Piraí]] i [[Paraibuna]]. Ostale veće rijeke u ovoj državi su: * [[Itabapoana]] (koja čini granicu s državom [[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]] ), * [[Macabu]] koja se ulijeva u lagunu Feia, * [[Macaé]], * [[São João]], * [[Majé]] i * [[Guandu]] Obalni dio države je praktično istačkan brojnim lagunama. Najpoznatije lagune su: * [[Feia]], * [[Araruama]], najveća u državi, * [[Saquarema]], * [[Maricá]], * [[Marapendi]], * [[Jacarepaguá]], * [[Rodrigo de Freitas]], zadnje tri su u gradu Rio de Janeiro. === Obala === Obala države, a naročito njen južni dio, je praktički ispresijecan zaljevima. Najpoznatiji zaljevi su: * baía da Ilha Grande * baía de Sepetiba * Marambaia * [[Guanabara (zaljev)|baía de Guanabara]]. == Stanovništvo == * bijelci - 54.7% ([[Portugalci|portugalskog]], [[Talijani|talijanskog]], [[Nizozemci|nizozemskog]] i [[Nijemci|njemačkog]] porijekla) * mulati - 33.5% * crnci - 10.6% ([[Bantu]] i [[Yoruba]] porijekla) * domoroci indijanci - 0.3% * azijati - 0.2% === Indijanci === Plemena: [[Goyaná]] (Guaianá do Pirapytá), [[Guaraní|Guarani]], [[Cainguá|Guarani Kaiwá]], [[Mbyá|Guarani Mbiá]], [[Chiripá|Guarani Nhandéva]], [[Guarú]], [[Kaingáng|Kaingang]], [[Maionomi]], [[Parahüba]] (Parahyba), [[Pitá]], [[Purí]], [[Sakarú]], [[Tamoyo]], [[Tupiguarani]], [[Tupinambá]], [[Tupinikin]], [[Goyataca|Waitaká]] (Goitaká, Goytacá), [[Xumetó]]. == Gospodarstvo == Rio de Janeiro, kao država ima drugu po veličini industriju u federaciji, poslije [[São Paulo (federalna brazilska država)|São Paula]]. Većina industrije je vezana za [[nafta|naftu]] i rafinerije, kemijsku industriju, kao i brodogradnju. Neka od najpoznatijih brazilskih poduzeća imaju sjedište u Rio de Janeiru, kao što su [[Petrobrás]], najveća naftna kompanija, i [[Banco do Brasil]], najveća banka. Dohodak države je iznad državnog prosjeka i može se usporediti s dohocima država kao što su [[Čile]], [[Irska]], [[Portugal]] i [[Danska]] (prilično iste veličine kao i ova država). == Općine (municípios) == Država Rio de Janeiro sastoji se od 91 općine: Angra dos Reis; Aperibé; Araruama; Areal; Armação dos Búzios; Arraial do Cabo; Barra do Piraí; Barra Mansa; Belford Roxo; Bom Jardim; Bom Jesus do Itabapoana; Cabo Frio; Cachoeiras de Macacu; Cambuci; Campos dos Goytacazes; Cantagalo; Carapebus; Cardoso Moreira; Carmo; Casimiro de Abreu; Comendador Levy Gasparian; Conceição de Macabu; Cordeiro; Duas Barras; Duque de Caxias; Engenheiro Paulo de Frontin; Guapimirim; Iguaba Grande; Itaboraí; Itaguaí; Italva; Itaocara; Itaperuna; Itatiaia; Japeri; Laje do Muriaé; Macaé; Macuco; Magé; Mangaratiba; Maricá; Mendes; Miguel Pereira; Miracema; Natividade; Nilópolis; Niterói; Nova Friburgo; Nova Iguaçu; Paracambi; Paraíba do Sul; Parati; Paty do Alferes; Petrópolis; Pinheiral; Piraí; Porciúncula; Porto Real; Quatis; Queimados; Quissamã; Resende; Rio Bonito; Rio Claro; Rio das Flores; Rio das Ostras; Rio de Janeiro; Santa Maria Madalena; Santo Antônio de Pádua; São Fidélis; São Francisco de Itabapoana; São Gonçalo; São João da Barra; São João de Meriti; São José de Ubá; São José do Vale do Rio Preto; São Pedro da Aldeia; São Sebastião do Alto; Sapucaia; Saquarema; Seropédica; Silva Jardim; Sumidouro; Tanguá; Teresópolis; Trajano de Morais; Três Rios; Valença; Varre-Sai; Vassouras; Volta Redonda. == Grb == Orao na zastavi je simbol Brazilske kraljevske obitelji, a u pozadini stijena pod nazivom "Božji Prst" ([[portugalski]]: ''Dedo de Deus''), koja se za vedrih dana vidi i iz grada Rio de Janeiro. Grb obrubljuje poljoprivredno bogatstvo države [[šećerna trska]] lijevo, i [[kava]] desno. == Vanjske poveznice == *[http://www.governo.rj.gov.br Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070322224125/http://www.governo.rj.gov.br/ |date=22. ožujka 2007. }} *[http://www.tj.rj.gov.br Državno sudstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100301173335/http://www.tj.rj.gov.br/ |date=1. ožujka 2010. }} *[http://www.alerj.rj.gov.br Državna skupština] *[http://www.uerj.br Sveučilište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210518110754/http://www.uerj.br/ |date=18. svibnja 2021. }} *[http://www.pge.rj.gov.br Državni tužitelj] *[http://www.policiacivil.rj.gov.br Policija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205230043/http://www.policiacivil.rj.gov.br/ |date=5. veljače 2015. }} {{Države Brazila}} [[Kategorija:Rio_de_Janeiro_(brazilska_savezna_država)| ]] 3wuq36y2oel6gaj51blboxunth6r81e 0 52587 7597811 7481119 2026-09-11T18:07:24Z Carl Johnson 120592 7597811 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Chelsea F.C. | slika = Chelsea FC.svg | puno ime = Chelsea Football Club | nadimak = ''The Blues'' ("Plavi")<br/>''The Pensioners'' ("Umirovljenici")The Pensioners<ref>{{cite web |title=Chelsea's first cup final – a century ago |url=http://www.chelseafc.com/news/latest-news/2015/04/chelsea_s-first-cup-final--a-century-ago.html |publisher=Chelsea FC |date=23. travnja 2015. |accessdate=20. srpnja 2018. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160826204919/http://www.chelseafc.com/news/latest-news/2015/04/chelsea_s-first-cup-final--a-century-ago.html |archivedate=26. kolovoza 2016. |df=dmy-all}}</ref> | godina osnivanja = [[1905.]] | igralište = [[Stamford Bridge]], [[London]] | kapacitet stadiona = 40.343<ref name="cap2023">{{cite web |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2022/07/19/40085fed-1e9e-4c33-9f14-0bcf57857da2/PL_Handbook_2022-23_DIGITAL_18.07.pdf |title=Premier League Handbook 2022/23 |page=14 |date=19 July 2022 |access-date=11 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805212133/https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2022/07/19/40085fed-1e9e-4c33-9f14-0bcf57857da2/PL_Handbook_2022-23_DIGITAL_18.07.pdf |archive-date=5 August 2022 |url-status=live}}</ref> | direktor = | trener = {{Z|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] | liga = [[FA Premier liga|Premier liga]] | sezona = [[FA Premier liga 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _chelsea2526h | pattern_b1 = _chelsea2526h | pattern_ra1 = _chelsea2526h | pattern_sh1 = _chelsea2526h | pattern_so1 = _chelsea2526Hl | leftarm1 = 0040D0 | body1 = 0040D0 | rightarm1 = 0040D0 | shorts1 = 0040D0 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 =_chelsea2526a | pattern_b2 = _chelsea2526a | pattern_ra2 = _chelsea2526a | pattern_sh2 = _chelsea2526a | pattern_so2 = _chelsea2526al | leftarm2 = eeefdf | body2 = eeefdf | rightarm2 = eeefdf | shorts2 = eeefdf | socks2 = 495d54 | pattern_la3 = _chelsea2526t | pattern_b3 = _chelsea2526t | pattern_ra3 = _chelsea2526t | pattern_sh3 = _chelsea2526t | pattern_so3 = _whitetopl | leftarm3 = 000000 | body3 = 000000 | rightarm3 = 000000 | shorts3 = 000000 | socks3 = 000000 }} '''Chelsea F.C.''' [[Engleska|engleski]] je [[nogomet]]ni klub iz zapadnog [[London]]a, zvan i '''''The Blues''''' ("Plavi") ili prije toga '''''The Pensioners''''' ("Umirovljenici"). Klub je osnovan [[1905.]] godine, igra u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i većinu svoje povijesti proveo je pri vrhu engleskog nogometa. Chelsea je osvojio šest naslova prvaka Engleske, sedam [[FA kup]]ova, četiri [[Engleski liga-kup|liga-kupa]], dva puta trofej [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] te dva puta [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Prvi veliki uspjeh klub je doživio 1955. godine kada je postao prvak Engleske. Triput je igrao finale Lige prvaka: [[Finale UEFA Lige prvaka 2008.|2008.]] kada je izgubio protiv [[Manchester United]]a u [[Moskva|Moskvi]] nakon izvođenja [[jedanaesterac]]a, [[Finale UEFA Lige prvaka 2012.|2012.]] kada je slavio u [[München]]u protiv [[Bayern München|Bayerna]] nakon izvođenja jedanaesteraca, [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|2021.]] kada je pobijedio [[Manchester City]] i po drugi put osvojio titulu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Chelseajev dom je [[Stamford Bridge]], kapaciteta 40.343 ljudi, smješten u [[Fulham]]u u zapadnom Londonu, gdje igraju od osnivanja kluba. Godine [[2003.]] bogati je ruski poduzetnik [[Roman Abramovič]] kupio klub. Tradicionalna oprema Chelseaja sastoji se od plave majice i hlačica te bijelih čarapa. Grb kluba se mijenjao nekoliko puta u svrhu moderniziranja pa je tako trenutačni grb modificirana verzija grba iz [[1950-ih]]. == Povijest == [[Datoteka:Chelsea_Team_1905.jpg|mini|left|200px|Momčad Chelseaja iz 1905. godine]] Chelsea je osnovan [[10. ožujka]] [[1905.]] godine u [[pub]]u po imenu ''The Rising Sun''. U svojim počecima klub nije doživljavao veliki uspjeh, najbliže tome su bili [[1915.]] godine kada su došli do finala [[FA kup]]a i izgubili od [[Sheffield United]]a. Bivši napadač engleske reprezentacije [[Ted Drake]] postaje trener [[1952.]] godine te započinje modernizaciju kluba. Mijenja se grb ''Pensionersa'', poboljšava se omladinski pogon i režim treninga te se nadograđuje [[stadion]]. Sve to je dovelo do prvog velikog uspjeha, kada je klub iz zapadnog Londona postao po prvi put prvakom Engleske lige u sezoni [[1954.]]/[[1955|55.]] [[1960-ih|Šezdesetih godina]] mladi i talentirani Chelsea pod vodstvom [[Tommy Docherty|Tommyja Dochertyja]] osvaja nekoliko natjecanja pa tako i [[Engleski liga-kup]] u sezoni 1964./65., a [[1970.]] godine osvaja i prvi [[FA kup]] pobijedivši u finalu [[Leeds United]] rezultatom 2:1. Sljedeće godine Chelsea ostvaruje prve uspjehe u Europi osvojivši [[Kup pobjednika kupova]] u [[Atena (grad)|Ateni]], svladavši pritom [[Real Madrid]]. === Od 2003. === Ruski milijarder [[Roman Abramovič]] [[2003.]] kupuje Chelsea, uvodeći je u novu eru. Dobrim ulaganjem u klub podigao ga je na znatno viši nivo. Vjerojatno najvažniji korak bilo je dovođenje [[José Mourinho|José Mourinha]]. Već iste sezone (2004./5.) rezultati se pokazuju – Chelsea osvaja ligu. Otad je do danas osvojila još 2 puta ligu i 4 puta FA Cup, 2 puta Engleski liga-kup, te 2 puta Community Shield. Abramovič je solidan engleski klub postavio u sami svjetski vrh. [[2008.]] klub je nastupio čak u finalu najelitnijeg europskog natjecanja – [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Tu je u finalu poražen lutrijom jedanaesteraca od [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda.]] Osim što je iduće godine osigurala opetovano polufinale Lige prvaka, sve do zadnje minute i bila je u tom finalu. A onda, [[Andrés Iniesta|Iniesta]] zabija i odvodi [[Barcelona FC|Barcelonu]] u finale. Taj polufinalni ogled poprilično je kontroverzan obzirom na suđenje te večeri, a to je bio možda i najveći uzročnik pogrdnog Barceloninog nadimka ''Uefalona'', konotirajući navodnu [[UEFA|Uefinu]] naklonost prema Barceloni. No kako će reći navijači Chelsea, pravda je došla [[2012.]] godine u finalnom meču s [[Bayern München]]om kad je Chelsea napokon uzela titulu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Ponovo je nastupila lutrija jedanaesteraca, a odlučujući jedanaesterac zabio je klupska ikona – [[Didier Drogba]]. On je zajedno s John Terryjem i Frankom Lampardom obilježio Abramovičevo razdoblje u igračkom aspektu. Iduće godine, zbog nešto slabijeg ligaškog nastupa prošle sezone, klub je nastupio u nešto nižem natjecanju – [[Europska liga]]. No osvojio je. Uz sve te uspjehe od dolaska Abramoviča, Chelsea je sve to vrijeme bio u samom vrhu engleske lige, te u europskim natjecanjima, svake godine. Sredinom [[2013.]], [[José Mourinho|Mourinho]], koji je [[2008.]] otišao u [[Inter Milano|Inter]] (potom i u [[Real Madrid]]), se vraća u Chelsea, potpisavši ugovor koji ga veže do [[2017.]] godine. == Igrač godine == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" border="1" |- !{{Abbr|God.|Godina}} !Dobitnik |- |1967.||{{Z|ENG}} [[Peter Bonetti]] |- |1968.||{{Z|ŠKO}} [[Charlie Cooke (nogometaš)|Charlie Cooke]] |- |1969.||{{Z|ENG}} [[David Webb (nogometaš)|David Webb]] |- |1970.||{{Z|ENG}} [[John Hollins]] |- |1971.||{{Z|ENG}} [[John Hollins]] |- |1972.||{{Z|ENG}} [[David Webb (nogometaš)|David Webb]] |- |1973.||{{Z|ENG}} [[Peter Osgood]] |- |1974.||{{Z|ENG}} [[Gary Locke (engleski nogometaš)|Gary Locke]] |- |1975.||{{Z|ŠKO}} [[Charlie Cooke (nogometaš)|Charlie Cooke]] |- |1976.||{{Z|ENG}} [[Ray Wilkins]] |- |1977.||{{Z|ENG}} [[Ray Wilkins]] |- |1978.||{{Z|ENG}} [[Micky Droy]] |- |1979.||{{Z|ENG}} [[Tommy Langley]] |- |1980.||{{Z|ENG}} [[Clive Walker]] |- |1981.||{{Z|JUG}} [[Petar Borota]] |} |width="1"| |valign="top"| {| class="wikitable" border="1" |- !God. !Dobitnik |- |1982.||{{Z|ENG}} [[Mike Fillery]] |- |1983.||{{Z|WAL}} [[Joey Jones]] |- |1984.||{{Z|ŠKO}} [[Pat Nevin]] |- |1985.||{{Z|ŠKO}} [[David Speedie]] |- |1986.||{{Z|WAL}} [[Eddie Niedzwiecki]] |- |1987.||{{Z|ŠKO}} [[Pat Nevin]] |- |1988.||{{Z|ENG}} [[Tony Dorigo]] |- |1989.||{{Z|ENG}} [[Graham Roberts (nogometaš)|Graham Roberts]] |- |1990.||{{Z|NIZ}} [[Ken Monkou]] |- |1991.||{{Z|IRS}} [[Andy Townsend]] |- |1992.||{{Z|ENG}} [[Paul Elliott (nogometaš)|Paul Elliott]] |- |1993.||{{Z|JAM}} [[Frank Sinclair]] |- |1994.||{{Z|ŠKO}} [[Steve Clarke]] |- |1995.||{{Z|NOR}} [[Erland Johnsen]] |- |1996.||{{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]] |} |width="1"| |valign="top"| {| class="wikitable" border="1" |- !God. !Dobitnik |- |1997.||{{Z|WAL}} [[Mark Hughes]] |- |1998.||{{Z|ENG}} [[Dennis Wise]] |- |1999.||{{Z|ITA}} [[Gianfranco Zola]] |- |2000.||{{Z|ENG}} [[Dennis Wise]] |- |2001.||{{Z|ENG}} [[John Terry]] |- |2002.||{{Z|ITA}} [[Carlo Cudicini]] |- |2003.||{{Z|ITA}} [[Gianfranco Zola]] |- |2004.||{{Z|ENG}} [[Frank Lampard]] |- |2005.||{{Z|ENG}} [[Frank Lampard]] |- |2006.||{{Z|ENG}} [[John Terry]] |- |2007.||{{Z|GAN}} [[Michael Essien]] |- |2008.||{{Z|ENG}} [[Joe Cole]] |- |2009.||{{Z|ENG}} [[Frank Lampard]] |- |2010.||{{Z|OSK}} [[Didier Drogba]] |- |2011.||{{Z|ČEŠ}} [[Petr Čech]] |} |width="1"| |valign="top"| {| class="wikitable" border="1" |- !God. !Dobitnik |- |2012.||{{Z|ŠPA}} [[Juan Mata]] |- |2013.||{{Z|ŠPA}} [[Juan Mata]] |- |2014.||{{Z|BEL}} [[Eden Hazard]] |- |2015.||{{Z|BEL}} [[Eden Hazard]] |- |2016.||{{Z|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]] |- |2017.||{{Z|BEL}} [[Eden Hazard]] |- |2018.||{{Z|FRA}} [[N'Golo Kanté]] |- |2019.||{{Z|BEL}} [[Eden Hazard]] |- |2020.||{{Z|HRV}} [[Mateo Kovačić]] |- |2021.||{{Z|ENG}} [[Mason Mount]] |- |2022.||{{Z|ENG}} [[Mason Mount]] |- |2023.||{{Z|BRA}} [[Thiago Silva]] |- |2024.||{{Z|ENG}} [[Cole Palmer]] |- |2025.||{{Z|EKV}} [[Moisés Caicedo]] |- |2026.||{{Z|BRA}} [[João Pedro]] |} |} == Organizacija kluba == [[Datoteka:Todd Boehly Official Headshot.jpg|mini|desno|[[Todd Boehly]], američki biznismen i jedan od suvlasnika kluba.]] '''Chelsea Ltd.''' :''Vlasnici'': [[Todd Boehly]], Clearlake Capital, Mark Walter, Hansjoerg Wyss '''Chelsea FC plc''' :''Predsjednik'': Bruce Buck :''Direktori'': Eugene Tenenbaum i Marina Granovskaia '''Izvršni odbor''' :''Sekretar'': David Barnard :''Predsjednik'': Bruce Buck :''Direktori'': Eugene Tenenbaum i Marina Granovskaia :''Šef komercijalnih aktivnosti'': Christian Purslow '''Vječni predsjednik:''' : Richard Attenborough == Klupski uspjesi == [[Datoteka:Didier Drogba Champions League Winner.jpg|mini|250px|[[Didier Drogba]] s trofejem Lige prvaka nakon [[Finale UEFA Lige prvaka 2012.|finala u Münchenu 19. svibnja 2012.]]]] ===Domaći uspjesi=== * '''[[Football League First Division|First Division]]/[[FA Premier liga|Premier liga]]''' ** '''Prvak (6):''' {{sezona wp|Football League|1954./55.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2004./05.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2005./06.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2009./10.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2014./15.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2016./17.}} * '''[[Football League Second Division|Second Division]]''' ** '''Prvak (2):''' 1983./84., 1988./89. * '''[[FA kup]]''' ** '''Osvajač (8):''' 1969./70., 1996./97., 1999./00., 2006./07., 2008./09., 2009./10., 2011./12., 2017./18. * '''[[Engleski liga-kup]]''' ** '''Osvajač (5):''' 1964./65., 1997./98., 2004./05., 2006./07., 2014./15. * '''[[FA Charity Shield]]/[[FA Community Shield|Community Shield]]''' ** '''Osvajač (4):''' 1956., 2000., 2005., 2009. * '''[[Full Members Cup|Full Members' Cup]]''' ** '''Osvajač (2):''' 1985./86., 1989./90. * '''[[FA Youth Cup]]''' ** '''Osvajač (3):''' 1960., 1961, 2010. ===Europski uspjesi=== *'''[[UEFA Liga prvaka]]''' **'''Osvajač (2):''' [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]], [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] ** '''Finalist (1):''' [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]] *'''[[UEFA Europska liga]]''' **'''Osvajač (2):''' [[UEFA Europska liga 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]] *'''[[UEFA Konferencijska liga]]''' **'''Osvajač (1):''' [[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|2024./25.]] *'''[[Kup pobjednika kupova]]''' **'''Osvajač (2):''' [[Europski kup pobjednika kupova 1970./71.|1970./71.]], [[UEFA kup pobjednika kupova 1997./98.|1997./98.]] *'''[[UEFA Superkup]]''' **'''Osvajač (2):''' [[UEFA Superkup 1998.|1998.]], [[UEFA Superkup 2021.|2021.]] ** '''Finalist (3):''' [[UEFA Superkup 2012.|2012.]], [[UEFA Superkup 2013.|2013.]], [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] ===Svjetski uspjesi=== *'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' **'''Osvajač (2):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2021.|2021.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2025.|2025.]] == Individualni rekordi == ''Ažurirano: 11. rujna 2026.'' === Igrači s najviše nastupa<ref> {{citiranje www |url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/line-of-duty--rank-chelsea-s-leading-appearance-makers |naslov=Chelsea FC's all-time record appearance-makers |rad=chelseafc.com |dan=1. veljače 2025. |preuzeto=11. rujna 2026.}} </ref> === Napomena: Broje se jedino nastupi u službenim utakmicama. {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Ron Harris]] |1961. – 1980. |795 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Peter Bonetti]] |1959. – 1975.; 1975. – 1979. |729 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[John Terry]] |1998. – 2017. |717 |- |4. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Frank Lampard]] |2001. – 2014. |648 |- |5. |align="left"|{{Z|ENG}} [[John Hollins]] |1963. – 1975.; 1983. – 1984. |592 |- |6. |align="left"|{{Z|ŠPA}} [[César Azpilicueta]] |2012. – 2023. |508 |- |7. |align="left"|{{Z|ČEŠ}} [[Petr Čech]] |2004. – 2015. |494 |- |8. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Dennis Wise]] |1990. – 2001. |445 |- |9. |align="left"|{{Z|ŠKO}} [[Steve Clarke]] |1987. – 1998. |421 |- |10. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Kerry Dixon]] |1983. – 1992. |420 |- |} === Igrači s najviše pogodaka<ref> {{citiranje www |url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/chelsea-fcs-all-time-record-goalscorers |naslov=Chelsea FC's all-time record goalscorers |rad=chelseafc.com |dan=11. svibnja 2026. |preuzeto=11. rujna 2026.}} </ref> === Napomena: Broje se jedino pogodci u službenim nastupima. {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Frank Lampard]] |2001. – 2014. |211 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Bobby Tambling]] |1959. – 1970. |202 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Kerry Dixon]] |1983. – 1992. |193 |- |4. |align="left"|{{Z|OSK}} [[Didier Drogba]] |2004. – 2012.; 2014. – 2015. |164 |- |rowspan=2|5. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Roy Bentley]] |1948. – 1956. |rowspan=2|150 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Peter Osgood]] |1964. – 1974.; 1978. – 1979. |- |7. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Jimmy Greaves]] |1957. – 1961. |132 |- |8. |align="left"|{{Z|ENG}} [[George Mills]] |1929. – 1943. |125 |- |9. |align="left"|{{Z|BEL}} [[Eden Hazard]] |2012. – 2019. |110 |- |10. |align="left"|{{Z|ENG}} [[George Hilsdon]] |1906. – 1912. |108 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Chelsea F.C.}} *[http://www.chelseafc.com Službena stranica] {{Sastav - Chelsea F.C.}} {{Momčadi FA Premier lige}} {{Pobjednici UEFA Lige Prvaka}} {{Europsko udruženje klubova}} [[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Londonu]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] [[Kategorija:Chelsea F.C.| ]] o3x4lkporxjri2vw3s6fmoq3i6o9dys 0 53338 7597805 6831157 2026-09-11T17:19:19Z Silverije 23459 7597805 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rio deJaneiro LE2002059 lrg.jpg|mini|desno|Satelitska snimka zaljeva]] '''Zaljev Guanabara''' je oceanski zaljev lociran na jugoistoku [[Brazil]]a, u državi [[Rio de Janeiro (federalna brazilska država)|Rio de Janeiro]]. Na njegovoj jugozapadnoj obali se nalazi grad [[Rio de Janeiro]], a na jugoistočnoj grad [[Niteroi]]. Guanabara je drugi po veličini zaljev u Brazilu 412 [[km²]]). Zaljev je dugačak 31 [[kilometar]] i 28 kilometara širok. Njegova usta su sa sjeverne strane pritisnuta s Papagajevim Vrhom (''Pico do Papagaio''), a s južne [[Šećerna Glava|Šećernom Glavom]]. Naziv Guanabara potiče od Tupi-Guarani riječi ''guará-nhã-pará'', što znači njedra mora, slična rijeci. U zaljevu se nalazi preko 130 otoka, uključujući: * Lajes * [[Governador]] * Galeão * Paquetá * Cobras * Flores * Fiscal * Villegaignon * [[Fundão]] [[Datoteka:Guanabara Bay pan.jpg|središte|mini|600px|Pogled na Rio de Janeiro, iz zaljeva]] [[Kategorija:Vodene mase u Brazilu]] [[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana (Južna Amerika)]] [[Kategorija:Rio_de_Janeiro_(brazilska_savezna_država)]] h6jkdzpr73co0feq8gjarxegbw0xg21 0 54203 7597858 7597535 2026-09-11T21:31:50Z Croxyz 205325 7597858 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Građanski | slika = Gradjanski zagreb.gif | puno ime = Prvi hrvatski građanski športski klub Zagreb | nadimak = ''Purgeri'' | godina osnivanja = [[26. travnja]] [[1911.]] | ugašen = [[4. lipnja]] [[1945.]] | igralište = [[Igralište Građanskog|Koturaška cesta]] (1924. – 1945.) | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = Popis nogometaša 1. hrvatskog građanskog športskog kluba Zagreb |pattern_la1=|pattern_b1=_collarwhite|pattern_ra1=|pattern_sh1=|pattern_so1=|leftarm1= FFFFFF|body1=4169E1|rightarm1=FFFFFF|shorts=4169E1|socks1=4169E1 }} '''Prvi hrvatski građanski športski klub''', poznatiji kao '''Građanski''', bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[sport]]ski klub iz [[Zagreb]]a. Osnovan je 26. travnja 1911. Boja dresova bila je plava, a nadimak kluba ''[[Purgeri]]''. Uz [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] i [[HAŠK]] bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945. Osim [[nogomet]]ne, imao je selekcije za [[Biciklizam|biciklizam]], [[boks]], [[hazena|hazenu]], [[laka atletika|laku atletiku]], [[Rukomet|rukomet]], [[skijanje]] i [[teška atletika|tešku atletiku]].<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/gradjanski Građanski], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref><ref name="PE">[https://proleksis.lzmk.hr/24168/ Građanski], Proleksis enciklopedija, pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref><ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=053 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 53.</ref> Nogometna sekcija bila je jedna od najboljih nogometnih sekcija u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS/Jugoslaviji]]. Uz [[BSK Beograd|beogradski BSK]] osvojio je najviše državnih nogometnih prvenstava. Građanski je osvojio jedino izdanje prvenstva [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] te dva prvenstva [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Kao i ostali klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH, raspušten je 4. lipnja 1945. odlukom ministra narodnoga zdravlja [[FD Hrvatska|FD Hrvatske]].<ref>Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/clanak/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 365.</ref> Dana 9. lipnja osnovano je [[GNK Dinamo Zagreb|Fizkulturno društvo Dinamo]] koje je predstavljalo komunalne radnike i službenike.<ref>Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/clanak/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 370.</ref> Iz njega se kasnije izdvojio istoimeni nogometni klub. Dinamo se smatra sljednikom Građanskog, a od 2011. nosi ime Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb. Dinamo je od Građanskog preuzeo plavu boju dresova, većinu igrača, navijače te nadimak ''purgeri'', a i grb kluba od 1969. je napravljen po uzoru na grb Građanskog.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html |title=Povijest grbova |access-date=27. studenoga 2018. |archive-date=25. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181125204521/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html |url-status=dead}}</ref> Imovinu Građanskog na više lokacija preuzelo je novoosnovano [[NK Zagrebački plavi|Jedinstvo]] (kasnije zvano Zagrebački plavi).<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref> Mnogi igrači poput [[Stjepan Bobek|Stjepana Bobeka]], [[Franjo Šoštarić|Franje Šoštarića]], [[Branko Zebec|Branka Zebeca]], [[Franjo Glaser|Franje Glasera]], [[Florijan Matekalo|Florijana Matekala]] te [[Zlatko Čajkovski|Zlatka Čajkovskog]] morali su otići u Beograd igrati za novoosnovani [[FK Partizan Beograd|Partizan]]. Klupska adresa 1925. bila je Margaretska ulica 6,<ref>[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 13.</ref> sjeverno od [[Cvjetni trg|Cvjetnog trga]], a 1932. Dolac 8.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. X.</ref> == Povijest == === Pozadina === Osnutak Građanskog povezan je s tadašnjom političkom situacijom u [[Zagreb]]u, odnosno [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja je tada bila dio [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]], kraljevstva [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskog dijela]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Početkom 20. stoljeća na području Trojedne Kraljevine provodila se [[mađarizacija]], kojoj se otpor iskazivao i kroz [[sport]]. U takvim okolnostima osnovan je Građanski, kao i drugi sportski klubovi na području Trojedne Kraljevine, poput [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonije]] iz [[Slavonski Brod|Broda na Savi]] (današnjeg Slavonskog Broda), osnovane 1906.<ref>Nikola Katalinić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00017&page=1568 Podaci o početku nogometa u Slavonskom Brodu], Povijest sporta, ožujak 1974., br. 17., str. 1568.</ref> Godine 1907. donesena je [[Željezničarska pragmatika]] kojom je [[mađarski jezik|mađarski]] ''[[de facto]]'' postao službeni jezik na željeznicama Trojedne Kraljevine.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2203 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203.</ref> U Trojednoj Kraljevini su na željezničkim postajama, uključujući i na zgradi Prometne uprave državnih željeznica (Mihanovićeva ulica 12, na čijem se mjestu danas nalazi zgrada [[HŽ Infrastruktura|HŽ Infrastrukture]]), postavljene ploče s nazivima stanica na mađarskom, primjerice Zágráb umjesto Zagreb.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2203 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203–2204.</ref> U ožujku 1911. novine su objavljivale da će u Zagrebu biti osnovan mađarski klub Zágrábi Magyar Torna­ Klub.<ref name="BC2204">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2204 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2204.</ref> Taj klub trebao se priključiti [[Mađarski nogometni savez|Mađarskom nogometnom savezu]], premda su svi dotadašnji zagrebački klubovi bili dio [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]].<ref name="BC2204" /> Hrvatski športski savez počeo je djelovati pet mjeseci ranije, 10. kolovoza 1910.<ref name="Frntić310">Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=SS0310 Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 310.</ref><ref>Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=117 Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 117.</ref> Klubovima iz [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], koje su se nalazile u [[Cislajtanija|austrijskom]] dijelu Austro-Ugarske, bilo je onemogućeno članstvo u Hrvatskom športskom savezu.<ref name="Frntić310" /><ref name="Radan118" /> Tada još nije postojalo prvenstvo za hrvatske klubove.<ref name="Radan118">Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=118 Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 118.</ref> [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]], klub iz [[Rijeka|Rijeke]] koja je tada [[Corpus separatum|bila dio Ugarske]], natjecao se 1909./10. u prvenstvu ugarskih klubova zapadno od [[Dunav]]a.<ref>[https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 Fiume, Fiumei AC], magyarfutball.hu, pristupljeno 27. kolovoza 2026.</ref> [[FK Bačka 1901 Subotica|Bačka]], klub iz [[Subotica|Subotice]] u današnjoj [[Srbija|Srbiji]] koji su osnovali Hrvati, od 1907./08. natjecao se u prvenstvu južne Ugarske.<ref>[https://www.magyarfutball.hu/hu/csapat/2825/bajnoki-mult Subotica, FK Backa 1901], magyarfutball.hu, pristupljeno 27. kolovoza 2026.</ref> U [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]], koja se nalazila u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, održano je 26. prosinca 1910. [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.|prvo prvenstvo Dalmacije]].<ref name="DM">Duško Marović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=176 Talijanski nogometni klubovi u Dalmaciji do 1914. godine], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 176–177.</ref> U njemu je sudjelovao jedan [[dubrovnik|dubrovački]] i jedan [[zadar|zadarski]] klub.<ref name="DM" /> Prvenstvo Dalmacije održano je još triput ([[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1912.|1912.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1913.|1913.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1914.|1914.]]) te su svaki put isključivo sudjelovali klubovi [[Talijani u Hrvatskoj|Talijana]] koji nisu dozvolili klubovima Hrvata, poput [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]], da sudjeluju u prvenstvu Dalmacije.<ref>Duško Marović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=176 Talijanski nogometni klubovi u Dalmaciji do 1914. godine], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 176–179.</ref> [[Mađarske državne željeznice]] (MÁV) odlučile su poduprijeti budući mađarski klub u Zagrebu, nudeći klupske prostorije, dva igrališta, pomoć u poslovanju te privlačenje igrača i publike.<ref name="BC2204" /> Zbog međusobnih nesuglasica postojeći zagrebački klubovi nisu se mogli suprotstaviti osnutku novog mađarskog kluba, zbog čega je nastala ideja o osnutku novog kluba koji bi predstavljao sve građane Zagreba.<ref name="BC2204" /> U Zagrebu su tada djelovali brojni klubovi, no samo su [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], tada isključivo srednjoškolski klub, i [[HAŠK]], prvotno isključivo klub studenata [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog sveučilišta]], a tada i klub juniora i srednjoškolaca, bili dobro organizirani.<ref name="BC2207" /> No ta dva kluba nisu mogla predstavljati sve građane Zagreba.<ref name="BC2207" /> Uoči pokušaja osnutka mađarskog kluba objavljeno je da će HAŠK, najbolji hrvatski klub, na [[Uskrs]] i [[Uskrsni ponedjeljak]], 16. i 17. travnja, ugostiti [[Češka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Češke]].<ref name="Novosti14311">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=680751 Novosti], 14. ožujka 1911., god. V., br. 74., str. 4.</ref> Također je objavljeno da je Mađarski nogometni savez pokušao uvjeriti HAŠK da se pridruži Mađarskom nogometnom savezu.<ref name="Novosti14311" /> HAŠK je u obje utakmice poražen od Češke, rezultatom 0:8 i 1:7, čija je reprezentacija tako postala prva nogometna reprezentacija koja je gostovala u Hrvatskoj.<ref>Hrvoje Macanović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=SS0146 Nogometna reprezentacija Hrvatske u Pragu 1907. godine], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 146.</ref><ref>Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=SS0312 Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 311–312.</ref> === Napad na Prometnu upravu državnih željeznica === [[Datoteka:Záhřeb budova ředitelství HŽ 2.jpg|thumb|mini|Zgrada Prometne uprave državnih željeznica (danas HŽ Infrastrukture) u Mihanovićevoj ulici]] Zágrábi Magyar Torna­ Klub trebao je biti osnovan 12. travnja 1911.<ref name="BC2205">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2205 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2205.</ref> Tri dana prije osnivačke skupštine tog kluba u Novoj pivani (tada u Draškovićevoj ulici, danas dio [[Trg hrvatskih velikana (Zagreb)|Trga hrvatskih velikana]]) zagrebački građani osudili su nadolazeći pokušaj osnutka mađarskog kluba te su se dogovorili da će 13. travnja održati konačni javni dogovor o osnutku kluba građanstva.<ref name="BC2205" /> Funkcioneri mađarskog kluba navodno su nudili zagrebačkim sportašima posao na željeznici pod uvjetom da zaigraju za mađarski klub.<ref name="BC2205" /> Nakon što je u Novoj pivani postignut dogovor, formirala se protumađarska povorka koja se iz Draškovićeve ulice uputila prema Mihanovićevoj ulici.<ref name="BC2206">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2206 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2206.</ref> Povorci su se pridružili i Zagrepčani koji nisu prisustvovali sastanku u Novoj pivani.<ref name="BC2206" /> U Mihanovićevoj ulici prosvjednici su kamenjem razbili gotovo sve prozore zgrade Prometne uprave državnih željeznica.<ref name="BC2206" /> Policija je potom raspršila prosvjednike te su uhićeni prosvjednici završili u zatvoru.<ref name="BC2206" /> === Neuspjeli pokušaj osnutka mađarskog kluba === Tri dana nakon napada na Prometnu upravu državnih željeznica, u Draškovićevoj pivani 12. travnja održana je neuspješna osnivačka skupština kluba Zágrábi Magyar Torna­ Klub.<ref name="BC2206" /><ref name="N1411">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=680932 Novosti], 14. travnja 1911., god. V., br. 104., str. 2.</ref> Protivnici osnutka kluba bili su brojčano nadmoćniji te su uspjeli sabotirati osnivačku skupštinu koja je završila pjevanjem [[Lijepa naša domovino|hrvatske himne]].<ref name="BC2206" /> Mađari su napustili skupštinu nakon što je [[Čeh]] Jodel održao govor u kojem je istaknuo da se Mađarima ne smije dopustiti da osnuju mađarski klub.<ref name="N1411" /> Zágrábi Magyar Torna­ Klub na kraju nikada nije osnovan.<ref name="BC2206" /> === Osnutak i prva imena Građanskog === [[Datoteka:Gavella 0707.JPG|thumb|mini|[[Dramsko kazalište Gavella]], na čijoj je lokaciji 13. travnja održan sastanak o osnutku Građanskog.]] [[Datoteka:Palaca_prve_hrvatske_stedionice_Zagreb_01052012_roberta_f.jpg|thumb|mini|[[Palača Prve hrvatske štedionice|Zgrada Prve hrvatske štedionice]] u kojoj je 26. travnja održana osnivačka skupština Građanskog.]] Više od 300 osoba prisustvovalo je sastanku o osnutku budućeg građanskog kluba, koji je održan u restauraciji Matković u Frankopanskoj ulici, na lokaciji današnjeg [[Dramsko kazalište Gavella|Dramskog kazališta Gavella]], idućeg dana, 13. travnja.<ref name="BC2207">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2207.</ref> Odlučeno je da će se klub umjesto '''Hrvatski športski klub građana Zagreba''' zvati '''Hrvatski građanski šport klub'''.<ref name="BC2207" /> Isto ime korišteno je na iskaznicama izdanim pet dana nakon osnivačke skupštine.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213.</ref> Od samog osnutka paralelno su korištene varijante s prefiksom ''I.'' (''prvi'') i riječju ''športski'' umjesto ''šport''.<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=680968 Novosti], 28. travnja 1911., god. V., br. 116., str. 2.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681000 Novosti], 15. svibnja 1911., god. V., br. 133., str. 1.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681285 Novosti], 19. lipnja 1911., god. V., br. 165., str. 1.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681294 Novosti], 26. lipnja 1911., god. V., br. 172., str. 1.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681672 Novosti], 3. rujna 1911., god. V., br. 241., str. 4.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681675 Novosti], 4. rujna 1911., god. V., br. 242., str. 2.</ref> Na prvoj godišnjoj skupštini, održanoj 2. prosinca 1911., ime kluba promijenjeno je u '''Prvi hrvatski građanski športski klub'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213–2114.</ref> Dana 24. lipnja 1912. odobrena su klupska pravila pod imenom '''Hrvatski građanski športski klub'''.<ref>Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1973&broj=00016&page=1480 Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske], Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1480.</ref> Osnivačka skupština održana je 26. travnja 1911. u Budjejovičkoj restauraciji u zgradi [[Palača Prve hrvatske štedionice|Prve hrvatske štedionice]].<ref name="BC2208">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2208 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2208.</ref> Za prvog predsjednika izabran je [[Andrija Mutafelija]],<ref name="BC2208" /> igrač bivšeg kluba [[PNIŠK]], ujedno i najstarijeg zagrebačkog kluba.<ref name="BC2207" /> === Klubovi koji su prethodili Građanskom === [[PNIŠK|Prvi nogometni i športski klub]], skraćeno PNIŠK, prvi je zagrebački nogometni klub.<ref name="BC2125">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2125 Prvi nogometni i športski klub PNIŠK u Zagrebu 1903—1909.], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 24., str. 2125.</ref> Osnovan je 1903.,<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2119 Prvi nogometni i športski klub PNIŠK u Zagrebu 1903—1909.], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 24., str. 2119.</ref> a ugašen 1909.<ref name="BC2125" /> Velik broj igrača PNIŠK-a kasnije je pristupio Građanskom.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/pnisk-prvi-nogometni-i-sportski-klub PNIŠK (Prvi nogometni i športski klub)], Nogometni leksikon, pristupljeno 29. kolovoza 2026.</ref> [[Mario Rieger-Vinodolski]] u natuknici Albuma nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. o 1. hrvatskom građanskom športskom klubu navodi: {{citat|Klub je osnovan g. 1910.,''[sic!]'' — no njegov se osnutak može računati od g. 1905.,''[sic!]'' t. j. od osnutka »I. Hrvatskog nogometnog i športskog kluba Zagreb«, jer su svi članovi nakon razlaza spomenutog kluba pristupili u novoosnovani »Gradjanski«, pa su imali znatnog udjela u samom njegovom osnivanju.|[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 11.}} [[Nogometni i sportski klub Oxford]] djelovao je od 1909. do 1910.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00035&page=3032 Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910.], Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3032.</ref><ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00035&page=3036 Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910.], Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3036.</ref> Šestorica njegovih igrača, uključujući [[Hugo Kinert|Kinerta]] i [[Jaroslav Schiffer|Schiffera]], sudjelovala su u utemeljenju Građanskog.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00035&page=3037 Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910.], Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3037.</ref> === Prve utakmice === Prvi trening Građanskog održan je 14. svibnja 1911. na [[Tuškanac|Tuškancu]].<ref name="BC2210">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2210 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2210.</ref> Na tom mjestu, gdje se danas nalazi Osnovna škola Jabukovac, 2021. postavljena je spomen-ploča.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/svecano-otkriven-spomenik-dinama-na-mjestu-prvog-treninga Svečano otkriven spomenik GNK Dinamo na mjestu prvog treninga], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 14. svibnja 2021., pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> Treningu je prisustvovalo više od trideset igrača te mnogobrojni gledatelji.<ref name="BC2210" /> Prvi dresovi sastojali su se od okomitih crvenih i žutih pruga.<ref name="BC2210" /> Prva utakmica u povijesti Građanskog odigrana je sedam dana kasnije, 21. svibnja, na [[Srednjoškolsko igralište Elipsa|srednjoškolskom igralištu Elipsi]] u Klaićevoj ulici, protiv rezervne momčadi [[HAŠK|HAŠK-a]], od koje je Građanski izgubio 1:5.<ref name="BC2212">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2212 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2212.</ref> Utakmica je bila predigra susretu između prve momčadi HAŠK-a i [[Pécsi AC|Pécsa]] koji je poražen 3:1.<ref name="BC2212" /> Za Građanski su igrali Kravarić, Vizner, Leško, [[Jaroslav Schiffer|Schiffer]], Grčević, Horvat, Resch, Rožić, Šafranek, Stary i Furst, a Schiffer je bio strijelac prvog pogotka u klupskoj povijesti.<ref name="prvautakmica">[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/302 Prvi nastup u povijesti (Gradjanski – HAŠK II 1-5)], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> Susret je sudio [[Branko Gavella]], po kojem je ime dobilo [[kazalište Gavella]].<ref name="prvautakmica" /> Prvih nekoliko utakmica Građanskog završilo je porazom ili neriješenim rezultatom.<ref name="BC2213">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2213 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213.</ref> Prvu pobjedu ostvario je 25. lipnja kada je dobio [[AŠK Croatia Zagreb|Croatiju]] 6:1.<ref name="BC2213" /> Protiv svog drugog rivala, [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]], Građanski je prvi put igrao 17. ožujka 1912. kada je izgubio 7:1.<ref name="BC2214">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2214 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2214.</ref> Prvu utakmicu s trećim hrvatskim rivalom, [[HNK Hajduk Split|splitskim Hajdukom]], odigrao je na [[Uskrs]], 23. ožujka 1913.<ref name="haj">[https://www.gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/11 Gradjanski – Hajduk 3-2 (prva međusobna utakmica u povijesti)], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> U prvom [[Vječni derbi|Vječnom derbiju]] u povijesti Građanski je gubio 0:2, no uspio je preokrenuti rezultat na 3:2.<ref name="haj" /> === Prva dva nogometna prvenstva Hrvatske i Slavonije === [[Hrvatski športski savez]] organizirao je 1912./13. [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|prvo izdanje prvenstva Hrvatske i Slavonije]], prvo nogometno ligaško natjecanje u hrvatskoj povijesti.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00028&page=2461 Prvo i nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1912/1913. godine], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2461.</ref> Prijavilo se pet klubova, od kojih su svi bili iz Zagreba: [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia]], Građanski, [[HAŠK]] i [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb|Zagreb]].<ref>Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=102 Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 119.</ref> Građanski je prvu prvenstvenu utakmicu odigrao 3. listopada 1912. protiv Croatije s kojom je remizirao 1:1.<ref name="MJ218" /> Četiri dana kasnije Građanski je izgubio 9:0 od Concordije.<ref name="MJ218">Marko Jurić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00079&page=216 Dva nogometna prvenstva Hrvatske i Slavonije prije Prvog svjetskog rata], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79., str. 218.</ref> To je najveći poraz u povijesti Građanskog i Dinama.<ref>[https://web.archive.org/web/20150725093012/http://povijest.gnkdinamo.hr/statistika/klupski-rekordi.html Klupski rekordi], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> Nakon dvije utakmice bez pobjede, Građanski je svoju prvu prvenstvenu pobjedu ostvario 20. listopada kada je dobio Zagreb 4:1.<ref name="MJ218" /> Tijekom polusezone prvenstvu se pridružila [[HŠK Ilirija Zagreb|zagrebačka Ilirija]].<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00028&page=2463 Prvo i nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1912/1913. godine], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2463.</ref> Prvo prvenstvo prekinuto je i nikada nije dovršeno nakon što su Građanski, HAŠK i Zagreb istupili iz Hrvatskog športskog saveza.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00028&page=2466 Prvo i nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1912/1913. godine], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2466.</ref><ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00028&page=2469 Prvo i nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1912/1913. godine], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2469.</ref> Građanski i Zagreb, za razliku od HAŠK-a, ponovno su pristupili Hrvatskom športskom savezu 1914.<ref name="Cuvaj2626" /> Na [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1913./14.|drugom prvenstvu Hrvatske i Slavonije]], koje je održano 1914., sudjelovalo je osam momčadi: pet od šest prošlogodišnjih te [[HŠK Atena Zagreb|Atena]], [[Hrvatski trgovački športski klub|Trgovački]] i [[ZŠK Viktorija|Viktorija]].<ref name="Cuvaj2626">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00030&page=2626 Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, 1914. godine, nije dovršeno], Povijest sporta, ožujak 1977., br. 30. str. 2626.</ref> U prvoj utakmici prvenstva Viktorija je pri samom kraju susreta protiv Građanskog postigla pogodak za konačnih 3:2.<ref name="Cuvaj2626" /> Igrači Građanskog smatrali su da je taj pogodak neregularan te su napustili igralište, a klub je nedugo zatim ponovno istupio iz Hrvatskog športskog saveza i prvenstva.<ref name="Cuvaj2626" /> Dana 28. srpnja 1914. izbio je [[Prvi svjetski rat]], stoga ni drugo izdanje prvenstva Hrvatske i Slavonije nikada nije dovršeno.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00030&page=2626 Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, 1914. godine, nije dovršeno], Povijest sporta, ožujak 1977., br. 30. str. 2629.</ref> === Prvi svjetski rat === [[Datoteka:Plakat prvenstvo Zagreba MGZ 080209.jpg|thumb|mini|Plakat s najavom dobrotvornih utakmica između [[HAŠK|HAŠK-a]] i [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb|Zagreba]] te Građanskog i [[NK Šparta Zagreb|Šparte]] za potrebe [[Crveni križ|Crvenog križa]]]] Ban [[Ivan Skerlecz]] je 27. srpnja 1914., dan prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zabranio rad svih društava u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj Kraljevini]] što je dovelo do prestanka svih sportskih aktivnosti.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=046 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 46–47.</ref><ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00044&page=222 Nogometne utakmice u dobrotvorne svrhe u Zagrebu 1914—1918. g.], Povijest sporta, rujan 1980., br. 44., str. 222.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=555066 Jutarnji list], 28. srpnja 1914., god. III., br. 729., str. 4.</ref> Dana 26. listopada dozvoljeno je ponovno održavanje nogometnih utakmica, ali je sav prihod od tih budućih utakmica pripao [[Crveni križ|Crvenom križu]].<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=046 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 47.</ref> Zbog nedostatka igrača ponekad su igrale kombinirane momčadi koje su činili igrači dvaju ili više klubova.<ref name="Cuvaj47">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=047 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 47.</ref> Prve dvije ratne utakmice u Zagrebu odigrane su 8. studenog 1914.<ref name="Vukičević31">Marko Vukičević, [https://hrcak.srce.hr/clanak/483395 Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 31.</ref> U jednoj od njih kombinirana momčad [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirije]] i Građanskog dobila je [[ŠK Željezničar Zagreb|Viktoriju]] 5:2.<ref name="Vukičević31" /> Građanski je 23. rujna 1917. s 2:0 prvi put pobijedio najbolji hrvatski klub [[HAŠK]].<ref name="Cuvaj47" /> Građanski je tijekom Prvog svjetskog rata, kao zasebna momčad ili kao dio kombinirane momčadi, odigrao 20 utakmica.<ref>Marko Vukičević, [https://hrcak.srce.hr/clanak/483395 Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025., str. 31–40.</ref> Od svibnja do kolovoza 1918. održano je [[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|prvo ratno prvenstvo grada Zagreba]].<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=331 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 331–332.</ref> Igralo je šest momčadi, a dvije najbolje momčadi, HAŠK i Građanski, obje su imale po 9 bodova te istu gol-razliku (28:4).<ref name="Cuvaj333">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=333 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 333.</ref> HAŠK je proglašen prvakom jer su igrači Građanskog u međusobnom susretu koji je završio 1:1 napustili teren oko 20 minuta prije kraja utakmice.<ref name="Cuvaj333" /> [[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba]] započelo je 1. rujna 1918.,<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=335 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 335.</ref> a prekinuto je zbog završetka Prvog svjetskog rata, [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]], osnutka [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] te [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=336 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 336.</ref> Kasnije je odlučeno da Građanski i HAŠK odigraju međusobnu utakmicu za naslov prvaka.<ref name="Cuvaj337">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00045&page=337 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 337.</ref> Građanski je 30. ožujka 1919. postao prvak dobivši HAŠK 2:0.<ref name="Cuvaj337" /> === Poslijeratne godine === U prosincu 1918. donesena je odluka da se održi [[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|prvenstvo grada Zagreba 1918./19.]], u kojem će se također računati rezultate postignute u sklopu drugog ratnog prvenstva.<ref name="Cuvaj337" /> Građanski je osvojio to prvenstvo s maksimalnih šesnaest bodova.<ref name="Cuvaj337" /> Prvu utakmicu u plavim dresovima odigrao je 13. travnja 1919. protiv [[UK|britanske]] vojne momčadi York and Lancaster koju je pobijedio 4:2.<ref name="York and Lancaster">[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/66 Gradjanski – York Lancaster 4-2 (prva utakmica u službenim plavim dresovima)], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 3. rujna 2026.</ref> York and Lancaster je u posljednjih 21 utakmici ostvario 20 pobjeda i jedan remi, uz gol-razliku 82:2.<ref name="York and Lancaster" /> Građanski je naslov prvaka obranio u sezonama [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1919.|1919.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.|1919./20.]] Potonje prvenstvo bilo je prvo koje je organizirao [[Zagrebački nogometni podsavez]], jedan od podsaveza novoosnovanog [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]]. U naredne dvije sezone prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza osvojio je [[HAŠK]]. === Španjolska turneja 1923. === Na međunarodnom planu Građanski je postigao zapažene rezultate na turneji po [[Španjolska|Španjolskoj]] 1923. u sklopu koje je odigrao deset utakmica. Pobijedio je u njih četiri, remizirao dvaput, a u preostalih četiri je izgubio. Građanski je postigao 15 pogodaka, a primio 23, uključujući čak 11 iz penala.<ref name="novosti1704">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684606 Novosti], 17. travnja 1923., god. XVIII., br. 103., str. 4.</ref> Građanski je odbio igrati s [[Espanyol de Barcelona|Espanyolom]] jer je već dogovorio susret s Espanyolovim gradskim rivalom [[FC Barcelona|Barcelonom]], unatoč tome što je Espanyol nudio bolje uvjete nego Barcelona. Zbog manjka vremena Građanski je morao odbiti gostovanja u [[Sevilla|Sevilli]] i [[Valencia|Valenciji]] te je na kraju odigrao dvije utakmice protiv [[FC Martinenc|Martinenca]], kluba iz Barcelone, grada u kojem se momčad Građanskog u tom trenutku nalazila.<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684534 Novosti], 9. travnja 1923., god. XVIII., br. 95., str. 2.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684592 Novosti], 13. travnja 1923., god. XVIII., br. 99., str. 5.</ref> U tom trenutku nije postojala jedinstvena španjolska liga, već osam regionalnih, čiji su se prvaci natjecali u [[Copa del Rey]]u, koji je trajao od 25. ožujka do 13. svibnja, u vrijeme turneje Građanskog. Te godine [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbao]] osvojio je Copa del Rey (tj. prvak Španjolske) te bio prvak [[Baskija|Baskije]],<ref name="copa" /><ref name="norte" /> [[Real Sporting de Gijón|Sporting de Gijón]] polufinalist Copa del Reya i prvak [[Asturija|Asturije]],<ref name="copa">[https://www.rsssf.org/tabless/spancup1923.html Spain - Cup 1923], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref><ref>[https://www.rsssf.org/tabless/span-asturiachamp.html#23 Spain - List of Champions of Asturias - Campeonato Regional de Asturias], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref> [[Real Unión]] finalist [[Gipuskoa|Gipuzkoe]] i prošlogodišnji finalist Copa del Reya,<ref name="norte">[https://www.rsssf.org/tabless/span-nortechamp.html#23 Spain - List of Champions of Norte], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref><ref name="copa22">[https://www.rsssf.org/tabless/spancup1922.html Spain - Cup 1922], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref> [[Real Racing Club de Santander|Racing de Santander]] prvak [[Kantabrija|Kantabrije]],<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/span-cantabriachamp.html#23 Spain - List of Champions of Cantabria], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref> Barcelona doprvak [[Katalonija|Katalonije]] i prošlogodišnji osvajač Copa del Reya,<ref name="copa22" /><ref name="kata" /> a [[FC Martinenc|Martinenc]] prvak drugog razreda Katalonije.<ref name="kata">[https://www.rsssf.org/tablesc/cathist.html#23 Spain - Final Tables Catalonia], RSSSF, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Popis utakmica Građanskog na španjolskoj turneji 1923. |- ! # !! Datum !! Protivnik !! Rezultat !!class=unsortable|Izvor |- | 1. || 19. ožujka 1923. || [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbao]] || bgcolor="#FFDDDD"|0:3 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://www.athletic-club.eus/en/teams/athletic-club/1922-23/friendly-match/matches/athletic-club-vs-gradjanski-zagreb/1_4139/line-ups Athletic Club 3–0 Gradjanski Zagreb], Athletic Bilbao, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684433 Novosti], 20. ožujka 1923., god. XVIII., br. 77., str. 5.</ref> |- | 2. || 22. ožujka 1923. || [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbao]] || bgcolor="#DDFFDD"|2:1 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://www.athletic-club.eus/en/teams/athletic-club/1922-23/friendly-match/matches/athletic-club-vs-gradjanski-zagreb/1_4140/line-ups/ Athletic Club 1–2 Gradjanski Zagreb], Athletic Bilbao, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684450 Novosti], 24. ožujka 1923., god. XVIII., br. 81., str. 4.</ref> |- | 3. || 25. ožujka 1923. || [[Real Unión]] || bgcolor="#DDFFDD"|2:1 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684458 Novosti], 26. ožujka 1923., god. XVIII., br. 83., str. 2.</ref> |- | 4. || 28. ožujka 1923. || [[Real Racing Club de Santander|Racing de Santander]] || bgcolor="#FFDDDD"|2:5 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684468 Novosti], 30. ožujka 1923., god. XVIII., br. 87., str. 2.</ref> |- | 5. || 1. travnja 1923. || [[Real Sporting de Gijón|Sporting de Gijón]] ||bgcolor="#FFFFDD"|2:2 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684486 Novosti], 3. travnja 1923., god. XVIII., br. 89., str. 3.</ref> |- | 6. || 2. travnja 1923. || [[Real Sporting de Gijón|Sporting de Gijón]] ||bgcolor="#DDFFDD"|3:2 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684558 Novosti], 10. travnja 1923., god. XVIII., br. 96., str. 4.</ref> |- | 7. || 7. travnja 1923. || [[FC Barcelona|Barcelona]] || bgcolor="#FFDDDD"|0:3 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://players.fcbarcelona.com/en/match/g2538-barcelona-gradjanski-zagreb Barcelona 3 - 0 Gradjanski Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260414034053/https://players.fcbarcelona.com/en/match/g2538-barcelona-gradjanski-zagreb |date=14. travnja 2026. }}, Barcelona, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref> |- | 8. || 9. travnja 1923. || [[FC Barcelona|Barcelona]] ||bgcolor="#DDFFDD"|1:0 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://players.fcbarcelona.com/en/match/g2539-barcelona-gradjanski-zagreb Barcelona 0 - 1 Gradjanski Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260411103851/https://players.fcbarcelona.com/en/match/g2539-barcelona-gradjanski-zagreb |date=11. travnja 2026. }}, Barcelona, pristupljeno 29. ožujka 2026.</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684560 Novosti], 11. travnja 1923., god. XVIII., br. 97., str. 6.</ref> |- | 9. || 14. travnja 1923. || [[FC Martinenc|Martinenc]] ||bgcolor="#FFFFDD"|1:1 ||<ref name="novosti1704" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=684604 Novosti], 16. travnja 1923., god. XVIII., br. 102., str. 2.</ref> |- | 10. || 15. travnja 1923. || [[FC Martinenc|Martinenc]] ||bgcolor="#FFDDDD"|2:5 ||<ref name="novosti1704" /> |} === Prvo prvenstvo Kraljevine SHS === [[Datoteka:Gradanski 1923.jpg|desno|mini|Momčad Građanskog 1923. U gornjem redu od lijeva na desno nalaze se [[Jaroslav Šifer]], [[Vjekoslav Mesić]], [[Dragutin Vragović]], [[Hugo Kinert]], [[Franz Mantler]], [[Dragutin Bažant]], [[Stjepan Pasinek]], [[Rudolf Rupec]], [[Emil Perška]], [[Viktor Götz]], [[Franjo Ferderber]], a u donjem redu [[Antun Pavleković]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Dragutin Babić]]]] Kao osvajač [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.]], Građanski se plasirao na [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|prvo izdanje prvenstva Kraljevine SHS]]. Također je osvojio prvo izdanje [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kupa Zagrebačkoga nogometnog podsaveza]]. U državnom prvenstvu sudjelovalo je šest podsaveznih prvaka koji su se natjecali po kup-sustavu.<ref name="exyu23">[https://web.archive.org/web/20180805185045/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/344-1922-1923#detalji-utakmice-gra%C4%91anski-s-a-%C5%A1-k-2 1922/23], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 4. rujna 2026.</ref> U četvrtfinalu [[NK Ilirija Ljubljana|ljubljanska Ilirija]] je na domaćem terenu izgubila 1:2 od Građanskog. Zbog neparnog broja momčadi u polufinalu, ždrijebom je odlučeno da se Građanski izravno plasira u finale.<ref name="exyu23" /> U finalu je 30. rujna 1923. igrao protiv [[SAŠK|sarajevskog SAŠK-a]].<ref name="exyu23" /> Utakmica je završila 1:1 te su igrani [[produžetci (nogomet)|produžetci]] koji su prekinuti zbog mraka. Sutradan je odigran ostatak produžetaka, no rezultat je i dalje bio 1:1, stoga je odlučeno da će se kasnije istog dana održati nova utakmica.<ref name="exyu23" /> U ponovljenoj utakmici Građanski je pobijedio SAŠK 4:2 čime je postao prvi prvak Kraljevine SHS.<ref name="exyu23" /> === 1923. – 1929. === [[Datoteka:Gradanski 1926.jpg|thumb|mini|U gornjem redu od lijeva na desno nalaze se [[Dragutin Babić]], [[Rudolf Rupec]], [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]], [[Emil Perška]], [[Franjo Mantler]], u donjem redu nalaze se [[Slavin Cindrić]], [[Franjo Giler]], [[Rudolf Hitrec]], [[Gustav Remec]], [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]], [[Josip Urbanke]], trener [[Imre Pozsonyi]], dok [[Maksimilijan Mihelčič]] sjedi]] Građanski je od [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]] do [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]] svaki put osvojio prvenstvo Zagrebačkog podsaveza te se tako plasirao na prvenstvo države. U četvrtfinalu [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|prvenstva Kraljevine SHS 1924.]] Građanski je 7. rujna u prvom službenom i prvenstvenom [[Vječni derbi|Vječnom derbiju]] igrao 4:4 sa [[HNK Hajduk Split|splitskim Hajdukom]].<ref name="exyu24">[https://web.archive.org/web/20180805191701/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/343-1923-1924#detalji-utakmice-hajduk-gra%C4%91anski-2 1923/1924], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150727134923/http://povijest.gnkdinamo.hr/statistika/protiv-rivala/hajduk-split.html HNK Hajduk], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/893 Hajduk – Gradjanski 4-4 i 5-0 (prve službene utakmice plavih i bijelih)], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Zbog mraka produžetci su prekinuti te je sutradan odigran preostali dio produžetaka.<ref name="exyu24" /> Na kraju produžetaka rezultat je bio 1:1, stoga je isti dan odigrana nova utakmica u kojoj je Hajduk eliminirao Građanski 5:0.<ref name="exyu24" /> [[Igralište Građanskog]] otvoreno je 19. listopada 1924.<ref name="Cuvaj200" /> Građanski se plasirao u finale [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|prvenstva Kraljevine SHS 1925.]] nakon što je eliminirao [[SAŠK|sarajevski SAŠK]] sa 6:0 te [[FK Bačka 1901 Subotica|subotičku Bačku]] s 2:0.<ref name="exyu25" /> U finalu, odigranom na domaćem terenu, Građanski je u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]] izgubio od [[SK Jugoslavija Beograd|beogradske Jugoslavije]] rezultatom 2:3.<ref name="exyu25">[https://web.archive.org/web/20180806180649/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/342-1924-1925 1924/1925], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> Na putu do finala [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]] Građanski je dobio [[NK Ilirija Ljubljana|ljubljansku Iliriju]] 7:1, a [[ŠK Slavija Osijek|osječku Slaviju]] 7:0.<ref name="exyu26">[https://web.archive.org/web/20180805190714/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/341-1925-1926 1925/26], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> U reprizi prošlogodišnjeg finala Građanski je s 2:1 pobijedio [[SK Jugoslavija Beograd|beogradsku Jugoslaviju]] te je tako osvojio svoju drugu titulu prvaka države.<ref name="exyu26" /> U sezoni [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.|1926./27.]] Građanski nije uspio osvojiti petu uzastopnu titulu prvaka Zagrebačkog nogometnog podsaveza. Te sezone završio je na drugom mjestu, iza [[HAŠK|HAŠK-a]], ali ga je 17. srpnja pobijedio 4:2 u finalu za [[Balokovićev pokal 1926./27.|Balokovićev pokal 1926./27.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162558/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/58-1926-1927#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred 1926-1927], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref><ref name="radio" /><ref name="delić" /> Bila je to prva nogometna utakmica u hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti koja je prenošena putem [[radio|radija]].<ref name="radio" /><ref name="delić" /> Prijenos utakmice za [[Radio Zagreb]] vodio je [[Vilim Brkić]].<ref name="radio">[https://web.archive.org/web/20180106223608/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prvi-sportski-prijenos-u-nas.html Prvi sportski prijenos u nas], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref><ref name="delić">Mladen Delić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00080&page=208 Počeci sporta na radiju], Povijest sporta, travanj – lipanj 1989., br. 80., str. 208.</ref> Sljedeće sezone, 1927./28., Građanski je osvojio trostruku krunu. U [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|podsaveznom prvenstvu]] Građanski je završio ispred branitelja naslova HAŠK-a te je osvojio novi naslov prvaka Zagrebačkog nogometnog podsaveza.<ref>[https://web.archive.org/web/20160701163159/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/59-1927-1928#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred 1927-1928], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> U finalu za [[Balokovićev pokal 1927./28.]] dobio je [[ZŠK Viktorija|Viktoriju]] 5:1.<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=842434 Jutarnji list], 20. veljače 1928., god. XVII., br. 5762., str. 4.</ref> Građanski je bez poraza osvojio treći put [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|prvenstva Kraljevine SHS]] koje je ove godine održano po jednostrukom ligaškom sustavu.<ref name="exyu192728">[https://web.archive.org/web/20180805191309/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/339-1927-1928 1927/1928], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> Građanski je te sezone prvi put zaigrao u nekom europskom natjecanju.<ref name="mit">[https://web.archive.org/web/20160124193613/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1921-1930/1927-1928/ 1927-1928], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> U [[Mitropa kup|Mitropa kupu]], natjecanju za [[Središnja Europa|srednjoeuropske klubove]], igrao je protiv [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] kluba [[FK Viktoria Žižkov|Viktoria Žižkov]].<ref name="mit" /> U prvom susretu Građanski je pobijedio 3:2, no u gostima je izgubio 6:1 te je tako ispao iz natjecanja.<ref name="mit" /> U sezoni [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]] HAŠK i Građanski imali su isti broj bodova i postignutih golova, no titulu je osvojio HAŠK jer je primio tri gola manje.<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162604/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/60-1928-1929#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-razred 1928-1929], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> U [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|prvenstvu Kraljevine SHS 1929.]] Građanski je kao branitelj naslova završio na posljednjem, petom mjestu, uz jednu pobjedu, jedan remi i šest poraza.<ref>[https://web.archive.org/web/20180806180737/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/338-1928-1929 1928/1929], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> === Raskol i osnutak novog kluba === {{glavni|Zagrebački građanski športski klub 1911}} Zbog slabih rezultata ostvarenih 1929. došlo je do podjele momčadi na ''stare'' i ''mlade''.<ref name="Cuvaj58">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=058 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 58.</ref> Umjesto da smiri tenzije između sukobljenih strana, vodstvo kluba također se podijelilo na ''stare'' i ''mlade''.<ref name="Cuvaj58" /> Na izvanrednoj skupštini 12. rujna 1929. biran je novi upravni odbor.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=058 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 58–59.</ref> Lista ''starih'' je na izborima pobijedila listu ''mladih'' rezultatom 53:52.<ref name="Cuvaj59">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=059 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 59.</ref> Nakon prebrojavanja glasova na skupštini je nastalo kaotično stanje zbog čega je policijski izaslanik raspustio skupštinu i poništio rezultate izbora.<ref name="Cuvaj59" /> Kasnije je sazvana nova izvanredna skupština na kojoj se nisu pojavili ''stari''.<ref name="Cuvaj60">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=060 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 60.</ref> Na toj skupštini ''mladi'' su izabrali novi, dok su ''stari'' u međuvremenu napustili klub te 26. listopada osnovali novi klub pod nazivom [[Zagrebački građanski športski klub 1911]] (skraćeno Građanski 1911).<ref name="Cuvaj60" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702082 Novosti], 28. listopada 1929., god. XXIII., br. 300., str. 10.</ref> Građanski 1911 6. studenog postao je privremenim članom [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]].<ref name="Cuvaj60" /> Prema pravilima ''[[divlji klub]]'' koji je želio postati redoviti član Zagrebačkog nogometnog podsaveza, odnosno [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]], morao je odigrati dvije najavljene javne ''kvalifikacijske utakmice'' protiv klubova koji su već bili članovi saveza.<ref name="Cuvaj60" /><ref name="DA56">Davor Ambroš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/444226 Prvi daruvarski nogometni klubovi], Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 56.</ref><ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00021&page=1885 Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)], Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1885.</ref><ref name="DP">Krešimir Perušić i dr., [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903.- 2003.], Karlovac, 2004., {{ISBN|953-99669-0-6}}, str. 9.</ref> Planirano je da Građanski 1911 svoje kvalifikacijske utakmice odigra protiv dvaju tada najboljih zagrebačkih klubova, [[HAŠK|HAŠK-a]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]].<ref name="Cuvaj60" /> No, klubovi su smjeli nastupiti isključivo u javnim utakmicama, ako su im vlasti prethodno odobrile klupska pravila.<ref name="DA56" /><ref name="DP" /> Građanski 1911 je igrao javne utakmice dok mu vlasti još uvijek nisu odobrile pravila zbog čega je klub kasnije raspušten.<ref name="Cuvaj62" /> Odobrenje pravila obično je trajalo barem pola godine.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], Povijest sporta, prosinac 1974., br. 20., str. 1802.</ref> Prva kvalifikacijska utakmica odigrana je 17. prosinca, a završila je pobjedom HAŠK-a od 5:2.<ref name="Cuvaj61">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=061 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 61.</ref> U prvoj utakmici u klupskoj povijesti, za Građanski 1911 nastupili su [[Rafael Ružić]], [[Fritz Ferderber]], [[Gustav Remec]], [[Dragutin Babić]], [[Rudolf Rupec]], [[Marko Mikačić]], [[Šime Poduje]], [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]], [[Emil Perška]], [[Slavin Cindrić]] ([[Vladimir Vrančić]]) i [[Oto Oman]].<ref name="Cuvaj61" /> Zbog nastupa dvojice neverificiranih igrača klubu je izrečena dvomjesečna zabrana igranja, stoga je drugu ''kvalifikacijsku utakmicu'' odigrao tek 23. veljače u [[Ljubljana|Ljubljani]] protiv [[ASK Primorje|Primorja]] od kojeg je izgubio 2:1.<ref name="Cuvaj61" /> Nakon što je postao redoviti član, Građanski 1911 odigrao je još pet prijateljskih utakmica prije nego što je raspušten.<ref name="Cuvaj61" /> Određeno je da će Građanski 1911 iduće sezone, [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]], natjecati u najnižem, IV. razredu Zagreba što je značilo da će u I. razredu, u kojem su igrači kluba obično igrali, moći najranije zaigrati [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1933./34.]]<ref name="Cuvaj61" /> Kako bi što prije zaigrao u I. razredu, Građanski pokušao se fuzionirati s prvorazrednom [[ZŠK Viktorija|Viktorijom]] i s [[HŠK Derby Zagreb|Derbyjem]] ([[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] natjecao se u II. razredu iz kojeg je na kraju sezone ispao u III. razred), no do fuzije nikada nije došlo.<ref name="Cuvaj61" /> Klub je raspušten 10. svibnja 1930. nakon naredbe policije jer je klub nastupao i djelovao bez da su mu odobrena pravila.<ref name="Cuvaj62">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=062 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 62.</ref> === Stečaj === Dana 24. listopada 1929., dva dana prije nego što je osnovan [[Građanski 1911]], dogodio se [[Slom burze na Wall Streetu 1929.|slom burze na Wall Streetu]] što je dovelo do [[Velika gospodarska kriza|velike depesije]], tj. globalne ekonomske krize. Ta kriza, rezultatski pad, raskol unutar kluba i visoki dugovi nastale zbog izgradnje [[igralište Građanskog|klupskog igrališta]] dovele su klub do stečaja. Građanski je [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] bio trećeplasirana momčad Zagreba,<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162609/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-razred 1929-1930], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> a [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] drugoplasirana momčad jesenskog dijela čime je prešao u kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije.<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 1930-1931], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Klub je Konzorciju za gradnju igrališta bio dužan 2,4 milijuna dinara.<ref name="Cuvaj63">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00046&page=063 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 63.</ref> Nakon što više nije mogao otplatiti rate, proglašen je stečaj kluba 15. srpnja 1931.<ref name="Cuvaj63" /> Nedugo zatim uvažena je žalba te je od tada klupskim financijama upravljao stečajni upravitelj.<ref name="Cuvaj63" /> Spor s Konzorcijem za gradnju igrališta trajao je do 1938. ili 1939., nesporedno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je odlučeno da će Konzorcij za gradnju igrališta smanjiti iznos duga za 1,5 milijuna dinara kada Građanski otplati iznos od 500 tisuća dinara.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=197 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 197.</ref> === 1930. – 1936. === Na [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|prvenstvu Jugoslavije 1930./31.]] ostvario je treće mjesto.<ref>[https://web.archive.org/web/20180809225650/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/336-1930-1931 1930/1931], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Bio je doprvak Zagreba [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred 1931-32], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> U [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prvenstvu Jugoslavije 1931./32.]] koje je održano po dvostrukom-kup formatu, ispao je u četvrtfinalu od [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180605215627/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/335-1931-1932 1931/1932], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Kao drugoplasirana momčad jesenskog dijela [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|prvenstva Zagreba 1932./33.]] plasirao se u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.|jugoslavensko prvenstvo]] u kojem je ostvario šesto mjesto među jedanaest momčadi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160701163212/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/64-1932-1933#zagreba%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred 1932-1933], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180605211939/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/334-1932-1933 1932/1933], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Umjesto državnog prvenstva 1934. održano je neslužbeno natjecanje pod nazivom [[Kup sedmorice 1934.|Kup sedmorice]] u kojem je Građanski ostvario peto mjesto.<ref>[https://web.archive.org/web/20161223041734/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/26-predratni-kupovi/333-1934 KUP SEDMORICE (JUGOKUP) 1934], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Nakon što je 27. svibnja rezultatom 3:1 ispala od [[španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u osmini finala [[nogometno SP 1934.|Svjetskog prvenstva 1934.]], [[brazilska nogometna reprezentacija]] gostovala je u Jugoslaviji gdje je u Beogradu 3. lipnja izgubila 8:4 od [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenske nogometne reprezentacije]], a četiri dana kasnije u Zagrebu je remizirala 0:0 s Građanskim.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/440 Gradjanski – Reprezentacija Brazila 0-0], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.|1934./35.]] Građanski je ostvario treće mjesto na prvenstvu Jugoslavije.<ref>[https://web.archive.org/web/20180605221500/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/332-1934-1935 1934/1935], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Građanski je bio doprvak [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|prvenstva Zagreba 1935./36.]],<ref>[https://web.archive.org/web/20180604111819/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936#zagreba%C4%8Dki-podsavez-podsavezni-razred 1935-1936], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> a zbog neslaganja s natjecateljskim sustavom [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.|prvenstva Jugoslavije 1935./36.]], Građanski je uz ostale klubove koji su na prošlosezonskom državnom prvenstvu ostvarili 2. do 7. mjesto ([[beograd]]ski klubovi [[BASK Beograd|BASK]] i [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]], [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]], [[zagreb]]ački klubovi [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] i [[HAŠK]]) organizirao vlastito kup-natjecanje zvano [[Jugokup u nogometu 1936.|Jugokup]].<ref name="jugokup">[https://web.archive.org/web/20161223045719/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/26-predratni-kupovi/357-1936 1936], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Prošlosezonski prvak, [[BSK Beograd]], odbio je sudjelovati.<ref name="jugokup" /> U finalu Jugokupa Građanski je izgubio od Jugoslavije 1:2 i 0:4.<ref name="jugokup" /> Građanski je od [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]] do [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]] osvojio sva tri izdanja [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kupa Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. === Pobjeda nad Liverpoolom i britanska turneja 1936. === [[Datoteka:Građanski Liverpool 5 1-u-Zagrebu.jpg|desno|mini|thumb|Građanski – [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 5:1, 17. svibnja 1936.; [[Antun Pogačnik|Pogačnik]], [[Emil Urch|Urch]], [[Marko Rajković|Rajković]], [[Milan Antolković|Antolković]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Bernard Hügl|Hügl]], [[Ivan Medarić|Medarić]], [[Branko Pleše|Pleše]], [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[Josip Kovačević|Kovačević]]]] Građanski je 17. svibnja 1936. s 5:1 dobio [[Liverpool F.C.|Liverpool]] što se često smatra jednom od najvećih pobjeda u povijesti kluba.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/274 Gradjanski – Liverpool 5-1 (jedna od najzvućnijih pobjeda u povijesti)], Dinamo Zagreb, pristupljeno 19. svibnja 2026.</ref> Liverpool je te sezone završio na 19. mjestu u ligi.<ref>[https://www.rsssf.org/engpaul/FLA/1935-36.html England 1935-36], RSSSF, pristupljeno 19. svibnja 2026.</ref> Pogrešno se navodi kao prvi poraz Liverpoola na kontinentu, uključujući i u izvještaju tadašnjih zagrebačkih dnevnih novina [[Novosti (Zagreb)|Novosti]].<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703100 Novosti, 18. svibnja 1936., god. XXX., br. 137., str. 14.]</ref> Prema [[RSSSF|RSSSF-u]] Liverpool je na svojim turnejama po Europi izgubio od gradske reprezentacije [[Kopenhagen]]a (1910. i 1932.) i engleskog [[Burnley F.C.|Burnleyja]] u [[Milano|Milanu]] (1922.). Utakmica između Građanskog i Liverpoola odigrana je u sklopu Liverpoolove turneje po [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] i [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskoj]]. U Jugoslaviji je u sklopu turneje još igrao i protiv [[BSK Beograd|beogradskog BSK-a]]. BSK je u prvoj utakmici pobijedio 2:0, a u drugoj je izgubio 2:3.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesb/brit-ier-tours-prewwii.html British and Irish Clubs - Overseas Tours 1890-1939], RSSSF, pristupljeno 19. svibnja 2026.</ref><ref>[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist48.pdf Subotički športski list, 25. svibnja 1936., god. II., br. 48., str. 4.]</ref> Nakon pobjede nad Liverpoolom Građanski je u studenom 1936. otišao na turneju po [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Na toj turneji odigrao je 5 utakmica. Prvo je sredinom studenog u [[Liverpool]]u izgubio s 1:4, zatim protiv [[Doncaster Rovers F.C.|Doncaster Roversa]] 4:6, pa je potom remizirao 4:4 s [[Heart of Midlothian F.C.|Heartsom]] u [[Edinburgh]]u. Uslijedio je još jedan poraz protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhamptona]] (2:4) i naposljetku u [[London]]u poraz protiv [[West Ham United]]a (0:1).<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prvo-gostovanje-plavih-u-londonu.html Povijest.gnkdinamo.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181127064851/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prvo-gostovanje-plavih-u-londonu.html |date=27. studenoga 2018. }} ''Prvo gostovanje plavih u Londonu''' (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> === 1937. – 1941. === [[Datoteka:Gradjanski 1937.jpg|desno|mini|thumb|Građanski, prvak Jugoslavije [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]]]] [[Datoteka:Zrinjski - Građanski Zagreb.jpg|thumb|mini|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] – Građanski Zagreb 2:3, Staro igralište, Mostar, 1940.]] Građanski je 30. svibnja 1937. proslavio [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|naslov prvaka]] na utakmici protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] u Zagrebu, dvoboju zadnjega kola pri čemu su Splićani izborili bod odigravši 1:1 i time osvojili drugo mjesto. Purgeri su te sezone pokal osigurali dva kola prije kraja pobjedom protiv izravnoga konkurenta, [[OFK Beograd|BSK-a]] u Beogradu s 4:0. Građanski je bio prvak sa sedam bodova više od konkurencije, dok su jednak bodovni učinak imali Hajduk i beogradski dvojac BSK i [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]].<ref>[https://web.archive.org/web/20241205103641/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/na-danasnji-dan-3005 gnkdinamo.hr] ''Na današnji dan 30.5.1937.''' (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref> Građanski je 4. srpnja 1937. u Zagrebu pobijedio talijanski [[Juventus F.C.|Juventus]] s 3:0, i to tjedan dana nakon što ga je svladao u prijateljskoj utakmici u Beogradu s 1:0. Plavi su tada pobijedili Talijane pogotkom [[August Lešnik|Augusta Lešnika]] u 85. minuti. Građanski je tada bio aktualni državni prvak, dok je Juventusa u prvoj polovici 1930-ih nanizao pet uzastopnih [[Serie A|naslova prvaka Italije]]. Italija je tada bila aktualni [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|svjetski prvak]] s čak devetoricom igrača Juventusa, a isti uspjeh je ponovila i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|1938.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20250825105641/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dan-kad-su-purgeri-zabili-juventusu-izravno-iz-kuta gnkdinamo.hr] ''Dan kad su purgeri zabili Juventusu izravno iz kuta''' (pristupljeno 10. srpnja 2020.)</ref> Godine 1938. Građanski je u razdoblju od dva i pol tjedna pobijedio oba milanska kluba: [[Football Club Internazionale Milano|Inter]] u [[Milano|Milanu]] (4:3) i [[A.C. Milan|Milan]] u Zagrebu (2:1).<ref>[https://web.archive.org/web/20241205102643/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/na-danasnji-dan-1206 gnkdinamo.hr] ''Na današnji dan 12-6-''' (pristupljeno 17. srpnja 2020.)</ref> Bio je treći [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]], ali je zato pobijedio [[BSK Beograd]] u finalu [[Zimski jugo-kup u nogometu 1937./38.|kupa]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180602195606/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/329-1937-1938 1937/1938], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20161223044219/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/26-predratni-kupovi/358-1937-1938 ZIMSKI KUP (PRVO IZDANJE)], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Građanski je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]] postao doprvak Jugoslavije.<ref>[https://web.archive.org/web/20180604045710/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/328-1938-1939 1938/1939], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Građanski je u kupu 31. prosinca 1939. pobijedio [[ŠK Zagreb]] s rekordnih 20:0, a [[Franjo Wölfl]] postigao je rekordnih 11 pogodaka. Do danas ti rekordi Građanskog, odnosno Dinama nisu nikada oboreni.<ref>[https://web.archive.org/web/20161011075724/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/dan-kad-su-postavljena-tri-rekorda.html Dan kad su postavljena tri klupska rekorda], Dinamo Zagreb, pristupljeno 22. ožujka 2026.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]] Građanski je postao dvostruki prvak. U okršaju zadnjega kola u Beogradu purgeri su pobijedili rivala, domaću [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslaviju]], s 2:1 i osvojili svoj peti naslov prvaka u tadašnjoj državi. Ranije je bio prvak [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|Hrvatsko-slovenske lige]] koja je bila kvalifikacijsko natjecanje za državno prvenstvo. Građanski u državnom prvenstvu nije izgubio niti bod u gostima te je u gostima osvojio više bodova nego njegovi rivali Jugoslavija, Hajduk i HAŠK – zajedno.<ref>[https://web.archive.org/web/20241205133438/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/na-danasnji-dan-1606 gnkdinamo.hr] ''Gradjanski – Jugoslavija 2-1 (proslava naslova)''' (pristupljeno 17. srpnja 2020.)</ref> Kao doprvak [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|Banovine Hrvatske 1940./41.]] trebao je igrati u jugoslavenskom prvenstvu koje je trebalo započeti 6. travnja, no ono nikada nije odigrano zbog izbijanja [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] u kojem su [[Sile Osovine]] napale Jugoslaviju.<ref>[https://web.archive.org/web/20150725093003/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1940-1941/ 1940-1941], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Dana 10. travnja proglašena je [[NDH]] u čiji je sastav ušao Zagreb, a 17. travnja okončan je Travanjski rat. === NDH === [[Datoteka:Lesnik.jpg|desno|mini|200px|[[August Lešnik]], jedan od najboljih strijelaca u povijesti]] Deset dana nakon osnutka NDH, Građanski je 20. travnja 1941. odigrao svoju prvu utakmicu u novonastaloj državi.<ref name="povdin41" /> Tada je dobio reprezentaciju [[Wehrmacht|njemačke vojske]] 9:2.<ref name="povdin41">[https://web.archive.org/web/20150717231639/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1941-1942/ 1941-1942], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Prvo nogometno natjecanje u NDH bio je Hrvatski zlatni pokal.<ref name="povdin41" /> To je natjecanje predstavljalo nastavak nedovršenog predratnog natjecanja.<ref name="povdin41" /> Odlučeno je da će u njemu sudjelovati samo Građanski i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]].<ref name="povdin41" /> Prva utakmica završila je 2:2, dok je u drugoj Građanski osvojio Hrvatski zlatni pokal pobijedivši Concordiju 6:2.<ref name="povdin41" /> Prvo nogometno prvenstvo NDH održano je [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]], no nikad nije dovršeno.<ref name="povdin41" /> U trenutku prekida natjecanja Građanski je zauzimao prvo mjesto na ljestvici.<ref name="povdin41" /> U [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|prvenstvu NDH 1942.]] Građanski je osvojio svoju skupinu te je u polufinalu eliminirao [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]].<ref name="povdin42">[https://web.archive.org/web/20150725110040/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1942/ 1942], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U finalu je igrao protiv Concordije od koje je u prvoj utakmici izgubio 2:6, a u drugoj pobijedio 3:1.<ref name="povdin42" /> Građanski je [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|1942./43.]] osvojio prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza te je tako ostvario plasman u [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|prvenstvo NDH 1943.]] koje je osvojio bez poraza.<ref name="povdin4243">[https://web.archive.org/web/20150722080849/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1942-1943/ 1942-1943], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Krajem 1943. Građanski je pobijedio [[First Vienna FC|First Viennu]], aktualnog osvajača [[Tschammerpokal]]a, kup-natjecanja [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]] 3:0.<ref name="povdin4344">[https://web.archive.org/web/20150728033715/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1943-1944/ 1943-1944], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Građanski je [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|1943./44.]] osvojio prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza bez poraza, ali je u polufinalnoj zagrebačkoj skupini [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|prvenstva NDH 1944.]] završio na drugom mjestu, stoga se nije plasirao u finale.<ref name="povdin4344" /> Građanski je 1944. godine u prijateljskoj utakmici u [[Budimpešta|Budimpešti]] svladao [[Club Atletic Oradea|Nagyvárad]], aktualnog prvaka [[kraljevina Mađarska|Mađarske]], s 4:0. Nagyvárad i Građanski te su godine odigrali četiri međusobne utakmice. Purgeri su pobijedili u dvjema utakmicama u Zagrebu s 2:0 i 1:0, dok je u [[Oradea|Nagyváradu]], bilo 1:1.<ref>[https://web.archive.org/web/20250819164944/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/na-danasnji-dan-207 gnkdinamo.hr] ''Nagyvarad – Gradjanski 0-4 (prijateljska)''' (pristupljeno 17. srpnja 2020.)</ref> [[Adolf Hitler]] počinio je samoubojstvo 30. travnja 1945. Sutradan, 1. svibnja, na [[Međunarodni praznik rada]], Građanski je odigrao svoju posljednju utakmicu u povijesti. Tada je pobijedio momčad [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] 4:0.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vremeplov/171 Gradjanski – Hrvatski radnički savez 4-0 (zadnji nastup kao Gradjanski)], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 3. svibnja 2026.</ref> [[Bitka za Berlin]] okončana je idućeg dana. Utakmice 2. kola [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1945.|prvenstva Zagrebačkog nogometnog dosaveza]] igrane su 5. i 6. svibnja. [[Jugoslavenska armija]] [[Oslobođenje Zagreba|ušla]] je u Zagreb 8. svibnja. === Grbovi kroz povijest === Izvor:<ref>[https://web.archive.org/web/20150803050717/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html Povijest grbova], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> <gallery> Gradanski19111918.jpg|1911. – 1918. Gradanski19181924.jpg|1918. – 1924. Gradanski19181924drugi.png|1918. – 1924. Gradanski19241925.png|1924. – 1925. Gradanski19251945.gif|1925. – 1945. </gallery> == Biciklistička sekcija == [[Biciklizam|Biciklistička]] sekcija postoji od 1911., kada je osnovan Građanski.<ref name="Građanski3460">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1979&broj=00040&page=SS3460 Kronika atletskih natjecanja u Zagrebu priređenih od sportskih klubova 1905 — 1918.], Povijest sporta, rujan 1979., br. 40., str. 3460.</ref> Od biciklista Građanskog na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] nastupili su [[Antun Banek]] (1928.), [[Drago Ivković]] (1936.), [[Josip Škrabl]] (1928.) i [[Koloman Sović]] (1924.).<ref name="olympedia">[https://www.olympedia.org/affiliations/5241 HŠK Građanski Zagreb, Zagreb (CRO)], Olympedia, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Od sportaša Građanskog na Olimpijskim igrama jedino su još nastupili nogometaši.<ref name="olympedia" /> == Hazenaška sekcija == [[Hazena]]ška sekcija Građanskog osnovana je 1923.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1971&broj=00007&page=SS0640 Prve družine i utakmice češkog rukometa - hazene u Zagrebu], Povijest sporta, rujan 1971., br. 2., str. 640.</ref> Te godine ostvarila je treće mjesto u prvom prvenstvu Zagreba u hazeni.<ref name="Cuvaj1020">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1972&broj=00011&page=SS1020 Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine], Povijest sporta, rujan 1972., br. 11., str. 1020.</ref> Osim Građanskog, sudjelovali su [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], [[HAŠK]], [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] i Vesna.<ref name="Cuvaj1020" /> == Lakoatletska sekcija == Godine 1911. osnovana je sekcija ''bježača'' koju je vodio [[Viktor Jurčec]].<ref name="Građanski3460" /> Prvo natjecanje priredila je 29. listopada 1911. kada je organizirala utrke na 800 i 1500 metara na cesti kraj [[Maksimir]]a.<ref name="Građanski3460" /> == Rukometna sekcija == [[Rukomet]]na sekcija osnovana je 1939.<ref>Jerko Šimić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1983&broj=00056&page=SS0221 50 godina rukometa u Zagrebu i Jugoslaviji], Povijest sporta, srpanj – rujan 1983., br. 56., str. 221.</ref><ref>Zdenko Jajčević, [https://hdps.hr/images/olimp-clanci/25_32-33.pdf Počeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza], Olimp, prosinac 2007., br. 25., str. 4.</ref> Prvu utakmicu odigrala je 27. rujna 1939. protiv kombinirane momčadi srednjih škola s kojima je igrala 4:4.<ref>Jerko Šimić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1983&broj=00056&page=SS0222 50 godina rukometa u Zagrebu i Jugoslaviji], Povijest sporta, srpanj – rujan 1983., br. 56., str. 222.</ref> == Igralište u Koturaškoj == {{glavni|Igralište Građanskog}} Odluka o konačnoj izgradnji igrališta donesena je na klupskoj godišnjoj skupštini 5. i 6. svibnja 1923., manje od mjesec dana nakon što je Građanski pobijedio [[FC Barcelona|Barcelonu]] u sklopu turneje po Španjolskoj.<ref name="Cuvaj199">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=199 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 199.</ref> Gradsko zastupstvo dodijelilo je 20. svibnja Građanskom zemljište za izgradnju igrališta u Koturaškoj cesti.<ref name="Cuvaj200">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=200 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 200.</ref> Procijenjeno je da će izgradnja igrališta koštati 500 tisuća dinara, no konačni troškovi iznosili su 2,4 milijuna dinara.<ref name="Cuvaj200" /> Tijekom izgradnje [[Sava]] je 1923. poplavila igralište.<ref name="Cuvaj200" /> Arhitekt igrališta bio je [[Đuro Kastl]].<ref name="Cuvaj201">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=201 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 201.</ref> Na igralištu su se mogla održavati [[biciklizam|biciklistička]], [[motociklizam|motociklistička]] i [[nogomet]]na natjecanja.<ref name="Cuvaj204">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=204 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 204.</ref> Igralište su 19. listopada 1924. otvorili [[Stjepan Radić]] i zagrebački gradonačelnik [[Vjekoslav Heinzel]].<ref name="Cuvaj200" /><ref name="JL24" /><ref name="N24" /> U sklopu otvorenja održani su [[laka atletika|lakoatletski]] miting, juniorska nogometna utakmica između [[HŠK Concordia Zagreb|Concordije]] i Građanskog (1:0), [[hazena]]ške utakmice između [[HAŠK|HAŠK-a]] i ZHŠK-a (5:1) te Građanskog i Vesne (3:2), nogometna utakmica između rezervi Građanskog i prve momčadi [[ŽGIŠD Makabi Zagreb|Makabija]], nogometne utakmice između prvih momčadi Građanskog i [[SAŠK|sarajevskog SAŠK-a]] (2:1).<ref name="JL24">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=842024 Jutarnji list], 20. listopada 1924., god. XIII., br. 4570., str. 3.</ref><ref name="N24">[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=686477 Novosti], 20. listopada 1924., god. XVIII., br. 289., str. 2.</ref> U potonjoj utakmici prvi pogodak postigao je [[Franjo Mantler]].<ref name="JL24" /><ref name="N24" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalizma]] igralište je preimenovano u Pobjeda.<ref>Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/file/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 371.</ref> Uz Slobodu ([[HŠK Concordia Zagreb|Concordijino]] [[Igralište na Tratinskoj cesti|igralište u Tratinskoj]]) i Pravdu ([[ZŠK Viktorija|Viktorijino]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničarovo]] [[Športsko igralište Viktorija|igralište u Miramarskoj]]) bilo je jedino igralište na kojima su se mogle igrati nogometne utakmice.<ref>Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/file/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 371–372.</ref> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 1948. preselio se na [[Stadion Maksimir|novi maksimirski stadion]], a do tada je većinu utakmica igrao na Pobjedi koja je zatvorena 1952.<ref name="stad">[https://web.archive.org/web/20150723143327/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html Povijest stadiona], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> Na mjestu igrališta Naftovod je gradio neboder, a danas se ondje nalazi zgrada [[HEP|HEP-a]].<ref name="stad" /> Posljednji korisnici igrališta bili su [[NK Trnje Zagreb|Trnje]], [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]], [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] i [[NK Papirničar Zagreb|Kemičar]].<ref name="stad" /> Na lokaciji bivšeg igrališta postavljena je 2024. spomen-ploča.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/gnk-dinamo-i-gradska-cetvrt-trnje-otkrili-spomen-plocu-povodom-100-godisnjice-otvorenja-igralista-u-koturaskoj GNK Dinamo i Gradska četvrt Trnje otkrili spomen ploču povodom 100. godišnjice otvorenja igrališta u Koturaškoj], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 18. listopada 2024., pristupljeno 7. rujna 2026.</ref> == Uspjesi == === Nacionalna prvenstva=== * '''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije]]: 5''' :: [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]] * '''Prvenstvo Banovine Hrvatske: 1''' :: [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1940.]] * '''[[Nezavisna Država Hrvatska|Prvenstvo Nezavisne Države Hrvatske]]: 2''' :: [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]], [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] === Nacionalni kupovi=== * '''[[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]: 2''' :: [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1922./23.|1923.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1934.]] * '''Balokovićev pokal: 2''' :: [[Balokovićev pokal 1926./27.|1927.]], [[Balokovićev pokal 1927./28.|1928.]] * '''[[Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu|Zimski kup]]: 3''' :: [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.|1935.]], [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1936.]], [[Zimski jugo-kup u nogometu 1937./38.|1938.]] * '''Hrvatski zlatni pokal: 1''' :: [[Završnica Hrvatskog nogometnog kupa 1940./41.|1941.]] === Regionalna prvenstva=== * '''[[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza/dosaveza]]: 9''' :: [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1919.|1919.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.|1920.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|1927./28.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|1942./43.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|1943./44.]] * '''Nogometno prvenstvo grada Zagreba: 1''' :: [[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|1918./19.]] === Europska natjecanja=== * '''[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup]] :: [[Mitropa kup 1940.|1940.]] (polufinale) == Momčadi prvaka == Slijede momčadi prvaka za svaku sezonu u klupskoj povijesti osim onih u kojima je Građanski bio prvak [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], no nije bio prvak [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|države]]. Također ne uključuje podatke za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije, Ratno prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza. Iza imena svakog igrača naveden je broj njegovih ligaških nastupa i pogodaka za tu sezonu. {|class="wikitable" ! Sezona ! Igrači ! Trener ! Najbolji strijelac ! Napomena !Izvor |- |align=center valign=top |1923. |[[Franjo Mantler]] (7/9), [[Dragutin Babić]] (7/3), [[Viktor Götz]] (7/2), [[Antun Pavleković]] (7/2), [[Fritz Ferderber]] (7/1), [[Rudolf Rupec]] (7/1), [[Dragutin Vrđuka]] (7/1), [[Stjepan Pasinek]] (6/4), [[Dragutin Vragović]] (6/3), [[Emil Perška]] (6/2), [[Jaroslav Šifer]] (5), [[Dragutin Bažant]] (2), [[Hugo Kinert]] (1/1), [[Marijan Golner]] (1), [[Dušan Pejnović]] (1) |[[Arthur Gaskell]] |[[Franjo Mantler]] (9) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1923.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1923 Sezona 1923.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1926. |[[Franjo Giller]] (13/18), [[Dragutin Vragović]] (13/6), [[Gustav Remec]] (13), [[Franjo Mantler]] (12/12), [[Emil Perška]] (12/9), [[Maksimilijan Mihelčič]] (12), [[Rudolf Hitrec]] (10/4), [[Géza Ábrahám]] (8/9), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (8), [[Stjepan Pasinek]] (7/7), [[Luka Vidnjević]] (7/1), [[Zvonimir Artl]] (7), [[Eugen Dasović]] (5/2), [[Rudolf Rupec]] (5), [[Miroslav Arnold]] (3/1), [[Dragutin Babić]] (3), [[Antun Pavleković]] (2/2), „Očić” (2), [[Josip Polić]] (2), „Potocki” (1/4), „Galović” (1), „Gjurgjan” (1), [[Vladimir Kokotović]] (1), [[Đuro Petermanec]] (1), [[Šloser Stanković]] (1), [[Ljubomir Štampfl]] (1), [[Vilim Vokaun]] (1), [[Vilim Witte]] (1) |[[Imre Pozsonyi]] |[[Franjo Giller]] (18) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1926 Sezona 1926.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1928. |[[Slavin Cindrić]] (19/28), [[Franjo Mantler]] (19), [[Rudolf Hitrec]] (18), [[Viktor Pikić]] (17/1), [[Maksimilijan Mihelčič]] (17), [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]] (16/11), [[Emil Perška]] (16/5), [[Zvonimir Stanković]] (15/3), [[Dragutin Babić]] (13/11), [[Zvonimir Gmajnički]] (12), [[Stjepan Pasinek]] (8/10), [[Mato Mekić]] (7), [[Gustav Remec]] (7), [[Franjo Giler]] (5/2), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (4/2), „Bugar” (3), [[Dragutin Bratulić]] (2), [[Mirko Korošec]] (2), [[Stanislav Kreč]] (2), [[Đuro Petermanec]] (2), [[Anton Gumhalter]] (1), [[Franjo Kovačić]] (1), [[Rudolf Kralj]] (1), [[Hermenegildo Kranjc]] (1), [[Alfons Pažur]] (1) |[[Josef Brandstätter]] |[[Slavin Cindrić]] (28) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|Prvenstva Jugoslavije 1928.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1928 Sezona 1928.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]] |[[Emil Urch]] (18), [[Branko Pleše]] (17/11), [[Mirko Kokotović]] (17/2), [[Ivan Jazbinšek]] (17), [[Josip Kovačević]] (16), [[August Lešnik]] (15/16), [[Bernard Hügl]] (15), [[Ivica Medarić]] (14/7), [[Svetozar Đanić]] (13/4), [[Milan Antolković]] (12/7), [[August Bivec]] (11), [[Miroslav Brozović]] (10/2), [[Franjo Cesarec]] (7), [[Antun Pogačnik]] (5), [[August Jutt]] (3), [[Marko Rajković]] (3), [[Idriz Lađarević]] (2), [[Boris Župančić]] (2), [[Dragutin Košutić]] (1) |[[Márton Bukovi]] |[[August Lešnik]] (16) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1936/37 Sezona 1936./37.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1939./40. |[[August Lešnik]] (28/40), [[Ivan Jazbinšek]] (26), [[Franjo Wölfl]] (24/25), [[Florijan Matekalo]] (23/10), [[Zvonimir Cimermančić]] (22/11), [[Milan Antolković]] (22/8), [[Franjo Glaser]] (22/1), [[Ivan Belošević]] (21), [[Mirko Kokotović]] (20/2), [[Miroslav Brozović]] (20/1), [[August Jutt]] (19), [[Svetozar Đanić]] (15/8), [[Drago Žalant]] (15/5), [[Ivan Šuprina]] (15), [[Bernard Hügl]] (6), [[Emil Urch]] (5), [[Branko Pleše]] (3/2), [[Vladimir Cingula]] (1), [[Marjan Peštaj]] (1) |[[Márton Bukovi]] |[[August Lešnik]] (40) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|Hrvatsko-slovenske lige 1939./40.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|Prvenstva Jugoslavije 1939./40.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1939/40 Sezona 1939./40.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] | | | |Nedostaju podatci o imenima igrača, broju nastupa i pogodaka |<!--- Ne navoditi podatke koji se poklapaju s onima na ovoj web-stranici: https://web.archive.org/web/20150123055736/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194142 Prema ovom linku golmani su odigrali sveukupno 7 utakmica, a liga je te sezona imala 8 utakmica. Također zbroj svih nastupa svih igrača iznosi 78. 78 podijeljeno s 8 (brojem utakmica) daje 9,75 što je nemoguće jer je moralo biti 11 igrača na terenu na početku svake utakmice. U slučaju da netko jednog dana nađe podatke i postavi ih ovdje, neka ih također postavi i u članku 1. HŠK Građanski Zagreb. Ovaj komentar je napisao Croxyz 2023. ---> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] |[[Zvonimir Cimermančić]] (22/18), [[Ernest Dubac]] (22/2), [[Miroslav Brozović]] (22/1), [[Mirko Kokotović]] (21/6), [[Ivan Jazbinšek]] (21/1), [[August Lešnik]] (20/28), [[Franjo Glaser]] (20), [[Gustav Lechner]] (20), [[Milan Antolković]] (18/9), [[Franjo Wölfl]] (17/31), [[Branko Pleše]] (13/1), [[Ivica Reiss]] (12/6), [[Vlado Zajec]] (5), [[Zvonko Canjuga]] (2), [[Franjo Šoštarić]] (2), „Vidović” (2) |[[Márton Bukovi]] |[[Franjo Wölfl]] (31) | |<ref>[https://web.archive.org/web/20150220012641/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194243 Sezona 1942./43.], povijestdinama.com, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |} == Treneri == [[Datoteka:Marton Bukovi.png|desno|mini|[[Márton Bukovi]]]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Graf]], 1918. – 1919. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Karl Heinlein]], 1919. – 1921. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] [[Arthur Gaskell]], 1921. – 1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Richard Kohn]], 1924. – 1925. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Imre Pozsonyi]], 1925. – 1926. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Josef Brandstetter]], 1926. – 1929. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Johann Strnad]], 1930. – 1931. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Robert Haftl]], 1931. – 1932. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Giury Molnár]], 1932. – 1933. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] [[James Donnelly]], 1933. – 1935. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Anton Ringer]], 1935. – 1936. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1936. – 1945. == Predsjednici == *[[Andrija Mutafelija]], 1911. – 1914. *[[Dušan Žestić]], 1914. *[[Milan Baki]], 1914. *[[Artur Weintraub]], 1918. *[[Hinko Rosenberg-Rožić]], 1918. – 1919. *[[Alfred Šalek]], 1919. *[[Stjepan Krasnik]], 1919. – 1920. *[[Ivan Dumić]], 1920. – 1921. *[[Željko Viktor Berger]], 1921. – 1923. *[[Franjo Horvat (nogometaš)|Franjo Horvat]], 1923. – 1924. *[[Leonard Grivičić]], 1924. – 1927. *[[Vladimir Premrou]], 1927. *[[Josip Marošević]], 1927. – 1929. *[[Rudolf Kenda]], 1929. – 1930. *[[Mile Miškulin (predsjednik)|Mile Miškulin]], 1931. – 1932. *[[Vladimir Weiller]], 1932. – 1933. *[[Željko Viktor Berger]], 1933. – 1935. *[[Vladimir Premrou]], 1935. – 1937. *[[Josip Torbar (st.)|Josip Torbar]], 1937. – 1941. *[[Josip Šikić]], 1941. – 1942. *[[Fedor Čačić]], 1942. – 1943. *[[Slavko Prevendar]], 1943. – 1945. *[[Karl Hruber]], 1945. *[[Slavko Prevendar]], 1945. == Poznati igrači == {{catmore|:Kategorija:Nogometaši Građanskog}} [[File:Glaser.JPG|desno|mini|[[Franjo Glaser]]]] {| |valign="top"| *[[Milan Antolković]] *[[Stjepan Bobek]] *[[Miroslav Brozović]] *[[Zvonimir Cimermančić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Ernest Dubac]] *[[Franjo Glaser]] *[[Ivan Jazbinšek]] *[[Mirko Kokotović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Gustav Lechner]] *[[August Lešnik]] *[[Maksimilijan Mihelčič]] *[[Florijan Matekalo]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Emil Perška]] *[[Dragutin Vrđuka]] *[[Aleksandar Živković]] *[[Franjo Wölfl]] |} == Vječni derbi == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]] i [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od 1913. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. U [[Zagreb]]u 23. ožujka 1913. godine na [[Uskrs]] odigrana je prva utakmica između Građanskog i Hajduka. Na igralištu [[Stadion Maksimir|Maksimir]], Građanski je svladao Hajduk s 3:2, tim rezultatom započelo je rivalstvo, koje traje sve do današnjih dana.<ref name="#1">[http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html Povijest.gnkdinamo.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181127064828/http://povijest.gnkdinamo.hr/pri%C4%8De-iz-povijesti/prva-utakmica-plavih-i-bilih.html |date=27. studenoga 2018. }} ''Prva utakmica 'plavih' i 'bilih''' (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> Samo godinu dana kasnije, zbog dolaska do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], obustavila se sva sportska djelatnost. Na drugu međusobnu utakmicu trebalo je pričekati čak šest godina, u novoj državi, [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvu SHS]], Hajduk je u svibnju 1919. ponovno gostovao u Zagrebu. Građanski i Hajduk odigrali su 27 derbija, a Građanski je ostvario 10 pobjeda, dok je Hajduk pobijedio 8 puta. Posljednja utakmica je odigrana 1941. prije obustave rada Hajduka zbog talijanske okupacije Splita, a nakon Drugog svjetskog rata staro suparništvo dva kluba su nastavili Dinamo i Hajduk. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !width="60"|Utakmice !width="60"|Pobjeda Građanskog !width="60"|Neriješeno !width="60"|Pobjeda Hajduka !width="60"|Pogodci Građanskog !width="60"|Pogodci Hajduka |- ||27||10||9||8||49||45 |- |} == Rezultati po natjecanjima == ''(popis nepotpun)'' === Prvenstvo Hrvatske i Slavonije === {|class="wikitable sortable" |- !Sezona !Natjecanje !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|1912./13.]] |Prvenstvo Hrvatske i Slavonije |6 |3. |7 |2 |1 |4 |9 |25 |5 |- |[[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1913./14.|1913./14.]] |Prvenstvo Hrvatske i Slavonije |8 |odustao |1 |0 |0 |1 |2 |3 |0 |} === Prvenstvo Zagreba === {|class="wikitable sortable" |- !Sezona !Natjecanje !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (1)]] |Prvenstvo Zagreba |6 |2. |5 |4 |1 |0 |28 |4 |9 |- | rowspan="2" |[[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (2)]] |Prvenstvo Zagreba (Liga) |5 |1. |3 |3 |0 |0 |11 |4 |6 |- |Prvenstvo Zagreba (Završnica) |2 |1. |1 |1 |0 |0 |2 |0 |2 |- |[[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|1918./19.]] |Prvenstvo Zagreba |5 |1. |8 |8 |0 |0 |36 |5 |16 * |- |} * U učinku sezone [[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|1918./19.]] zbrojen je i učinak ligaškog dijela iz [[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|Drugog ratnog prvenstva grada Zagreba 1918.]] === Prvenstva u Kraljevini SHS/Jugoslaviji === {|class="wikitable sortable" |- !Sezona !Natjecanje !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919.|1919.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |7 |1. |12 |11 |1 |0 |51 |8 |23 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1920.|1920.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |7 |1. |6 |5 |1 |0 |20 |3 |11 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1921.|1921.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |8 | |14 |11 |1 |2 |73 |11 |23 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |8 |3. |14 |11 |1 |2 |95 |9 |23 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]] |I. A razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |5 |1. |4 |4 |0 |0 |22 |1 |8 |- |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |1. |3 |2 |1 |0 |7 |4 |5 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]] |I. A razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |5 |1. |8 |8 |0 |0 |48 |4 |16 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|1924.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |7 |četvrtzavršnica |2 |0 |1 |1 |4 |9 |1 |- |rowspan="2"|[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] (liga) |5 |1. |8 |8 |0 |0 |35 |6 |16 |- |Završnica prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |2 |1. |1 |1 |0 |0 |10 |1 |2 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|1925.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |7 |2. |3 |2 |0 |1 |11 |3 |4 |- |rowspan="2"|[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |6 |1. |10 |8 |1 |1 |53 |16 |17 |- |Završnica prvenstva [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |2 |1. |1 |1 |0 |0 |11 |0 |2 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |1. |3 |3 |0 |0 |16 |2 |6 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.|1926./27.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |6 |2. |10 |5 |1 |4 |21 |15 |11 |- |[[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|1927.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |ispao u prednatjecanju |1 |0 |0 |1 |0 |5 |0 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|1927./28.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] | |1. |13 |10 |1 |2 |53 |22 |21 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |1. |5 |4 |1 |0 |12 |3 |9 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |8 |2. |14 |12 |0 |2 |62 |16 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|1929.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |5 |5. |8 |1 |1 |6 |8 |24 |3 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |8 |1. |14 |10 |1 |3 |51 |19 |21 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.|1930.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |nije se plasirao | | | | | | | |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] | |1. |8 |7 |0 |1 |21 |5 |14 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|1930./31.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |3. |10 |4 |2 |4 |10 |10 |10 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1932.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |6 | |10 |6 |3 |1 |33 |7 |15 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|1931./32.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |8 |četvrtzavršnica |2 |0 |1 |1 |2 |5 |1 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |6 |2. (jesenski dio) |4 |3 |0 |1 |11 |4 |6 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.|1932./33.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |11 |6. |20 |10 |1 |9 |32 |32 |21 |- |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.|1934./35.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |10 |3. |18 |10 |2 |6 |31 |29 |22 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.|1935./36.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] | | | | | | | | | |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |10 |1. |18 |12 |4 |2 |50 |16 |28 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |10 |3. |18 |11 |3 |4 |54 |23 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |12 |2. |22 |14 |4 |4 |53 |17 |32 |- |[[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] |Hrvatsko-slovensko prvenstvo |10 |1. |18 |16 |1 |1 |91 |6 |33 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]] |Prvenstvo [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] |6 |1. |10 |8 |0 |2 |25 |11 |16 |- |[[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] |Prvenstvo Banovine Hrvatske |10 |2. |18 |11 |7 |0 |74 |17 |29 |} === Prvenstva u NDH === {|class="wikitable sortable" |- !Sezona !Natjecanje !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] |Hrvatski državni razred |9 |1. |8 |7 |0 |1 |41 |10 |14 |- |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|1942.]] |Hrvatski državni razred |16 |2. |8 |6 |0 |2 |30 |15 |12 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|1942./43.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZNP-a]] |8 |1. |14 |13 |0 |1 |70 |10 |26 |- |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] |Hrvatski državni razred |14 |1. |8 |8 |0 |0 |36 |5 |16 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|1943./44.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZND-a]] |8 |1. |14 |10 |4 |0 |53 |10 |24 |- |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|1944.]] |Hrvatski državni razred |7 |2. u poluzavršnoj skupini |6 |4 |0 |2 |10 |5 |8 |- |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1945.|1945.]] |I. razred [[Zagrebački nogometni podsavez|ZND-a]] |10 |nezavršeno prvenstvo |1 |1 |0 |0 |6 |2 |2 |} === Srednjoeuropski kup (Mitropa kup) === {|class="wikitable sortable" |- !Sezona !Natjecateljski krug !Datum !Domaći klub !Gostujući klub !Rezultat |- |1928. |1. krug (četvrtzavršnica) |26. kolovoza 1928. |{{Z|KJUG}} Građanski |{{Z|CSK}} [[FK Viktoria Žižkov|Viktoria Žižkov]] |3:2 |- |1928. |1. krug (četvrtzavršnica) |2. rujna 1928. |{{Z|CSK}} [[FK Viktoria Žižkov|Viktoria Žižkov]] |{{Z|KJUG}} Građanski |6:1 |- |1937. |1. krug (četvrtzavršnica) |13. lipnja 1937. |{{Z|ITA}} [[Genoa CFC|Genova 1893]] |{{Z|KJUG}} Građanski |3:1 |- |1937. |1. krug (četvrtzavršnica) |13. lipnja 1937. |{{Z|KJUG}} Građanski |{{Z|ITA}} [[Genoa CFC|Genova 1893]] |0:3 |- |1940. |1. krug (četvrtzavršnica) |19. lipnja 1940. |{{Z|KJUG}} Građanski |{{Z|MAĐ|1940}} [[Újpest FC|Újpest]] |4:0 |- |1940. |1. krug (četvrtzavršnica) |22. lipnja 1940. |{{Z|MAĐ|1940}} [[Újpest FC|Újpest]] |{{Z|KJUG}} Građanski |0:1 |- |1940. |2. krug (poluzavršnica) |30. lipnja 1940. |{{Z|KJUG}} Građanski |{{Z|RUM}} [[FC Rapid Bukurešt|Rapid Bukurešt]] |0:0 |- |1940. |2. krug (poluzavršnica) |7. srpnja 1940. |{{Z|RUM}} [[FC Rapid Bukurešt|Rapid Bukurešt]] |{{Z|KJUG}} Građanski |0:0 |- |1940. |2. krug (poluzavršnica) |* 10. srpnja 1940. |{{Z|KJUG}} Građanski |{{Z|RUM}} [[FC Rapid Bukurešt|Rapid Bukurešt]] |1:1 (0:0) |} Napomena *: Utakmica odigrana u [[Subotica|Subotici]], a pobjednik je nakon produžetaka određen ždrijebom == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://povijestdinama.com/ Povijest GNK Dinamo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140128172846/http://povijestdinama.com/ |date=28. siječnja 2014. }} * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroahist.html Croatia – Final tables] * [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html Yugoslavia – List of Final tables] * H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, 1993. Zagreb * [http://www.rsssf.com/tablesm/mit.html RSSSF: Mitropa Cup] * [http://www.iffhs.de/?17f43c20e32b0ae63828ff2d17f92904a76057ae1817f7370eff3702bb1c2bbb6a28e13c11e23b00e13c08 IFFHS: Mitropa Cup 1928] * [http://www.iffhs.de/?17f43c20e32b0ae63828ff2d17f92904a76056a11817f7370eff3702bb1c2bbb6a28e13c11e23b00e13c10 IFFHS: Mitropa Cup 1937] * [http://www.iffhs.de/?17f43c20e32b0ae63828ff2d17f92904a76051a61817f7370eff3702bb1c2bbb6a28e13c11e23b00e13c12 IFFHS: Mitropa Cup 1940] == Vidi još == * [[GNK Dinamo Zagreb]] * [[Dodatak:Popis nogometaša 1. hrvatskog građanskog športskog kluba Zagreb]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20150723051402/http://povijest.gnkdinamo.hr/ Povijest Dinama] * [https://gradjanski.eu/ Gradjanski.eu] {{GNK Dinamo Zagreb}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{ZNP 1929.}} {{ZNP 1939.}} {{Zagrebački nogometni dosavez 1943.}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} [[Kategorija:1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|*]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb|*]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Građanski‎]] 5lf4xl1zj9g2cfrn3qhf60mw2thd963 0 54224 7597771 7596684 2026-09-11T15:41:48Z Argo Navis 852 kat, infookvir 7597771 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Kuća cvijeća | izvorno ime = {{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'' | vrsta = [[mauzolej]]/[[muzej]] | slika = Grob Josipa Broza Tita.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Grob Josipa Broza Tita | prijašnja_imena = | lokacija = [[Dedinje]], [[Beograd]] | dz = SRB | koordinate = {{coord|44|47|12.21|N|20|27|6.1|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Srbija Beograd | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Stjepan Kralj]] | godine izgradnje = | godina završetka = [[1975.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[brutalizam]] | materijal = | dimenzije = {{m2|902}} | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} '''Kuća cvijeća''' ({{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'') je dio [[Muzej Jugoslavije|Muzeja Jugoslavije]] u gradskoj četvrti [[Dedinje]] u općini [[Savski venac]] u glavnom gradu [[Srbija|Srbije]], [[Beograd]]u. Izgrađena je 1975. godine prema projektu arhitekta [[Stjepan Kralj|Stjepana Kralja]] i prvobitna namjena objekta je bila zimski vrt i ured tadašnjeg predsjednika Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon njegove smrti, a prema njegovoj osobnoj želji, u centralnom dijelu je uređen njegov grob. Nakon smrti [[Jovanka Broz]], posljednje supruge Josipa Broza i ona je pokopana na istoj lokaciji. Osim grobova Josipa i Jovanke Broz u zgradi se nalazi i komemorativni muzej u sjećanje na život Josipa Broza Tita. == Povezani članci == * [[Smrt Josipa Broza Tita]] [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Spomenici u Srbiji]] [[Kategorija:Zgrade u Srbiji]] [[Kategorija:Građevine u Beogradu]] [[Kategorija:Brutalizam]] [[Kategorija:Mauzoleji]] t01bjl9hibjrqjkom9i0dz91d5d1hm1 7597772 7597771 2026-09-11T15:42:16Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Spomenici u Srbiji|Spomenici u Srbiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Grobni spomenici i građevine u Srbiji|Grobni spomenici i građevine u Srbiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597772 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Kuća cvijeća | izvorno ime = {{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'' | vrsta = [[mauzolej]]/[[muzej]] | slika = Grob Josipa Broza Tita.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Grob Josipa Broza Tita | prijašnja_imena = | lokacija = [[Dedinje]], [[Beograd]] | dz = SRB | koordinate = {{coord|44|47|12.21|N|20|27|6.1|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Srbija Beograd | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Stjepan Kralj]] | godine izgradnje = | godina završetka = [[1975.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[brutalizam]] | materijal = | dimenzije = {{m2|902}} | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} '''Kuća cvijeća''' ({{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'') je dio [[Muzej Jugoslavije|Muzeja Jugoslavije]] u gradskoj četvrti [[Dedinje]] u općini [[Savski venac]] u glavnom gradu [[Srbija|Srbije]], [[Beograd]]u. Izgrađena je 1975. godine prema projektu arhitekta [[Stjepan Kralj|Stjepana Kralja]] i prvobitna namjena objekta je bila zimski vrt i ured tadašnjeg predsjednika Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon njegove smrti, a prema njegovoj osobnoj želji, u centralnom dijelu je uređen njegov grob. Nakon smrti [[Jovanka Broz]], posljednje supruge Josipa Broza i ona je pokopana na istoj lokaciji. Osim grobova Josipa i Jovanke Broz u zgradi se nalazi i komemorativni muzej u sjećanje na život Josipa Broza Tita. == Povezani članci == * [[Smrt Josipa Broza Tita]] [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Grobni spomenici i građevine u Srbiji]] [[Kategorija:Zgrade u Srbiji]] [[Kategorija:Građevine u Beogradu]] [[Kategorija:Brutalizam]] [[Kategorija:Mauzoleji]] 0e975jvvstmtkpmw3vhxy0f5kqpht4f 7597773 7597772 2026-09-11T15:42:41Z Argo Navis 852 /* Povezani članci */ 7597773 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Kuća cvijeća | izvorno ime = {{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'' | vrsta = [[mauzolej]]/[[muzej]] | slika = Grob Josipa Broza Tita.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Grob Josipa Broza Tita | prijašnja_imena = | lokacija = [[Dedinje]], [[Beograd]] | dz = SRB | koordinate = {{coord|44|47|12.21|N|20|27|6.1|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Srbija Beograd | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Stjepan Kralj]] | godine izgradnje = | godina završetka = [[1975.]] | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= [[brutalizam]] | materijal = | dimenzije = {{m2|902}} | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} '''Kuća cvijeća''' ({{srp.|Кућа цвећа}}, ''Kuća cveća'') je dio [[Muzej Jugoslavije|Muzeja Jugoslavije]] u gradskoj četvrti [[Dedinje]] u općini [[Savski venac]] u glavnom gradu [[Srbija|Srbije]], [[Beograd]]u. Izgrađena je 1975. godine prema projektu arhitekta [[Stjepan Kralj|Stjepana Kralja]] i prvobitna namjena objekta je bila zimski vrt i ured tadašnjeg predsjednika Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon njegove smrti, a prema njegovoj osobnoj želji, u centralnom dijelu je uređen njegov grob. Nakon smrti [[Jovanka Broz]], posljednje supruge Josipa Broza i ona je pokopana na istoj lokaciji. Osim grobova Josipa i Jovanke Broz u zgradi se nalazi i komemorativni muzej u sjećanje na život Josipa Broza Tita. == Povezani članci == * [[Smrt Josipa Broza Tita]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Josip Broz Tito]] [[Kategorija:Grobni spomenici i građevine u Srbiji]] [[Kategorija:Zgrade u Srbiji]] [[Kategorija:Građevine u Beogradu]] [[Kategorija:Brutalizam]] [[Kategorija:Mauzoleji]] f47txbgz5y704klldw02yfui9mpu5eo 0 62038 7597785 7586439 2026-09-11T16:41:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597785 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2011.}} {{Etnička grupa | ime = Hrvati Bosne i Hercegovine | slika = | opis slike = | populacija = 500 000<ref>Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000</ref><br>(465 000<ref>Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000</ref> – 571 317<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=CIA World Factbook – Bosna i Hercegovina |journal= |access-date=2. svibnja 2008. |archive-date=15. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref>) | regije = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] 473 242<ref name="Broj Hrvata">[http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=20511:ekskluzivno-toan-broj-hrvata-u-bih-u-2009-godini&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)</ref><br>[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] 455 032 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Republika Srpska|RS]] 11 453 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|DB]] 6757 | regija1 = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska županija]] | pop1 = 123.281 | ref1 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija2 = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Središnja Bosna|Županija Središnja Bosna]] | pop2 = 84.880 | ref2 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija3 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Zapadnohercegovačka|Županija Zapadnohercegovačka]] | pop3 = 82.364 | ref3 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija4 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegbosanska županija|Hercegbosanska županija]] | pop4 = 43.650 | ref4 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija5 = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska županija]] | pop5 = 40.303 | ref5 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija6 = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Posavska|Županija Posavska]] | pop6 = 30.481 | ref6 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija7 = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Tuzlanska županija|Tuzlanska županija]] | pop7 = 29.801 | ref7 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija8 = [[Datoteka:Flag_of_Sarajevo_Canton.png|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Sarajevska županija|Sarajevska županija]] | pop8 = 16.793 | ref8 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija9 = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|Distrikt Brčko]] | pop9 = 6757 | ref9 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija10 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Banjalučka regija|Banjalučka regija]] | pop10 = 5654 | ref10 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija11 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Dobojska regija|Dobojska regija]] | pop11 = 3861 | ref11 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija12 = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Unsko-sanska županija|Unsko-sanska županija]] | pop12 = 3429 | ref12 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija13 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Trebinjska regija|Trebinjska regija]] | pop13 = 305 | ref13 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija14 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bijeljinska regija|Bijeljinska regija]] | pop14 = 241 | ref14 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija15 = [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|border|24 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska županija Goražde]] | pop15 = 50 | ref15 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija16 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Istočnosarajevska regija|Istočnosarajevska regija]] | pop16 = 15 | ref16 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija32 = | pop32 = | ref32 = | jezik = [[Hrvatski jezik]] | vjera = Pretežno [[katoličanstvo|rimokatolička]] | srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]] }} {{Hrvati Bosne i Hercegovine}} '''Hrvati Bosne i Hercegovine''' ili '''Bosanskohercegovački Hrvati''' su pripadnici [[Hrvati|hrvatskog naroda]] koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i broje više od pola milijuna pripadnika, čineći oko 15 % ukupnog stanovništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih [[narod]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a njihov [[materinski jezik]] je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji je jedan od triju [[službeni jezik|službenih jezika]] u toj državi. Pretežno su [[katolici]]. Naseljavaju zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]] i jugozapadnu [[Bosna (regija)|Bosnu]], gdje su apsolutna većina, dijelove istočne [[Hercegovina|Hercegovine]], također i [[Središnja Bosna|središnju Bosnu]] i [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]], gdje su nakon [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni. == Ime == Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva „bosanskim Hrvatima” (pr. engl. ''Bosnian Croats''), što nije točan naziv jer [[Hrvati]] žive i u [[Hercegovina|hercegovačkom]] dijelu te države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s [[Hercegovci]]ma jer su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Hercegovci. Hercegovina je teritorijalno najveći i najhomogeniji hrvatski etnički prostor u BiH. To opet nije ispravno jer velik dio ih potječe i iz [[Bosna|Bosne]]. Nimalo nije zanemariv udio Hrvata iz dijelova BiH čije ime nije obuhvaćeno u imenu države, a nisu ni Bosna ni Hercegovina. Stoga je jedini ispravan naziv Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti [[Bosanci]], [[Hercegovci]] i dr. Hrvati u Bosni u odnosu prema tradicijskoj kulturi ne odriču zavičajnog bosanstva da bi bili više etnički Hrvati. U Hercegovini je drugačiji slučaj. Pod pojmom Hercegovac već se podrazumijeva pripadnost hrvatskom narodu.<ref name="verbum"/> == Povijest == {{glavni|Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Srednjovjekovna Bosna === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni}} [[Datoteka:Hrvoje's missal 3.jpg|mini|lijevo|220 px|Hrvojev misal, XV. stoljeće]] Tijekom [[7. stoljeće|sedmog]] i sljedećih stoljeća [[Slaveni]] asimiliraju zatekle [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]], primaju [[kršćanstvo]] te, uz razvitak vlastite kulture i umjetnosti, oblikuju političke institucije i, konačno, vlastitu državu. Stanovništvo srednjovjekovne bosanske države je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima, kao što su [[jezik]] (čakavstina i štokavska ikavica, te zapadna ijekavština, što su sve karakteristike [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]), glagoljsko i zapadnoćirilsko pismo (tzv. [[bosančica]] ili hrvatska ćirilica) kojim su pisane isprave, djela vjersko-nabožnog i umjetničkog sadržaja, a koje je istovjetno hrvatskoj ćirilici koja se rabila u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu, što se očituje u zapadnom katoličkom kršćanstvu, te umjetničkim oblicima zapadne provenijencije (Romanika). Politički, većina je sadašnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (uz kratke intervale, kao za vrijeme [[Srbi|srpskog]] župana Časlava Klonimirovića ), pripadala hrvatskoj državi, bilo za vrijeme hrvatskih narodnih vladara [[Trpimirovići|Trpimirovića]] ([[9. stoljeće|IX.]] – [[11. stoljeće|XII.]] stoljeće), bilo kao dio [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]. Jedan od simbola političkih veza Hrvatske i Bosne je i titula "[[ban]]", koju su bosanski vladari nosili od najranijih vremena, a koja je isključivo [[hrvat]]ska politička titula. Svi bosanski [[kralj]]evi su bili [[katolici]], i često (ne uvijek) se nalaze u rodoslovima hrvatskih dinastija. Kulturna strujanja, pogotovo za vrijeme posljednjih 150 godina predosmanske Bosne, sve su više isticala te značajke, tako da najznačajnija djela bosanske umjetnosti i pismenosti čine u [[Split]]u nastali umjetnički rukopisi [[Hrvojev misal]] i [[Hvalov zbornik]], iluminirani vjerski tekstovi stvoreni po narudžbi splitskog hercega i bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], te romanički zvonik i portal u [[Jajce|Jajcu]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/rano-srednjovjekovlje-slaveni-i-zemljica-bosna-c-600-1180-2.html HercegBosna.org] Rano srednjovjekovlje: Slaveni i "zemljica Bosna"</ref> === Osmansko Carstvo === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Osmansko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Osmanskom Carstvu}} [[Datoteka:Zbjeg.jpg|mini|lijevo|220 px|Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija]] Tijekom osmanskog razdoblja i intenzivnog ratovanja, koje je trajalo oko 300 godina, [[Hrvatska]] je izgubila preko polovice stanovništva (raseljavanje, ratni gubitci, odvođenje u tursko sužanjstvo, epidemije, islamizacija), no, uspjela je zadržati svoju vezu sa [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]] (hrvatska [[renesansa|renesansna]] i [[barok]]na [[književnost]] najbogatija je literatura toga razdoblja kod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je od većinskog postao progonjena manjina (smatra se da je, osim muslimana, broj [[pravoslavlje|pravoslavnih]] nadišao broj [[katolik]]a nakon invazije princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], tijekom koje je [[1697.]] spaljeno [[Sarajevo]]). Domaće [[islam]]izirano stanovništvo, kao i doseljeno [[Pravoslavlje|pravoslavno]], tijekom tog razdoblja imalo je svoju odvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu. Godine [[1524.]] dolazi do najžešćega progona katolika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Te su godine srušeni franjevački samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]] i [[Konjic]]u, a nešto kasnije i u [[Mostar]]u. Drži se da je u takvim i sličnim okolnostima nekoliko stotina tisuća Hrvata [[katolik]]a prešlo na [[islam]]. Godine [[1528.]] [[Turci]] su osvojili [[Jajce]] i [[Banja Luka|Banju Luku]] i tako u potpunosti uništili hrvatsku obrambenu liniju na [[Vrbas]]u. Tada je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatska]] spala na 37.000 četvornih kilometara površine. Od sredine [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]] [[turska]] vlast u Bosni i Hercegovini stagnira, a u post-[[napoleon]]skom razdoblju rapidno opada, jer je [[Osmansko Carstvo]] iscrpilo demografske, civilizacijske i druge rezervoare za vojno-teritorijalnu ekspanziju, a [[Habsburška monarhija]] je, kao i većina [[Zapadna Europa|Zapada]], demografski, tehnološki i civilizacijski doživjela uspon i rast, čime su stvoreni preduvjeti za okupaciju Bosne i Hercegovine, koja se i dogodila [[1878.]] godine.<ref name="Turska">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/osmanska-vlast-tamni-vilajet-i-beskrajni-rat-1463-1878-4.html HercegBosna.org] Osmanska vlast: Tamni vilajet i beskrajni rat</ref> Od 1813. do 1818. Bosnu i Hercegovinu zahvatila je [[Epidemija kuge u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1813. – 1818.)|epidemija kuge]]. Zbog nepostojanja popisa stanovništva, U Bosni i Hercegovini tada nisu postojali popisi stanovništva izuzev popisa katolika čiji je broj sa 114.391 (1813.) pao na 50.928 (1818.), tj. za 56 %.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jolić|first=Robert|url=https://hrcak.srce.hr/file/226506|title=Zarazne bolesti u Hercegovini u doba turske vladavine|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=26|number=1|year=2015.|pages=196.|access-date=19. kolovoza 2026.|archive-date=17. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240917045700/https://hrcak.srce.hr/file/226506|url-status=dead}}</ref> Etnolozi su zanemarili gradsko stanovništvo u proučavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvati su živjeli u većini gradova u BiH i u otomansko doba. Bilo ih je svih socijalnih staleža koji su nemuslimani mogli biti. Prestankom turske vladavine i dolaskom Austrije krajem 19. stoljeća su veoma brojni u gradovima. U Sarajevu su imali svoju četvrt koju i danas u kolokvijalnom govoru nazivaju Latinluk. Zanemarivanje te činjenice objašnjava polaskom od teorijske paradigme daje autentična hrvatska kultura ona koju stvara nepismen seoski sloj, te činjenicom da su komunisti dobar dio Hrvata protjerali iz gradova oduzevši im imovinu.<ref name="verbum">[http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180303110438/http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ |date=3. ožujka 2018. }} Vidoslav Vido Bagur, Zvonko Martić: ''Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću'' (pristupljeno 1. ožujka 2018.) {{dopusnica|www.verbum.hr|tvrtke Verbum|Tvrtke|Verbum}}</ref> === Austro-Ugarska === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Austrougarsko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj}} [[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|lijevo|220 px|Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.]] [[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|desno|220 px|Sarajevska katedrala, izgrađena u austrougarskom razdoblju]] Od [[1878.]] do [[1918.]] godine traje [[Austro-Ugarska|austrijska]] uprava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor [[Europa|Europe]] i konačna kristalizacija [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvat]]a od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. U Bosni i Hercegovini je [[1881.]] godine uspostavljena redovna crkvena organizacija. Za [[Vrhbosanska nadbiskupija|nadbiskupa vrhbosanskog]] postavljen je [[Josip Stadler]]. Ukinuta su oba apostolska vikarijata: [[Bosna (regija)|bosanski]] i [[Hercegovina|hercegovački]], kao i misijski oblici djelovanja, umjesto kojih su uspostavljene tri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarska biskupija]]. Potkraj devedestih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva]], dok se početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata. Od [[1902.]] godine s radom započinje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] koje će odigrati značajnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. U danima pred aneksiju Bosne i Hercegovine [[1908.]] godine [[Hrvatska narodna zajednica]] preuzima političku ulogu. Politički program Hrvatske narodne zajednice uvelike se podudarao s politikom Hrvatsko-srpske koalicije u Banskoj Hrvatskoj. Nadbiskup [[Josip Stadler|Stadler]] i njegovi istomišljenici s takvom se politikom nisu slagali, pa su [[1908.]] godine osnovali [[Hrvatska katolička udruga|Hrvatsku katoličku udrugu]], kojoj je pristupio i dio članstva Hrvatske narodne zajednice. Nova je stranka, za razliku od Hrvatske narodne zajednice, smatrala da sva politička udruženja u BiH trebaju održavati vjersku i nacionalnu podjelu stanovništva. Odnosi između dvije stranke bili su vrlo zaoštreni. Godine [[1911.]] poseban [[papa|papinski]] izaslanik posredovao je u sporu između dvije stranke i uspio ih izmiriti.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/austro-ugarska-vlast-protektorat-i-nacionalne-ideologije-1878-1918-5.html HercegBosna.org] Austro-Ugarska vlast: Protektorat i nacionalne ideologije</ref> ===Kraljevina Jugoslavija === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Kraljevina SHS/Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji}} [[Datoteka:Stjepan Radic in Mostar, 1925.jpg|desno|mini|220 px|Okupljeni hrvatski narod na dočeku Stjepana Radića u Mostaru 1925. godine]] Od [[1918.]] do [[1941.]] godine [[Bosna i Hercegovina]] se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvane [[Kraljevina Jugoslavija]]. Osnovno obilježje toga razdoblja je nastojanje Srba da se, koristeći se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnošću (oko 38-40 % ukupnog stanovništva BiH), nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, kasnije i monarhofašističke diktature, državne pljačke provedene putem novčane unifikacije preko obezvrijeđenog novca iz zemalja izvan Srbije, te političkih ubojstava ([[Milan Šufflay]], [[Ivo Pilar]]) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do brzog kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]). No, poslije godina diktature, ubojstva, korupcionaških skandala i nasilja, [[1939.]] godine, suočeni s neuspjehom centralizatorske politike, srpski vladajući krugovi pristaju na kompromis. Dolazi do sporazuma između vođe Hrvatske seljačke stranke [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] i predsjednika vlade [[Dragiša Cvetković|Dragiše Cvetkovića]]. Tim je sporazumom osnovana [[Banovina Hrvatska]], koja je osim [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]] obuhvaćala i kotare [[Dubrovnik]], [[Šid]], [[Ilok]], [[Brčko]], [[Gradačac]], [[Derventa|Derventu]], [[Travnik]] i [[Fojnica|Fojnicu]]. Time u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] ulazi oko 30 % područja današnje Bosne i Hercegovine (U Banovininu Hrvatsku je ušla većina područja u Bosni i Hercegovini, na kojem su Hrvati bili većina).<ref name="KJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/kraljevina-jugoslavija-prokleta-avlija-1918-1941-6.html HercegBosna.org] Kraljevina Jugoslavija: Prokleta avlija</ref> === Drugi svjetski rat === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Drugi svjetski rat|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|desno|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]] U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji se vodio i na području [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su bile podijeljene u njemačke i talijanske interesene sfere, glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske [[Treći Reich|fašističke]] postrojbe, ojačane [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] snagama na području [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koja je obuhvaćala [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]; [[Četnici|srpske četničke postrojbe]], s uporištem u Srbiji, te dijelovima [[NDH]] s većinskim srpskim stanovništvom, s nominalnim ciljem ponovne uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], kao i praksom i programom pogroma i genocida nad [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkim Muslimanima]]; snage [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], s programom uspostave [[SFRJ|Jugoslavije kao federalne države]] sastavljene od nacionalnih republika (osim [[BiH]], koja je zamišljena kao tronacionalna država), te društvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskom staljinističkom modelu. [[Narodnooslobodilački pokret|Partizani]] (kako su komunisti uskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim borcima protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, te njihovih saveznika. Dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ideja hrvatske države, kojoj je stremio hrvatski narod i koja se očitovala u činu proglašenja [[NDH]], imala je duboke korijene u žudnji za samostalnošću i slobodom, snažno ojačanom patnjom i progonima pod velikosrpskim režimom Kraljevine Jugoslavije. No, ironijom sudbine, ta je ideja vrlo brzo izdana od samog [[Ante Pavelić|poglavnika Pavelića]], predajom hrvatskih povijesnih zemalja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] fašističkoj Italiji, kao i genocidnom politikom njegovog režima, koji je kao poslušnik [[Hitler]]ovog novoga poretka, pristupio progonu [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Slomom Trećeg Reicha, [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, ubrzo se dogodio i slom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Nakon sloma NDH, u blizini austrijske granice, kod [[Bleiburg]]a, započelo je [[Bleiburška tragedija|masovno stradanje Hrvata]] od strane partizanske vojske, u koju je unovčeno mnoštvo amnestiranih četnika iz Srbije. U posljednjim borbama i u [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], po posljednjim istraživanjima poginulo je ili ubijeno navjerojatnije oko 50.000 pripadnika [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] ili civila.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/drugi-svjetski-rat-srce-tame-1941-1945-7.html HercegBosna.org] Drugi svjetski rat: Srce tame</ref> === Socijalistička Jugoslavija === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Socijalistička Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Socijalističkoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|Hercegovačka integrirana trgovina]] U razdoblju [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], [[SRBiH|Bosna i Hercegovina]] je bila trostupanjski piramidalno ustrojena: privilegirana klasa, s neprijepornom dominacijom od policije do naobrazbe i gospodarstva su bili [[Srbi]], što zahvaljujući svojoj relativnoj brojnosti, zasluzi stradanja u [[NDH]] (još pojačanom manipulacijom statistikama), premoći u komunističkom aparatu, kao i ulozi produžene ruke beogradskog centralizma svojih sunarodnjaka. Na drugom mjestu su dolazili [[Bošnjaci|bosanskohercegovački Muslimani]], koje je vlast podupirala kao nositelje državnih struja u [[BiH]] i protutežu srpskim i hrvatskim nacionalnim ideologijama koje su uključivale BiH kao dijelove svojih nacionalnih država, te kao visokonatalitetna skupina koja je, odričući se mnogih orijentalno-islamskih zasada, ipak dobro došla kao most prema islamskim zemljama u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. [[Hrvati]], kao najmalobrojniji i najsumnjiviji element, nosili su stigmu reakcionarnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] naroda, optuživani za genocide i brutalnosti [[NDH]] (od kojih su [[Bošnjaci|Muslimani]] dobrohotno ekskulpirani, a [[Srbi]] su, kao glavni komunistički krvnici još uživali privilegije zločina), podnijeli su sudbinu građana drugoga reda. Stalno sumnjičeni i policijski proganjani, njihova etnička područja svjesno gospodarski zanemarivana, prisiljavani na emigraciju (od ekonomskih emigranata iz [[BiH]], [[Hrvati]], koji su činili oko 1/5 stanovništva, davali su preko 2/3 emigranata), uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i nametanje srpskog, od školstva do medija, Hrvati su bili posebno podvrgnuti totalitarnom policijskom režimu, sve s ciljem depopulacije i eliminiranja hrvatskog naroda kao kanceroznog elementa koji priječi ostvarenje stvarnog socijalističkog društva u Bosni i Hercegovini. U takvim je prilikama [[Bosna i Hercegovina]] dočekala raspad [[SFRJ|Jugoslavije]]. Na prvim slobodnim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini, u studenom [[1990.]] godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Velika većina Hrvata je glasala za HDZ BiH.<ref name="SFRJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/socijalisticka-jugoslavija-vrli-novi-svijet-1945-1991-8.html HercegBosna.org] Socijalistička Jugoslavija: Vrli novi svijet</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:D-30J howitzer.jpg|mini|desno|220px|Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane ispaljuje projektil iz haubice]] U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]] Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u BiH i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu, sjevernu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]]. Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]]. [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju Bosne i Hercegovine]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|7 uspješnih pobjedničkih operacija]] oslobodio čitavu jugozapadnu Bosnu. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51 – 49 (51 % teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49 % [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref> Tijekom rata, [[Armija RBiH]] je prognala 128.343, dok je [[VRS]] prognao 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH</ref> === Postdaytonska država === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma}} [[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|lijevo|220px|Grad Mostar – kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH]] [[Datoteka:Prosvjedi, Široki Brig.jpg|mini|desno|220px|Više od 10.000 prosvjednika tjedan dana nakon huliganskih napada sarajevskih navijača na Široki Brijeg, s kojima su se solidalizirali svi Hrvati Bosne i Hercegovine.]] Danas su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH – [[Hrvati]] nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH česta su preglasavanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja. Činjenica je da je u [[Republika Srpska|jednom dijelu BiH]] izvršeno etničko čišćenje, dok se u [[Federacija BiH|drugom dijelu]] različitim pritiscima i manipulacijama hrvatski narod dovodi u podređen položaj. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Stoga Hrvati žele svoju federalnu jedinicu, entitet.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?Itemid=31&id=5722&option=com_content&task=view Monitor.ba] Hrvati traže treći entitet: Ponovno proglašenje Herceg Bosne?</ref> Među hrvatskim političkim strankama u [[BiH]]: oba HDZ-a,<ref>[http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html HDZBiH.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927231722/http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html |date=27. rujna 2010. }} Preuzimanje dokumenata</ref><ref>[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ HDZ 1990.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101112010516/http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ |date=12. studenoga 2010. }} Platforma za novi Ustav BiH</ref> HSP-u, HSS-u, NSRZB-u i HKDU-u postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave hrvatske federalne jedinice u sklopu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja bi imala višenacionalni karakter. Sve te stranke odbacuju [[Milorad Dodik|Dodikov]] prijedlog da se hrvatska i bošnjačka federalna jedinica protežu isključivo na području današnje Federacije, dok bi [[RS]] u teritorijalnom smislu ostala netaknuta. Ako dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, Hrvati Bosne i Hercegovine vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje [[Hrvat]]a na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na [[hrvatski jezik]] u prosvjeti i dr. Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se [[Hrvati]] niti mogu niti žele izdvajati iz [[BiH]]. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.<ref>[http://www.ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli Ljubuški.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206112800/http://ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli |date=6. veljače 2011. }} Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli...</ref> Devedesete godine su rezultirale etničko-teritorijalnom homogenizacijom stanotništva BiH koja je učvršćena federaliziranjem zemlje na entitete i kantone, pri čemu je Sarajevo evoluiralo kao bošnjački demografski, ekonomski i politički centar, Banja Luka srpski a Mostar hrvatski. Grad Mostar je danas dinamično središte hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s koncentracijom institucija i javnih kompanija naslijeđenih od Herceg-Bosne, među njima: Sveučilište u Mostaru, Elektoprivreda Herceg-Bosne, Hrvatske Pošte Mostar, Hrvatski Telekom Mostar, Hrvatsko Narodno Kazalište, te sve parlamentarne političke hrvatske stranke u BiH, udružene u Hrvatski Narodni Sabor. Mostar je osim toga i sjedište županije s hrvatskom većinom. == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Religija === {{glavni|Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg|mini|lijevo|Kraljica Katarina]] Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Svoju su vjeru s izrazitim žarom]] očuvali kroz mnoga teška povijesna razdoblja, a zajedno s njom, očuvali su i svoj nacionalni identitet. Osmansko razdoblje karakterizira stradanje i raseljavanje domaćeg [[hrvat]]sko-[[katoličanstvo|katoličkog]] stanovništva i plemstva, kao i [[islamizacija]] koja je uhvatila korijen zbog vise čimbenika, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj [[kršćani|kršćana]] opterećenih raznim nametima, kao i institucija "devširme", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u [[islam]]skom duhu. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Samopregalaštvu franjevaca]] treba zahvaliti što se kod hrvatskoga puka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa tako i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]] nisu iskorjenili ni katolička vjera ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Godine [[1881.]] [[Austro-Ugarska]] je potpisala Konkordat s [[Vatikan]]om o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini i tako počinje oporavak Katoličke crkve i njezinih vjernika u toj zemlji. Uspostavljene su četiri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]. [[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|mini|desno|Crkva u Međugorju]] U razdoblju dvije Jugoslavije, Hrvati-katolici smatrani su građanima drugog reda uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i [[katoličanstvo|katoličke]] vjere te nametanje [[Srpski jezik|srpskog jezika]]. Katolički tisak otvoreno je iskazivao nezadovoljstvo postojećim položajem Crkve i sve se izrazitije vezivao uz hrvatski nacionalni pokret, a postupno izražavao i sve veću naklonost politici potpune hrvatske nezavisnosti. U posljednja dva rata, [[Katolička crkva]] i njezini vjernici doživjeli su brojna stradanja, posebice tu treba istaknuti [[Pokolj fratara u Hercegovini|stradanje hercegovačkih franjevaca]] u veljači [[1945.]] godine i brojna zlodjela i progone koje su Hrvati-katolici pretrpjeli u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|Danas, broj katolika]] u Bosni i Hercegovini iznosi oko 450.000. Vjerski uzori bosanskohercegovačkih Hrvata su: blažena [[Katarina Kosača-Kotromanić]], [[Diva Grabovčeva]], blaženi [[Ivan Merz]], sluge Božje [[Josip Stadler]], [[Didak Buntić]], [[Petar Barbarić]] i blažene [[Drinske mučenice]]. Mjesta najvećih hodočašća su [[Međugorje]] ([[Ukazanja u Međugorju|Gospi Međugorskoj]]), [[Studenci (Teslić, BiH)|Komušina]]-Kondžilo (Gospi Kondžilskoj), [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Gospi Olovskoj), [[Podmilačje]] ([[Sveti Ivan Krstitelj|svetom Ivanu Krstitelju]]), [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] ([[Sveti Antun Padovanski|svetom Antunu Padovanskom]]) i [[Bobovac]] (misa za [[Domovina|Domovinu]]).<ref name="Banja Luka">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjalučka biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108052744/http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm |date=8. siječnja 2012. }} Povijest</ref> ===Umjetnost === {{glavni|Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|lijevo|Stećci, Radimlja pored Stoca]] Umjetnost podrazumijeva [[Umjetnost Bosne i Hercegovine|umjetničku produkciju hrvatskog naroda]] na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. U porječju [[Neretva|Neretve]], [[helenizam|helenizirano]] ilirsko pleme Daorsa širilo je grčki utjecaj. Njihov glavni grad [[Daorson]] na Ošanićima kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] predstavlja danas najznačajniji kulturni centar staroga vijeka u BiH. Kompleks stepenastog svetišta u Gradcu pored [[Posušje|Posušja]] iz [[184.]] g. je imao [[mramor]]ni hram posvećen preminulom rimskom caru [[Marko Aurelije|Marku Aureliju]]. Kasnorimska umjetnost u BiH je obilježena gradnjom vila, kršćanskih [[mauzolej]]a, [[bazilika]] i [[oratorij]]a kao: Vila [[Mogorjelo]] blizu [[Čapljina|Čapljine]] (rano IV. stoljeće). U BiH je utjecaj [[Romanika|Romanike]] stizao iz [[Hrvatska umjetnost|Hrvatske]] i nikada nije bio prihvaćen u potpunosti, samo su se koristili neki od elemenata. Npr. Toranj sv. Luke u [[Jajce|Jajcu]] (XV. stoljeće) ili motivi sa [[stećak]]a. Od gotičkih spomenika očuvali su se mnogobrojni nadgrobni spomenici, poznatiji kao stećci. Vrijedni ilumirani rukopisi bosanskog podrijetla nastaju u to vrijeme. [[Datoteka:Jajce Total View.jpg|mini|desno|Stari kraljevski grad Jajce]] Najkarakterističniji za našu kulturu viteške Europe je misal [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića-Hrvatinića]], bosanskog vojvode i hercega splitskog. U XV. i XVI. stoljeću, cijela je [[Bosna i Hercegovina]] bila pod [[Otomansko carstvo|turskom]] vlašću koja je gotovo potpuno zatomila utjecaje renesanse i [[barok]]a (osim u [[biblioteka]]ma u osamljenim [[Franjevci|franjevačkim]] [[samostan]]ima u [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, Kreševu, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] itd.). Prvi domaći slikari (najpoznatiji [[Gabrijel Jurkić]], [[Karlo Mijić]], [[Branko Radulović]] i [[Petar Šain]], itd.) upućuju se na europske akademije ([[Beč]], [[München]], [[Prag]], [[Krakov]], [[Budimpešta]] i [[Pariz]]) što im omogućuju stipendije [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]]. Skulptura je svedena na memorijalne [[portret]]e od kojih su najbolji [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]] (autor i simboličkih skulptura Prosvjeta i Snaga na ulazu Napretkovog doma u Sarajevu) i Sputani genije [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na grobu [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]. Nakon [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] osniva se ULUBiH, Državna škola za slikarstvo i Umjetnička galerija u Sarajevu. Arhitektonski regionalizam [[1970-ih]] se očituje u zgradama kao što su robna kuća Razvitak u Mostaru ([[1970.]], A. Paljaga) ili Robna kuća u [[Jajce|Jajcu]] ([[1976.]], R. Jadrić, Dž. Karić i N. Kurto). Dok se funkcionalizam još prepoznaje u višestruko nagrađivanom hotelu Ruža u [[Mostar]]u ([[1979.]], Z. Ugljen) i u Športskoj dvorani Gripe u [[Split]]u ([[1980.]]). === Književnost === {{glavni|Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama.PNG|mini|desno|Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama (Mehmedalija Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Musa Ćazim Ćatić, Nikola Šop, Ivo Andrić)]] [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]] je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini]], bosanskohercegovačkim Hrvatima i [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Sastoji se od [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Predosmansko razdoblje|književnosti predosmanskog razdoblja]] (prvi jezični spomenici, tekstovi krstjana, diplomatsko-pravni tekstovi, natpisi na stećcima), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Književnost Bosne Srebrene|književnosti Bosne Srebrene]] (molitvenici, katekizmi, zbirke propovijedi, životi svetaca, samostanske ljetopise, prva povijesna djela, pjesnička i memoarska djela, putopise, gramatike latinskoga i hrvatskoga jezika i leksikografska djela koja su mahom ostala u rukopisu), [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodnog preporoda]] (osnivanje niza društava, čitaonica i knjižnica, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se i tečajevi opismenjavanja), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Islamski civilizacijski krug|književnosti islamskog civilizacijskog kruga]] (mnogi bošnjački književnici koji su svoje djelo svjesno utkali u korpus [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], crpili su iz njega izražajne oblike i primali utjecaje značajnijih [[hrvat]]skih autora, nacionalno se izjašnjavali Hrvatima i pisali su na hrvatskome jeziku) i [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Suvremena književnost|suvremene hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini]] (najrazvijeniji domaći kulturni centri dugo vremena nisu mogli da zadovolje kulturne potrebe, no poslije započinje živa aktivnost na kulturno-prosvjetnom uzdizanju naroda, obnavlja se rad književnih listova, časopisa i društava te se osnivaju nova poput [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]). Ta književnost obuhvaća književnike koji su pisali na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], koji su podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/kriteriji-za-pripadnost-hrvatskoj-knjizevnosti-171.html HercegBosna.org] Kriteriji za pripadnost hrvatskoj književnosti</ref> Najpoznatiji [[Hrvatski pisci iz BiH, A|književnici]] iz Bosne i Hercegovine, koji su pisali na hrvatskom jeziku su: [[Ivo Andrić]], [[Ivan Aralica]], [[Toma Babić]], [[Safvet-beg Bašagić]], [[Enver Čolaković]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Matija Divković]], [[Mak Dizdar]], [[Asaf Duraković]], [[Fadil Hadžić]], [[Nusret Idrizović]], [[Lucijan Kordić]], [[Veselko Koroman]], [[Mirko Kovač]], [[Ivo Kozarčanin]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Jakša Kušan]], [[Tomislav Ladan]], [[Filip Lastrić]], [[Vitomir Lukić]], [[Grgo Martić]], [[Matija Mažuranić]], [[Ahmed Muradbegović]], [[Alija Nametak]], [[Zvonimir Remeta]], [[Novak Simić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Lovro Šitović|Lovro Šitović Ljubušak]], [[Nikola Šop]], [[Anđelko Vuletić]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-20.html HercegBosna.org] Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH</ref> === Sredstva informiranja === {{Quote box|width=20%|align=left|quote=[http://www.hic.hr/books/pavlic2/10.htm#kul8 Obavještajna sredstva (novine, radio, televizija)] u [[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/ Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine]'', [[HIC]], Zagreb, 2000.}} [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]] je bosanskohercegovačka [[televizijska postaja]] na [[hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini|hrvatskom]] jeziku. Sjedište televizije je u [[Mostar]]u. Televizija je osnovana [[1992.]] uz neprekidni cjelodnevni radijski program a televizijski program je s emitiranjem počeo tek [[1. srpnja]] [[2019.]] godine nakon niza akvizicija nekoliko televizija. RTV Herceg-Bosne ima novinarsko dopisništvo u [[Kiseljak]]u koje pokriva događanja u središnjoj Bosni, zatim u [[Orašje|Orašju]] koje pokriva [[Bosanska Posavina|Posavinu]] dok novinarske ekipe iz Mostara pokrivaju središnju, sjevernu, južnu i zapadnu Hercegovinu. === Glazba === {{glavni|Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Orchestra in the Croatian reading roomin Bugojno 1908.JPG|mini|lijevo|Tamburaši u Bugojnu, 1908.]] [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini|Tradicionalna narodna glazba Hrvata u Bosni i Hercegovini]] je uglavnom povezana sa sljedećim: [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Ganga|gangom]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Klapsko pjevanje|klapskim pjevanjem]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Gusle|guslama]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Tamburica|tamburicom]] i [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|šargijom]]. Navedeni glazbeni oblici pjevanja i instrumenti su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. Oni su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo, a uz to su i znak prkosa tuđincu i njegovoj kulturi te su najviše obilježili [[Povijest Hrvata u BiH|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. [[Ganga]], [[klapsko pjevanje]] i [[gusle]] su rasprostranjene u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se također u određenoj varijanti može naći i u zaleđu sjeverne Dalmacije, istočne Hercegovine i [[Bosna|Bosne]]. [[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je najrasprostranjenija u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|Šargija]] je rasprostranjena u sjevernoj Bosni, prije svega u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te u [[Žepče|žepačkom]], [[Novi Šeher|šeherskom]] i [[Studenci (Teslić, BiH)|komušanskom]] kraju pa sve do [[Olovo (BiH)|Olova]] i [[Vareš]]a. [[Datoteka:Klapa Sagena koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|mini|Klapa]] Iz tog spoja tradicije i modernog razvila se u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] poglavito zabavna glazba koju su u početku izvodili popularni vokalno-instrumentalni sastavi poput [[Indexi|Indexa]], [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Ambasadori|Ambasadora]] i dr. Zabavna glazba bila je glazba srednjeg sloja bosanskohercegovačkog građanstva i novih intelektualnih slojeva u društvu, koji su se htjeli osloboditi "[[selo|ruralnog]] i nazadnog". Najznačajniji predstavnici zabavne glazbe kod Hrvata u Bosni i Hercegovini su: [[Đorđe Novković]], [[Željko Bebek]] i [[Jura Stublić]] a među novim zvijezdama ističu se: [[Mate Bulić]], [[Ivan Mikulić]], [[Nikša Bratoš]], [[Mija Martina Barbarić]], [[Ivana Marić]], grupa [[Feminem]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine podrijetlo vuku i brojni drugi [[hrvat]]ski glazbenici poput [[Krunoslav Slabinac|Krunoslava Kiće Slabinca]], [[Ivo Fabijan|Ive Fabijana]], [[Boris Novković|Borisa Novkovića]], [[Vesna Pisarović|Vesne Pisarović]] i drugih. Dva glavna festivala su [[Melodije Mostara]] i [[Etnofest Neum]] na kojima osim poznatijih hrvatskih glazbenika iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], nastupa i velik broj glazbenika iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usporedno s tradicionalnom vrstom glazbe, zadnjih su se desetljeća u Bosni i Hercegovini razvili i novi glazbeni žanrovi poput [[heavy metal]]a, [[hip hop]]a, [[house|housa]] i [[techno|techna]], čime [[Bosna i Hercegovina]] ne zaostaje za ostalim zemljama svijeta.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502134743/http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp |date=2. svibnja 2010. }} Škola tambure</ref><ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227034134/http://www.imota.net/html/gusle.html |date=27. prosinca 2011. }} Gusle</ref> === Kulturna baština === {{glavni|Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg|mini|lijevo|Kraljeva Sutjeska]] U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele. [[File:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG|mini|desno|Elizabetina kruna]] Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnici]], [[Guča Gora|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku|Sarajevu]], [[Samostan Gorica|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref> === Obrazovanje === {{glavni|Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Hrvatski narodni kalendar 1907.jpg|mini|lijevo|Napretkov kalendar]] [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|Ognjišta najranije pismenosti]] bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnica]], [[Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska|Kraljeva Sutjeska]] i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini ([[Franjevački samostan u Humcu|Humac]] i [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]). Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] i [[Grgo Martić|Grgi Martiću]], koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Od [[1872.]] godine osnivaju osnovne škole u više mjesta u BiH i školske sestre franjevke Krista Kralja. Njihova je nastava vođenda metodski i stručno, pa su hrvatske katoličke osnovne škole u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pri kraju turskog i početkom austrougarskog perioda u organizacijskom i nastavnom pogledu bile na nivou tadašnjeg osnovnog školstva u naprednijim krajevima. Obrazovni sustav prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je dominantno bio orijentiran prema mješavini nacionalnih kultura uz potiskivanje [[hrvat]]skog indentiteta ili na štetu hrvatskih interesa. Osnivanjem [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] početkom rata u Bosni i Hercegovini, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima u BiH. [[Datoteka:Sveuciliste_u_Mostaru-logo.JPG|mini|Grb Sveučilišta u Mostaru]] U isto vrijeme Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru postaje [[Sveučilište u Mostaru]] sa službenim [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] i do sada je jedino takvo sveučilište u Bosni i Hercegovini. Sveučilište u Mostaru se sastoji od 10 fakulteta i treće je najveće sveučilište u BiH, iza sarajevskog i banjolučkog. Daytonskim sporazumom obrazovanje prelazi u nadležnosti [[RS|Republike Srpske]] u Republici Srpskoj, a u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom ([[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]], [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] i [[Posavska županija|Posavska]]) i dvije županije s većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom ([[Hercegovačko-neretvanska županija]] i [[Županija Središnja Bosna]]).<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3697&Itemid=281 Hakave.org] Položaj Hrvata u BiH u području obrazovanja</ref> U područjima Bosne i Hercegovine s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] i [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, u kojima su [[Hrvati]] povijesno ukorijenjeni postoje katolički školski centri ([[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Tuzla]], [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] i [[Žepče]]).<ref name="KŠC">[http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 KŠC Zenica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100818125438/http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 |date=18. kolovoza 2010. }} Povijest KŠC-a</ref> [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini#Druge obrazovne ustanove|Druge obrazovne ustanove]] su: znanstvenoistraživački instituti [[Sveučilište u Mostaru|mostarskog Sveučilišta]], Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine i Zavod za školstvo u Mostaru. == Etnologija == {{glavni|Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Život i običaji === {{glavni|Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Narodne nošnje === {{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}} === Kuhinja === {{glavni|Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini}} === Blagadani i spomendani === {{glavni|Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine}} == Demografska povijest == [[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Hrvati prikazani plavom (1910.).]] [[Datoteka:BiH ethnic 1935.png|mini|Hrvati prikazani plavom (1935.).]] [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 1991.]] [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 2013.]] {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Demografija srednjovjekovne bosanske države}} Stanovništvo srednjovjekovne Bosne je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima. Po nekim procjenama na području [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] uoči turskog osvajanja je živjelo 850.000 – 900.000 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Crkva na kamenu, listopad 2007., prema studijama nekoliko ozbiljnih stručnjaka (Krunoslav Draganović, Dominik Mandić, Antun Ivandija, Josip Buturac)</ref>: [[katolik]]a oko 750.000 ili 85,22 %, [[Crkva bosanska|krstjana]] oko 80.000 ili 9,09 % i [[Pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 5,68 %. U osmanskom razdoblju broj katolika drastično opada. Kada su osvojili [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[1463.]] godine, Turci su, po različitim podatcima, 100.000 domaćeg katoličkog stanovništva odveli u zarobljeništvo i 30.000 mladića u janjičare. Godine [[1528.]]/[[1529.]] u današnjoj [[BiH]] bilo je: [[katoličanstvo|katolika]] oko 360.000 ili 57 %, [[islam|muslimana]] oko 220.000 ili oko 34 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 55.000 ili 9 %. Godine [[1624.]] bilo je: [[islam|muslimana]] oko 300.000 ili 67 %, [[katoličanstvo|katolika]] oko 100.000 ili 22 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 11 %.<ref name="Turska" /> Povjesničar [[Muhamed Hadžijahić]] je procijenio da je 1710. u BiH bilo oko 100,000 kršćana, a 1817. oko 400 000. Brojke je temeljio na izvješćima o katolicima, a godišnji prirodni priraštaj kršćanskog stanovništva u 18. stoljeću procijenio je na 1,3%.<ref>Moačanin, Nenad (2013). "Stanovništvo Bosanskog ejaleta u 18. stoljeću prema popisima glavarine". Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti (in Croatian). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str. 97</ref> Prema popisu stanovništva Bosanskog pašaluka iz 1851. godine, koji je popisivao samo muškarce, bilo je u Bosni i Hercegovini 440 733 stanovnika. Hadžijahić je na temelju tog popisa napravio procjenu ukupnog broja stanovništva Bosne i Hercegovine, zaključivši da je tada u BiH bilo 1 077 956 stanovnika, od čega 173 200 katolika ili 16,07%.<ref>Hadžijahić, Muhamed (1990). Porijeklo bosanskih Muslimana. Sarajevo: Bosna, str. 166.</ref> Popis iz 1870. godine zatekao je 220 353 katolika od 1 510 307 stanovnika ili 14,59%.<ref>Ramčilović, Zećir (2019). "Demografske promjene nakon Berlinskog kongresa (1878) u Bosni i Hercegovini". Historijski Pregledi. Tuzla: Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, str. 77</ref> === Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija|l1=Demografija Bosne i Hercegovini u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji}} U austrougarskom razdoblju počinje oporavak demografske slike Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u Bosni i Hercegovini bilo je 114 591 useljenika,<ref>Ramčilović, Zećir (2019). "Demografske promjene nakon Berlinskog kongresa (1878) u Bosni i Hercegovini", str. 79–80.</ref> od čega su trećina bili Hrvati.<ref>Karamatić, Marko (1997). Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: HKD Napredak. str. 79.</ref> Tako je [[Bosna i Hercegovina]] godine [[1895.]] imala 1.336.091 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine</ref>:[[pravoslavlje|grčki pravoslavci]]¹ – 571.250 ili 42,76 %, [[islam|muhamedanci]]² – 492.710 ili 36,88 %, [[katoličanstvo|rimokatolici]] – 265.788 ili 19,89 %, [[židovi]] – 5805 ili 0.43 % i ostali – 538 ili 0,04 %. Osnovno obilježje razdoblja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] je bilo nastojanje Srba da se nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. Po popisu stanovništva iz [[1931.]] godine, Bosna i Hercegovina imala je 2.323.787, sljedećeg nacionalnog sastava<ref name="KJ" /> : Srbi 44,25 %, Muslimani 30,90 %, Hrvati 23,58 % i Ostali 1,02 %. ¹ Do popisa [[1905.]] godine pravoslavci su popisivani kao grčki pravoslavci. ² Do [[1901.]] godine službeno ime ''Muhammedaner'' ([[njemački jezik|njemački]]) – ''muhamedanci''. === Socijalistička Jugoslavija === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Socijalistička Jugoslavija|l1=Demografija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Za vrijeme druge Jugoslavije]], po popisima [[1953.]] – [[1991.]] Hrvati su od 23,00 % pučanstva pali na 17,30 % iako se njihov sveukupan broj povećao. Prema popisu stanovništva iz [[1953.]] godine, [[Hrvati]]-[[katolici]] su činili većinu u većini kotareva koji su nalazili na teritorijima koji su [[1939.]] godine ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]. Tada je njihov broj iznosio 654.229,<ref name="Popisi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |title=Bosansko-hercegovački popisi stanovništva 1948-1991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |archive-date=11. ožujka 2008. |access-date=10. kolovoza 2010.}}</ref> odnosno 23,00 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz [[1961.]] godine, Hrvati su činili 21,70 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 711.660.<ref name="Popisi" /> Kotari su podijeljeni na manje općine. Prema popisu stanovništva iz [[1971.]] godine, Hrvati su činili 20,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 772.491.<ref name="Popisi" /> Prema popisu stanovništva iz [[1981.]] godine, Hrvati su činili 18,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 767.247.<ref name="Popisi" /> U odnosu na popis stanovništva iz [[1971.]], postotak [[Hrvat]]a se prvi put smanjio ispod 20,00 %, a nakon [[1981.]] godine i dalje se nastavio smanjivati. Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a njihov broj je iznosio 755.895.<ref name="SFRJ" /><ref name="Popisi" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Rat u Bosni i Hercegovini|l1=Demografske promjene uzrokovane ratom u Bosni i Hercegovini}} Ukupan broj Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se nastavio smanjivati, a tome je nakon [[1991.]] najviše pridonio krvavi rat koji je bjesnio u Bosni i Hercegovini. Dolazi do tragičnog egzodusa hrvatskog naroda iz [[BiH]]. Veći primjeri toga egzodusa su [[Bosanska Posavina]] i srednja [[Bosna]]. Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini [[1996.]] godine, koji je proveden od strane [[UNHCR]]-a (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14,57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref> === Sadašnje stanje === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|l1=Trenutno demografsko stanje Hrvata u Bosni i Hercegovini}} S velikom vjerojatnoćom se može tvrditi<ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611173308/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?id=52036 |date=11. lipnja 2008. }} Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice?, 12. studeni 2007.</ref> da su [[Hrvati]] danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Ljubuški]], [[Livno]], [[Čitluk]], [[Tomislavgrad]], [[Čapljina]], [[Orašje]], [[Posušje]], [[Žepče]], [[Grude]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Kiseljak]], [[Novi Travnik]], [[Prozor-Rama]], [[Jajce]], [[Odžak]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Busovača]], [[Neum]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Usora]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Kupres]], [[Dobretići]] i [[Ravno]]. Općine u kojima Hrvati čine trećinu stanovništva su: [[Travnik]], [[Uskoplje]], [[Vareš]], [[Fojnica]] i [[Glamoč]]. Općine u kojima Hrvati čine oko 15 % stanovništva su: [[Tuzla]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Kakanj]], [[Drvar]] i [[Bosansko Grahovo]]. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina u [[Bosna|Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Posavini]] predstavljaju enklave s hrvatskom većinom. Prema međunarodnim procjenama ([[CIA]] World Factbook), danas u Bosni i Hercegovini živi 571.317 Hrvata i oni čine 14.57 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Prema procjenama biskupskih ordinarijata]], danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi 459.102 katolika, od kojih su skoro svi Hrvati. Posve utemeljeno svakako treba dodati još barem 40.000 Hrvata, koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima (oko 10 % od pretpostavljenog broja Hrvata). Tako se opravdano sadašnji broj Hrvata u BiH, može zaokružiti na oko 500.000 ili oko 15 % stanovništva. == Simboli == {{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Hrvatski pleter === [[Datoteka:Hrvatski_pleter.jpg|desno|mini|Hrvatski pleter]] {{glavni|Hrvatski pleter}} Od [[Dolazak Hrvata|dolaska]] na područje današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] jedan od prvih simbola koji su Hrvati počeli koristiti je bio pleter, znan i kao troplet. Pleterna ornamentika je [[reljef]]na [[dekoracija]] čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije [[Ornament|ornamenata]] u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske figure. [[Hrvatski pleter]], znan i kao troplet je geometrijski ukras specifičan za [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatsku kulturu]]. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je ta [[kultura]] imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u periodu od [[9. stoljeće|9.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] te u i na ranohrvatskim [[samostan]]ima iz istog perioda.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Culturenet.hr] Umjetnost starohrvatskog razdoblja</ref> Danas je [[hrvatski pleter]] prisutan u samom [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne|grbu Hrvata u Bosni i Hercegovini]], točnije u gornjem dijelu grba, iznad stiliziranog štita, vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Osim na grbu, troplet je prisutan na brojim spomenicima, spomen-pločama, nadgrobnim spomenicima, dokumentima (školska svjedočanstva i dr.) u područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. === Heraldički ljiljan === [[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|lijevo|mini|Grb Kotromanića]] {{glavni|Heraldički ljiljan}} Po prvi put u našim krajevima [[heraldički ljiljan]] se pojavljuje u grbu obitelji [[Hrvatinići|Hrvatinić]], a postao je poznat po [[Kotromanići]]ma, posebice [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtku I. Kotromaniću]], čiji se grb sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom.<ref>Dubravko Lovrenović, ''Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje'', Bosna franciscana, 12 (2004.) 172-202.</ref> [[1992.]] godine [[grb]] sa zlatnim ljiljanima, načinjen prema grbu Kotromanića prema prijedlogu [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglašenjem neovisne [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. S obzirom na žrtve Hrvata od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], koja je za simbole imala upravo ljiljane, nastala je odbojnost hrvatskog naroda prema ljiljanima u sjevernoj i središnjoj [[Bosna|Bosni]] te u sjevernoj i središnjoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Bošnjaci i dalje koriste navedenu zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i grbovima nekih [[Županije Federacije BiH|županija]] i općina, [[ljiljan]] se koristi kao simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koji ga povezuju s [[bosanski ljiljan|bosanskim ljiljanom]]. === Povijesni grbovi === [[Datoteka:Bosnien och Hercegovina gammalt statsvapen (800-talet).png|lijevo|mini|Grb Bosne iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]] [[Datoteka:Primordiae.png|desno|mini|Hrvojev grb Primorja iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]] {{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|l1=Povijesni grbovi Hrvata Bosne i Hercegovine}} Grb Bosne iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] predstavljen je u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]]. Grb se koristio za vrijeme borbe za velikog [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], koji su 1875. u [[donja Hercegovina|Donjoj Hercegovini]], na području [[gabela|Gabele]] i [[Hrasno|Hrasna]], 19. lipnja, katolici digli protiv turske vlasti. Grb je predstavljao zlatni šiljasti štit, u obliku vrha strijele s nazubljenom krunom, na čijoj su se sredini nalaze dva ukrštena ključa. Na mjestu ukrštanja nalazio se mali crveni šiljasti štit sa srebrenim [[polumjesec]]om i zlatnom šestokrakom zvijezdom, koji su bili okrenuti prema gore. Zvijezda [[Danica]] (žuta šestokraka zvijezda) s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom su motivi najstarijeg poznatog hrvatskog grba iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove, a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz [[1848.]] Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva (grb)|Leljiva]], a donošenjem ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] godine, leljiva je smještena na [[hrvatski grb]], u krunu s pet šiljaka. Dolaskom pod [[Austro-Ugarska|austrougarsku]] upravu, [[Bosna i Hercegovina]] je dobila i novi grb. Grb korišten u to doba je modifikacija grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], hrvatskog bana i hercega splitskog iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Grb je predstavljao: zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka, koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen krunom od heraldičkih lijljana. Varijacija navedenog grba na crvenom štitu i sa zlatnom oklopljenom savijenom ruka, koja drži zlatnu sablju, sa zlatnom drškom je prihvaćena kao grb Hrvata Bosne i Hercegovine, posebice [[Hrvat]]a [[Prozor-Rama|ramskog kraja]], gdje se navedeni motivi uz Ramski križ i hrvatski povijesni grb i danas nalaze u grbu općine. U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], slični motivi; srebrena oklopljena savijena ruka koja drži srebrenu sablju i tom sabljom brani povijesni hrvatski grb, koji predstavlja Hrvate od zmije, koja predstavljala neprijatelje, našli su se na grbu [[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijske brigade]] [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]]. === Zastava === [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Zastava]] {{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Grb]] [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Zastava je usvojena za zastavu [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao zastava Hrvata Bosne i Hercegovine. Zastava se još za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima Hrvata u BiH. === Grb === {{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[Hrvatski pleter|pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu te u [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao službeni grb tih dviju županija. Navedene županije koriste zastavu i grb Herceg-Bosne kao županijske zastave i grbove, iako ih je Ustavni sud Federacije BiH već nekoliko puta proglasio nelegalnim. == Srodni članci == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Hrvati]] * [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]] {{col-2}} * [[Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]] {{col-end}} == Unutarnje poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji|Bosanskohercegovački Hrvati u 2. svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] * [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini]] * [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini]] * [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvati katolici u Herceg-Bosni 1743.]] * [[Katolici u Sarajevu]] * [[Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.]] {{col-2}} * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]] * [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Popis katoličkih kućanstava i vjernika u BiH]] * [[Hrvatski pleter]] * [[Heraldički ljiljan]] * [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|Povijesni grbovi]] * [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] * [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] * [[Sicanje]] {{col-end}} == Vanjske poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [http://www.hercegbosna.org HercegBosna.org] Nacionalni internet portal Hrvata u BiH * [https://web.archive.org/web/20151011215031/http://www.hrvatibh.com/ HrvatiBH.com] Hrvatski web imenik u BiH (arhiv) {{col-2}} * [http://www.rtv-hb.com Radiotelevizija Herceg-Bosne] Hrvatski medij u BiH na državnoj razini * [https://www.youtube.com/channel/UCBoXrmXvnvrVlISESbUo_Jw RTV Herceg-Bosne] Youtube kanal {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *[[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131216031843/http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm |date=16. prosinca 2013. }}'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000. * [[Ivan Lovrenović]], ''Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture'', Durieux, Zagreb, 2002. ({{ISBN|953-188-152-9}}) *Ivan Zlopaša, [http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf ''Politička sudbina Hrvata u BiH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112125511/http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf |date=12. siječnja 2012. }}, Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. (dostupno u [[NSK]]) *Zorislava Čulić, ''Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini'', Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963. *Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, ''Vila bana zvala priko Vrana'', KIZ, Zagreb, 2010. *Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. – 1995.'',<br>Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split, Split, 2002. * Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112207/http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf |date=24. rujna 2015. }}'', Sarajevo, kolovoz 2008. {{Hrvati}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] tp3w6tpeylxuzy15pkb4zyzsw841rf6 0 69998 7597679 7569800 2026-09-11T12:27:27Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7597679 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Naranča|''Citrus aurantium''|[[gorka naranča]]}} {{izdvojeni članak|listopad 2011.}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Naranča | slika = OrangeBloss wb.jpg | slika_opis = Naranča | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. ×aurantium''''' | dvoimeno = ''[[Citrus × aurantium]]'' | subspecies = ''Citrus × aurantium f. aurantium'' | dvoimeno_autorstvo = | FCD = 34315 }} '''Naranča ili slatka naranča''' (lat. ''Citrus ×aurantium f. aurantium''; sin. Citrus × sinensis) je [[biljka]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Riječ ''naranča'' dolazi iz [[sanskrt]]ske riječi ''nāraṅgaḥ'', što znači ''narančino drvo''. == Opis == Ima mirisne bijele [[cvijet|cvjetove]] i okruglo [[voće]] sa žućkastom i crvenkastom [[kora (biljke)|korom]] i kašastim sadržajem podijeljenim u kriške. Stablo je visoko do 12 m, a zimzeleni listovi su veliki 4-10 cm. Narančino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina. U povijesti je, međutim, poznato tzv. Constableovo stablo, narančino stablo koje je doneseno u Francusku [[1421.]] godine i živjelo je čak 473 godine.<ref name="#1"/>Ističu se ''Citrus sinensis'' - slatka naranča, i ''Citrus aurantium'' - seviljska ili kisela naranča, a postoji više vrsta naranača koje se razlikuju po veličini, boji i kakvoći. Ovo voće ima slatkasto - kiselkasti sok, a ima [[pH]] vrijednost od 2,5 do 3, ovisno o dobi i veličini, a voda čini 85 % naranče. Naranče su zelene prije nego procvatu, no neke naranče u [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] su zelene kore i narančaste su iznutra. To je citrusno voće. Jedno stablo u povoljnim uvjetima može roditi i do 1000 plodova, a najčešće daje 500 plodova godišnje. Plodovi rastu od studenog do svibnja. Svrstavaju ga i najplodnije voće poslije grožđa i banana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510110420/http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=429 |archive-date=10. svibnja 2010. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Pradomovina naranče su [[Indija]] i [[Kina]]. Najčešće uspijeva u toplijim ili južnim krajevima. == Hranjive tvari == [[Datoteka:Oranges - whole-halved-segment.jpg|mini]] <table> <tr bgcolor="#FFD700"> <th>Hranjive tvari<ref>USDA National Nutrient Database for standard Reference, objavljeno 16. srpnja 2003.</ref> <th>Količina <tr> <td>Energetska vrijednost <td align="right">63 kcal <tr> <td>Bjelančevine <td align="right">1,3 g <tr> <td>Ugljikohidrati <td align="right">15,5 g <tr> <td>Masti <td align="right">0,3 g <tr> <td>Dijetalna vlakna <td align="right">4,5 g <tr> <td>Voda <td align="right">82,3 g <tr> <td>Triptofan <td align="right">0,01 g <tr> <td>Treonin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Izoleucin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Leucin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Lizin <td align="right">0,07 g <tr> <td>Metionin <td align="right">0,03 g <tr> <td>Cistin <td align="right">0,01 g <tr> <td>Fenilalanin <td align="right">0,04 g <tr> <td>Tirozin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Valin <td align="right">0,06 g <tr> <td>Arginin <td align="right">0,09 g <tr> <td>Histidin <td align="right">0,02 g <tr> <td>Zasićene masne kiseline <td align="right">0,04 g <tr> <td>Mononezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Polinezasićene masne kiseline <td align="right">0,06 g <tr> <td>Vitamin A <td align="right">250 IU <tr> <td>Tiamin <td align="right">0,1 mg <tr> <td>Riboflavin <td align="right">0,05 mg <tr> <td>Niacin <td align="right">0,5 mg <tr> <td>Vitamin B6 <td align="right">0,09 mg <tr> <td>Folati <td align="right">30 mcg <tr> <td>Pantotenska kiselina <td align="right">0,33 mg <tr> <td>Vitamin C <td align="right">71 mg <tr> <td>Kalcij <td align="right">70 mg <tr> <td>Bakar <td align="right">0,06 mg <tr> <td>Željezo <td align="right">0,8 mg <tr> <td>Magnezij <td align="right">14 mg <tr> <td>Fosfor <td align="right">22 mg <tr> <td>Kalij <td align="right">196 mg <tr> <td>Cink <td align="right">0,11 mg <tr> <td>Selen <td align="right">0,7 mcg </table> == Sorte == ===Kisela naranča === Kisela naranča se često koristi za proizvodnju [[marmelada|marmelade]] i likera, a koristi se i u [[farmacija|farmaceutskoj]] tehnologiji. Drugi nazivi su bigarada i seviljska naranča. Uzgaja se na području [[tropska klima|tropske]] i suptropske klime, u Kini i Indiji. Često se koristi u [[kuba]]nskoj kuhinji kao marinada za meso. Usplođe gorke naranče je sastavnica gorkih čajeva. Plodovi ove vrste nisu jestivi, te su manji i gorči nego u slatke naranče, a eterično ulje ima oporiji miris. ===Velika naranča === Velika naranča nastala je [[1820.]] [[mutacija|mutacijom]] u jednom voćnjaku u Brazilu. Mutacijom je nastao diploidni plod, u kojemu se manji plod nalazi unutar kore većeg ploda, i nema [[sjeme]]nke. Potom je velika naranča dovedena u Kaliforniju [[1870.]] nakon čega postaje popularna i širi se po svijetu. [[cvijet|Cvjetovi]] velike naranče nalikuju [[čovjek|ljudskom]] pupku. === Naranča valencija === Naranča valencija je sorta naranče koju je stvorio kalifornijski [[agronomija|agronom]] [[William Wolfskill]], na njegovu imanju Santa Ana. Ime dolazi od španjolskog grada [[Valencija|Valencije]], poznatom po odličnim narančama. Plod je prosječna promjera 2,7 - 3 cm (70 - 76 mm). Komercijalna žetvena sezona traje od ožujka do lipnja. Ove naranče su jedine u svijetu koje narastu za vrijeme ljeta. Prvenstveno se uzgajaju za proizvodnju soka. ===Crvena naranča === Crvena naranča sadrži [[pigment]] [[antocijanin]], pa je zbog toga crvene boje. Smatra se da je hibrid [[mandarina|mandarine]] i [[grejp]]a. Nema koštice i gorka je okusa. Sok joj je gorak i crvene boje te često se koristi za pravljenje [[koktel]]a. Koristi se također i za pravljenje sorbeta te za aromu [[pivo|piva]]. Obrok jedne crvene naranče sadrži 28% preporučenih dijetalnih vlakana, a ima više šećera nego slatka naranča. U nekim zemljama crvene naranče vide kao simbol [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusove smrti]]. === Naranča bergamot === Naranča bergamot je malen, kruškoliki mirisni agrum koji je dobio ime po talijanskom gradu [[Bergamo]], u čijoj se okolici uzgaja ta vrsta. Uzgaja se u Italiji, Brazilu i SAD-u, a potječe iz Francuske. Raste na malom [[drvo|drvetu]] u [[proljeće]]. Njegova esencijalna ulja koriste se u [[aromaterapija|aromaterapiji]] za pripremu parfema. Iako ima mnogo koristi, bergamot je fototoksičan, čini kožu osjetljivijom na [[UV zrake]], pa poslije nanošenja preparata s aromatičnim uljem bergamota se ne smije izlagati suncu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.makronova.com/article.aspx?partID=876 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. srpnja 2009. |archive-date=22. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081222200912/http://www.makronova.com/article.aspx?PartID=876 |url-status=dead }}</ref> === Jaffa === Jaffa je sorta naranče koja raste u [[Izrael]]u i suptropskoj regiji. Ima sladak okus i lijep miris. Svjetle je kore. Sazrijeva u proljeće. Po njoj su nazvani jaffa keksi. Ove naranče su jako popularne i u Velikoj Britaniji, gdje je [[Rikard I. Lavljeg Srca]] proveo zimu [[1191.]] među jaffa narančama za vrijeme [[križarski ratovi|križarskih ratova]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20101205115625/http://innvista.com/health/foods/fruits/oranvar.htm |archive-date=5. prosinca 2010. |access-date=22. srpnja 2009.}}</ref> == Povijest == Naranče potječu iz Indije i Kine, a neke vrste su vjerojatno nastale na sjeveroistoku [[Bangladeš]]a prije 7000 godina. Prije 16. stoljeća samo su kisele naranče rasle u [[Italija|Italiji]], gdje su se pojavile za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], oko [[150. pr. Kr.|150. g. prije Krista]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |title=Arhivirana kopija |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=4. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104140538/https://www.historyofthings.com/history-of-orange-fruit |url-status=dead }}</ref> Slatke naranče su u Italiju, Španjolsku, [[Portugal]] i [[Francuska|Francusku]] donijeli portugalski trgovci u 15. stoljeću. Potom su iz Europe naranče prenesene u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Australija|Australiju]] i [[Afrika|Afriku]]. == Tradicija i kultura == Stablo naranče je u mnogim kulturama simbol [[brak]]a i [[ljubav]]i. Naranče se ponekad nalaze na [[renesansa|renesansnim]] slikama bračnih parova. Na vjenčanjima mladenke često stavljaju narančin cvijet u kosu ili nose bukete od tih cvjetova na vjenčanju,<ref>http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:narana&catid=9:voe&Itemid=32</ref> a cvjetovi često služe i kao dekoracija na vjenčanim tortama. Na Siciliji se slika [[Djevica Marija|Djevice Marije]] ukrašava grančicama naranče. Narančin cvijet je državni cvijet [[Florida|Floride]]. Naranča je navodno sudjelovala u početku trojanskih ratova, jer je "zlatna jabuka" (''Hesperidum mala'') koju je Paris dao Afroditi vjerojatno bila naranča.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. srpnja 2009. |archive-date=20. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820001316/http://www.aromateka-eskulap.com/iframe-narancagorka.html |url-status=dead }}</ref> Prema mitologiji, jedan od 12 zadataka koje je [[Herkul (mitologija)|Herkul]]u zadao [[Euristej]] je bio da donese zlatne jabuke iz vrta Hesperida, sa stabla koje je čuvao [[zmaj]]. Zapisi o narančama na grčkim i rimskim freskama i u prvim japanskim pjesmama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310155202/http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/1488 |archive-date=10. ožujka 2016. |access-date=18. srpnja 2009.}}</ref> Izložba naranči na kinesku Novu godinu objavljuje želju za sreću i prosperitet tijekom sljedećih 12 mjeseci.<ref>“Aromaterapija za iscjeljivanje duha” Gabriel Mojay</ref> U [[feng shui]]u narančino stablo se smatra simbolom bogatstva i blagostanja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. svibnja 2010. |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910063350/http://www.feng-shui-dom.com/feng-shui-po-vrsti-srece/27/87-aktiviranje-jugoistoka.html |url-status=dead }}</ref> [[Malteška naranča]] potječe od dolaska [[Arapi|Arapa]] od [[870.]] do [[1090.]] Arapi su sadili naranče i uveli niz poljoprivrednih [[inovacija]], osobito u pitanjima [[navodnjavanje|navodnjavanja]] i [[žetva|žetve]]. == Koristi od naranče == [[File:Sevilleorangemarmalade.jpg|Marmelada od seviljskih naranača|150px|mini]] U Španjolskoj se osušeni cvjetovi naranče koriste za kuhanje [[čaj]]a. Drvo naranče koristi se kao rašpica za nokte. Ušećerena (kandirana) kora dodaje se kolačima. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] od narančine se kore radi desert [[arancini]]. Naranča se koristi u pripremi raznih jela. [[Pčele]] koje oprašuju narančin cvijet, mogu dati med koji ima blagi okus naranče. Arapi često koriste narančin cvijet u pripremi raznih jela.<ref>http://moja-kuhinja.com/svjetske-kuhinje/arapska-kuhinja.html</ref> Uz to, koristi se u pravljenju parfema. Naranče se često koriste u proizvodnji kozmetike. === Sok od naranče === {{glavni|Sok od naranče}} Od naranača se često proizvodi sok, čiji je najveći proizvođač [[Brazil]]. Gotovo 90% naranača se prerađuje u [[sok]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090726092432/http://hem.passagen.se/agroplac/agrum-citrus.htm |archive-date=26. srpnja 2009. |access-date=14. srpnja 2009.}}</ref> [[Sok od naranče]] je izvor vitamina C, kalija, folne kiseline i flavonoida, a sadrži najmanje 20 [[aminokiselina]]. [[PH]] vrijednost soka od naranče je obično 3,5.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=20. srpnja 2009. |archive-date=26. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826064558/http://www.britishsoftdrinks.com/htm/qa/AdditivesIngredients/acids/acids.htm |url-status=dead }}</ref> Od jedne naranče se najčešće dobije 90 grama soka. Proizvođači često dodaju u sok [[limunska kiselina|limunsku kiselinu]]. Sok od naranče je dobar za zdravlje, ali ako se pije na prazan želudac, može izazvati želučane probleme. Narančin sok se kao lijek primjenjuje od 10. stoljeća. === Jaffa-keksi === Narančin žele se nalazi u jaffa-keksima, koje je [[1927.]] vjerojatno stvorio John Langlands, tadašnji vlasnik tvrtke McVitie. Keksi su kružnog oblika, opseg im je 54 mm. Imaju tri sloja: [[biskvit]], narančin žele i [[čokolada|čokoladni]] preljev. Neki ih nazivaju kolačima, a neki keksima, pa se često pitaju kako bi se bolje trebali zvati. === Eterično ulje === Od naranača se pravi eterično ulje. Ono se dobiva na tri načina: tješnjenjem iz svježih plodova, parnom destilacijom iz svježeg usplođa i destilacijom nusprodukta, koji zaostaje prilikom industrijske proizvodnje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090309094206/http://tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/vitamini_i_minerali/07_08_1999_voce_s_puno_vitamina_c.html |archive-date=9. ožujka 2009. |access-date=20. srpnja 2009.}}</ref> Usplođe slatke naranče sadrži 1,5 - 2% eteričnog ulja kojem je glavna sastavnica [[limonen]] (96%). Već su drevne civilizacije poput poznavale neka umijeća korištenja narančinog eteričnog ulja. Djeluje fungicidno i baktericidno i tonizira rad srca. === Ljekovita svojstva === Naranča ima puno fitokemikalija, koje djeluju kao [[antioksidans]]i i pomažu uklanjanju stanica [[karcinom]]a. Poboljšava rad [[probavni sustav|probavnog sustava]], ali može kod osjetljivih osoba izazvati tegobe, ako se previše konzumira. Odlično djeluje protiv [[alergija]], upala i [[virus]]a. Također, pomaže radu [[imunološki sustav|imunološkog sustava]]. Znanstvena istraživanja Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja [[Commonwealth]]a (CSIRO) pokazuju, da jedan obrok citrusnog voća dnevno smanjuje rizik od [[moždani udar|moždanog udara]] za 19 %. Narančina kora pojačava apetit, te pomaže kod nadutosti i grčeva u [[želudac|želucu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527221708/http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/ljekovito_bilje/naranca_kora_aurantii_cortex |archive-date=27. svibnja 2008. |access-date=13. srpnja 2009.}}</ref> Naranče se često koriste kao osvježivač zraka. == Proizvodnja == {| class="wikitable" border="1" |- |Najbolji proizvođači <br />(milijuna tona)|| 2005 || 2008 || 2010 || 2011 || 2012 |- | Brazil || 17.85 || 18.54 || 18.50 || 19.81 || 18.01 |- | SAD || 8.39 || 9.14 || 7.48 || 8.08 || 8.17 |- | Kina || 2.7 || 4.2 || 5.0 || 5.84 || 6.50 |- | Indija || 3.31 || 4.86 || 5.97 || 4.57 || 5.00 |- | Meksiko || 4.11 || 4.30 || 4.05 || 4.08 || 3.67 |- | Španjolska || 2.38 || 3.41 || 3.11 || 2.82 || 2.93 |- | Egipat || 1.94 || 2.14 || 2.40 || 2.58 || 2.79 |- | Italija || 2.26 || 2.17 || 2.39 || 2.47 || 1.77 |- | Turska|| 1.45 || 1.43 || 1.71 || 1.73 || 1.66 |- | Južnoafrička || 1.25 || 1.52 || 1.41 || 1.50 || 1.613 |- | Indonezija || 2.21 || 2.47 || 2.03 || 1.82 || 1.611 |- | Pakistan || 1.72 || 1.61 || 1.51 || 1.39 || 1.43 |- | Iran || 2.25 || 2.62 || 1.50 || 1.41 || 1.29 |- ||'''Ukupno u svijetu''' || '''63.12''' || '''69.55''' || '''69.05''' || '''69.76''' || '''68.22''' |- |colspan=6|Izvor: <br />[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |title=FAO Statistics, 14 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140824201303/http://faostat3.fao.org/faostat-gateway/go/to/browse/Q/QC/E |archive-date=24. kolovoza 2014. |access-date=14. rujna 2014.}}</ref> |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Oranges and orange juice.jpg|Narančin sok Datoteka:Histoire et culture des orangers A. Risso et A. Poiteau. -- Paris Henri Plon, Editeur, 1872.jpg|Ilustracija naranče, Paris Henri Plon, [[1872.]] Datoteka:Citrus sinensis CloseupFlowerSolanadelPino.jpg|Cvjetovi naranče izbliza, [[Španjolska ]] Datoteka:Palacio de las Dueñas 003.jpg|Drvo naranče Datoteka:Picking an orange.JPG|Branje naranče </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] 2h271izuk67bx4lbiw2icedcku1cwmp 0 70939 7597813 7465665 2026-09-11T18:13:34Z MarkoK1984 247459 manji ispravci grešaka u tekstu 7597813 wikitext text/x-wiki {{Infokvir plivač | ime = Đurđica Bjedov {{medalje sport|Plivačica}} | slika = Đurđica Bjedov 2.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{DZ+X|SFRJ}}<br>{{DZ+X|HRV}} | stilovi = prsni | klub = | collegeteam = | datum_rođenja = [[5. travnja]] [[1947.]] | mjesto_rođenja = [[Split]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | težina = | nagrade = * 1968. Sportašica godine Sportskih novosti<br>* 1987. primljena je u [[Međunarodna Kuća slavnih vodenih športova|Kuću slavnih vodenih sportova]]. | medalje = {{Medalje vrh - u infookviru}} {{Medalje/Država| {{DZ+X|JUG}}}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[Plivanje na OI_1968.|Ciudad Mexico 1968.]] | 100 m prsno}} {{Medalje srebro | [[Plivanje na OI_1968.|Ciudad Mexico 1968.]] | 200 m prsno}} {{Medalje dno}} }} '''Đurđica "Đurđa" Bjedov''' ([[Split]], [[5. travnja]] [[1947.]]) [[hrvatska]] [[Plivanje|plivačica]], dvostruka osvajačica [[Olimpijske igre|olimpijske medalje]]. == Životopis == Ušla je u povijest kao jedina hrvatska plivačica osvajačica zlatne olimpijske medalje. To joj je pošlo za rukom na [[XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.|Olimpijskim igrama u Ciudad Mexicu 1968. godine]], nastupajući za tadašnju [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]]. Zlatnoj medalji na [[100 m prsno]] pridodala je i srebro s dvostruko dulje dionice. 1968. godine dnevni športski list [[Sportske novosti]] proglasio ju je za [[Sportaši godine Sportskih novosti|športašicu godine]]. Nakon plivačke karijere nastavila je s angažmanom u plivanju, ovaj put u ulozi trenera. Godine 1987. primljena je u [[Međunarodna Kuća slavnih vodenih športova|Kuću slavnih vodenih sportova]].<ref>[https://www.ishof.org/djurdjica-bjedov.html Bjedov on ISHOF-site]</ref> Njezina kći je [[Anamarija Petričević]], osvajačica europske zlatne medalje u [[Daljinsko plivanje|daljinskom plivanju]]. == Izvori == {{izvori}} == Povezani članci1 == * [[Dodatak:Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja|Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja]] <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici u plivanju - prsno 100 m žene}}{{Sportaši godine Sportskih novosti}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Bjedov, Đurđica}} [[Kategorija:Hrvatski plivači]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u plivanju]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Plivanje u Splitu]] dwyx0vi2k3m30w9zei1pgxmwkr4zct1 7597815 7597813 2026-09-11T18:13:55Z MarkoK1984 247459 7597815 wikitext text/x-wiki {{Infokvir plivač | ime = Đurđica Bjedov {{medalje sport|Plivačica}} | slika = Đurđica Bjedov 2.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{DZ+X|SFRJ}}<br>{{DZ+X|HRV}} | stilovi = prsni | klub = | collegeteam = | datum_rođenja = [[5. travnja]] [[1947.]] | mjesto_rođenja = [[Split]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | težina = | nagrade = * 1968. Sportašica godine Sportskih novosti<br>* 1987. primljena je u [[Međunarodna Kuća slavnih vodenih športova|Kuću slavnih vodenih sportova]]. | medalje = {{Medalje vrh - u infookviru}} {{Medalje/Država| {{DZ+X|JUG}}}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[Plivanje na OI_1968.|Ciudad Mexico 1968.]] | 100 m prsno}} {{Medalje srebro | [[Plivanje na OI_1968.|Ciudad Mexico 1968.]] | 200 m prsno}} {{Medalje dno}} }} '''Đurđica "Đurđa" Bjedov''' ([[Split]], [[5. travnja]] [[1947.]]) bivša [[hrvatska]] [[Plivanje|plivačica]], dvostruka osvajačica [[Olimpijske igre|olimpijske medalje]]. == Životopis == Ušla je u povijest kao jedina hrvatska plivačica osvajačica zlatne olimpijske medalje. To joj je pošlo za rukom na [[XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.|Olimpijskim igrama u Ciudad Mexicu 1968. godine]], nastupajući za tadašnju [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]]. Zlatnoj medalji na [[100 m prsno]] pridodala je i srebro s dvostruko dulje dionice. 1968. godine dnevni športski list [[Sportske novosti]] proglasio ju je za [[Sportaši godine Sportskih novosti|športašicu godine]]. Nakon plivačke karijere nastavila je s angažmanom u plivanju, ovaj put u ulozi trenera. Godine 1987. primljena je u [[Međunarodna Kuća slavnih vodenih športova|Kuću slavnih vodenih sportova]].<ref>[https://www.ishof.org/djurdjica-bjedov.html Bjedov on ISHOF-site]</ref> Njezina kći je [[Anamarija Petričević]], osvajačica europske zlatne medalje u [[Daljinsko plivanje|daljinskom plivanju]]. == Izvori == {{izvori}} == Povezani članci1 == * [[Dodatak:Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja|Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja]] <div class="Boxmerge">{{OI pobjednici u plivanju - prsno 100 m žene}}{{Sportaši godine Sportskih novosti}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Bjedov, Đurđica}} [[Kategorija:Hrvatski plivači]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u plivanju]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Plivanje u Splitu]] tuvbrnc6uy8yb8dxr511wcdjndjwyv3 0 71134 7597973 7543281 2026-09-12T11:25:00Z Phazd 116068 /* vrh */ malo jasnije, gramatika 7597973 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2010.}} [[Datoteka:Abortion Laws.svg|mini|350px|Pravni status pobačaja u svijetu:<br> {{obojani okvir|#3465a4}} Legalno na zahtjev<br> {{obojani okvir|#73d216}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], [[Zdravlje|zdravlja]], [[Silovanje|silovanja]], fetalnih nedostataka i/ili socijalno-ekonomskih faktora<br> {{obojani okvir|#edd400}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja, silovanja i/ili fetalnih nedostataka<br> {{obojani okvir|#c17d11}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja i/ili silovanja<br> {{obojani okvir|#f57900}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja i/ili zdravlja<br> {{obojani okvir|#c61769}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja i/ili rizik invaliditeta [[fetus]]a<br> {{obojani okvir|#cc0000}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke<br> {{obojani okvir|#2e3436}} Ilegalno bez iznimaka<br> {{obojani okvir|#b9b9b9}} Nema informacija]] '''Pobačaj''' ili '''abortus'''<ref>{{Citiranje weba|title=abortus|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1dk&keyword=abortus|url-status=live|access-date=2026-01-27|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> je prekid [[Trudnoća|trudnoće]] uklanjanjem ili izbacivanjem [[Zametak|zametka]] ili [[Plod (medicina)|ploda]].<ref>{{cite web|last1=Rao|first1=Radhika|date=2016|title=Abortion|url=https://oxcon.ouplaw.com/display/10.1093/law:mpeccol/law-mpeccol-e67|access-date=27 September 2024|website=Oxford Constitutional Law|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/law:mpeccol/e67.013.67}}</ref> Sam pojam obično se odnosi na izazvani pobačaj<ref>{{cite web |title=abortion |url=http://www.oed.com/view/Entry/503?rskey=TpobDi&result=1#eid |url-access=subscription |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200819111414/https://www.oed.com/start;jsessionid=5BD236F54839DEEFCB6B4A7FEBB47BF4?authRejection=true&url=%2Fview%2FEntry%2F503%3Frskey%3DTpobDi%26result%3D1#eid |archive-date=19 August 2020 |access-date=5 April 2019 |website=Oxford English Dictionary}}</ref><ref name="OED">{{cite web |title=Abortion (noun) |url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/abortion |archive-url=https://web.archive.org/web/20180528131142/https://en.oxforddictionaries.com/definition/abortion |archive-date=28 May 2018 |access-date=8 June 2018 |publisher=Oxford Living Dictionaries |quote=''[mass noun]'' The deliberate termination of a human pregnancy, most often performed during the first 28 weeks of pregnancy}}</ref> ili namjerne pokušaje prekida trudnoće. Pobačaj koji se dogodi bez ljudske intervencije naziva se spontanim pobačajem, a doživi ga 30 – 40 % trudnica.<ref name="John2012">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PA438|title=The Johns Hopkins Manual of Gynecology and Obstetrics|date=2012|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-1-4511-4801-5|edition=4|pages=438–439|archive-url=https://web.archive.org/web/20170910181311/https://books.google.com/books?id=4Sg5sXyiBvkC&pg=PA438|archive-date=September 10, 2017|url-status=live}}</ref><ref name="NIH2013Epi">{{cite web|date=2013-07-15|title=How many people are affected by or at risk for pregnancy loss or miscarriage?|url=http://www.nichd.nih.gov/health/topics/pregnancyloss/conditioninfo/Pages/risk.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093633/http://www.nichd.nih.gov/health/topics/pregnancyloss/conditioninfo/Pages/risk.aspx|archive-date=April 2, 2015|access-date=14 March 2015|website=NICHD}}</ref> Razlozi za izvođenje pobačaja često su vezani uz [[planiranje obitelji]].<ref name="bankole98">{{cite journal|vauthors=Bankole A, Singh S, Haas T|date=September 1998|title=Reasons Why Women Have Induced Abortions: Evidence from 27 Countries|url=http://www.guttmacher.org/pubs/journals/2411798.html|url-status=live|journal=International Family Planning Perspectives|volume=24|issue=3|pages=117–127, 152|doi=10.2307/3038208|jstor=3038208|archive-url=https://web.archive.org/web/20060117191716/http://www.guttmacher.org/pubs/journals/2411798.html|archive-date=17 January 2006|quote=Worldwide, the most commonly reported reason women cite for having an abortion is to postpone or stop childbearing. The second most common reason—socioeconomic concerns—includes disruption of education or employment; lack of support from the father; desire to provide schooling for existing children; and poverty, unemployment or inability to afford additional children. In addition, relationship problems with a husband or partner and a woman's perception that she is too young constitute other important categories of reasons. Women's characteristics are associated with their reasons for having an abortion: With few exceptions, older women and married women are the most likely to identify limiting childbearing as their main reason for abortion. - Conclusions - Reasons women give for why they seek abortion are often far more complex than simply not intending to become pregnant; the decision to have an abortion is usually motivated by more than one factor.}}</ref><ref name="Chae_2017">{{cite journal|last1=Chae|first1=Sophia|last2=Desai|first2=Sheila|last3=Crowell|first3=Marjorie|last4=Sedgh|first4=Gilda|date=2017-10-01|title=Reasons why women have induced abortions: a synthesis of findings from 14 countries|journal=[[Contraception (journal)|Contraception]]|volume=96|issue=4|pages=233–241|doi=10.1016/j.contraception.2017.06.014|pmc=5957082|pmid=28694165|quote=In most countries, the most frequently cited reasons for having an abortion were socioeconomic concerns or limiting childbearing. With some exceptions, little variation existed in the reasons given by women's sociodemographic characteristics. Data from three countries where multiple reasons could be reported in the survey showed that women often have more than one reason for having an abortion.|doi-access=free}}</ref><ref name="guttmacher">{{cite web|year=1997|title=The limitations of U.S. statistics on abortion|url=http://www.guttmacher.org/pubs/ib14.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120404080239/http://www.guttmacher.org/pubs/ib14.html|archive-date=4 April 2012|work=Issues in Brief|publisher=The Guttmacher Institute|location=New York}}</ref> Drugi razlozi uključuju majčino zdravlje, financijske tegobe, nasilje u obitelji, nedostatak potpore, osjećaj majke da je premlada, želju za dovršetkom obrazovanja ili napretkom u karijeri, ili manjak mogućnosti odnosno želje za odgajanjem djeteta začetog prilikom [[Silovanje|silovanja]] ili [[Incest|incesta]].<ref name="bankole98"/><ref name="guttmacher"/><ref name=":5">{{cite journal|last=Stotland|first=Nada L|author-link=Nada Stotland|date=July 2019|title=Update on Reproductive Rights and Women's Mental Health|journal=The Medical Clinics of North America|volume=103|issue=4|pages=751–766|doi=10.1016/j.mcna.2019.02.006|pmid=31078205|s2cid=153307516}}</ref> <!--Metode i sigurnost --> Kada ga se izvodi zakonito, izazvani je pobačaj u razvijenim zemljama jedan od najsigurnijih medicinskih postupaka.<ref name="lancet-grimes" >{{cite journal | vauthors = Grimes DA, Benson J, Singh S, Romero M, Ganatra B, Okonofua FE, Shah IH | title = Unsafe abortion: the preventable pandemic | journal = Lancet | volume = 368 | issue = 9550 | pages = 1908–1919 | date = November 25, 2006 | pmid = 17126724 | doi = 10.1016/S0140-6736(06)69481-6 | url = https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69481-6/fulltext | s2cid = 6188636 | url-access = subscription | access-date = 8 June 2023 | archive-date = 3 April 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230403232414/https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69481-6/fulltext | url-status = live |quote=Unsafe abortion is a persistent, preventable pandemic.{{nbsp}}[...] By contrast, legal abortion in industrialised nations has emerged as one of the safest procedures in contemporary medical practice, with minimum morbidity and a negligible risk of death.}}</ref><ref name="Ray2014">{{cite journal | vauthors = Raymond EG, Grossman D, Weaver MA, Toti S, Winikoff B | title = Mortality of induced abortion, other outpatient surgical procedures and common activities in the United States | journal = Contraception | volume = 90 | issue = 5 | pages = 476–479 | date = November 2014 | pmid = 25152259 | doi = 10.1016/j.contraception.2014.07.012 | quote = Results: The abortion-related mortality rate in 2000–2009 in the United States was 0.7 per 100,000 abortions. Studies in approximately the same years found mortality rates of 0.8-1.7 deaths per 100,000 plastic surgery procedures, 0-1.7 deaths per 100,000 dental procedures, 0.6-1.2 deaths per 100,000 marathons run and at least 4 deaths among 100,000 cyclists in a large annual bicycling event. The traffic fatality rate per 758 vehicle miles traveled by passenger cars in the United States in 2007-2011 was about equal to the abortion-related mortality rate. Conclusions: The safety of induced abortion as practiced in the United States for the past decade met or exceeded expectations for outpatient surgical procedures and compared favorably to that of two common nonmedical voluntary activities. }}</ref> Suvremene metode izazivanja pobačaja uključuju [[#Medikamentozni pobačaj|lijekove]] ili [[#Kirurški pobačaj|operaciju]].<ref name=":0">{{cite journal|vauthors=Zhang J, Zhou K, Shan D, Luo X|date=May 2022|title=Medical methods for first trimester abortion|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2022|issue=5|doi=10.1002/14651858.CD002855.pub5|pmc=9128719|pmid=35608608|article-number=CD002855}}</ref> Prema dostupnim podatcima, uporaba [[Mifepriston|mifepristona]] (RU-486) s [[Prostaglandin|prostaglandinom]] u prvom i drugom tromjesečju jednako je siguran i učinkovit kao operacija.<ref name=":0"/><ref name="Kapp2013">{{cite journal|vauthors=Kapp N, Whyte P, Tang J, Jackson E, Brahmi D|date=September 2013|title=A review of evidence for safe abortion care|journal=Contraception|volume=88|issue=3|pages=350–363|doi=10.1016/j.contraception.2012.10.027|pmid=23261233}}</ref> Pobačaj izazvan lijekovima koje pacijent uzima sâm vrlo je učinkovit i siguran tijekom prvog tromjesečja.<ref name="WHO-SHR">{{cite web|date=2021-11-19|title=Self-management Recommendation 50: Self-management of medical abortion in whole or in part at gestational ages < 12 weeks (3.6.2) - Abortion care guideline|url=https://srhr.org/abortioncare/chapter-3/service-delivery-options-and-self-management-approaches-3-6/self-management-recommendation-50-self-management-of-medical-abortion-in-whole-or-in-part-at-gestational-ages-12-weeks-3-6-2/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629195513/https://srhr.org/abortioncare/chapter-3/service-delivery-options-and-self-management-approaches-3-6/self-management-recommendation-50-self-management-of-medical-abortion-in-whole-or-in-part-at-gestational-ages-12-weeks-3-6-2/|archive-date=29 June 2022|access-date=2023-09-21|website=WHO Department of Sexual and Reproductive Health and Research|language=en-US}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Moseson H, Jayaweera R, Raifman S, Keefe-Oates B, Filippa S, Motana R, Egwuatu I, Grosso B, Kristianingrum I, Nmezi S, Zurbriggen R, Gerdts C | display-authors = 6 | title = Self-managed medication abortion outcomes: results from a prospective pilot study | journal = Reproductive Health | volume = 17 | issue = 1 | article-number = 164 | date = October 2020 | pmid = 33109230 | pmc = 7588945 | doi = 10.1186/s12978-020-01016-4 |doi-access=free |issn=1742-4755 }}</ref><ref>{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Moseson H, Jayaweera R, Egwuatu I, Grosso B, Kristianingrum IA, Nmezi S, Zurbriggen R, Motana R, Bercu C, Carbone S, Gerdts C|date=January 2022|title=Effectiveness of self-managed medication abortion with accompaniment support in Argentina and Nigeria (SAFE): a prospective, observational cohort study and non-inferiority analysis with historical controls|journal=The Lancet. Global Health|volume=10|issue=1|pages=e105–e113|doi=10.1016/S2214-109X(21)00461-7|pmc=9359894|pmid=34801131}}</ref> Najčešći kirurški zahvat uključuje [[Dilatacija i evakuacija|dilataciju]] [[Grlić maternice|grlića maternice]] i uporabu [[Vakuumska aspiracija|uređaja za isisavanje]].<ref>{{cite news |title=Abortion – Women's Health Issues |url=https://www.merckmanuals.com/home/women-s-health-issues/family-planning/abortion |website=Merck Manuals Consumer Version |access-date=12 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713183550/https://www.merckmanuals.com/home/women-s-health-issues/family-planning/abortion |archive-date=13 July 2018 |url-status=live }}</ref> [[Kontracepcijska sredstva]] poput [[Kontracepcijske tablete|tableta]] ili [[Kontracepcijska spirala|spirale]] mogu se koristiti odmah poslije pobačaja.<ref name="Kapp2013"/> Ako ga majka želi i ako se izvodi zakonito i sigurno, pobačaj ne uzrokuje dugoročne psihičke niti fizičke probleme.<ref name="BMJ2014">{{cite journal|vauthors=Lohr PA, Fjerstad M, Desilva U, Lyus R|year=2014|title=Abortion|journal=BMJ|volume=348|doi=10.1136/bmj.f7553|article-number=f7553|s2cid=220108457}}</ref> S druge strane, nesigurni pobačaji koje izvodi nestručna osoba uz pomoć opasnih instrumenata i u nesanitarnom okruženju godišnje uzrokuju {{Broj|22 000}} – {{Broj|44 000}} smrti te 6,9 milijuna prijema u bolnicu<ref>{{cite web |date=2018-03-01 |title=Induced Abortion Worldwide {{!}} Guttmacher Institute |url=https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide |archive-url=https://web.archive.org/web/20180301060904/https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide |archive-date=2018-03-01 |access-date=2023-06-23 |website=Guttmacher.org}}</ref> – to predstavlja 5 – {{n|13|%}} svih [[Trudnička smrt|trudničkih smrti]], osobito u slabije razvijenim zemljama.<ref name="WHO-preventing-unsafe">{{cite web |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preventing-unsafe-abortion |title=Preventing unsafe abortion |publisher=World Health Organization|access-date=6 August 2019 |archive-date=23 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190823190843/https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preventing-unsafe-abortion |url-status=live }}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] objavila je: »pristup zakonitom i sigurnom pobačaju uz sveobuhvatnu njegu, uključujući [[Poslijepobačajna njega|poslijepobačajnu njegu]], ključan je za dostizanje najviše moguće razine spolnog i reproduktivnog zdravlja«.<ref>{{cite web|title=Abortion| url=https://www.who.int/health-topics/abortion#tab=tab_1| access-date=2021-04-14| website=www.who.int| language=en| archive-date=6 May 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210506092947/https://www.who.int/health-topics/abortion#tab=tab_1}}</ref> Podatci javnog zdravstva pokazali su da siguran pobačaj, kada je legalan i dostupan, umanjuje rizik za trudničku smrt.<ref>{{cite journal | vauthors = Faúndes A, Shah IH | title = Evidence supporting broader access to safe legal abortion | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics | volume = 131 | issue = Suppl 1 | pages = S56–S59 | date = October 2015 | pmid = 26433508 | doi = 10.1016/j.ijgo.2015.03.018 | series = World Report on Women's Health 2015: The unfinished agenda of women's reproductive health | doi-access = free | quote = A strong body of accumulated evidence shows that the simple means to drastically reduce unsafe abortion-related maternal deaths and morbidity is to make abortion legal and institutional termination of pregnancy broadly accessible.{{nbsp}}[...] [C]riminalization of abortion only increases mortality and morbidity without decreasing the incidence of induced abortion, and that decriminalization rapidly reduces abortion-related mortality and does not increase abortion rates. }}</ref><ref>{{cite journal | first1= Su Mon |last1= Latt |first2=Allison |last2= Milner|author-link2= Allison Milner| last3= Kavanagh |first3= Anne | title = Abortion laws reform may reduce maternal mortality: an ecological study in 162 countries | journal = BMC Women's Health | volume = 19 | issue = 1 | article-number = 1 | date = January 2019 | pmid = 30611257 | pmc = 6321671 | doi = 10.1186/s12905-018-0705-y |doi-access=free }}</ref> <!-- Epidemiologija --> Oko 73 milijuna pobačaja izvodi se svake godine diljem svijeta,<ref>{{cite web |title=Abortion |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/abortion |access-date=2022-09-21 |website=www.who.int |language=en |archive-date=21 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921025025/https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/abortion |url-status=live }}</ref> a 45 % njih nije sigurno.<ref>{{cite web| title=Worldwide, an estimated 25 million unsafe abortions occur each year| url=https://www.who.int/mediacentre/news/releases/2017/unsafe-abortions-worldwide/en/|publisher=World Health Organization| access-date=29 September 2017|date=28 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929131145/http://who.int/mediacentre/news/releases/2017/unsafe-abortions-worldwide/en/| archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Stope pobačaja nisu se znatno mijenjale od 2003. do 2008. godine,<ref name="Sedgh 2012">{{cite journal | vauthors = Sedgh G, Singh S, Shah IH, Ahman E, Henshaw SK, Bankole A | title = Induced abortion: incidence and trends worldwide from 1995 to 2008 | journal = Lancet | volume = 379 | issue = 9816 | pages = 625–632 | date = February 2012 | pmid = 22264435 | doi = 10.1016/S0140-6736(11)61786-8 | url = http://www.guttmacher.org/pubs/journals/Sedgh-Lancet-2012-01.pdf | url-status = live | quote = Because few of the abortion estimates were based on studies of random samples of women, and because we did not use a model-based approach to estimate abortion incidence, it was not possible to compute confidence intervals based on standard errors around the estimates. Drawing on the information available on the accuracy and precision of abortion estimates that were used to develop the subregional, regional, and worldwide rates, we computed intervals of certainty around these rates (webappendix). We computed wider intervals for unsafe abortion rates than for safe abortion rates. The basis for these intervals included published and unpublished assessments of abortion reporting in countries with liberal laws, recently published studies of national unsafe abortion, and high and low estimates of the numbers of unsafe abortion developed by WHO. | s2cid = 27378192 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120206043854/http://www.guttmacher.org/pubs/journals/Sedgh-Lancet-2012-01.pdf | archive-date = 6 February 2012 }}</ref> no tome je prethodilo razdoblje od 20 godina kada su se stope smanjivale, čemu je uzrok bilo dostupnije planiranje obitelji i kontracepcija.<ref name="worldtrends2007">{{cite journal | vauthors = Sedgh G, Henshaw SK, Singh S, Bankole A, Drescher J | title = Legal abortion worldwide: incidence and recent trends | journal = International Family Planning Perspectives | volume = 33 | issue = 3 | pages = 106–116 | date = September 2007 | pmid = 17938093 | doi = 10.1363/3310607 | url = http://www.guttmacher.org/pubs/journals/3310607.html | url-status = live | doi-access = free | archive-url = https://web.archive.org/web/20090819122933/http://www.guttmacher.org/pubs/journals/3310607.html | archive-date = 19 August 2009 }}</ref> Godine 2018. 37 % žena u svijetu imalo je pristup zakonitom pobačaju koji nije zahtijevao obavezno obrazloženje.<ref name=Gutt_2018_fact >{{cite web | url=https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide | title=Induced Abortion Worldwide | work=[[Guttmacher Institute]] | date=2018-03-01 | access-date=2020-02-21 | quote=Of the world's 1.64 billion women of reproductive age, 6% live where abortion is banned outright, and 37% live where it is allowed without restriction as to reason. Most women live in countries with laws that fall between these two extremes. | archive-date=23 February 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200223022612/https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide | url-status=live }}</ref> Države se razlikuju po tome koliko kasno u trudnoći dopuštaju pobačaj.<ref name=IJGO10>{{cite journal | vauthors = Culwell KR, Vekemans M, de Silva U, Hurwitz M, Crane BB | title = Critical gaps in universal access to reproductive health: contraception and prevention of unsafe abortion | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics | volume = 110 | issue = Suppl | pages = S13–S16 | date = July 2010 | pmid = 20451196 | doi = 10.1016/j.ijgo.2010.04.003 | s2cid = 40586023 }}</ref> Stope pobačaja slične su u državama koje ga ograničuju i u onima koje ga čine šire dostupnim. To je, međutim, dijelom posljedica toga što države koje ograničuju pobačaj imaju više stope [[neželjena trudnoća|neželjene trudnoće]].<ref>{{cite web|date=2020-05-28| title=Unintended Pregnancy and Abortion Worldwide| url=https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide|access-date=2021-03-09|website=Guttmacher Institute| language=en| archive-date=23 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200223022612/https://www.guttmacher.org/fact-sheet/induced-abortion-worldwide|url-status=live | quote=Abortion is sought and needed even in settings where it is restricted—that is, in countries where it is prohibited altogether or is allowed only to save the women's life or to preserve her physical or mental health. Unintended pregnancy rates are highest in countries that restrict abortion access and lowest in countries where abortion is broadly legal. As a result, abortion rates are similar in countries where abortion is restricted and those where the procedure is broadly legal (i.e., where it is available on request or on socioeconomic grounds).}}</ref> <!-- Društvo i kultura --> Od 1973. godine zamjećuje se sve šira dostupnost zakonitog pobačaja u svijetu,<ref>{{cite web |last=Staff |first=F. P. |date=2022-06-24 |title=Roe Abolition Makes U.S. a Global Outlier |url=https://foreignpolicy.com/2022/06/24/roe-v-wade-overturned-global-abortion-laws/ |access-date=2023-10-20 |website=Foreign Policy |language=en-US |archive-date=24 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220624181307/https://foreignpolicy.com/2022/06/24/roe-v-wade-overturned-global-abortion-laws/ |url-status=live }}</ref> no i dalje se vode rasprave na temelju moralnih, vjerskih, etičkih i zakonskih stavova prema pobačaju.<ref>{{cite book| veditors = Nixon F | vauthors = Paola A, Walker R, LaCivita L |title=Medical ethics and humanities|date=2010|publisher=Jones and Bartlett Publishers|location=Sudbury, MA| isbn=978-0-7637-6063-2|page=249|url=https://books.google.com/books?id=9pM2pw-2wl4C&pg=PA249|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170906191717/https://books.google.com/books?id=9pM2pw-2wl4C&pg=PA249|archive-date=6 September 2017| ol=13764930W}}</ref><ref>{{cite journal| vauthors = Johnstone MJ |title=Bioethics a nursing perspective| journal=Confederation of Australian Critical Care Nurses Journal| volume=3|issue=4|pages=24–30|date=2009| publisher=Churchill Livingstone/Elsevier|location=Sydney, NSW| isbn=978-0-7295-7873-8|edition=5th| url=https://books.google.com/books?id=EG-Yg1xDYakC&pg=PA228| quote=Although abortion has been legal in many countries for several decades now, its moral permissibilities continues to be the subject of heated public debate.| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20170906191717/https://books.google.com/books?id=EG-Yg1xDYakC&pg=PA228|archive-date=6 September 2017| pmid=2129925}}</ref> Oni koji se [[Pro-life pokret|protive pobačaju]] obično drže da je zametak ili fetus ljudsko biće koje ima [[pravo na život]], a pobačaj zato smatraju [[ubojstvo]]m.<ref>{{cite news | vauthors = Driscoll M |author-link= Mark Driscoll| title=What do 55 million people have in common? |publisher=Fox News |date=18 October 2013 |access-date=2 July 2014 |url=https://www.foxnews.com/opinion/what-do-55-million-people-have-in-common/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140831022138/http://www.foxnews.com/opinion/2013/10/18/what-do-55-million-people-have-in-common/ |archive-date=31 August 2014 }}</ref><ref>{{cite news | vauthors = Hansen D |title=Abortion: Murder, or Medical Procedure? |work=The Huffington Post |date=18 March 2014 |access-date=2 July 2014 |url=https://www.huffingtonpost.com/dale-hansen/abortion-murder-or-medica_b_4986637.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714230359/http://www.huffingtonpost.com/dale-hansen/abortion-murder-or-medica_b_4986637.html |archive-date=14 July 2014 }}</ref> Oni koji zagovaraju zakonit pobačaj obično drže da je on [[reproduktivna prava|reproduktivno pravo]] žena.<ref>{{cite book| vauthors = Sifris RN |title=Reproductive freedom, torture and international human rights: challenging the masculinisation of torture|date=2013|publisher=Taylor & Francis |location=Hoboken, NJ|isbn=978-1-135-11522-7|oclc=869373168|page=3|url=https://books.google.com/books?id=9pVWAgAAQBAJ&pg=PA3|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015195038/https://books.google.com/books?id=9pVWAgAAQBAJ&pg=PA3|archive-date=15 October 2015}}</ref> Drugi smatraju da je zakonit i dostupan pobačaj poželjna mjera [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]].<ref>{{cite book| first= Elisabeth |last=Åhman |title=Unsafe abortion: Global and regional estimates of the incidence of unsafe abortion and associated mortality in 2003| date=2007| publisher=World Health Organization| isbn=978-92-4-159612-1| edition=5th| url=https://www.who.int/reproductivehealth/publications/unsafe_abortion/9789241596121/en/|access-date=24 March 2018| archive-url=https://web.archive.org/web/20180407131435/http://www.who.int/reproductivehealth/publications/unsafe_abortion/9789241596121/en/| archive-date=7 April 2018}}</ref> [[Zakon o pobačaju|Zakoni o pobačaju]] i mišljenja o zahvatu razlikuju se diljem svijeta. U nekim je državama pobačaj zakonit i žene imaju pravo odlučiti se za njega.<ref>Fabiola Sanchez, Megan Janetsky, ''[https://apnews.com/article/mexico-abortion-decriminalize-d87f6edbdf68c2e6c8f5700b3afd15de Mexico decriminalizes abortion, extending Latin American trend of widening access to procedure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230906235527/https://apnews.com/article/mexico-abortion-decriminalize-d87f6edbdf68c2e6c8f5700b3afd15de |date=6 September 2023 }}'', Associated Press (AP), September 6, 2023</ref> U drugim je zemljama pobačaj zakonit samo u određenim slučajevima poput silovanja, incesta, [[fetalna mana|fetalne mane]], siromaštva i rizika za majčino zdravlje.<ref name="Dev98-07">{{cite journal |vauthors=Boland R, Katzive L |date=September 2008 |title=Developments in laws on induced abortion: 1998-2007 |url=http://www.guttmacher.org/pubs/journals/3411008.html |url-status=live |journal=International Family Planning Perspectives |volume=34 |issue=3 |pages=110–120 |doi=10.1363/3411008 |pmid=18957353 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007221828/http://www.guttmacher.org/pubs/journals/3411008.html |archive-date=7 October 2011 |doi-access=free}}</ref> Pobačaj se kroz povijest pokušao izvršiti [[abortifacijent|biljnim pripravcima]], oštrim instrumentima, [[fundalna masaža|silovitom masažom]] i drugim oblicima [[narodna medicina|narodne medicine]].<ref name="Management of Abortion, Chp 1">{{cite book |title=Management of Unintended and Abnormal Pregnancy |vauthors=Paul M, Lichtenberg ES, Borgatta L, Grimes DA, Stubblefield PG, Creinin MD, Joffe C |publisher=John Wiley & Sons |year=2009 |isbn=978-1-4443-1293-5 |edition=1st |location=Oxford |chapter=1. Abortion and medicine: A sociopolitical history |ol=15895486W |chapter-url=http://media.wiley.com/product_data/excerpt/62/14051769/1405176962.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119025652/http://media.wiley.com/product_data/excerpt/62/14051769/1405176962.pdf |archive-date=19 January 2012 |url-status=live}}</ref> == Vrste pobačaja == === Spontani pobačaj === Spontani pobačaj jest gubitak embrija ili [[fetus]]a zbog slučajne traume ili "prirodnih" uzroka prije 28. tjedna [[gestacija|gestacije]]. Razlikuju se rani spontani pobačaj (prije 16. tjedna trudnoće) i kasni spontani pobačaj (od 17. do 28. tjedna trudnoće). Ako žena ima dva i više spontana pobačaja tada se govori o habitualnim pobačajima. Uzroci spontanog pobačaja mogu biti anomalije zametka (npr. kromosomski poremećaji), anomalije spolnog sustava žene, hormonski poremećaji (poremećaj luteinske faze) i [[bolest]]i majke, i insuficijencija vrata maternice. [[Trudnoća]] koja završi između 28. i 37. tjedna gestacije ako rezultira živorođenim djetetom poznata je kao prijevremeni porod. Kada fetus umre u maternici nakon 28. tjedan trudnoće ili umre tijekom porođaja naziva se mrtvorođenče (zahvaljujući dostignućima moderne medicine kojima se omogućuje opstanak sve ranije rođene djece, granica za mrtvorođenče pomaknuta je na gestacijsku dob od 22. i više tjedana ili plod teži više od 500 grama ili plod čija je dužina [[tjeme]]-[[peta]] veća od 25&nbsp;cm). Prematurusi i mrtvorođenčad se ne svrstavaju pod spontane pobačaje iako se upotrebe tih termina ponekad preklapaju. Većina spontanih pobačaja događa se u ranoj trudnoći. Između 10 i 50% pobačaja završava klinički prepoznatim spontanim pobačajem.<ref>"Q&A: Miscarriage". BBC. 2002-08-06. http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/2176898.stm. Retrieved 2009-04-07.</ref> U većini slučajeva pobačaj se javlja tako rano u trudnoći, dok žena niti ne zna da je trudna. U jednoj studiji testirani su [[hormoni]] [[Ovulacija|ovulacije]] i hormoni trudnoće. Otkriveno je da je 61,9% zametaka pobačeno prije 12. tjedna trudnoće, a 91,7% tih pobačaja bilo je subkliničko, bez znanja trudne žene.<ref>Edmonds DK, Lindsay KS, Miller JF, Williamson E, Wood PJ (1982). "Early embryonic mortality in women". Fertil. Steril. 38 (4): 447–453. PMID 7117572.</ref> Rizik spontanog pobačaja naglo se smanjuje nakon 10. tjedna od posljednje [[Menstruacija|menstruacije]]. Rizik spontanog pobačaja veći je u onih žena kod kojih u povijesti bolesti postoji već nekoliko spontanih ili izazvanih pobačaja, onih sa sistemskim bolestima i starijih od 35 godina. Drugi uzroci mogu biti infekcije (bilo majke, bilo fetusa), imunološki odgovori ili ozbiljne sistemske bolesti. Spontani pobačaj može biti uzrokovan i slučajnom traumom. Namjerna trauma ili [[stres]] kojim se pokušava izazvati pobačaj smatra se namjernim pobačajem ili feticidom. [[Simptom]]i spontanog pobačaja ovise o trajanju trudnoće, a karakteristični su [[bol]] zbog kontrakcija maternice, [[krvarenje]], prsnuće [[vodenjak]]a i izlaženje ploda. Poseban oblik pobačaj je febrilini pobačaj koji se javlja zbog infekcije, a praćen je povišenom tjelesnom temperaturom, te se može komplicirati nastankom [[šok]]a. U liječenju spontanog pobačaja, u ranim fazama, mogu se koristiti [[hormon]]i, [[tokolitik|tokolitici]] (lijekovi koji smanjuju trudove) i [[antibiotik|antibiotici]] (kod febrilnih pobačaja) kako bi se održala trudnoća. Od općih mjera prilikom sumnje na spontani pobačaj, preporučuje se mirovanje žene i ležanje na lijevom boku. Određeni kirurški zahvati (serklaža insuficijentnog cerviksa) mogu spriječiti nastanak spontanog pobačaja. Pobačaj može biti potpun, kada zajedno s plodom izađe i posteljica, i nepotpun kada posteljica zaostane u [[materište|materištu]]. Kod potpunog pobačaja preporučeno je izvršiti eksploraciju materišta i uklanjanje eventualnih zaostalih dijelova maternice (obično posteljica ne izađe u cijelosti), a kod nepotpunog pobačaja evakuira se čitava [[posteljica]]. Nakon pobačaja potrebno je izvesti ekspolraciju materišta. ===Izazvani pobačaj=== Trudnoća se može namjerno prekinuti na mnoge načine. Izabrani način prekida trudnoće ovisi poglavito o gestacijskoj dobi [[embrij]]a ili [[fetus]]a, ali i o legalnosti, regionalnoj dostupnosti i sklonosti liječnika i pacijenta prema određenoj proceduri. Prema [[s:Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece|Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] iz [[1978.]] godine, a koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, prekid trudnoće do 10. tjedna od začeća (12. tjedan gestacije) može se izvršiti na zahtjev trudne [[Žena|žene]]. O zahtjevu za prekid trudnoće nakon 10. tjedna od začeća, na želju same trudnice ili na prijedlog [[liječnik]]a, ali uvijek uz pristanak trudnice, odlučuju odgovarajuće komisije pri bolničkim ustanovama, odnosno ginekološko-porodničkim odjelima, na temelju medicinskih, eugeničkih i pravno-etičkih indikacija. Razlozi za izvođenje pobačaja tipično su karakterizirani kao terapijski ili elektivni. Na terapijski se pobačaj prvenstveno misli kada ga se izvodi da bi se: * Sačuvao život trudnice;<ref>Roche, Natalie E. (2004). Therapeutic Abortion. Retrieved 2006-03-08.</ref> * Sačuvalo ženino mentalno i fizičko zdravlje; * Prekinulo trudnoću kojom bi se rodilo dijete s kongenitalnim poremećajima koji bi bili fatalni ili povezani sa značajnim morbiditetom; * Selektivno reducirao broj fetusa da bi se smanjio visoki rizik povezan s multiplom trudnoćom. == Metode izvođenja pobačaja == ===Kirurški pobačaj=== [[Datoteka:Vacuum-aspiration (single).svg|mini|Manualna vakuumska apsiracija - kirurški namjerni pobačaj, 6 tjedana nakon začeća. 1: ovojnica ploda, 2: ljudski embrij, 3: ovojnica maternice, 4, 5 i 6:instrumenti]] Gestacijska dob može odrediti koje metode izvođenja pobačaja izabrati. U prvih 12 tjedana sukcijska aspiracija ili vakuum najčešće su primjenjivane metode. Manualna vakuumska aspiracija (MVA) metoda je pobačaja koja se sastoji od odstranjenja fetusa ili embrija uz pomoć sukcije koristeći ručnu štrcaljku, dok električna vakuumaspiracija (EVA) koristi električnu pumpu. Tehnike su slične i razlikuju se u mehanizmu koji se koristi za primjenu sukcije, koliko se rano u trudnoći koriste i je li potrebna cervikalna dilatacija. MVA, još poznata kao mini sukcija ili menstrualna ekstrakcija može se koristiti u vrlo ranoj trudnoći i ne zahtjeva dilataciju cerviksa. Od 15. do 26. tjedna koristi se dilatacija i evakuacija koje se sastoje od širenja vrata maternice i pražnjenja maternice koristeći kirurške instrumente i sukciju. Dilatacija i kiretaža je druga najčešće korištena metoda pobačaja. To je standardna ginekološka procedura korištena zbog raznih razloga, uključujući pregled linije maternice zbog mogućih maligniteta, istrage nenormalnih krvarenja i pobačaja. Kiretaža se odnosi na čišćenje zidova maternice kiretom. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje ovaj postupak, koji se naziva još i oštra kiretaža, jedino kada je MVA nedostupna. Ova metoda se koristi u prvom tromjesečju trudnoće. Za izazivanje pobačaja u drugom tromjesečju moraju se koristiti druge metode. Preuranjeni porođaj može se izazvati prostaglandinima; oni se mogu kombinirati s iniciranjem hipertoničnih otopina u amnionsku tekućinu. Nakon 16. tjedna gestacije pobačaj se može izazvati i intaktnom dilatacijom i ekstrakcijom (IDX), koja se još naziva i intrauterina kranijalna dekompresija. Ona zahtjeva kiruršku dekompresiju glave fetusa prije evakuacije. IDX se ponekad zove i pobačaj djelomičnim porodom, što je zabranjeno u [[SAD]]-u. Pobačaj histerotomijom je sličan cerskom rezu i izvodi se u općoj anesteziji jer se smatra velikom abdominalnom operacijom. Zahtjeva manji rez nego kod carskog reza i koristi se kod kasnijih stadija trudnoće. Od 20. do 23. tjedna trudnoće kao prva faza kirurškog pobačaja može se koristiti injekcija za zaustavljanje fetalnog srca, da se osigura da se fetus ne rodi živ. ===Medikamentozni pobačaj=== [[Datoteka:Mifepristone structure.svg|mini|Strukturna formula mifepristina, koji se koristi za nekirurško izazivanje pobačaja]] Nekirurški pobačaj, poznatiji kao [[medikamentozni pobačaj]], učinkovit je u prvom tromjesječju trudnoće. U medicinsku upotrebu ušao je 1988.godine u Francuskoj, gdje je i sintetiziran RU 468 - mifepristone. Od 1992. koristi se u UK i Švedskoj, u SAD od 2000-te godine, a do danas u četrdesetak zemalja svijeta. Od 2005. godine mifepriston i misoprostol nalaze se listi esencijalnih lijekova SZO. Čini 10% svih pobačaja u SAD-u i [[Europa|Europi]]. Kombinirani režim uključuje metotrexat ili [[Mifepriston|mifepriston (RU-486)]] nakon čega slijedi [[prostaglandin]]. Kada se koristi unutar 49 dana gestacije, približno 92% žena, koje učine medicinski pobačaj ovim kombiniranim režimom, pobace bez kirurške intervencije. U slučajevima kada ne uspije medicinski pobačaj započet korištenjem kemijskih supstanci, koristi se vakuumska ili manualna aspiracija za kirurški završetak pobačaja. Indometacin može nepovoljno utjecati na učinak mifepristona.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=2128&to=Printable.ascx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2010. |archive-date=10. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610232846/http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=2128&to=Printable.ascx |url-status=dead }}</ref> [[Hitna kontracepcija]] koja se ponekad naziva i pilula "za dan poslije" uzima se u svrhu sprječavanja nastanka neželjene trudnoće, a ne izaziva pobačaj. Radi se o metodi [[kontracepcija|kontracepcije]] koja se uzima što je prije moguće nakon nezaštićenog ili djelomično zaštićenog spolnog odnosa, kao i u slučajevima zatajenja ili nepravilnog korištenja kontracepcije.<ref>http://hdhr.org/izdanja/ORALNA-HITNA-KONTRACEPCIJA.pdf</ref> Ako se pilula uzme u roku od 72 sata nakon spolnog odnosa, spriječit će se usadnja (inplantacija) oplođene jajne stanice u [[maternica|maternicu]], ako je došlo do [[začeće|zaćeća]]. Uspješnost abortivne pilule varira ovisno o proteklom vremenu nakon spolnog odnosa. Nuspojave su mučnine i poremetnja menstruacijskog ciklusa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/zdravlje-zene/pilula-za-dan-poslije-znate-li-dovoljno-o-hitnoj-kontracepciji/ |title=Pilula za dan poslije - znate li dovoljno o hitnoj kontracepciji? |date=2016-07-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-03-18}}</ref> === Druge metode === U povijesti se koristio velik broj [[Biljke|biljaka]] za koje se smatra da imaju abortificirajuća svojstva, primjerice [[vratić]] i [[gorska metvica]].{{ni}} Upotreba biljaka u takve svrhe može uzrokovati ozbiljne, čak i smrtonosne nuspojave, poput multiplog zatajivanja organa i liječnici ih ne preporučuju. Pobačaj se ponekad pokušava izazvati traumom na abdomenu. Stupanj primjene snage, ako je jak, može izazvati ozbiljne unutarnje ozljede bez nužnog uspjeha u izazivanju pobačaja. I slučajni i namjerni pobačaji ove vrste mogu se smatrati [[kazneno djelo|kriminalnom odgovornošću]] u mnogim zemljama. U [[Mjanmar]]u, [[Indonezija|Indoneziji]], [[Malezija|Maleziji]], [[Filipini]]ma i [[Tajland]]u postoji tradicija pokušaja pobačaja putem jake masaže trbuha. Prijavljene su mnoge metode samoinduciranog pobačaja, poput krivo korištenog [[misoprostol]]a i umetanja nekirurških pribora poput pletećih igala ili vješalica za odjeću u maternicu. Ove metode rijetko su zabilježene u razvijenim zemljama gdje je kirurški pobačaj legalan i dostupan. == Zdravstvena razmatranja == Rani kirurški pobačaj je jednostavna procedura koja je sigurnija od porođaja kada se učini prije 16. tjedna trudnoće. Metode pobačaja poput minimalno invazivnih procedura nose mali potencijal za ozbiljnije komplikacije. Rizik za komplikacije se može povećati ovisno o trajanju trudnoće. Žene tipično osjećaju minimalnu bol tijekom pobačaja u prvom trimestru. Godine [[1979.]] provedeno je istraživanje na 2299 pacijentica od kojih je 97% potvrdila da je doživjela neku vrstu boli.{{ni}} Pacijentice su rangirale tu bol kao slabiju od uhobolje i zubobolje, ali jače od [[Glavobolja|glavobolje]] i bolova u leđima. Tijekom kirurških procedura koriste se lokalni i opći [[Anestetik|anestetici]]. ====Mentalno zdravlje==== Znanstveni dokazi upućuju na zaključak da abortus nema negativni učinak na mentalno/psihičko zdravlje žena.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.guttmacher.org/sites/default/files/article_files/advisory-abortion-mental-health.pdf |title=Abortion and Mental Health |publisher=Guttmacher Institute}}</ref> U reviziji [[1990.]] Američka Psihološka Udruga (APA) zaključila je da su ozbiljne psihološke reakcije nakon pobačaja rijetke i da su u razini onih koje nastaju zbog stresa normalnog života. APA je revidirala i nadopunila svoje podatke u 8. mjesecu 2008. godine i ponovo je zaključila da pobačaj ne vodi povećanju problema mentalnog zdravlja. Od kolovoza 2008. godine ''Royall Collage of Psychiatrists'' u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] isto radi sistematičnu reviziju medicinske literature da bi modernizirao njihov stav o tom problemu. Studija iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] objavljena 2007. u časopisu ''Journal of Pediatrics and Neonatology'', koja je istraživala žene do 25 godina života, ustanovila je da mlade žene koje su imale pobačaj imaju znatno veću vjerojatnost za iskustvo kasnije [[Klinička depresija|depresije]], [[Samoubojstvo|samoubojstva]] ili zlouporabe [[Psihoaktivne droge|droga]] i lijekova, čak i kad su uzeli u obzir prijašnje psihičke probleme. Autori zaključuju da iako su dodatna istraživanja uvijek potrebna, više nema nikakve sumnje da pobačaj značajno utječe na zdravlje žena i njihovih [[obitelj]]i.<ref>https://archive.is/20121209173759/http://www.hkld.hr/news.php?extend.192 Hrvatsko katoličko liječničko društvo</ref> Prema studiji iz časopisa "BMC Psychiatry", na temelju istraživanja koja su uključivala 155 žena iz Južne Afrike koje su počinile dobrovoljni pobačaj, petina žena imala je [[simptom]]e koji zadovoljavaju kriterije za [[PTSP]] nakon tri mjeseca od pobačaja; te je broj žena s tegobama koje se vezuju uz PTSP porastao za 61% u usporedbi s podacima prije pobačaja.<ref>http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=z&acat=z&show=1&id=19694 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090331154356/http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva |date=31. ožujka 2009. }} Pliva zdravlje</ref> U časopisu "Medical Tribune", Stojanović je objavio istraživanje, u kojem je na temelju testiranja (Woodworth-Mathews-Test i Cornel Test), došao do zaključaka da prekid [[trudnoća|trudnoće]], znači i za udane i neudane žene duševnu traumu, koja može dovesti do [[Klinička depresija|depresija]] i očitovanja latentnih [[psihoza]].<ref>Pius Stössel:Duševne boli žena poslije pobačaja, Đakovo 2004., str. 159.</ref> Priscila J. Coleman 2011. objavljuje pregled u British Journal of Psychiatry većeg broja do tada provedenih istraživanja, iz kojih se dade izračunati da kod žena koje su bile podvrgnute induciranom pobačaju postoji 81% povećan rizik od mentalnih bolesti, u čemu je 10% u očitijoj vezi sa samim pobačajem.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Colleman |first=Priscila |title=Abortion and mental health: quantitative synthesis and analysis of research published 1995–2009 |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/E8D556AAE1C1D2F0F8B060B28BEE6C3D/S0007125000256353a.pdf/abortion_and_mental_health_quantitative_synthesis_and_analysis_of_research_published_19952009.pdf |year=2011 |journal=The British Journal of Psychiatry (2011) |accessdate=2019-03-18}}</ref> Već postojeći faktori u ženinu životu, poput emocionalne povezanosti s trudnoćom, manjak socijalne podrške, postojeće psihijatrijske bolesti i konzervativni pogledi na pobačaj povećavaju mogućnost negativnih osjećaja prema pobačaju. Protivnici pobačaja govore o posebnom stanju nazvanom [[post-pobačajni sindrom]] (Post abortion stress syndrome - PASS). Posljednjih godina, određen broj liječnika priznaje duševne povrede kao posljedice pobačaja<ref>Pius Stössel:Duševne boli žena poslije pobačaja, Đakovo 2004., str. 106.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/somatic-psychology/201010/post-abortion-stress-syndrome-pass-does-it-exist |title=Post Abortion Stress Syndrome (PASS) - Does It Exist? |author=Susanne Babbel, PhD |date=2010-10-25 |language=engleski |publisher=Psychology Todat |accessdate=2019-03-18}}</ref> i otvaraju se centri za pomoć ženama nakon pobačaja u Njemačkoj, SAD-u i dr. Pobornici prava na pobačaj protive se priznavanju takvog stanja kao medicinskog oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija ne priznaje taj koncept i nije uvrstila PASS kao zasebnu dijagnozu uz već priznati [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSD]]. Prema studiji Vilte Daugirdaite i dr. objavljenoj 2015. god., kod medicinski izazvanog pobačaja bilježe se posttraumatske tegobe u 64,5% slučajeva, koji broj unutar 12 mjeseci od pobačaja opada na 41%, a 33% pacijentica ima postraumatske tegobe i nakon 4 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Viltė Daugirdaitė, Olga van den Akker i Satvinder Purewal |title=Posttraumatic Stress and Posttraumatic Stress Disorder after Termination of Pregnancy and Reproductive Loss: A Systematic Review |url=https://www.hindawi.com/journals/jp/2015/646345/abs/ |year=2015 |journal=Journal of Pregnancy |accessdate=2019-03-18}}</ref> === Incidencija izazvanog pobačaja === Incidencija i razlozi za izazvani pobačaj variraju ovisno o regiji. Procijenjeno je da se približno 46 milijuna pobačaja obavi svake godine diljem svijeta. Od se toga 26 milijuna obavi u zemljama gdje je pobačaj legalan, a ostalih 20 milijuna se obavi u zemljama u kojima je postupak nelegalan. Neke zemlje poput [[Belgija|Belgije]] (11,2:100 poznatih trudnoća) i [[Nizozemska]] (10,6:100) imaju nisku stopu izazvanih pobačaja, dok ostali poput [[Rusija|Rusije]] (62,6:100) i [[Vijetnam]]a (43,7:100) imaju visoku stopu. Svjetski omjer jest 26 induciranih pobačaja naprema 100 poznatih trudnoća.<ref>Henshaw, Stanley K., Singh, Susheela, and Haas, Taylor. (1999). The Incidence of Abortion Worldwide. International Family Planning Perspectives, 25 (Supplement), 30–38.</ref> ===Prema gestacijskoj dobi i metodi=== Stopa pobačaja varira ovisno o stadiju trudnoće i izabranoj metodi pobačaja. U 2003. godini iz podataka sakupljenih iz područja SAD-a koja prate gestacijsku dob, pronađeno je da je 88,2% pobačaja obavljeno do 12. tjedna, 10,4% od 13. do 20. tjedna i 1,4% nakon 21 tjedna. 90,9% ih je obavljeno kiretažom (sukcijskom kiretažom, dilatacijom i kiretažom, dilatacijom i evakuacijom), 7,7% lijekovima (mifepriston), 0,4% intrauterinim usađivanjem (salina i prostaglandin) i 1% ostalim metodama (uključujući histerotomiju i histerektomiju).<ref>Strauss, L.T., Gamble, S.B., Parker, W.Y, Cook, D.A., Zane, S.B., and Hamdan, S. (November 24, 2006). Abortion Surveillance - United States, 2003. Morbidity and Mortality Weekly Report, 55 (11), 1–32. Retrieved May 10, 2007.</ref> ''Guttmacher Institute'' je procijenio da je [[2000.]] godine u SAD-u bilo 2200 intaktnih dilatacija i ekstrakcija. To se odnosi na 0,17% svih obavljenih pobačaja te godine. Slično, u Engleskoj i Walesu u 2006. godini 89% pobačaja obavljeno je do 12. tjedna, 9% od 13. do 19. tjedna, a 1,5% nakon 20. tjedna. 64% od tih je obavljeno vakuum aspiracijom, 6% dilatacijom i ekstrakcijom i 30% lijekovima. ====Prema osobnim i socijalnim faktorima==== Prema studiji iz 1998. godine provedenoj u 27 zemalja svijeta razlozi zbog kojih žene odluče prekinuti trudnoću jesu: * odgoda ili prekid odgajanja djeteta * zabrinutost zbog prekidanja posla ili obrazovanja * pitanja vezana uz financijsku stabilnost ili stabilnost u vezi * osjetna nezrelost.<ref>Bankole, Akinrinola, Singh, Susheela, and Haas, Taylor. (1998). Reasons Why Women Have Induced Abortions: Evidence from 27 Countries. International Family Planning Perspectives, 24 (3), 117–127 i 152.</ref> Studija iz 2004. godine u kojoj su američke žene u klinikama odgovarale na upitnik donijela je slične zaključke. U Finskoj i SAD-u zabrinutost zbog zdravstvenih rizika koji nastaju radi trudnoće nisu često navedeni faktor. Međutim, u Bangladešu, Indiji i Keniji zdravstvene brige su često navedene kao razlog za prekid trudnoće. Preglednom studijom iz 2004. godine u SAD-u nađeno je da je 1% žena zatrudnila tokom silovanja, 0.5% tokom incesta. Druga američka studija iz 2002. godine zaključila je da je 54% žena koje su abortirale koristile neku vrstu kontracepcije tokom začeća, a 46% nisu. Nepravilnu upotrebu prijavilo je 49% onih koji su koristili kondom i 76% onih koji su koristili kombinirale oralne pilule za kontracepciju. 42% onih koji su koristili kondom prijavilo je sklizanje ili pucanje kondoma. Guttmacher Institute procijenio je da većinu pobačaja napravi manjina žena, zato što manjina žena ima mnogo više stope neželjene trudnoće. Neke žene su se podvrgle pobačaju radi socijalnih pritisaka. To može uključivati stigmatizaciju nesposobne osobe, preferencija djece određenog [[spol]]a, neodobravanje samohranog majčinstva, nedovoljna ekonomska potpora obitelji, nedostatak pristupa ili odbijanje [[Kontracepcija|kontracepcije]] ili metode kontrole populacije (kao [[kineska politika jednog djeteta]]). Ovi faktori nekad mogu rezultirati prisilnim pobačajem ili pobačajem radi izbora spola [[Dijete|djeteta]]. == Povijest pobačaja == [[Datoteka:Da Vinci Studies of Embryos Luc Viatour.jpg|mini|Crteži [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] o ljudskom embriju i fetusu]] Povijest izazvanog pobačaja može se pratiti i do [[Antika|antičkog]] doba.<ref>Devereux, G. (1967). "A typological study of abortion in 350 primitive, ancient, and pre-industrial societies". in Harold Rosen. Abortion in America; medical, psychiatric, legal, anthropological, and religious considerations. Boston: Beacon Press. OCLC 187445.</ref> Postoje dokazi koji pretpostavljaju, da su se [[trudnoća|trudnoće]] prekidale na razne načine, uključujući primjenu abortificirajućih biljaka, upotreba oštrih pribora, primjena pritiska na abdomen i drugih metoda. <br> U [[Hipokrat]]ovim tekstovima stoje mnoge naznake o metodama pobačaja; u grčko doba, i ne manje u rimsko, pobačaj je bio općeprihvaćen zahvat: u to je doba infanticid, tj. djecoubojstvo (npr. izlaganjem hladnoći, ostavljanjem u divljini ili na nepristupačnom terenu isl.) bilo uobičajena metoda kontrole rasta [[obitelj]]i.{{ni}} [[Soranus]], grčki liječnik iz 2. stoljeća u svom djelu ''Gynaecology'' preporučio je ženama koje žele prekinuti svoju trudnoću da se bave teškom energetičkom vježbom, energičnim skakanjem, nošenjem teških predmeta, jahanjem [[životinja]]. Pripisao je isto tako i velik broj recepata za biljne kupke, pesare i puštanje [[krv]]i, ali je savjetovao da se ne koriste oštri instrumenti za izazivanje spontanog pobačaja zbog mogućnosti perforacije [[organ]]a.<ref>Lefkowitz, Mary R.; Maureen B. Fant (1992). Women's life in Greece & Rome: a source book in translation. Baltimore: Johns Hopkins University Press. {{ISBN|0-8018-4474-6}}. OCLC 25373320. http://www.stoa.org/diotima/anthology/wlgr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190531222453/http://www.stoa.org/diotima/anthology/wlgr/ |date=31. svibnja 2019. }}. Retrieved 2008-12-02.</ref> Vjerovalo se isto tako da se ''silphium'' (izumrla [[biljka]], vjerojatno srodnik današnjeg [[komorač]]a), osim kao kontraceptiv, koristio i kao sredstvo za izazivanje pobačaja u antičkoj Grčkoj. Međutim, neki narodni lijekovi su varirali u učinku i nisu bili bez rizika. Tako su npr. vratić i gorska metvica dvije otrovne biljke s ozbiljnim nuspojavama koje se javljaju kada se koriste za prekid trudnoće. Pojavom kršćanstva dolazi do određenih promjena po pitanju pobačaja. Još u prvim stoljećima jasno su se sprotivili tadašnjim praksama, među kojima je bio i pobačaj. U ranokršćanskom zapisu naziva ''[[Didahe]]'' pobačaj je strogo osuđen. Mnogi [[Skolastika|skolastiški]] teolozi smatrali su da fetus ima vegetativnu dušu u prvim danima trudnoće, te da se racionalna duša „udahne” pri rođenju, što je bilo shodno [[Aristotelizam|aristotelističkim]] korijenima skolastike. U srednjem vijeku pitanje se stavilo po stranu zbog činjenice da je sama praksa bila znatno rjeđa.{{Nedostaje izvor}} Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] liječnici u [[islam]]skom svijetu dokumentirali su detaljne i duge liste metoda kontracepcije, uključujući uporabu abortifikanata, s komentarom o njihovoj učinkovitosti i prevalenciji.<ref>Sheikh, Sa'diyya (2003). "Family Planning, Contraception, and Abortion in Islam". in Maguire, Daniel C.. Sacred Rights: The Case for Contraception and Abortion in World Religions. Oxford University Press US. pp. 105–128 [105–106]. {{ISBN|0195160010}}.</ref> U svojim medicinskim enciklopedijama popisali su mnoge tvari za kontrolu koncepcije, poput [[Avicena|Avicene]], koji ih je popisao 20 u svom Kanonu Medicine [[1025.]] godine te Muhamea ibn Zakariya ar-Razi koji ih je popisao 176 u svom djelu Hawi u 10. stoljeću. To je bilo neusporedivo više istraživano nego u europskoj medicini sve do 19. stoljeća. Zakonik "Constitutio criminalis Carolina" koji je donio [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]] [[1532.]] godine za namjerni pobačaj propisuje smrtnu kaznu.{{ni}} Prvi [[papa]] koji je javno osudio tu praksu bio je papa [[Siksto V.]] u svojoj buli ''Effraenatam'' 1588. godine. Bula je proglasila ''ipso facto'' [[Ekskomunikacija|eksomunikaciju]] na one koji počine osuđenu praksu. Papa [[Grgur XIV.]] u buli ''Sedes Apostolica'' ublažio je kaznu, ali nije rekao da je pobačaj moralno dopušten. Tek su kasnija znanstvena otkrića o genetici potaknula [[Pio IX.|Pija IX.]] da 1869. godine zaključi da život počinje od začeća i bulom ''Apostolicae Sedis'' iste godine ponovno vratio na snagu automatsku eksomunikaciju.{{Nedostaje izvor}} Smrtna kazna za pobačaj ukinuta je u [[Austrija|Austriji]] [[1787.]], a u [[Francuska|Francuskoj]] [[1791.]] godine. Uvedene su umjesto toga, dugotrajne kazne zatvora. U [[Engleska|Engleskoj]] je do [[1948.]] godine, kazna za pobačaj bio doživotni zatvor. Pobačaji su se nastavili obavljati i u 19. stoljeću, bez obzira na zabranu i Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, koja je stajala još od viktorijanskog doba. [[Datoteka:Abbruchgeschichte.jpg|mini|Prizor iz [[beč]]koga Muzeja pobačaja i kontracepcije]] U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Sovjetski Savez]] ([[1919.]]), [[Island]] (1935.), [[Švedska]] (1938.) bile su među prvim zemljama koje su legalizirale neke ili sve oblike pobačaja. Godine [[1935.]] u [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]] donesen je zakon koji je dopuštao pobačaj ženama za koje se smatralo da imaju nasljedne bolesti, dok se ženama koje su pripadale pravoj njemačkoj lozi strogo zabranjivao pobačaj. [[Staljin]] je [[1936.]] godine zabranio pobačaj, kako bi se povećao broj stanovnika. U 70.-im godinama 20. stoljeća, pobačaj je ozakonjen u mnogim europskim državama. U [[SAD]]-u je pobačaj zakonski dozvoljen nakon dva sudska procesa ([[Sudski proces Roe protiv Wade|Roe protiv Wade]] i Doe protiv Boltona) [[1973.]] godine. Nakon toga je rastao broj pobačaja u SAD-u. [[Kina]] je [[1979.]] godine donijela zakon po kojem se dozvoljava jedno dijete u obitelji, što je povećalo broj pobačaja. U [[Salvador]]u je [[25. ožujka|25. ožujak]] proglašen Danom nerođenog djeteta počevši od [[1993.]] godine. Inicijativa se s vremenom proširila u više država Sjeverne i Južne Amerike. Američki liječnik [[Bernard Nathanson]] bio je jedan od vodećih aktivista za legalizaciju pobačaja. Nakon napretka primjene [[ultrazvuk]]a u prenatalnoj medicini, promijenio je mišljenje i snimio je dokumentarni film "[[Nijemi krik]]" [[1984.]] godine, koji pokazuje proces pobačaja preko ultrazvuka. Godine [[1995.]] u SAD-u je odobren pobačaj kod djelomičnog rođenja, koji se primjenjivao samo u dva posljednja tromjesječja trudnoće. Tim načinom potaknulo se rođenje djeteta, a abortiralo ga se u posljednjim trenucima prije potpunog poroda. To je izazvalo prijepore i skandal, pa je zabranjeno [[2004.]] godine. Argentinski predsjednik [[Carlos Menem]] [[1998.]] godine, objavio je dekret, da život počinje trenutkom začeća.<ref>Celebrate Life, American Life League, ožujak-travanj 2005.</ref> Papa [[Ivan Pavao II.]] bio je protivnik pobačaja pa je tako proglasio svetom [[Ivana Beretta Molla|Ivanu Berettu Mollu]] 2004. godine, koja je na svoj zahtjev rodila makar je bila u životoj opasnosti. Dijete je preživjelo, a ona je preminula nedugo nakon poroda. U enciklici "Evangelium Vitae" papa se usprotivio pobačaju, a [[1997.]] izjavio je da je pobačaj holokaust. Kada je ljevičarski [[urugvaj]]ski predsjednik [[Tabaré Vázquez]] došao na vlast [[2005.]] godine očekivalo se da će se legalizirati pobačaj, što je urugvajski parlament najavio, no Vázquez je zaprijetio stavljanjem veta uz komentar: "Ne želimo započeti mandat masakrom!"<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=7051&PHPSESSID=c7f |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20071030070517/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=7051 |archive-date=30. listopada 2007. |access-date=20. ožujka 2009.}}</ref> Institut za obiteljsku politiku iz [[SAD]]-a izračunao je da broj pobačaja u zemljama [[EU|Europske unije]] (službeno {{n|1.207.646}}) točno odgovara deficitu poroda pod kojim Europa pati. Pobačaji kemijskim pripravcima i kod umjetne oplodnje nisu uključeni u izračun.{{ni}} == Socijalna pitanja == ===Pobačaj radi izbora spola=== [[Datoteka:RussianAbortionPoster.jpg|mini|Sovjetski poster koji promovira pobačaj u bolnici]] Napredak [[ultrazvuk]]a i amniocenteze omogućio je da roditelji znaju spol djeteta prije rođenja. To vodi pojavi pobačaja radi spola djeteta ili ciljanom pobačaju fetusa radi spola. Pretpostavljeno je da je pobačaj radi spola djelomično odgovoran za zamjedbenu neravnotežu između spolova novorođene djece u nekim mjestima. Preferiranje muške djece zabilježeno je u mnogim dijelovima Azije. Pobačaj koji se rabi da se limitira rođenje ženske djece prijavljen je u Kini, Tajvanu, Južnoj Koreji, i Indiji. U Indiji ekonomska uloga muškarca, troškovi vezani uz miraz i tradicija [[Hinduizam|hinduizma]] koji diktira da pogrebni obred mora voditi muški rođak dovela je do kulturne sklonosti sinovima. Široko rasprostranjena dostupnost testova, od [[1970-ih]] i [[1980-ih|80-ih]], dovela je do reklama poput ove: «Uloži 500 ruplja (za test spola djeteta) sada i uštedi 50000 ruplja (za [[miraz]]) kasnije». Godine [[1991.]] odnos muškaraca naprema ženama skočio je od bioloških normi 105:100 na prosječno 108:100. Istraživanja su tvrdila da je između [[1985.]] i [[2005.]] godine skoro 10 milijuna ženskih fetusa bilo selektivno pobačeno. Indijska je vlada 1994. godine postavila službenu zabranu prenatalnog ''screeninga'' (probira) na spol, a 2002. godine u potpunosti je zabranila pobačaj radi spola fetusa. U [[Kina|Kini]] isto postoji povijesna sklonost prema sinovima. Politika jednog djeteta postavljena [[1979.]] godine dovela je do povećanja nesrazmjera u odnosu spolova tako da su roditelji pokušali zaobići zakon kroz pobačaj zbog spola djeteta i napuštanjem neželjene ženske djece. Pobačaj radi spola djeteta možda je utjecao na omjer muške naprema ženskoj novorođenčadi koji se povisio na 117:100 [[2002.]] godine. Trend je bio izraženiji u ruralnim krajevima: 130:100 u Guangdongu i 135:100 u Hainanu. Zabrana izvođenja pobačaja radi spola djeteta donesena je [[2003.]] godine. === Nesigurni pobačaj === Žene koje žele prekinuti trudnoću ponekad pribjegavaju nesigurnim metodama, pogotovo gdje i kada je zabranjen legalni pobačaj. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) definira nesigurni pobačaj kao ''procedura... koju izvodi osoba bez potrebnih vještina ili u okolini koja ne podliježe minimalnim medicinskim standardima ili oboje''. Nesigurni pobačaji često se nazivaju pobačajima u sporednim ulicama. To može uključivati osobu bez medicinskog obrazovanja, profesionalno medicinsko osoblje koje radi u uvjetima ispod standarda ili samu ženu. Nesigurni pobačaj danas ostaje javnozdravstveni problem zbog sve veće incidencije i ozbiljnosti komplikacija povezanih s pobačajem, poput nekompletnog pobačaja, sepse, krvarenja i oštećenja unutrašnjih organa. SZO procjenjuje da se godišnje diljem svijeta obavi 19 milijuna nesigurnih pobačaja i da od njih 68000 rezultiraju smrću žene. Komplikacije nesigurnog pobačaja čine približno 13% svih smrti majke tijekom trudnoće, s regionalnom raspodjelom od 12% u [[Azija|Aziji]], 25% u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], 13% u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]. U razvijenim državama svijeta, smrtnost pri ilegalnim pobačajima je mala, jer ih u 90% slučajeva izvode školovani liječnici.<ref>Dr. Mary Calderone, The American Journal of Public Health, srpanj 1960.</ref> U [[SAD]]-u je broj smrtnih slučajeva pri ilegalnim pobačajima bio visok prije upotrebe [[penicilin]]a i ostalih [[antibiotik]]a i brojio se u tisućama, a napretkom medicine i poboljšanjem higijenskih uvjeta broj se smanjio na 39 smrtnih slučajeva [[1972.]] godine, godinu dana prije nego što je pobačaj legaliziran u SAD-u.<ref>Will dangerous back-alley abortions return if abortions are forbidden?, Hayes Publishing Co., Cincinnati 1995.</ref> Prema studiji iz [[2007.]] godine pokazano je da iako je globalno broj pobačaja pao s 45,6 milijuna [[1995.]] godine na 41,6 milijuna [[2003.]] godine, nesigurni pobačaji još uvijek čine 48% svih pobačaja učinjenih u 2003. godini. Zdravstvena naobrazba povezana s planiranjem [[obitelj]]i i napretkom zdravstvene zaštite mogu objasniti ovaj pad broja pobačaja. == Zakoni u državama članicama EU == Sve države [[Europska unija|Europske unije]], osim Malte i Poljske, legalizirale su pobačaj ili na zahtjev žene ili zbog širokih socijalnih indikacija, obično s vremenskim ograničenjem oko prvog tromjesečja, a nakon toga u iznimnim okolnostima. Malta uopće ne dopušta pobačaj, a Poljska samo kada je ženin život ili zdravlje ugroženo, trudnoća je rezultat seksualnog nasilja ili uključuje tešku anomaliju fetusa. 23 države članice EU omogućavaju pobačaj na zahtjev žene, bez ograničenja, dok je ostale tri zemlje pobačaj zakonit na osnovi široko postavljenih socijalnih ili psiholoških indikacija što potvrđuje određeni broj liječnika. U 26 država EU-a koje dopuštaju pobačaj na zahtjev žene ili uz socijalne indikacije, žene i djevojke čija je [[trudnoća]] posljedica [[seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] mogu pristupiti pobačaju na temelju tih razloga. Kao rezultat toga, samo mali broj država EU-a ima poseban dodatni eksplicitni temelj za pristup pobačaju u situacijama seksualnog nasilja u njihovim zakonima. Istraživanja pokazuju da samo 9 od tih 26 država EU koje dozvoljavaju pobačaj na zahtjev ima takvu posebnu osnovu. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o sigurnom pobačaju naglašavaju da se žene koje su preživjele seksualno nasilje "mogu biti u strahu od dodatne stigmatizacije od strane policije i drugih i da će stoga izbjegavati prijavu silovanja", ili se alternativno suočiti s teškim administrativnim ili proceduralnim kašnjenjima što im može onemogućiti ispunjavanje zakonskih ograničenja za pristup legalnom pobačaju. Smjernice preporučuju da se uvedu sveobuhvatni standardi i smjernice kako bi se olakšao brz pristup sigurnoj zdravstvenoj usluzi pobačaja "na temelju pritužbe žene, a ne na osnovi forenzičkih dokaza ili policijske istrage."<ref>https://www.who.int/publications/i/item/9789241548434/</ref> Gotovo u svim od ovih 26 država članica EU kada prođe vremenski rok za pobačaj na zahtjev žene ili na široko postavljenoj socijalnoj osnovi, pobačaj se može zakonski provesti u određenim definiranim iznimnim situacijama kada se poštuju posebni postupci odobravanja. Zakon u svakoj državi članici EU, osim Malte i Nizozemske, uključuje izričitu pravnu osnovu za dopuštanje pobačaja kako bi se zaštitilo zdravlje žene. Neki od tih zakona odnose se na zdravstvene rizike, dok se neki odnose na medicinske razloge ili stanja. Većina zemalja ne postavlja vremensko ograničenje za ovu indikaciju. Postupci odobravanja uvijek uključuju najmanje jednog liječnika, ali obično uključuju 2 ili više liječnika. Nizozemska dopušta pobačaj na zahtjev žene do trenutka [[vijabilnost fetusa|vijabilnosti fetusa]], i vjerojatno iz tog razloga u zakon nije uključena posebna zdravstvena / medicinska osnova. Iako se pravni modaliteti i terminologija znatno razlikuju, svaka država EU, osim Malte, dopušta pobačaj kako bi zaštitila / spasila život trudne žene. Većina država EU-a navodi eksplicitno ovu osnovu u svojim zakonima. Međutim, u nekim državama taj je razlog implicitno predviđen - u većini slučajeva pod iznimnim zdravstvenim ili medicinskim razlozima, u nekim slučajevima kao iznimka od kaznene odgovornosti. Gotovo sve zemlje dopuštaju pobačaj izričito na osnovu ili fatalne ili ozbiljne anomaliju fetusa. Njemačka, Slovenija, Švedska i Švicarska ne uključuju razloge za to u svojim zakonima, ali žene mogu pristupiti uslugama kao dio zdravstvene zaštite ako bi nastavak trudnoće ugrozio njihovo mentalno ili fizičko zdravlje. Velika većina zemalja dopušta pobačaj u situacijama ozbiljne i fatalne anomalije fetusa, a samo manji broj dozvoljava prekid trudnoće samo u situacijama fatalne anomalije fetusa. Većina zakona ne nameće vremensko ograničenje za ovu osnovu, a među onima koji postavljaju vremenska ograničenja, ponekad se ograničenje odnosi na teške, ali ne i fatalne, anomalije ili se razlikuju ovisno o okolnostima. Sve zemlje postavljaju vremensko ograničenje u kojem je pobačaj na zahtjev žene zakonit i zakoni uvijek navode određeni broj tjedana trudnoće do kojeg je pobačaj na zahtjev dozvoljen. Najčešći je vremenski limit 12 tjedana.<ref>https://maps.reproductiverights.org/worldabortionlaws</ref>{{Bolji izvor}} == Etička pitanja == [[Datoteka:Mplv2009.jpg|mini|Prosvjed protivnika pobačaja]] [[Datoteka:March for Women's Lives detail.jpg|mini|Prosvjed zagovornika prava na pobačaj]] U povijesti pobačaja, inducirani pobačaj bio je izvor velikih etičkih rasprava, kontroverza i aktivizma. Rasprave o pobačaju, posebno one koje se odnose na zakone o pobačaju često su predvođene zagovaračkim grupama koje pripadaju jednoj od dviju strana. S jedne strane su protivnici pobačaja, koji se uglavnom zalažu za veće zakonske restrikcije ili čak za potpunu zabranu pobačaja. Glavni argument im je stav, da je [[dijete]] u majčinoj utrobi ljudsko biće koje ima potpuno [[pravo na život]] koje je iznad svih ostalih prava (kao što je npr. pravo majke na izbor djeteta) te oni zato pobačaj smatraju [[ubojstvo]]m. Opisuju se zagovornici prava na [[život]] ([[engleski jezik|eng]]. [[Pro-life pokret|pro-life]]). Većina tradicionalnih religijskih organizacija (kao npr. [[Katolička Crkva]]) strogo zastupa ovaj stav pa se mnoge javne i privatne rasprave o pobačaju svedu na religijske rasprave vjernika i ateista. S druge strane, oni koji su protiv bilo kojih zakonskih zabrana, uglavnom se pozivaju na pravo žene na izbor hoće li imati dijete. Zato se opisuju kao zagovaratelji prava na izbor ([[engleski jezik|eng]]. pro-choice). Većinom ne ulazeći u rasprave kada počinje život, smatraju da ljudsko biće dobiva prava [[rođenje]]m. Argumentiraju svoj stav autonomijom tijela, mnogim zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim okolnostima u korist pobačaja te neželjenim posljedicama zabrane. Dio njih pobačaj smatra negativnom pojavom u društvu koju treba suzbijati prevencijom, ali ne i zabranama. Rasprava se isto tako fokusira na pitanje, bi li trudna žena trebala obavijestiti i/ili imati dopuštenje ostalih u posebnim slučajevima: kod maloljetnica njezinih roditelja; kod zakonski udatih žena ili žena udatih [[običajno pravo|običajnim pravom]], njezina muža; ili trudna žena biološkog oca djeteta. U [[2003.]] godini ispitivanjem javnog mišljenja u [[SAD]]-u 79 % muškaraca i 67 % žena smatralo je, da treba obavijestiti supružnika; ukupno 72 % bilo je za, a 26 % protiv toga da se obavijesti supružnik. Pobačaj zabranjuje i inačica [[Hipokratova zakletva|Hipokratove zakletve]] trenutno na snazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja se temelji na [[Ženevska deklaracija|Ženevskoj deklaraciji]] iz [[1948.]]<ref>[http://www.scribd.com/doc/82954875/HIPOKRAT-I-HIPOKRATOVA-ZAKLETVA Hipokratova zakletva u Hrvatskoj], pristupljeno 23. ožujka 2014.</ref> (u trenutnoj verziji: „Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka.”, ili u tradicionalnoj [[starogrčki jezik|grčkoj]] inačici: „Isto tako neću dati ženi sredstvo za pometnuće ploda.”). [[Svjetska liječnička udruga]] izmijenila je Ženevsku deklaraciju pet puta od inačice iz 1948., tako da najsuvremenija inačica Hipokratove zakletve iz [[2006.]] kojom prisežu liječnici iz drugih europskih zemalja ne sadrži više dio rečenice „...od samog začetka”<ref>[http://www.wma.net/en/30publications/10policies/g1/ Ženevska deklaracija - inačica iz 2006.] wma.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208072018/http://www.wma.net/en/30publications/10policies/g1/ |date=8. veljače 2014. }}, pristupljeno 25. ožujka 2014.</ref> ostavljajući tako samom liječniku odluku u kojoj fazi [[prenatalni razvoj čovjeka|razvoja ploda]] započinje ljudski život i u okviru važećih zakona u pojedinim zemljama. Liječnici koji prakticiraju pobačaj stoga ne krše Hipokratovu zakletvu u zemljama u kojima je na snazi najnovija inačica. === Stav religija === Stav Katoličke Crkve od [[Didahe|prvog stoljeća]] je, da ljudski život počinje začećem te ga treba poštovati i najbrižnije štititi od začeća do prirodne smrti. Tko svojevoljno i svjesno sudjeluje u pobačaju, automatski je izopćen iz Katoličke Crkve i ako želi ponovno postati član Crkve mora tražiti ponovno primanje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/od-rastave-i-pobacaja-do-izopcenja/536052/ |naslov=Od rastave i pobačaja do izopćenja |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208080441/http://www.jutarnji.hr/od-rastave-i-pobacaja-do-izopcenja/536052 |archive-date=8. veljače 2010. |access-date=8. veljače 2010.}}</ref> Prema crkvenom kanonskom pravu, [[svećenik]] ima pravo uskratiti [[Pričest|primanje pričesti]] onima koji aktivno sudjeluju u pobačajima. Na [[Drugi vatikanski sabor|Drugome vatikanskom saboru]] pobačaj i ubojstvo djece prozvani su „nečuvenim zločinima”. Mnogi [[Papa|pape]] izrazili su protivljenje pobačaju ([[Pavao VI.]] u ''[[Humanae Vitae]]'', [[Ivan Pavao II.]] u ''[[Evangelium Vitae]]''). [[Majka Tereza]] na govoru prilikom dodjele [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1979.]] godine izjavila je, da "najveći uništavač mira danas je krik nevinog, nerođenog djeteta. Kad jedna majka može u svom krilu ubiti svoje vlastito dijete, koji onda gori zločin još postoji od onoga da mi počnemo sami jedni druge ubijati?".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dadalos.org/kr/Vorbilder/theresa/nobelpreis.htm |naslov=Govor Majke Tereze |archive-url=https://web.archive.org/web/20130624145346/http://www.dadalos.org/kr/Vorbilder/theresa/nobelpreis.htm |archive-date=24. lipnja 2013. |access-date=15. siječnja 2010.}}</ref> U srpnju [[2006.]] [[Kongregacija za nauk vjere]] usprotivila se korištenju stanica iz tkiva pobačene djece za proizvodnju cjepiva, što su činile pojedine farmaceutske tvrtke. Ostale kršćanske vjerske zajednice uglavnom se protive pobačaju. Pri početku ovih javnih rasprava u SAD-u je Opća skupština Unitarijanske univerzalne asocijacije 1963. godine restriktivne zakone o pravu na pobačaj osudila kao „uvredu ljudskom životu i dignitetu”.<ref name="Weddington2013">{{Citiranje knjige|last=Weddington|first=Sarah Ragle|url=https://www.worldcat.org/oclc/846991205|naslov=A question of choice|date=2013|izdavač=Feminist Press at the City University of New York|isbn=978-1-55861-813-8|edition=40th anniversary ed., rev. and updated|mjesto=New York|pages=259|oclc=846991205}}</ref> Među vjerskim skupinama koje su u [[Sudski proces Roe protiv Wade|sudskom procesu Roe protiv Wade]] nastupile kao ''[[amicus curiae]]'' zagovarajući pravo na privatni izbor su bili unitarijanci, metodisti i prezbiterijanci, kao i više židovskih skupina.<ref name="Weddington2013" /> [[Muslimani]] pobačaj smatraju zabranjenim u većini slučajeva, osim ako je ženin [[život]] ugrožen. Ne postoji zajedničko mišljenje, oko toga kada počinje ljudski život, ali se slažu da nakon 4. mjeseca [[fetus]] dobiva živu dušu i od tada pobačaj nije prihvatljiv, osim u slučaju opasnosti ženina života i silovanja. Dio [[Židovi|Židova]] protivi se pobačaju, a dio ga podržava. Jedna struja u židovstvu smatra, da je osnova zabrane pobačaja "to što osoba koja ubija plod u ženinoj utrobi oskvrnjuje ono što je stvorio Sveti, pa to obečašćuje Njegovo umijeće".<ref>''Ljudima prijatelj'', br. 3 (146), Osijek, 2009.</ref> Tradicionalna hinduistička učenja osuđuju pobačaj, jer [[hinduizam]] propovijeda ne-nasilje. Izuzetak je situacija kada je majčin život u smrtnoj opasnosti. Hinduisti se zalažu, da se u svakoj situaciji izabere opcija s najmanje loših posljedica. [[Budizam]] nema službeni stav o pobačaju. Dio budista smatra da je pobačaj pogrešan i da život počinje začećem, a dio odobrava pobačaje. == Pobačaj u Hrvatskoj == {{glavni|Pobačaj u Hrvatskoj}} [[Datoteka:Abortions in Croatia-1969-2011.jpg|minijatura|Stope pobačaja u Hrvatskoj u razdoblju od 1969. do 2010. godine]] U [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]], u čijem je sastavu [[Hrvatska]] bila prije osamostaljenja, pobačaj je legaliziran [[1952.]] godine.<ref name="Drakulić" /> Tada je usvojena ''Uredba o postupku za dopušteni prekid trudnoće''.<ref name="Drakulić">[[Slavenka Drakulić|Drakulić, Slavenka]]. 2005. ''Sabrani eseji'', Zagreb : Profil international, {{ISBN|953-12-0108-0}}, str. 149.</ref> Daljnje liberalizacije vezane uz uvjete i postupak prekida trudnoće dogodile su se [[1960.]] i [[1969.]] (Opći zakon o prekidu trudnoće). Nakon ustavnih promjena ([[1974.]]) dano je u ovlast socijalističkim republikama i socijalističkim autonomnim pokrajinama usvajanje vlastitoga zakonodavstva o pravu na rađanje željene djece. Tada je, [[1978.]], u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] usvojen [[s:Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece|Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece]], koji je još uvijek na snazi u dijelu kojim se regulira pobačaj, [[kontracepcija]], [[sterilizacija]] i zdravstveno prosvjećivanje u svezi s planiranjem porodice. Prema tom zakonu, prekid [[trudnoća|trudnoće]] se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća tj. do isteka 12 tjedana od prvog dana posljednje menstruacije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503322080&forum=21 |title=Tekst zakona|archive-url=https://web.archive.org/web/20081009151819/http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503322080&forum=21 |archive-date=9. listopada 2008. |access-date=18. siječnja 2010.|website=legalis.hr}}</ref> Nakon toga isteka, pobačaj se može izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom ovim zakonom. Obavlja se samo u ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Prema članku 97. Kaznenog zakona, tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj ženi s njezinim pristankom započne vršiti, izvrši ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. Liječnici imaju pravo na [[prigovor savjesti]], što čini oko 70 % liječnika prema podatcima iz [[2006.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zenska-mreza.hr/press/vecernji_060708.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305050910/http://www.zenska-mreza.hr/press/vecernji_060708.htm |archive-date=5. ožujka 2010. |access-date=18. siječnja 2010.}}</ref> Bilo je više pokušaja promjene zakona pa je tako stručno povjerenstvo, što ga je imenovalo [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstvo zdravstva]], pripremilo još [[1996.]] godine prijedlog novoga zakona,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/335/339 |naslov=Arhivirana kopija |access-date=18. siječnja 2010. |archive-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100623041027/http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/335/339 |url-status=dead }}</ref> no postojeći zakon je još uvijek na snazi. Prema [[Državni zavod za statistiku|statističkim podatcima]], u Hrvatskoj je [[1990.]] godine bilo oko {{n|38 500}} pobačaja. U hrvatskim bolnicama, koje su jedine ovlaštene obavljati pobačaje, u 2006. godini obavljena su {{n|10 224}} pobačaja, a u 2021. bilo ih je 7712, od čega su 1774 bila na zahtjev žene zbog neželjene trudnoće, a ostali su bili ili spontani pobačaji ili pobačaji zbog patologija ploda i trudnoće.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2022-10-11|naslov=Broj pobačaja u hrvatskim bolnicama u 15 godina smanjen za četvrtinu|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/broj-pobacaja-u-hrvatskim-bolnicama-u-15-godina-smanjen-za-cetvrtinu-najvise-ih-se-obavi-u-kbc-u-rijeka-splitsko-dalmatinska-zupanija-na-dnu-ljestvice-1231359|url-status=live|access-date=2022-10-11|website=slobodnadalmacija.hr}}</ref> U više od 80 % abortusom prekinutih trudnoća žene se nisu koristile kontracepcijskim metodama.<ref name=":1" /> Broj prijavljenih pobačaja kod djevojaka mlađih od dvadeset godina niži je od prosjeka Europske unije i Hrvatskoj susjednih zemalja.<ref name=":1" /> ==Javno mnijenje== ===SAD=== Istraživačka agencija "Marist Poll" provela je istraživanje [[javno mnijenje|javnog mijenja]] o pitanju pobačaja u [[prosinac|prosincu]] [[2016.]] na 2729 američkih državljana. Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine prema više kategorija:<ref name="maristpoll">[https://www.realclearpolitics.com/docs/20171023_Knights_of_Columbus_Marist_Poll_Abortion_Tables_January_2017_(2).pdf Nature of the Sample: Knights of Columbus/Marist Poll of 2,729 National Adults] Istraživanje agencije "Marist Poll", PDF izvješće (15 stranica), www.realclearpolitics.com (pristupljeno 27. listopada 2017.)</ref> * stavu o pobačaju: ispitanici koji se smatraju ''pro-life'', ''pro-choice'' i oni koji se ne smatraju niti ''pro-life'' niti ''pro-choice'' (neodlučni); * spolu: [[muškarci]] i [[žene]]; * rasi: [[bijelci]], [[afroamerikanci]] i [[latinoamerikanci]]; * generacijskoj pripadnosti: milenijalci, [[generacija X]], "baby boomers" i preko 69 godina; * stranačkom izboru: [[Republikanska stranka (SAD)|republikanci]], [[Demokratska stranka (SAD)|demokrati]] i neovisni; * predsjedničkom kandidatu kojeg su poduprli na izborima 2016.: [[Hillary Clinton]] ili [[Donald Trump]]. Rezultati su pokazali kako su protivnici pobačaja viši udio istomišljenika imali među ispitanicima koji prakticiraju religiju (58 %), [[Republikanska stranka (SAD)|republikancima]] (67 %), glasačima [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] (69 %), te generacijom preko 69 godina (51 %). Iako su zagovornici prava na pobačaj u svim drugim dobnim, etničkim, vjerskim i političkim kategorijama imali više pristaša, ukupno je 51 % ispitanika zaključilo kako pobačaj smatraju štetnim za ženu i neetičkim. Od ukupnog broja ispitanika, 42 % izjasnilo se kao ''pro-life'', 52 % ''pro-choice'' i 6 % neodlučnima.<ref name="maristpoll"/> ===Hrvatska=== Prema istraživanju IPSOS-a iz 2020. u Hrvatskoj 81 % ispitanika smatra da žena treba imati [[pravo na izbor]]; pravo da pobačaj bude besplatan i dostupan podržavalo je 64 % ispitanika, a isto toliko smatra da trošak prekida trudnoće treba snositi [[Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje]].<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prvi-objavljujemo-vazno-istrazivanje-samo-7-posto-gradana-misli-da-zene-nemaju-pravo-na-izbor-kod-pobacaja/ Prvi objavljujemo važno istraživanje] telegram.hr</ref> ==Umjetnost== ===Filmovi=== * ''[[Nijemi krik]]'' * ''[[Zašto su došli vlakom]]'' * ''[[Neplanirano]]'' == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ;Ostali projekti {{WProjekti |wikizvor = Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece |wikizvor_autor = |wikicitat = Pobačaj |commonscat = Abortion |commonscathr = Pobačaj }} ;Mrežna mjesta * [https://www.amnesty.org/en/what-we-do/sexual-and-reproductive-rights/abortion-facts/ Abortion facts] amnesty.org * [https://voxfeminae.net/pravednost/koliko-je-abortus-zapravo-legalan-u-hrvatskoj/ Koliko je abortus zapravo legalan u Hrvatskoj] voxfeminae.net [[Kategorija:Pobačaj]] [[Kategorija:Medicinska etika i deontologija]] [[Kategorija:Ginekološki i opstetrički postupci]] [[Kategorija:Ženska prava]] [[Kategorija:Seksualna revolucija]] 0gm87egc9xe2d5ayn9pr3yyu01rdem9 0 73983 7597899 7487896 2026-09-12T04:28:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597899 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Istriotski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= |familycolor=lawngreen |države={{Z+X|HRV}} |regije={{Z|ISŽ}} [[Istra]] |govornici=300 – 400 |rang= |jezična porodica=<div> [[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br /> &nbsp;[[italski jezici|italski]]<br /> &nbsp;&nbsp;[[romanski jezici|romanski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;zapadnoitalski<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;italo-dalmatski<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''istriotski''' </div> |ustanova= |iso1= |iso2= |sil=ist }} '''Istriotski''' ili '''istroromanski''' je [[Zapadnoitalski jezici|zapadnoitalski]] jezik koji se danas očuvao tek na području gradova [[Vodnjan]]a i [[Rovinj]]a<!-- zar nije jedan drugi gradić na jugozapadu --> u [[Istra|Istri]], [[Hrvatska]]. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.<ref>[http://www.jutarnji.hr/djedovi-i-bake-samo-rijetko-ga-govore-cak-tri-hrvatska-jezika-su-na-listi-najugrozeniji-u-europi-/1242453/ jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150703111813/http://www.jutarnji.hr/djedovi-i-bake-samo-rijetko-ga-govore-cak-tri-hrvatska-jezika-su-na-listi-najugrozeniji-u-europi-/1242453/ |date=3. srpnja 2015. }}, pristupljeno 18. kolovoza 2015.</ref> Pripada s talijanskim i još četiri jezika užoj [[Italo-dalmatski jezici|italo-dalmatskoj]] podskupini. __TOC__ [[Datoteka:Romance 14c it.svg|mini|400px|Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Istriotski je označen dvjema točkicama pod brojem 16.]] [[Datoteka:Istria census 1910.PNG|mini|Austrijski cenzus iz 1910. godine klasificira ''Istriote'' kao ''Talijane'' i pokazuje većinsko stanovništvo crvenim bojama (tamnije). Istriotska područja započinju južno od [[Limski zaljev|Limskog kanala]]]] Jezik predstavlja skupinu [[Mletačka Republika|predmletačkih]] autohtonih [[Romanski jezici|romanskih]] govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.<ref name="Glas Istre"/><ref name="Ližnjan"/> Istriotski je podrijetlom izravno od [[srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]].<ref name="TZ Vodnjan">[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&view=article&id=166&Itemid=684&lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref> U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta: [[Rovinj]]u, [[Vodnjan]]u, [[Fažana|Fažani]], [[Galižana|Galižani]], [[Bale|Balama]] i [[Šišan]]u. Potiskuje ga [[istromletački jezik|istromletački]]. Ipak, postoji nekoliko [[istriotski rječnici|rječnika]] istriotskih govora i vrijedna [[istriotska književnost|književna produkcija]] na istriotskom; na rovinjskome su pisali [[Ligio Zanini]]<ref name="#1">Postoji detaljnjiji članak o autoru na [[:it:Ligio Zanini|talijanskoj Wikipediji]].</ref> i [[Giusto Curto]], na vodnjanskome piše [[Loredana Bogliun]], a na balskome [[Romina Floris]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/festival-istriotskog-narjecja-ocuvati-i-promicati-drevni-dijalekt-570878 Glas Istre] ''FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref><ref name="Ližnjan">[https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto Općina Ližnjan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416115013/https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto |date=16. travnja 2021. }} ''5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto '' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref> Na istriotski snažno utječe [[istromletački jezik|istromletački]] i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka ''-o'' ondje gdje je mletački ''-e'' (''la lato'', mlijeko; ''la carno'', meso; ''sempro'', uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom [[Venecijanski jezik|veronskom]]), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (''magnarè'', jest ću, jest ćeš; ''magnaràvi'', ja bih jeo, ti bi jeo).<ref name="Glas Istre"/> Uz istriotski je u svezi vodnjanski [[diskant]] [[bassi]], [[dvoglasno pjevanje]], najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.<ref name="TZ Vodnjan"/> Radi očuvanja i promicanja istriotskog jezika 2013. je godine organiziran godišnji [[Festival istriotskog narječja]].<ref name="Glas Istre"/><ref name="Ližnjan"/> == Usporedba vokabulara == Tablica odnosa istriotskog rječnika s [[Latinski jezik|latinskim]] i usko povezanim [[Romanski jezici|romanskim jezicima]]: {| class="wikitable" ! Istriotski<ref>{{Citiranje knjige|last=Pellizzer|first=Antonio & Giovanni|title=VOCABOLARIO DEL DIALETTO DI ROVIGNO D'ISTRIA|year=1992.|issn=0353-3301}}</ref> ! [[Talijanski jezik|Talijanski]] ||[[Latinski jezik|Latinski]]|| [[Venetski jezik|Venetski]] ||[[:it:Dialetto bisiacco|Bisiacco]]|| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] |----- ||'''ciàve''' ||''chiave'' ||''clave(m)'' ||''ciave'' ||''ciave'' ||''ključ'' |----- ||'''nuòto''' ||''notte'' ||''nocte(m)'' ||''note/not'' ||''note'' ||''noć'' |----- ||'''cantà''' ||''cantare'' ||''cantare'' ||''cantar'' ||''cantar'' ||''pjevati'' |----- ||'''càpra/càvara''' ||''capra'' ||''capra(m)'' ||''càvara'' ||''cavra'' ||''koza'' |----- ||'''lèngua''' ||''lingua'' ||''lingua(m)'' ||''lengua'' ||''lengua'' ||''jezik'' |----- ||'''piàsa''' ||''piazza'' ||''platea(m)'' ||''piassa'' ||''piassa'' ||''trg'' |----- ||'''pònto''' ||''ponte'' ||''ponte(m)'' ||''ponte''/''pont'' ||''pont'' ||''most'' |----- ||'''cèʃa''' ||''chiesa'' ||''ecclesia(m)'' ||''cexa'' ||''cesa'' ||''crkva'' |----- ||'''uspadàl''' ||''ospedale'' ||''hospitale(m)'' ||''ospedal'' ||''ospedal'' ||''bolnica'' |----- ||'''furmàio''' ||''formaggio/cacio'' ||''caseu(m)'' <br> <small>[[Vulgarni latinski|vulg. lat.]] ''formaticu(m)''</small> ||''formajo'' ||''formai'' ||''sir'' |} ==Primjer== Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao [[Ligio Zanini]]<ref name="#1"/> [[rovinj]]skim dijalektom (Rovigno). {|class="wikitable" ! style="background:#e1f3f4| Istriotski || Talijanski||Hrvatski |- | style="background:#d8f0f2; font-weight: bold;"| <poem> La nostra zì oûna longa cal da griebani: i spironi da Monto inda uò salvà, e 'l brasso da Vistro uò rastà scuio pei grutoni pioûn alti del mar, ca ruzaghia sta tiera viecia-stara. Da senpro i signemo pissi sensa nom, ca da sui sa prucoûra 'l bucon par guodi la veîta leîbara del cucal, pastadi dala piova da Punente a da Livante e cume i uleîi mai incalmadi. Fra ste carme zì stà la nostra salvissa, cume i riboni a sa salva dal dulfeîn fra i scagni del sico da San Damian; el nostro pan, nato gra li gruote, zi stà inbinideî cul sudur sula iera zbruventa da Paloû... e i vemo caminà par oûna longa cal da griebani, c'ancui la riesta lissada dali nostre urme. </poem> || <poem> La nostra è una lunga strada irta di sassi: gli speroni di Monto ci hanno salvato, ed il braccio di Vistro è rimasto scoglio per le grotte poste più in alto del mare, che erode questa antica terra. Da sempre siamo pesciolini che da soli si procurano il boccone per godere la libera vita del gabbiano, oppressi dalla pioggia di Ponente e di Levante come olivi senza innesti. Fra queste insenature è stata la nostra salvezza, come i pagelli si salvano dal delfino fra le tane della secca di San Damiano; il nostro pane, nato tra le grotte, è stato benedetto col sudore nell'aia ribollente di Palù... ed abbiamo camminato per una lunga strada dissestata, che oggi rimane spianate dai nostri passi. </poem> || <poem> Naš je put dug i zasut kamenjem:   sjeme smo sačuvali iz Montoa,   a krak Vistroa ostao je kamenovan   za špilje koje leže iznad mora,   koje erodiraju ovu drevnu zemlju.   oduvijek smo bili klenovi   koji su samo jedan zalogaj dali   galebovima za slobodan život,   potlačen kišom sa zapada i istoka   poput nekalemljenih stabala maslina.   iza ovih ulaza je i naš spas,   kako se riboni spašavaju od dupina   među suhim gnijezdima San Damiana;   naš je kruh, spravljen u pećinama, blagoslovljen   od znoja u ključavom Palùevom dvoru...   i krenuli smo dugom grubom cestom,   koja danas ostaje izravnana našim koracima. </poem> |} <div style="clear:left;">[[Hamlet|Hamletov]] monolog su preveli Antonio Giudici, Maria Radolovich i Antonietta Benčić Petercol na dijalekt [[Šišan|Šišana]]: {| class="wikitable" |+ !Istriotski<ref>{{Citiranje knjige|title=Xota 'l morer ANNUALE DELLA CI DI SISSANO|year=2015|edition=7a EDIZIONE ANNO 2015|location=Colgraph print d.o.o. Pula|pages=24}}</ref> !Talijanski !Hrvatski !Engleski |- |Eśi o no eśi, sa xe 'l problema: śe xe più juśto śoporta' Le źberle e le ingiuśtisie de un deśtin maledeto, O cata' le armo par zi contro 'n mar de problemi, E batiśe par vinsili: mori, dormi Niente de più; E penśa' che metendośe dormi Diśtudemo tuto 'l dolor del cor e i mile tiri Che la carno xe bituda beca'! Śta sa xe 'na fin Che biźognaravo prega' che la vegna. Mori, dormi: dormi! Dopo forśi anca śogna! Sa xe 'l gropo: Parché tal śono de morto che penśieri ne pol vigni' E quando che śe varemo deśtaca' dela confuźion de śta vita? Śu queśto xe de raźona! Eco cośa che fa La vita eśi cariga de mal! Che chi voleśo śoporta' le fraścade e 'l śarcaźmo del tempo, Le ingiuśtisie dei opreśori, l'arogansa dei mareveji, Le feride del amor che no jo śtima, le mile lale dela leze, La prepotensa dei burocrati, e le pedade Che i juśti e boni a i ciapa dei malignaźi, Quando che śolo con un cortel śe podaravo cata' la paź? Chi no śe liberaravo cuśi dei peźi, Par fini' de pjora' e śuda' źota 'na vita de tromenti? E śe la pagura de qualche roba dopo la morto, De quel paeź che niśun cognośo, e de ola Niśun xe mai torna' 'ndrio no ne frenaravo, Fasendone preferi' al mal che śoportemo pitośto che paśa' śu quei altri che ignoremo? La cośiensa ne fa tuti eśi caga'nbraghe, Cuśìo che la forsa e la determinasion che śempre vevimo Le śe 'ndeboliśo, śolo co' 'n penśier, E le fadighe e i śforsi, Propio per 'śto sa, le va per źbiego, E perfin le perdo al śo'nome de asioni! Taźi, deśo! Riva la bela Ofelia. - O Ninfa, tale to' preghiere Ricordate dei me' pecadi. |Essere o non essere, questo è il nodo: se più nobile all'anima sia pure di sopportare I colpi e i dardi di una sorte oltraggiosa O armarsi contro un mare di affanni E combattendoli finirli: morir, dormire: Nulla più; Ma dire che dormendo Diam fine a tutti i mali del nostro cuore e ai mille consueti duoli Di cui la carne è erede! E questa è una tal fineche Divotamente pur bramata può essere. Morire, dormir: dormire! E poi sognare, forse! Questo è il punto: Però che dentro il sonno della morte qual mai sogni venire Possono a noi quando avrem rotto questo nodo mortale? È un tal pensier che deve fermarci! È questo che permette Il duolo di così lunga vita.! E chi vorrebbe sopportare li scorni ed i flagelli del tempo, E il mal degli oppressori, e tutte le villanie dei superbi, E le angosce di un disprezzato amore, e la lentezza delle leggi, E gl'insulti del potere, e lo sfergio che arreca al paziente Merito chi non ne ì degno, Allorquando con un nudo pugnale il suo riposo potrebbe ritrovare? E chi vorrebbe recare il peso di una faticosa vita, Per gemere e sudar se pure il timor di qualcosa dopo morte L'oscura region dai cui confini nessuno è mai tornato Il voler nostro non confodesse e a sopportare i mali che abbiamo, Sì ci convincesse, Invece di andar verso altri sconosciuti a noi? La conscienza tutti quanti vili ci rende, In modo tal che il primitivo colore illanguidisce Per il pallido riflesso del pensiero ed, Ogni impresa di gran forza e importanza Si disvia d'innanzi a questa idea, Perdendo fino il nome d'azione! Or taci: Viene la bella Ofelia. - O Ninfa, nelle tue preci Rammenta i miei peccati. |Biti, ili ne biti, to je pitanje: Je li pak plemenitije u duhu trpjeti hitce I strijele hirovite sudbine, Ili uzeti oružje protiv mora nevolja I opiranjem njih okončati? Umrijeti, usnuti: Ništa više; I jednim snom reći Da okončavamo bol u srcu i tisuću prirodnih srazova Kojima je tijelo baštinikom! To je svršetak da se usrdno poželi. Umrijeti, usnuti: usnuti! Možda snivati! Da, tu je zapreka: Jer u toj usnulosti smrtnoj kakvi sni mogu doći, Kad se već otresemo ovoga smrtničkog meteža, Zbog toga moramo zastatim, Tu je obzir što tvori zlosreću Tako duga života! Jer tko bi podnosio bičeve i poruge vremena, Nepravdu tlačitelja i prijezir ohola čovjeka, Muke necijenjene ljubavi, otezanje zakona, Bezočnost javne službe, i vrijeđanja što ih strpljiva zasluga Od nevrijednih dočekuje, Kad bi sam mogao podmiriti svoj račun Pukim bodežom? Tko bi nosio terete, Da stenje i znoji se pod tegobnim životom, Kad groza od nečega poslije smrti, ta neotkrivena zemlja Kojoj se s granice nijedan putnik ne vraća, Ne bi smela volju, i nas nagnala radije Podnositi sva zla koja imamo nego poletjeti p Prema drugima koja ne poznajemo? Tako svijest tvori kukavice od sviju nas, i tako onaj urođeni izgled Odlučnosti sav onemoća od blijedoga preljeva misli, A pothvati velike visine! I zamaha osvrćući se na to skreću svoje struje ustranu i gube ime djela! Utišajte se sada! Dođi Lijepa Ofelijo! — Nimfo, u tvojim molitvama Neka se svi moji grijesi spomenu. |To be, or not to be, that is the question: Whether 'tis nobler in the mind to suffer The slings and arrows of outrageous fortune, Or to take arms against a sea of troubles, And by opposing end them: to die, to sleep No more; And by a sleep, to say we end The heart-ache, and the thousand natural shocks That Flesh is heir to? 'Tis a consummation Devoutly to be wished. To die, to sleep, To sleep! perchance to Dream! Aaye, there's the rub: For in that sleep of death, what dreams may come, When we have shuffled off this mortal coil, Must give us pause. There's the respect That makes Calamity of so long life! For who would bear the Whips and Scorns of time, The Oppressor's wrong, the proud man's contumely, The pangs of despised Love, the law’s delay, The insolence of office, and the spurns That patient merit of th'unworthy takes, When he himself might his Quietus make With a bare Bodkin? Who would Fardels bear, To grunt and sweat under a weary life, But that the dread of something after death, The undiscovered country, from whose bourn No traveller returns, puzzles the will, And makes us rather bear those ills we have, Than fly to others that we know not of? Thus conscience does make cowards of us all, And thus the native hue of Resolution Is sicklied o'er, with the pale cast of Thought, And enterprises of great pitch and moment, With this regard their currents turn awry, And lose the name of Action! Soft you now! The fair Ophelia? Nymph, in thy Orisons Be all my sins remember'd. |} </div> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20070607030602/http://www.mzos.hr/svibor/6/03/261/proj_h.htm SVIBOR: Istriotski govori Istre] *[https://web.archive.org/web/20070927011327/http://www.uni-klu.ac.at/eeo/Istriotisch.pdf Goran Filipi: Istriotisch] {{Jezikk|njem.|Njemački}} (PDF) *[http://www.endangeredlanguages.com/lang/3440 Endangered Languages Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210203021926/http://www.endangeredlanguages.com/lang/3440 |date=3. veljače 2021. }} {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[https://web.archive.org/web/20090307153030/http://www.istrianet.org/istria/linguistics/istrioto/index.htm Istriot - Istrioto] {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[http://self.gutenberg.org/articles/eng/Istriot_language World Heritage Encyclopedia: Istriot language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416115010/http://self.gutenberg.org/articles/eng/Istriot_language |date=16. travnja 2021. }} {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[https://wikisource.org/wiki/Category:Istriot Wikisource:Istriot] {{Mrva-jezik}} [[Kategorija:Istriotski jezik| ]] {{Italodalmatski jezici}} cdx5tc1mhsdvfuzeev9z81ytimwsjvk 0 75450 7597711 7253600 2026-09-11T14:05:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597711 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Hasan Salihamidžić | slika = [[Datoteka:Hasan Salihamidzic 2006.jpg|160px]] | opis slike = Salihamidžić u dresu [[Bayern München]]a u [[2006.]] godini. | puno ime = | visina = 175 cm | nadimak = ''Braco'' | datum rođenja = [[1. siječnja]] [[1977.]] | mjesto rođenja = [[Jablanica]] | država = {{Z+X|BIH}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = Bayern München (športski direktor) | broj u klubu = | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | mlade godine = 1987. – 1991.<br />1991. – 1992.<br />1992. – 1995. | juniorski klubovi = [[FK Turbina|Turbina Jablanica]] <br />[[Velež Mostar]]<br />[[Hamburger SV|HSV]] | godina = 1995. – 1998.<br />1998. – 2007.<br />2007. – 2011.<br />2011. – 2012. | profesionalni klubovi = [[Hamburger SV|HSV]]<br />[[FC Bayern München|Bayern München]]<br /> [[Juventus F.C.|Juventus]]<br />[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}72 {{0}}{{0}}(19)<br /> {{0}}234 {{0}}{{0}}(31)<br /> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = 1996. – 2006. | reprezentacija = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = }} '''Hasan Salihamidžić''' ([[Jablanica]], [[1. siječnja]] [[1977.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] umirovljeni [[nogomet]]aš. Trenutačni športski direktor [[FC Bayern München|Bayern Münchena]]. == Karijera == Prve nogometne korake Salihamidžić je napravio u dresu [[FK Turbina|Turbine]] za koju igrao od 1987. do 1991. Kao veliki talent 1992. prelazi u redove [[mostar]]skog [[FK Velež|Veleža]]. Prošao sve reprezentativne selekcije [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] i u svakoj je bio jedan od najboljih. Kao petnaestogodišnjak pobjegao je u [[Njemačka|Njemačku]] zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], koji se u to vrijeme sve više širio Bosnom i Hercegovinom. Šest mjeseci je radio kao konobar u jednom kafiću kako bi zaradio novac za putne troškove. Pored velikih obaveza Braco je redovno trenirao. U studenom 1992. godine Salihamidžić odlazi u [[Hamburg]] i uz pomoć rođaka Ahmeta Halilhodžića se priključuje treninzima juniorskog tima [[HSV]]-a. U to vrijeme njegov trener je bio [[Felix Magath]], koji je jedan je od najzaslužnijih za Hasanov veliki uspjeh. Nakon kratkog boravka u juniorskom timu, Salihamidžić je prebacen u prvi tim HSV-a, gdje ubrzo postaje jedan od najboljih igraca. Jedan period stanovao je kod saigrača [[Francisco Copado|Francisca Copada]], inače porijeklom Španjolca. Tamo je upoznao njegovu sestru Ester s kojom je još uvijek u vezi. Nakon izvanrednih igara u Hamburgu, mnogi veliki klubovi su bili zainteresirani za njegove usluge, među njima velikani kao što su [[FC Barcelona]] i [[Bayern München]]. Hasan se odlučio za Bayern, koji mu je bolje odgovarao, jer je htio ostati i igrati u Njemačkoj. U svojoj prvoj sezoni u Bayernu postigao je nekoliko ključnih pogodaka u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] (Barcelona, Manchester United), koji su Bayern odveli u finale najjačeg europskog natjecanja. Salihamidžić je deset godina nastupao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]]. == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20061031184238/http://www.jadransport.org/players/Salihamidzic-Hasan.html Profile on JadranSport.org] * [http://www.hasan-salihamidzic.de/ Fan Site] * [http://www.becka-raja.at/braco/ Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090809130336/http://www.becka-raja.at/braco/ |date=9. kolovoza 2009. }} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Salihamidžić, Hasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Životopisi, Jablanica]] 7a3np418eoat7ncby7053b3lgx3rfw2 0 114828 7597778 7491565 2026-09-11T16:05:22Z MaGa 20797 +slika 7597778 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Zagora (razdvojba)]]}} [[Datoteka:Zagora - region in Dalmatian Hinterland, Croatia.svg|mini|300px|Područje povijesne Zagore prema K. Kužiću (crveno) te Mati Matasu i Josipu Faričiću (plavo).<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Vukosav|first=Branimir|date=2015-06-30|title=Percepcija prostornog obuhvata Zagore u odabranim kartografskim izvorima|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/219533|journal=Kartografija i geoinformacije|language=hr|volume=14|issue=23|pages=20–36|issn=1333-896X}}</ref> Naznačene su i susjedne [[Krajina|krajine]].]] [[Datoteka:Dalmatinska zagora.jpg|mini|Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore|300x300px]] '''Zagora''', u užem i izvornom smislu, povijesna je [[mikroregija]] u [[Šibenik|šibenskom]] i [[Split|splitskom]] zaleđu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref name=":0" /> omeđena padinama [[Trtar|Trtra]], Velikog Jelinka, [[Kozjak|Kozjaka]], [[Mosor|Mosora]], područjem [[Poljica]], rijekom [[Cetina|Cetinom]] i [[Cetinska krajina|Cetinskom krajinom]], [[Svilaja|Svilajom]] i [[Moseć|Mosećem]], [[Petrovo polje|Petrovim poljem]] i kanjonom [[Čikola|Čikole]]. Jedna je od 11 povijesnih [[krajina]] (krajeva) u [[Dalmacija|Dalmaciji]], u koje uz nju spadaju [[Cetinska krajina]], [[Drniška krajina]], [[Imotska krajina]], [[Klis|Kliška krajina]], [[Kninska krajina]], [[Muć|Mućka krajina]], [[Omiška krajina]], [[Poljica|Poljička krajina]], [[Vrgorska krajina]] i [[Vrlička krajina]]. Krajine su međusobno povezane uzdužnom cestom Knin – Sinj – Imotski – Vrgorac, izgrađenom 1807. godine. Tijekom 20. stoljeća izraz se u geografskim izvorima i u javnom govoru, često u obliku '''Dalmatinska zagora''', počeo koristiti kao sinonim za dalmatinsko zaleđe,<ref name=":0" /> obuhvaćajući dijelove sjevernodalmatinske zaravni i porječja rijeke [[Krka|Krke]] na sjeverozapadu do [[Vrgorsko polje|Vrgorskog polja]] i prijelaza prema ušću [[Neretva|Neretve]] na jugoistoku od mora odvojenim lancem planina od [[Trtar|Trtra]] preko [[Mosor|Mosora]] i [[Biokovo|Biokova]] do [[Rilić|Rilića]].<ref name=":0" /> Širenju šireg poimanja uzrok je prirodno-zemljopisna i razvojna ujednačenost prostora kao i slični negativni socioekonomski trendovi. Poimanje povijesne Zagore svodi se na lokalni identitet i tradiciju.<ref name=":0" /> == Zemljopis == Dalmatinskom zagorom smatra se kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak]]a (780 m), [[Mosor]]a (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić]]a (1160 m). Čine je područja u okolici [[Knin]]a, [[Drniš]]a, [[Sinj]]a, [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[krš]]a. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina, malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok – zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo činili su [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u području je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine – Biokovo, Mosor, Svilaja, Dinara i Kamešnica – vrlo su atraktivne za planinarenje. <gallery mode="packed" heights="120" class="center"> Datoteka:Dinara near Polača3.jpg|Krška zaravan i [[Dinara]] Datoteka:Sinj 20231228 16.jpg|[[Sinj]] Datoteka:Cetina river near Sinj - location Despotuša - Croatia IMG 20210819 182955.jpg|[[Cetina]] Datoteka:County Hall Imotski.JPG|[[Imotski]] Datoteka:Vrgorac 2026 1.jpg|[[Vrgorac]] </gallery> == Jezik == Području je svojstveno [[štokavica|štakavsko]] (štakavsko ili šćakavsko) narječje i [[ikavski]] govor, s čestom vokalnom redukcijom (goved'na, kobas'ca, vr'teno).<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Lisac|first=Josip|date=2008|title=Govori Dalmatinske zagore kao dio novoštokavskog ikavskog dijalekta|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/51943|journal=Croatica et Slavica Iadertina|language=hr|volume=4|issue=4.|pages=105–114|issn=1845-6839}}</ref><ref>{{Citiranje rada|last=Dimić|first=Tina|date=2020-09-18|title=Mali rječnik govora dalmatinske zagore|url=https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2453|journal=|type=diplomski rad|language=hr|access-date=31. listopada 2024.|archive-date=14. studenoga 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241114122517/https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2453|url-status=dead}}</ref> Glagoli u prvom licu prezenta uglavnom umjesto na m završavaju na n (idem–iden, gledam–gledan), infinitiv glagola je u pravilu krnj, bez završnog i (gledat, ić).<ref name=":1" /> Česte su konstrukcije s dvama infinitivima (on neće volit čut ovu vist).<ref name=":1" /> Standardno h često je v (uho–uvo, juha–juva) ili ga nema (hod–od, hrast–rast, hvatati–vatat, hraniti–ranit).<ref name=":1" /> Imenice u dativu i lokativu množine gube završni vokal a (o drvima–o drvin). Govornike iz drugih krajeva iznenadi i nestandardni niječni odgovor koji se ne veže na glagol iz pitanja: Trčeš li? – Nisan. Ideš li spavat? Nisan. Javljaju se izmjene značenja riječi češnjak–luk, lubenica–dinja, hlače-gaće. Akcentuacija je uglavnom dosljedno novoštokavska,<ref name=":1" /> sa svojstvenim prebacivanjem naglaska na prednaglasnicu (nȁˬbrdu, pȍdˬrūku, ìzˬškōlē→ìškōlē, izàˬk^ućē).<ref>{{Citiranje časopisa|last=Galić|first=Josip|date=2017-07-21|title=Prozodijske osobitosti govora Niskoga u Dalmatinskoj zagori|url=https://hrcak.srce.hr/185057|journal=Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu|language=hr|issue=9|pages=37–56|issn=1846-9426}}</ref> Kao i drugdje u Dalmaciji, prisutni su mnogi izobličeni talijanizmi (zaimača–kacijola, plahta–lancun, ladica–škafetin, ručnik–šugoman, luk-kapula), ali i turcizmi pa i hungarizmi.<ref name=":1" /> == Povijest == === Zagora u užem smislu === [[File:Viaggio in Dalmazia - no-nb digibok 2007122112002-6.jpg|mini|300px|''Zagorie'' na ilustraciji u knjizi [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] ''Put po Dalmaciji'' iz 1774.]] Od prvog spomena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] povijesna regija nazivana je ''Zagorjem''. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (''comitatus Zagorie''). Za turske ([[Osmanlije|otomanske]]) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - [[nahija|nahiju]].{{nedostaje izvor}} Početkom mletačke vladavine ([[1699.]] – [[1797.]]) podijeljena je, uglavnom između [[Drniška krajina|Drniške]] i [[Trogirska krajina|Trogirske krajine]], pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. Naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju jesu [[Unešić]], [[Lećevica]] ([[Radošić]]) i [[Prgomet]] ([[Trolokve]]); dok su njeni rubni dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori. == Klima == Klimatski je Dalmatinsku zagoru najjednostavnije podijeliti u tri pojasa, a to su submediteranski, submediteransko-planinski i planinski. Submediteranski je onaj prostor do 500m visine, i u njemu su ljeta suha i vruća s temperaturama i iznad 40°C, a zime hladne s ponekim snijegom koji je uglavnom slab i ne zadržava se dugo. Srednji pojas je submediteransko-planinski (500 m - 900 m) i tu se miješaju submediteranska i planinska klima, s oštrim i vrlo hladnim zimama sa snijegom koji se dugo zadržava, jutarnje temperature idu ispod -15°C u ekstremnim slučajevima i ispod -20°C, i vrućim ljetima kad temperature idu preko 35°C. Pojasom iznad 900 metara prevladava planinska klima te je utjecaj mora neznatan. Tu se već snijeg zadržava mjesecima, ali su ljeta su topla i temperature se mogu popeti i do 35°C. Na planinskim vrhovima Biokova, Kamešnice i Dinare prevladava alpska klima te se snijeg zadržava od prvog obilnijeg padanja (najčešće u studenom) pa sve do lipnja. U jamama i pećinama snijeg i led se zadržavaju tokom cijele godine te su se otamo nekad vadili i odvozili za prodaju u gradove. == Kultura == Od nešto većih događanja u Dalmatinskoj zagori tu su [[Sinjska alka]], proslava i hodočašće [[Velika Gospa|Velikoj Gospi]] u Sinju i Zelenoj katedrali u [[Proložac|Prološcu]], Sajam [[pršut]]a u Sinju, [[Mačkare mućkog kraja|tri stoljeća stare mačkare]] u [[Neorić]]u, [[Glumci u Zagvozdu]], te brojne sportsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije sa seoskim sportovima: borbama bikova (npr. [[Bikijada u Radošiću]], Bikijada u Dicmu), potezanju konopa, trkama magaradi, potezanju klipa. Posljednjih se godina s namjerom očuvanja organiziraju <nowiki>''</nowiki>ganga-festovi<nowiki>''</nowiki> s ciljem da na scenski ili natjecateljski način popularizira ovo narodno pjevanje (npr. Ganga Fest Biorine; Grubine; Slivno te možda najveća takva manifestacija: [[Uz Gangu i Bukaru]]). Od narodne predaje ističu se mnogi epovi i priče, najistaknutije bi bile [[Asanaginica|Hasanaginica]], Sinjska Gospa, legenda o Gavanovim dvorima (postanak imotskih jezera) te mnoge legende o vilama kao npr. Zavelimske vile. Ovaj kraj je vrlo poznat po osebujnim narodno-usmenom stvaralaštvu. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske povijesne regije]] [[Kategorija:Dalmacija]] 17u2y97fgle2359rws3x8s19javgvg6 0 115024 7597655 7456502 2026-09-11T12:04:00Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Građevine u Brazilu]]; ±[[Kategorija:Rio de Janeiro]]→[[Kategorija:Građevine u Rio de Janeiru]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597655 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Museu Nacional RJ.jpg|mini|desno|300px|Glavna zgrada Muzeja]] '''[[Brazil]]ski nacionalni muzej''' ustanova je u [[Rio de Janeiro|Riu de Janeiru]]. == Povijest == Muzej je izgradio kralj [[Joao VI.]] godine [[1818.]] pod imenom ''Kraljevski muzej''. Smatrao je kako je Brazil nedovoljno istražena zemlja i te da ju je potrebno bolje istražiti. Muzej je prvotno imao [[biljke|biljne]] i [[životinje|životinjske]] izloške, osobito [[ptice|ptičje]]. Zbog toga je nazvan i ''Kućom ptica''. Kada se [[Pedro I. od Brazila]] oženio za austrijsku Leopoldinu, krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] muzej su posjećivali mnogi Europljani, kao [[Maximilian zu Wied-Neuwied]], [[Johann Baptist von Spix]], [[Carl Friedrich Philipp von Martius]] itd. [[Pedro II. od Brazila]] upotpunio je muzej [[antropologija|antropološkim]], [[paleontologija|paleontološkim]] i [[arheologija|arheološkim]] zbirkama. Nabavio je izloške iz [[stari Egipat|starog Egipta]], te fosile. Time je muzej postao najznačajnjiji u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Svrgnućem monarhije, muzej je premješten u carsku rezidenciju Paso, gdje se i danas nalazi. Od [[1945.]] vlasnik mu je [[Federalno sveučilište Ria de Janeira]]. Postoje antropološke, [[sociologija|sociološke]], biljne, životinjske, [[geologija|geološke]] i paleontološke zbirke. Tu se izlažu životinje, [[kukci]], minerali, oruđe i oružje domorodaca, mumije, južnoamerički atefakri, merteori, fisioli itd. [[Datoteka:Fire at Museu Nacional 05.jpg|mini|Požar u Brazilskom nacionalnom muzeju 2018.]] Dne [[2. rujna]] [[2018.]] godine skoro cjelokupna zbirka muzeja uništena je u [[požar]]u nepoznatog uzroka.<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/golemi-gubitak-za-brazil-sinoc-je-gorio-200-godina-star-nacionalni-muzej-u-riju/ www.telegram.hr], "Golema tragedija: sinoć je gorio 200 godina star Nacionalni muzej u Riju", objavljeno i pristupljeno 3. rujna 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.museunacional.ufrj.br/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110926212347/http://www.museunacional.ufrj.br/ |date=26. rujna 2011. }} [[Kategorija:Muzeji u Brazilu]] [[Kategorija:Građevine u Rio de Janeiru]] [[Kategorija:Organizacije u Brazilu|Muzej, Brazilski nacionalni]] ig7wtlaqwgr91hkqk526da3y7yrywd3 0 116249 7597967 7369564 2026-09-12T11:04:26Z Šaholjubac 211973 /* Farmakologija */ 7597967 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse;" !Tetrahidrokanabinol (THC) |- | align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Tetrahydrocannabinol.svg|250px]] |- !Opća svojstva |- | [[IUPAC nomenklatura|Sistemsko ime]] | (−)-(6a''R'',10a''R'')-6,6,9-trimetil-<br>-3-pentil-6a,7,8,10a-<br>-tetrahidro-6''H''-benzo[c]kromen-1-ol |- | Sinonimi | THC, Δ⁹THC, <br>Δ⁹-tetrahidrokanabinol,<br> delta-9-tetrahidrokanabinol |- | [[Kemijska formula|Molekulska formula]] | C₂₁H₃₀O₂ |- | [[Molarna masa]] | 314,46 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]] |- | [[CAS registarski broj|CAS broj]] | 1972-08-3 |- ! Svojstva |- | pK_a | 10,6 |- | [[Vrelište]] | 155-157 °C (vakum, 0.07 mbar) |- | [[Topljivost]] u vodi | 2,8 mg/L (23°C) |- | log P | 3,78 (voda @ pH 7 / oktanol) |- |}{{dodaj infookvir|kemijski spoj}} '''Tetrahidrokanabinol''', također poznat i kao '''THC''', '''Δ⁹THC''', '''Δ⁹-tetrahidrokanabinol''' (delta-9-tetrahidrokanabinol) ili '''[[dronabinol]]''', glavna je psihoaktivna tvar pronađena u biljci [[Cannabis]], a novije i u nekim drugim biljkama. [[Raphael Mechoulam]] i [[Yechia Gaoni]] prvi su izolirali THC [[1964.]] godine na Weizmann institutu u Rehovotu u [[Izrael]]u. Na Cannmed konferenciji 2016. godine Raphaelu Mechoulamu je dodijeljena nagrada za životno djelo.<ref>{{Citiranje novina |title=Tetrahidrokanabinol- Sve što trebate znati o THC-u - vutropedija.com |url=https://vutropedija.com/thc/ |work=vutropedija.com |date=2018-01-11 |accessdate=2018-05-04 |language=hr-HR}}</ref> U čistom obliku na hladnom je čvrst i staklast, a ugrijan postaje ljepljiv i viskozan. THC je vrlo slabo topljiv u [[voda|vodi]], ali vrlo topljiv u većini organskih otapala poput [[etanol]]a ili [[heksan]]a. Kao i kod [[nikotin]]a i [[kofein]]a, glavna funkcija THC-a u Cannabisu je najvjerojatnije zaštita biljke od štetočina. THC posjeduje svojstva visoke apsorpcije UV-B svjetla (280-315 nm) štiteći tako biljku od štetnog zračenja. == Farmakologija == THC se u mozgu veže za specifični ''[[kanabinoidni receptor]]'' CB₁. Prisutnost ovih specijaliziranih receptora u mozgu navela je istraživače na ideju unutrašnjih kanabinoida koje proizvodi tijelo. Krenula je potraga za tvarima koje normalno proizvodi mozak i vežu se za kanabinoidne receptore, takozvani prirodni ''agonist'' i ''ligand'', što je dovelo do otkrića [[anandamid]]a, 2-arachidonly glicerida (2-AG) i ostalih sličnih spojeva. Priča je slična kao i kod otkrića unutrašnjih opiata ([[endorfin]], [[enkefalin]], [[dinorfin]]) nakon što se shvatilo za koje receptore se vežu [[morfin]] i drugi opiati. Naknadno se pokazalo da kanabinoidi, preko trenutačno nepoznatog mehanizma, aktiviraju unutrašnje staze opiata preko μ₁ opoidnog receptora, naglo oslobađajući [[dopamin]] u [[nucleus accumbens]]. Ovaj učinak može biti potisnut antagonistom rimonabantom (SR141716A) CB1 kanabinoidnog receptora ili kod opioidnih receptora antagonistom nalokson. [[Datoteka:Thc.pdb.gif|mini|Trodimenzionalni model molekule]] THC ima [[analgetička svojstva]] i pri malim dozama što je dovelo do mogućnosti liječenja boli medicinskim cannabisom. Mehanizam koji to omogućuje još nije u potpunosti poznat. Drugi učinci su poput relaksacije, euforije, promijenjena percepcija vremena i prostora, osjetljivost vizualnih, slušnih i njušnih živaca, dezorijentacija, eventualni umor i povećani apetit sve povezano sa stimulacijom CB1 receptora u središnjem živčanom sustavu (SŽS ili CNS). Povećani apetit je donekle objašnjen preko gastro-hipotalamičkog sustava. Aktivnost CB1 receptora u centru za glad u hipotalamusu čini hranu ukusnijom i prihvatljivijom, hormon za glad ''ghrelin'' povećava signale za glad kako hrana dospijeva u želudac. Tu su još neka svojstva koja spuštaju razinu agresije. THC ima i aktivni metabolit, [[11-hidroksi-THC]] koji također ima ulogu u analgetičkim i rekreacijskim učincima biljke. == Izazivanje psihoze == THC posjeduje psihomimetička svojstva i ne bi se trebao primjenjivati u osoba koje imaju obiteljsku povijest psihotičnih poremećaja ([[shizofrenija]], [[shizotipni poremećaj]], [[deluzijski poremećaj]] itd.) i poremećaja iz [[bipolarni poremećaj|bipolarnog]] spektra. === Toksičnost === Prema [[Merck indeks]]u, 12. izdanje, THC ima LD₅₀ vrijednost od 1270 mg/kg (muški štakor) i 730 mg/kg (ženski štakor) uzeto oralnim putem rastopljeno u sezamovom ulju. Kad bi se te vrijednosti računale prema odraslom čovjeku iznosile bi otprilike 50 i 86 g za 68 kg ženske ili muške osobe. To je ekvivalent za 1 do 1.8 kg cannabisa s 5% THC-a uzeto oralnim putem. LD₅₀ vrijednost za štakore uzeto putem inhalacije iznosi 42 mg/kg tjelesne mase. Valja napomenut na studije toksičnosti kod životinjskih modela ne moraju nužno odgovarati toksičnosti u ljudskom organizmu. THC receptor raspodjele u središnjem živčanom sustavu štakora drugačiji je nego kod ljudi, što znači da postoji bitna mogućnost da se toksičnost u ljudi razlikuje od objavljenih životinjskih studija prema LD₅₀. Ne postoji dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Apsorpcija je ograničena serumskim [[lipidi]]ma koji mogu postati zasićeni THC-om, tako da prisutna topivost može ublažiti toksičnost. Studije na temu raspodjele kanabinoidnih receptora objašnjavaju zašto je toksičnost THC-a tako mala, dijelovi mozga koji upravljaju vitalnim funkcijama poput dišnog (respiracijskog) sustava nemaju mnogo receptora, stoga su relativno nezahvaćeni i dozama daleko većim od prosječnih ili onih koje bi dospjele u organizam u normalnim uvjetima. == Sintetički THC == Sintetički THC još je poznat pod imenom ''[[dronabinol]]'', dostupan je kao lijek na recept (pod trgovačkim imenom ''[[Marinol]]'') u nekoliko država uključujući [[SAD]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Njemačka|Njemačku]]. U SAD-u, Marinol je tretiran kao ne narkotička droga s vrlo slabim rizikom za fizičku i mentalnu ovisnost, propisan na recept, na tzv. popisu III kontroliranih tvari. Iako je [[DEA]] [[2002.]] prihvatila peticiju, kanabis se još uvijek ne tretira jednako kao Marinol. Marinol je odobrila [[FDA]] u terapijama anoreksije kod pacijenata s [[AIDS]]-om, kao i kod nekih glavobolja ili povraćanja za pacijente kemoterapije. Analog dronabinolu, ''[[nabilon]]'', dostupan je slobodno u Kanadi pod trgovačkim imenom ''[[Cesament]]'' kojeg proizvodi tvrtka ''Valeant''. Cesament ja također dobio odobrenje FDA za buduću dostupnost u SAD-u u razini II kontroliranih tvari. U travnju [[2005.]] godine, Kanada je odobrila [[Sativex]], [[raspršivač za usta]] za oboljele od [[multipla skleroza|multiple skleroze]] za olakšanje boli. Sativex sadrži tetrahidrokanabinol zajedno s [[kanabidiol]]om. Proizvodi ga tvrtka ''GW Pharmaceuticals'' i to je prvi lijek u svijetu zasnovan na kanabisu. == Istraživanja == Mnoge studije uključuju medicinske mogućnosti THC-a u liječenju [[rak (bolest)|rak]]a i [[AIDS]]-a, i to povećavajući apetit i smanjujući mučnine. Pokazao se od koristi i kod oboljih od [[glaukom]]a gdje snižava [[očni tlak]]. THC koriste i u obliku cannabisa kod mnogobrojnih pacijenata oboljelih od multiple skleroze. Odnedavno se cannabis preko medicinskog recepta koristi kod odraslih i maloljetnih pacijenata s poremećajima [[ADD]]-a i [[ADHD]]-a zbog svog opuštajućeg i umirujućeg efekta. Neke studije su također pokazale i negativnu stranu THC-a povezanu s neprestanom i dugotrajnom uporabom koje uključuju gubitak [[kratkotrajno pamćenje|kratkotrajnog pamćenja]], međutim postoje studije koje opovrgavaju ove tvrdnje, tvrdeći da [[MRI]] kod dugotrajnih korisnika pokazuje vrlo male ili nikakve razlike spram MRI-a osoba koje nisu uzimale THC. Studije na temu učinaka kod dugotrajnog korištenja su manjkave zbog ilegalnog statusa droge što čini samo istraživanje otežanim. Pripremna istraživanja sa sintetičkim THC-om kod pacijana oboljih od [[Tourretov sindrom|Tourettova sindrom]] pokazuju da bi THC mogao u velikoj mjeri pomoći u smanjenju živčanih tikova. Studije na životinjama s Marinolom i nikotinom pokazuju da bi mogli biti korisna dopuna neuroleptičnim lijekovima. Također, istraživanje na 12 pacijenata pokazuje da Marinol snižava tikove bez značajnih štetnih učinaka. Slično istraživanje je pokazalo iste rezultate kod 24 pacijenta u vremenu od 6 tjedana. Nedavna istraživanja sa sintetičkim kanabinoidom pokazuju da aktivacija CB1 receptora može uzrokovati neuroobnavljanje i neurozaštitu, a također i zaustaviti prirodnu degeneraciju kod neurodegenerativnih bolesti kao što su [[Parkinsonova bolest]] ili [[Alzheimerova bolest|Alzheimer]]. U ''[[in vitro]]'' eksperimentima s THC-om s izuzetno visokim koncentracijama (koje nisu dostupne u uobičajenoj konzumaciji) pokazalo se da uzrokuje inhibiciju određenih formacija koje uzrokuju Alzheimer, i to bolje nego trenutačno odobreni lijekovi. Studija iz [[1991.]] dokazala je kako se dizritmički poremećaji EEG smanjuju konzumiranjem kanabisa. Studija iz [[1975.]] pokazuje smanjenje tumora kod miševa, što je dokaz potencijalnom tretmanu protiv raka. ==Vidi još== *[[Konoplja]] == Zakonska regulativa == Tetrahidrokanabinol i određeni [[stereoizomeri]] i [[stereokemija|stereokemijske]] inačice, vrsta su [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]]. Uvršteni su u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. Kemijskim sastavom to su ''7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (9R,10aR)-8,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol, (6aR,9R,10aR)-6a,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol,(6aR,10aR)-6a,7,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol,6a,7,8,9-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,10a-heksahidro-6,6-dimetil-9-metilen-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol''.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 20. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Popis psihoaktivnih tvari i biljaka}} [[Kategorija:Psihotropne tvari]] [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] [[Kategorija:Biomolekule]] 4y4ht4yisvr2qcfd2qqq1iqtnvzrqsu 7597968 7597967 2026-09-12T11:04:44Z Šaholjubac 211973 /* Izazivanje psihoze */ 7597968 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse;" !Tetrahidrokanabinol (THC) |- | align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Tetrahydrocannabinol.svg|250px]] |- !Opća svojstva |- | [[IUPAC nomenklatura|Sistemsko ime]] | (−)-(6a''R'',10a''R'')-6,6,9-trimetil-<br>-3-pentil-6a,7,8,10a-<br>-tetrahidro-6''H''-benzo[c]kromen-1-ol |- | Sinonimi | THC, Δ⁹THC, <br>Δ⁹-tetrahidrokanabinol,<br> delta-9-tetrahidrokanabinol |- | [[Kemijska formula|Molekulska formula]] | C₂₁H₃₀O₂ |- | [[Molarna masa]] | 314,46 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]] |- | [[CAS registarski broj|CAS broj]] | 1972-08-3 |- ! Svojstva |- | pK_a | 10,6 |- | [[Vrelište]] | 155-157 °C (vakum, 0.07 mbar) |- | [[Topljivost]] u vodi | 2,8 mg/L (23°C) |- | log P | 3,78 (voda @ pH 7 / oktanol) |- |}{{dodaj infookvir|kemijski spoj}} '''Tetrahidrokanabinol''', također poznat i kao '''THC''', '''Δ⁹THC''', '''Δ⁹-tetrahidrokanabinol''' (delta-9-tetrahidrokanabinol) ili '''[[dronabinol]]''', glavna je psihoaktivna tvar pronađena u biljci [[Cannabis]], a novije i u nekim drugim biljkama. [[Raphael Mechoulam]] i [[Yechia Gaoni]] prvi su izolirali THC [[1964.]] godine na Weizmann institutu u Rehovotu u [[Izrael]]u. Na Cannmed konferenciji 2016. godine Raphaelu Mechoulamu je dodijeljena nagrada za životno djelo.<ref>{{Citiranje novina |title=Tetrahidrokanabinol- Sve što trebate znati o THC-u - vutropedija.com |url=https://vutropedija.com/thc/ |work=vutropedija.com |date=2018-01-11 |accessdate=2018-05-04 |language=hr-HR}}</ref> U čistom obliku na hladnom je čvrst i staklast, a ugrijan postaje ljepljiv i viskozan. THC je vrlo slabo topljiv u [[voda|vodi]], ali vrlo topljiv u većini organskih otapala poput [[etanol]]a ili [[heksan]]a. Kao i kod [[nikotin]]a i [[kofein]]a, glavna funkcija THC-a u Cannabisu je najvjerojatnije zaštita biljke od štetočina. THC posjeduje svojstva visoke apsorpcije UV-B svjetla (280-315 nm) štiteći tako biljku od štetnog zračenja. == Farmakologija == THC se u mozgu veže za specifični ''[[kanabinoidni receptor]]'' CB₁. Prisutnost ovih specijaliziranih receptora u mozgu navela je istraživače na ideju unutrašnjih kanabinoida koje proizvodi tijelo. Krenula je potraga za tvarima koje normalno proizvodi mozak i vežu se za kanabinoidne receptore, takozvani prirodni ''agonist'' i ''ligand'', što je dovelo do otkrića [[anandamid]]a, 2-arachidonly glicerida (2-AG) i ostalih sličnih spojeva. Priča je slična kao i kod otkrića unutrašnjih opiata ([[endorfin]], [[enkefalin]], [[dinorfin]]) nakon što se shvatilo za koje receptore se vežu [[morfin]] i drugi opiati. Naknadno se pokazalo da kanabinoidi, preko trenutačno nepoznatog mehanizma, aktiviraju unutrašnje staze opiata preko μ₁ opoidnog receptora, naglo oslobađajući [[dopamin]] u [[nucleus accumbens]]. Ovaj učinak može biti potisnut antagonistom rimonabantom (SR141716A) CB1 kanabinoidnog receptora ili kod opioidnih receptora antagonistom nalokson. [[Datoteka:Thc.pdb.gif|mini|Trodimenzionalni model molekule]] THC ima [[analgetička svojstva]] i pri malim dozama što je dovelo do mogućnosti liječenja boli medicinskim cannabisom. Mehanizam koji to omogućuje još nije u potpunosti poznat. Drugi učinci su poput relaksacije, euforije, promijenjena percepcija vremena i prostora, osjetljivost vizualnih, slušnih i njušnih živaca, dezorijentacija, eventualni umor i povećani apetit sve povezano sa stimulacijom CB1 receptora u središnjem živčanom sustavu (SŽS ili CNS). Povećani apetit je donekle objašnjen preko gastro-hipotalamičkog sustava. Aktivnost CB1 receptora u centru za glad u hipotalamusu čini hranu ukusnijom i prihvatljivijom, hormon za glad ''ghrelin'' povećava signale za glad kako hrana dospijeva u želudac. Tu su još neka svojstva koja spuštaju razinu agresije. THC ima i aktivni metabolit, [[11-hidroksi-THC]] koji također ima ulogu u analgetičkim i rekreacijskim učincima biljke. === Toksičnost === Prema [[Merck indeks]]u, 12. izdanje, THC ima LD₅₀ vrijednost od 1270 mg/kg (muški štakor) i 730 mg/kg (ženski štakor) uzeto oralnim putem rastopljeno u sezamovom ulju. Kad bi se te vrijednosti računale prema odraslom čovjeku iznosile bi otprilike 50 i 86 g za 68 kg ženske ili muške osobe. To je ekvivalent za 1 do 1.8 kg cannabisa s 5% THC-a uzeto oralnim putem. LD₅₀ vrijednost za štakore uzeto putem inhalacije iznosi 42 mg/kg tjelesne mase. Valja napomenut na studije toksičnosti kod životinjskih modela ne moraju nužno odgovarati toksičnosti u ljudskom organizmu. THC receptor raspodjele u središnjem živčanom sustavu štakora drugačiji je nego kod ljudi, što znači da postoji bitna mogućnost da se toksičnost u ljudi razlikuje od objavljenih životinjskih studija prema LD₅₀. Ne postoji dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Apsorpcija je ograničena serumskim [[lipidi]]ma koji mogu postati zasićeni THC-om, tako da prisutna topivost može ublažiti toksičnost. Studije na temu raspodjele kanabinoidnih receptora objašnjavaju zašto je toksičnost THC-a tako mala, dijelovi mozga koji upravljaju vitalnim funkcijama poput dišnog (respiracijskog) sustava nemaju mnogo receptora, stoga su relativno nezahvaćeni i dozama daleko većim od prosječnih ili onih koje bi dospjele u organizam u normalnim uvjetima. == Sintetički THC == Sintetički THC još je poznat pod imenom ''[[dronabinol]]'', dostupan je kao lijek na recept (pod trgovačkim imenom ''[[Marinol]]'') u nekoliko država uključujući [[SAD]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Njemačka|Njemačku]]. U SAD-u, Marinol je tretiran kao ne narkotička droga s vrlo slabim rizikom za fizičku i mentalnu ovisnost, propisan na recept, na tzv. popisu III kontroliranih tvari. Iako je [[DEA]] [[2002.]] prihvatila peticiju, kanabis se još uvijek ne tretira jednako kao Marinol. Marinol je odobrila [[FDA]] u terapijama anoreksije kod pacijenata s [[AIDS]]-om, kao i kod nekih glavobolja ili povraćanja za pacijente kemoterapije. Analog dronabinolu, ''[[nabilon]]'', dostupan je slobodno u Kanadi pod trgovačkim imenom ''[[Cesament]]'' kojeg proizvodi tvrtka ''Valeant''. Cesament ja također dobio odobrenje FDA za buduću dostupnost u SAD-u u razini II kontroliranih tvari. U travnju [[2005.]] godine, Kanada je odobrila [[Sativex]], [[raspršivač za usta]] za oboljele od [[multipla skleroza|multiple skleroze]] za olakšanje boli. Sativex sadrži tetrahidrokanabinol zajedno s [[kanabidiol]]om. Proizvodi ga tvrtka ''GW Pharmaceuticals'' i to je prvi lijek u svijetu zasnovan na kanabisu. == Istraživanja == Mnoge studije uključuju medicinske mogućnosti THC-a u liječenju [[rak (bolest)|rak]]a i [[AIDS]]-a, i to povećavajući apetit i smanjujući mučnine. Pokazao se od koristi i kod oboljih od [[glaukom]]a gdje snižava [[očni tlak]]. THC koriste i u obliku cannabisa kod mnogobrojnih pacijenata oboljelih od multiple skleroze. Odnedavno se cannabis preko medicinskog recepta koristi kod odraslih i maloljetnih pacijenata s poremećajima [[ADD]]-a i [[ADHD]]-a zbog svog opuštajućeg i umirujućeg efekta. Neke studije su također pokazale i negativnu stranu THC-a povezanu s neprestanom i dugotrajnom uporabom koje uključuju gubitak [[kratkotrajno pamćenje|kratkotrajnog pamćenja]], međutim postoje studije koje opovrgavaju ove tvrdnje, tvrdeći da [[MRI]] kod dugotrajnih korisnika pokazuje vrlo male ili nikakve razlike spram MRI-a osoba koje nisu uzimale THC. Studije na temu učinaka kod dugotrajnog korištenja su manjkave zbog ilegalnog statusa droge što čini samo istraživanje otežanim. Pripremna istraživanja sa sintetičkim THC-om kod pacijana oboljih od [[Tourretov sindrom|Tourettova sindrom]] pokazuju da bi THC mogao u velikoj mjeri pomoći u smanjenju živčanih tikova. Studije na životinjama s Marinolom i nikotinom pokazuju da bi mogli biti korisna dopuna neuroleptičnim lijekovima. Također, istraživanje na 12 pacijenata pokazuje da Marinol snižava tikove bez značajnih štetnih učinaka. Slično istraživanje je pokazalo iste rezultate kod 24 pacijenta u vremenu od 6 tjedana. Nedavna istraživanja sa sintetičkim kanabinoidom pokazuju da aktivacija CB1 receptora može uzrokovati neuroobnavljanje i neurozaštitu, a također i zaustaviti prirodnu degeneraciju kod neurodegenerativnih bolesti kao što su [[Parkinsonova bolest]] ili [[Alzheimerova bolest|Alzheimer]]. U ''[[in vitro]]'' eksperimentima s THC-om s izuzetno visokim koncentracijama (koje nisu dostupne u uobičajenoj konzumaciji) pokazalo se da uzrokuje inhibiciju određenih formacija koje uzrokuju Alzheimer, i to bolje nego trenutačno odobreni lijekovi. Studija iz [[1991.]] dokazala je kako se dizritmički poremećaji EEG smanjuju konzumiranjem kanabisa. Studija iz [[1975.]] pokazuje smanjenje tumora kod miševa, što je dokaz potencijalnom tretmanu protiv raka. ==Vidi još== *[[Konoplja]] == Zakonska regulativa == Tetrahidrokanabinol i određeni [[stereoizomeri]] i [[stereokemija|stereokemijske]] inačice, vrsta su [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]]. Uvršteni su u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. Kemijskim sastavom to su ''7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (9R,10aR)-8,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol, (6aR,9R,10aR)-6a,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol,(6aR,10aR)-6a,7,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol,6a,7,8,9-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,10a-heksahidro-6,6-dimetil-9-metilen-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol''.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 20. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Popis psihoaktivnih tvari i biljaka}} [[Kategorija:Psihotropne tvari]] [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] [[Kategorija:Biomolekule]] egr8hf43kg8694uw14ti4hju2satsp8 7597971 7597968 2026-09-12T11:06:47Z Šaholjubac 211973 /* Istraživanja */ 7597971 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse;" !Tetrahidrokanabinol (THC) |- | align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" |[[Datoteka:Tetrahydrocannabinol.svg|250px]] |- !Opća svojstva |- | [[IUPAC nomenklatura|Sistemsko ime]] | (−)-(6a''R'',10a''R'')-6,6,9-trimetil-<br>-3-pentil-6a,7,8,10a-<br>-tetrahidro-6''H''-benzo[c]kromen-1-ol |- | Sinonimi | THC, Δ⁹THC, <br>Δ⁹-tetrahidrokanabinol,<br> delta-9-tetrahidrokanabinol |- | [[Kemijska formula|Molekulska formula]] | C₂₁H₃₀O₂ |- | [[Molarna masa]] | 314,46 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]] |- | [[CAS registarski broj|CAS broj]] | 1972-08-3 |- ! Svojstva |- | pK_a | 10,6 |- | [[Vrelište]] | 155-157 °C (vakum, 0.07 mbar) |- | [[Topljivost]] u vodi | 2,8 mg/L (23°C) |- | log P | 3,78 (voda @ pH 7 / oktanol) |- |}{{dodaj infookvir|kemijski spoj}} '''Tetrahidrokanabinol''', također poznat i kao '''THC''', '''Δ⁹THC''', '''Δ⁹-tetrahidrokanabinol''' (delta-9-tetrahidrokanabinol) ili '''[[dronabinol]]''', glavna je psihoaktivna tvar pronađena u biljci [[Cannabis]], a novije i u nekim drugim biljkama. [[Raphael Mechoulam]] i [[Yechia Gaoni]] prvi su izolirali THC [[1964.]] godine na Weizmann institutu u Rehovotu u [[Izrael]]u. Na Cannmed konferenciji 2016. godine Raphaelu Mechoulamu je dodijeljena nagrada za životno djelo.<ref>{{Citiranje novina |title=Tetrahidrokanabinol- Sve što trebate znati o THC-u - vutropedija.com |url=https://vutropedija.com/thc/ |work=vutropedija.com |date=2018-01-11 |accessdate=2018-05-04 |language=hr-HR}}</ref> U čistom obliku na hladnom je čvrst i staklast, a ugrijan postaje ljepljiv i viskozan. THC je vrlo slabo topljiv u [[voda|vodi]], ali vrlo topljiv u većini organskih otapala poput [[etanol]]a ili [[heksan]]a. Kao i kod [[nikotin]]a i [[kofein]]a, glavna funkcija THC-a u Cannabisu je najvjerojatnije zaštita biljke od štetočina. THC posjeduje svojstva visoke apsorpcije UV-B svjetla (280-315 nm) štiteći tako biljku od štetnog zračenja. == Farmakologija == THC se u mozgu veže za specifični ''[[kanabinoidni receptor]]'' CB₁. Prisutnost ovih specijaliziranih receptora u mozgu navela je istraživače na ideju unutrašnjih kanabinoida koje proizvodi tijelo. Krenula je potraga za tvarima koje normalno proizvodi mozak i vežu se za kanabinoidne receptore, takozvani prirodni ''agonist'' i ''ligand'', što je dovelo do otkrića [[anandamid]]a, 2-arachidonly glicerida (2-AG) i ostalih sličnih spojeva. Priča je slična kao i kod otkrića unutrašnjih opiata ([[endorfin]], [[enkefalin]], [[dinorfin]]) nakon što se shvatilo za koje receptore se vežu [[morfin]] i drugi opiati. Naknadno se pokazalo da kanabinoidi, preko trenutačno nepoznatog mehanizma, aktiviraju unutrašnje staze opiata preko μ₁ opoidnog receptora, naglo oslobađajući [[dopamin]] u [[nucleus accumbens]]. Ovaj učinak može biti potisnut antagonistom rimonabantom (SR141716A) CB1 kanabinoidnog receptora ili kod opioidnih receptora antagonistom nalokson. [[Datoteka:Thc.pdb.gif|mini|Trodimenzionalni model molekule]] THC ima [[analgetička svojstva]] i pri malim dozama što je dovelo do mogućnosti liječenja boli medicinskim cannabisom. Mehanizam koji to omogućuje još nije u potpunosti poznat. Drugi učinci su poput relaksacije, euforije, promijenjena percepcija vremena i prostora, osjetljivost vizualnih, slušnih i njušnih živaca, dezorijentacija, eventualni umor i povećani apetit sve povezano sa stimulacijom CB1 receptora u središnjem živčanom sustavu (SŽS ili CNS). Povećani apetit je donekle objašnjen preko gastro-hipotalamičkog sustava. Aktivnost CB1 receptora u centru za glad u hipotalamusu čini hranu ukusnijom i prihvatljivijom, hormon za glad ''ghrelin'' povećava signale za glad kako hrana dospijeva u želudac. Tu su još neka svojstva koja spuštaju razinu agresije. THC ima i aktivni metabolit, [[11-hidroksi-THC]] koji također ima ulogu u analgetičkim i rekreacijskim učincima biljke. === Toksičnost === Prema [[Merck indeks]]u, 12. izdanje, THC ima LD₅₀ vrijednost od 1270 mg/kg (muški štakor) i 730 mg/kg (ženski štakor) uzeto oralnim putem rastopljeno u sezamovom ulju. Kad bi se te vrijednosti računale prema odraslom čovjeku iznosile bi otprilike 50 i 86 g za 68 kg ženske ili muške osobe. To je ekvivalent za 1 do 1.8 kg cannabisa s 5% THC-a uzeto oralnim putem. LD₅₀ vrijednost za štakore uzeto putem inhalacije iznosi 42 mg/kg tjelesne mase. Valja napomenut na studije toksičnosti kod životinjskih modela ne moraju nužno odgovarati toksičnosti u ljudskom organizmu. THC receptor raspodjele u središnjem živčanom sustavu štakora drugačiji je nego kod ljudi, što znači da postoji bitna mogućnost da se toksičnost u ljudi razlikuje od objavljenih životinjskih studija prema LD₅₀. Ne postoji dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Apsorpcija je ograničena serumskim [[lipidi]]ma koji mogu postati zasićeni THC-om, tako da prisutna topivost može ublažiti toksičnost. Studije na temu raspodjele kanabinoidnih receptora objašnjavaju zašto je toksičnost THC-a tako mala, dijelovi mozga koji upravljaju vitalnim funkcijama poput dišnog (respiracijskog) sustava nemaju mnogo receptora, stoga su relativno nezahvaćeni i dozama daleko većim od prosječnih ili onih koje bi dospjele u organizam u normalnim uvjetima. == Sintetički THC == Sintetički THC još je poznat pod imenom ''[[dronabinol]]'', dostupan je kao lijek na recept (pod trgovačkim imenom ''[[Marinol]]'') u nekoliko država uključujući [[SAD]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Njemačka|Njemačku]]. U SAD-u, Marinol je tretiran kao ne narkotička droga s vrlo slabim rizikom za fizičku i mentalnu ovisnost, propisan na recept, na tzv. popisu III kontroliranih tvari. Iako je [[DEA]] [[2002.]] prihvatila peticiju, kanabis se još uvijek ne tretira jednako kao Marinol. Marinol je odobrila [[FDA]] u terapijama anoreksije kod pacijenata s [[AIDS]]-om, kao i kod nekih glavobolja ili povraćanja za pacijente kemoterapije. Analog dronabinolu, ''[[nabilon]]'', dostupan je slobodno u Kanadi pod trgovačkim imenom ''[[Cesament]]'' kojeg proizvodi tvrtka ''Valeant''. Cesament ja također dobio odobrenje FDA za buduću dostupnost u SAD-u u razini II kontroliranih tvari. U travnju [[2005.]] godine, Kanada je odobrila [[Sativex]], [[raspršivač za usta]] za oboljele od [[multipla skleroza|multiple skleroze]] za olakšanje boli. Sativex sadrži tetrahidrokanabinol zajedno s [[kanabidiol]]om. Proizvodi ga tvrtka ''GW Pharmaceuticals'' i to je prvi lijek u svijetu zasnovan na kanabisu. == Istraživanja == Mnoge studije uključuju medicinske mogućnosti THC-a u liječenju [[rak (bolest)|rak]]a i [[AIDS]]-a, i to povećavajući apetit i smanjujući mučnine. Pokazao se od koristi i kod oboljih od [[glaukom]]a gdje snižava [[očni tlak]]. THC koriste i u obliku cannabisa kod mnogobrojnih pacijenata oboljelih od multiple skleroze. Odnedavno se cannabis preko medicinskog recepta koristi kod odraslih i maloljetnih pacijenata s poremećajima [[ADD]]-a i [[ADHD]]-a zbog svog opuštajućeg i umirujućeg efekta. Neke studije su također pokazale i negativnu stranu THC-a povezanu s neprestanom i dugotrajnom uporabom koje uključuju gubitak [[kratkotrajno pamćenje|kratkotrajnog pamćenja]], međutim postoje studije koje opovrgavaju ove tvrdnje, tvrdeći da [[MRI]] kod dugotrajnih korisnika pokazuje vrlo male ili nikakve razlike spram MRI-a osoba koje nisu uzimale THC. Studije na temu učinaka kod dugotrajnog korištenja su manjkave zbog ilegalnog statusa droge što čini samo istraživanje otežanim. Pripremna istraživanja sa sintetičkim THC-om kod pacijana oboljih od [[Tourretov sindrom|Tourettova sindrom]] pokazuju da bi THC mogao u velikoj mjeri pomoći u smanjenju živčanih tikova. Studije na životinjama s Marinolom i nikotinom pokazuju da bi mogli biti korisna dopuna neuroleptičnim lijekovima. Također, istraživanje na 12 pacijenata pokazuje da Marinol snižava tikove bez značajnih štetnih učinaka. Slično istraživanje je pokazalo iste rezultate kod 24 pacijenta u vremenu od 6 tjedana. Nedavna istraživanja sa sintetičkim kanabinoidom pokazuju da aktivacija CB1 receptora može uzrokovati neuroobnavljanje i neurozaštitu, a također i zaustaviti prirodnu degeneraciju kod neurodegenerativnih bolesti kao što su [[Parkinsonova bolest]] ili [[Alzheimerova bolest|Alzheimer]]. U ''[[in vitro]]'' eksperimentima s THC-om s izuzetno visokim koncentracijama (koje nisu dostupne u uobičajenoj konzumaciji) pokazalo se da uzrokuje inhibiciju određenih formacija koje uzrokuju Alzheimer, i to bolje nego trenutačno odobreni lijekovi. Studija iz [[1991.]] dokazala je kako se dizritmički poremećaji EEG smanjuju konzumiranjem kanabisa. Studija iz [[1975.]] pokazuje smanjenje tumora kod miševa, što je dokaz potencijalnom tretmanu protiv raka. == Izazivanje psihoze == THC posjeduje psihomimetička svojstva i ne bi se trebao primjenjivati u osoba koje imaju obiteljsku povijest psihotičnih poremećaja ([[shizofrenija]], [[shizotipni poremećaj]], [[deluzijski poremećaj]] itd.) i poremećaja iz [[bipolarni poremećaj|bipolarnog]] spektra. Poznato je da uporaba THC-a u genetski osjetljivih pojedinaca može okinuti takva stanja koja mogu biti nepovratna. ==Vidi još== *[[Konoplja]] == Zakonska regulativa == Tetrahidrokanabinol i određeni [[stereoizomeri]] i [[stereokemija|stereokemijske]] inačice, vrsta su [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]]. Uvršteni su u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. Kemijskim sastavom to su ''7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (9R,10aR)-8,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol, (6aR,9R,10aR)-6a,9,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H- dibenzo[b,d]piran-1-ol,(6aR,10aR)-6a,7,10,10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol,6a,7,8,9-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1- ol, (6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,10a-heksahidro-6,6-dimetil-9-metilen-3-pentil-6H-dibenzo[b,d]piran-1-ol''.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 20. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Popis psihoaktivnih tvari i biljaka}} [[Kategorija:Psihotropne tvari]] [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] [[Kategorija:Biomolekule]] j8pmz72kfksolhib6rtepf548xb69mp 10 127841 7597959 4706678 2026-09-12T10:33:27Z Argo Navis 852 7597959 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{1|}}} |{{#if:{{{2|}}} |{{su |p=+{{{1}}} |b=&minus;{{{2}}}}} |<span style="margin-left:0.225em;margin-right:0.225em;">±</span>{{{1}}} }} |<span style="margin-left:0.225em;margin-right:0.225em;">±</span> }}<noinclude> {{Documentation}} [[Kategorija:Matematički predlošci]] </noinclude> 6kbjhidrc1eic0pchgkdfknib0u1i0p 0 128918 7597909 7035559 2026-09-12T06:52:34Z Emirkuc 226015 Updated to match the Bosnian language version 7597909 wikitext text/x-wiki {{kratki opis|Povijesno pleme i regija u istočnoj Crnoj Gori}} '''Kuči''' (crnogorski i {{lang-sr-Cyrl-Latn|Кучи|Kuči}}: Кучи, ''Kuči''; albanski: ''Kuçi'', /kutʃi/) su [[Plemena Crne Gore|pleme]] [[Albanci|albanskog]] podrijetla, povijesno smješteno u današnjoj središnjoj i istočnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (regija Brda), sjeveroistočno od [[Podgorica|Podgorice]], a prostire se duž granice s Albanijom. Procesi slavizacije tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] razdoblja i kasnije omogućili su etno-jezične promjene unutar velikog dijela zajednice. Zbog toga se pripadnici Kuča danas najvećim dijelom izjašnjavaju kao [[Crnogorci]] i [[Srbi]], dok se manjina i dalje izjašnjava kao Albanci. U drugim područjima, poput [[Sandžak|Sandžaka]], mnogi muslimanski potomci Kuča danas se izjašnjavaju kao [[Bošnjaci]]. Genetsko testiranje pojedinačnih obiteljskih loza unutar plemena, uključujući grane danas naseljene u Sandžaku, dodatno je identificiralo očinske (Y-DNK) loze koje odstupaju od dominantne haplogrupe plemena — nalaz koji je detaljnije obrađen u nastavku (vidi poglavlje "Genetika").{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Kuči se prvi put spominju u povijesnim izvorima 1330. godine, kao bratstvo iz albanskog katuna u blizini Skadarskog jezera, pod jurisdikcijom manastira Visoki Dečani. Sama regija prvi put se spominje 1485. godine kao nahija Skadarskog sandžaka. Tijekom vremena, nekoliko valova doseljenika naselilo je regiju i formiralo povijesnu zajednicu Kuča. Regija je poznata po otporu osmanskoj vlasti i po ključnoj ulozi u stvaranju moderne Crne Gore. Sve do 17. stoljeća, kučko područje bilo je podjednako pravoslavno i katoličko. Danas je pretežno pravoslavno, izuzev katoličke zajednice u Koji. Prijelazi na islam bilježe se već od 1485. godine. U 17. i 18. stoljeću, dobrovoljno i nedobrovoljno, mnogi pripadnici plemena počeli su se naseljavati u Plavu-Gusinju, Rožajama i širem području Sandžaka. Mnogi njihovi potomci danas se izjašnjavaju kao muslimani Bošnjaci. Povijest naroda Kuča odražava raznolikost ovog prostora i njegov položaj na razmeđu različitih kultura i religija. Uz Marka Miljanova (1833.–1901.), crnogorskog narodnog heroja koji je predvodio pleme u crnogorsko-osmanskim ratovima 1861.–62. i 1876.–78, potomci Kuča uključuju i Jakupa Ferrija (1832.–1879.), albanskog narodnog heroja koji se borio protiv Miljanovljeve pripojenja njegove domovine, Plava, Crnoj Gori. Suvremene osobe uključuju Momira Bulatovića, crnogorskog političara i prvog predsjednika Republike Crne Gore, te Fahrudina Radončića, bošnjačkog političara i bivšeg ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. == Ime == === Potvrde === Ime se javlja na više albanskih naseljenih područja, uključujući toponime u Skadru, Tirani, Beratu, Vlori i Korči, kao i antroponime i toponime kod srednjovjekovnih albanskih zajednica na Peloponezu — na primjer, selo ''Kuçi'' (danas Chelidoni, poznato do 1955. kao ''Koutsi'') zabilježeno je kao albansko naselje (''cemā'at-i Arnavudān'') između 1460. i 1463. godine.<ref name=Liakopoulos/> Prema Giuseppeu Valentiniju, i arbereško prezime ''Cuccia'' izravno odgovara plemenskom imenu Kuča. Valentini dalje povezuje albanske Kuçi iz srednjovjekovne Grčke, navodeći da sicilijansko-arbereška obitelj Cuccia potječe od izvjesnog ''Pietra Cuccije'', koji je stigao iz Grčke 1467. godine. Prezime se javlja najmanje 19 puta među albanskim stradiotima zabilježenim između 1482. i 1547, a Valentini navodi i razne toponime povezane s plemenskim imenom širom Albanije i arvanitskih naselja u Grčkoj.<ref>{{cite book |last1=Valentini |first1=Giuseppe |title=Sviluppi Onomastico-Toponomastici Tribali delle Comunità Albanesi in Sicilia |date=1955}}</ref> Prema predaji plemena Beriša, Stari Kuči nazivaju se ''Berisha i Kuq'' (Crvena Beriša), za razliku od ''Berisha i Bardh'' (Bijela Beriša), naziva koji se koristi za Berišu iz Pukë, Mërturi i dio Pipera koji svoje podrijetlo vezuje za Berišu.{{sfn|Elsie|2015|p=184-5}} === Etimologija === Etimologija imena Kuči (albanski: Kuçi) nije razjašnjena. Mnogi znanstvenici prihvaćaju stav da ime potječe od albanskog "kuq" (gegijski albanski /kut͡ʃ/, "kuç" u albanskoj abecedi) — crveno, u krajnjoj liniji od latinskog "coccaeus", uz albanske glasovne promjene. Ovu tezu prvi je iznio Gustav Meyer, a prihvatili su je Pavle Ivić, Petar Šimunović i mnogi drugi.<ref>{{cite book |last1=Loma |first1=Aleksandar |title=Топонимиjа Бањске хрисовуље |date=2013 |page=127}}</ref><ref>{{cite book |last=Murvar |first=Vatro |title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans |year=1989 |page=103}}</ref><ref name=Liakopoulos>{{cite book |last1=Liakopoulos |first1=Georgios |title=The Early Ottoman Peloponnese |date=2019 |pages=73, 115}}</ref> Zagovornici ove teze ističu da je ona u skladu s gegijskim izgovorom osnovne riječi, budući da gegijski dijalekt — povijesno govoren upravo u dodirnoj zoni Skadar–Crna Gora, iz koje potječe osnivačko bratstvo plemena — izgovara "kuq" kao "kuç" (približno "kuč"), oblik vrlo blizak zabilježenom plemenskom imenu. Alternativne etimologije iz albanskih izvora uključuju "kuç" ("štene, psić"), koju predlaže Biris (1998.), i "kuci" ("mjesto na velikoj nadmorskoj visini, vrh, strma stijena"), koju predlažu Sarris (1928.) i Fourikis (1929.).<ref name=Liakopoulos/> Stanišić predlaže izvedenicu od rumunjskog "cuci" ("brda"). Idriz Ajeti i Eqrem Çabej smatrali su "kuq" malo vjerojatnim i predložili izvedenicu od "kuç" ("zemljani lonac", figurativno "dolina").<ref>{{cite book |last1=Ajeti |first1=Idriz |title=ALBANIAN LANGUAGE STUDIES |year=2017 |page=622}}</ref> Aleksandar Loma ukazuje na moguću, iako nejasnu, vezu s toponimom "Kučevo", za koji predlaže niz slavenskih i neslavenskih etimologija, kao i veze s poljskim toponimima "Kucz" i "Kuczów".{{sfn|Loma|2013|p=127}} Srpski i crnogorski autori dodatno su ukazivali na široku rasprostranjenost korijena "Kuč"/"Kuć" u južnoslavenskoj i poljskoj toponimiji (npr. "Kučići", "Kučine", "Kučajna", "Kučevo", te poljsko prezime "Kuć", zabilježeno od 1391.), tvrdeći da učestalost ovog korijena u isključivo slavenskim govornim sredinama slabi tezu da je albansko "kuq" jedino podrijetlo imena.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Ipak, glavna struja povijesne lingvistike i dalje smatra albansku izvedenicu najbolje potkrijepljenom, na temelju potvrđenog albanofonog podrijetla plemena u 14.–15. stoljeću. == Geografija == [[Datoteka:Kartakuca.jpg|thumb|300px|Karta Kuča (žutom bojom) krajem 19. stoljeća]] Kučka regija nalazi se u okviru općine Podgorica i obuhvaća gotovo cijeli istočni dio Podgorice, izuzev Koćija, koji pripada općini Tuzi. Nezvanično središte Kuča je selo Ubli, koje je prema popisu iz 2011. imalo 227 stanovnika, a u kojem se nalazi nekoliko ustanova poput doma kulture, osnovne škole "Đoko Prelević", bolnice, policijske postaje i nekadašnje tekstilne fabrike.<ref name="monstat">{{cite web |title=Census 2011 data - Montenegro |url=https://www.monstat.org/eng/page.php?id=393&pageid=57 |website=Monstat |publisher=Zavod za statistiku Crne Gore |access-date=15. veljače 2020.}}</ref> Ubli se nalazi u Gornjim Kučima i obuhvaća sela Prelevići, Pavićevići, Živkovići, Kostrovići i Rajovići. Ostala sela Gornjih Kuča su Medun, Orahovo, Bezjovo, Cvilin, Fundina, Koći, Kržanja, Kosor, Liješta, Dučići, Vrbica, Donje Stravče, Gornje Stravče, Zaugao, Brskut, Zagreda, Momče, Ubalac i Raći. Donji Kuči obuhvaćaju Doljane, Murtovinu, Staru Zlaticu i Zlaticu. Kučka regija se dijeli na dvije glavne povijesne podregije: * Stari Kuči ("Starokuči"), pravoslavno bratstvo, koje slavi Mitrovdan. * Drekalovići ("Novokuči"), pravoslavno bratstvo, koje slavi Nikoljdan. Dijelom šire kučke regije smatra se i područje Koje, katoličkog albanskog plemena. Ono je postalo dio Crne Gore 1880. godine i obuhvaća naselja Koći i Fundina. Regija Koje nalazi se između Trieshija na jugu i Kuča u užem smislu na sjeveru. Stanovnici Koje nazivaju se "Kojanë". Neka sela se nalaze između kučkih podregija — na primjer, selo Orahovo nalazi se između Starih Kuča i Koje. Druga naselja koja su nekada pripadala jednoj kučkoj podregiji tijekom vremena prešla su u druge regije.{{potreban citat|datum=lipanj 2023}} == Povijest == === Podrijetlo === [[Datoteka:Old Kuci 1416.png|thumb|300px|Selo Kuç, Skadar, Albanija, 1416.–1417.]] Albanskog podrijetla, Kuči su prošli kroz postupan proces kulturne integracije u susjedno slavensko stanovništvo.<ref name=Xhufi_2021>{{harvnb|Xhufi|2021|pp=32–33|ps=: "Tako je početkom tog stoljeća, 1614. godine, Marian Bolizza iz Kotora, dobro obaviještena i pouzdana osoba Mlečana, definirao pleme Kuči na planini Bardha kao albanske katolike, predvođene vođama Lalëom Drekalijem i Nikom Raikuom. Međutim, drugi izvor iz tih godina navodi da su Kuči već bili podijeljeni na 'pola šizmatika i pola latina'. Desetljećima kasnije, 1699., ispostavilo se da su se Kuči većim dijelom preobratili u pravoslavlje, dok je manji dio, Triepsh, nastavio zadržavati katoličku vjeru. Ipak, ove dvije kučke skupine bile su saveznice."}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sundhaussen |first1=Holm |title=Nationsbildung und Nationalismus im Donau-Balkan-Raum |journal=Forschungen zur osteuropäischen Geschichte |date=1993 |volume=48 |page=237}}</ref><ref>Robert Elsie (2015.), The Tribes of Albania: History, Society and Culture, Bloomsbury Publishing, str. 3: "Danas slavenofoni Kuči iz Crne Gore, na primjer, prvobitno su bili albanofoni."</ref><ref>{{cite journal |last1=Malcolm |first1=Noel |title=Rebels, Believers, Survivors: Studies in the History of the Albanians |date=2020 |publisher=Oxford}}</ref> Kuči se prvi put spominju 1330. godine, u drugoj i trećoj povelji Dečanskih hrisovulja.{{refn|group=lower-alpha|Miloš Blagojević zaključio je da je treća povelja morala biti napisana između 1343. i 1345. godine.<ref>{{Cite journal |last=Blagojević |first=Miloš |date=1970 |title=Kada je kralj Dušan potvrdio Dečansku hrisovulju? |journal=Istorijski časopis |volume=16–17 |pages=70–86}}</ref>}} Tu se spominje izvjesni "Petar Kuč" (albanski: "Pjetër Kuçi"), pripadnik albanskog katuna,<ref name=":0">{{Cite book |last1=Ivić |first1=Pavle |last2=Grković |first2=Milica |title=Dečanske hrisovulje |publisher=Institut za lingvistiku |year=1976 |location=Novi Sad |pages=127}}</ref> smatran vođom kučkog bratstva.<ref name="Pulaha2">{{cite journal |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Kontribut për studimin e ngulitjes së katuneve |journal=Studime Historike |date=1975 |volume=12 |pages=94–5}}</ref> Za razliku od vlaških katuna spomenutih u poveljama, nije naznačena lokacija albanskog katuna, no Branislav Đurđev pretpostavio je da se nalazio u Zeti.{{sfn|Đurđev|1984|p=96}} Kuči se ponovno spominju u mletačkom katastru Skadra iz 1416.–1417., gdje je selo "Kuç" ("Kuč") zabilježeno kao malo naselje od osam kućanstava u blizini samog grada, na čelu s izvjesnim "Jon Nadom".<ref name="Zamputi">{{cite book |last1=Zamputi |first1=Injac |title=Regjistri i kadastrës dhe i koncesioneve për rrethin e Shkodrës 1416–1417 |date=1977 |publisher=Akademija znanosti Albanije |pages=69}}</ref> Dva druga kućanstva vode sinovi Nenada — Gjergj ("Giergi" u izvornom dokumentu) i Lazër ("Lazzaro"). Izvjesni "Jon Progani" bio je oženjen s "Nesom" (deminutiv imena Nenada); njegov sin, Gjin Progani, također je bio glava kućanstva, kao i "Jon Serapa", "Gjergj Tina" i "Pali Samrishi".<ref name="Zamputi"/> Plaćali su po jedan dukat poreza po kućanstvu mletačkom upravitelju Skadra.<ref name="Zamputi"/> Pripadnici ovog bratstva živjeli su i u drugim selima, poput Šurdanija, gdje su tri od šest kućanstava bila kučkog podrijetla.<ref name="Zamputi"/> Prostor na istočnoj obali Skadarskog jezera i zetske župe postali su teritorij na koji su se Kuči, zajedno s drugim zajednicama poput Bitidosa i Bušatlija, kasnije doselili. Godine 1455., Kuči — za koje pojedini znanstvenici pretpostavljaju da se u tom trenutku još nisu potpuno teritorijalno formirali kao pleme<ref>{{cite book |last1=Ajeti |first1=Idriz |title=ALBANIAN LANGUAGE STUDIES |year=2017 |page=637}}</ref> — sudjelovali su na zboru zajedno s 50 drugih plemena Gornje Zete. Kao rezultat ovog zbora, gospodar Zete Stefan Crnojević dobio je suglasnost i ovlaštenje da potpiše ugovor s Mletačkom Republikom, kojim je Zeta stavljena pod mletačku jurisdikciju, pod uvjetom da mitropolit Zete ne bude podređen Katoličkoj crkvi.<ref name=Bojka>{{cite book|author=Djukanović, Bojka|date=2023 |title=Historical Dictionary of Montenegro}}</ref> === Osmansko razdoblje === U osmanskom defteru Skadarskog sandžaka iz 1485. godine, Kuči se prvi put spominju kao nahija na svojoj današnjoj lokaciji. U tom trenutku, nahija Kuči obuhvaćala je zajednice koje su kasnije formirale dvije različite administrativne jedinice i bajrake: Kuči i Triepshi. Ukupan broj kućanstava u osam naselja nahije bio je 253: Pantalesh (110), Brokina (12), Bardhani (25), Radona (55), Bankeq (11), Stani (24), Bytidosi (11), Llazorçi (5).<ref name="Pulaha">{{cite book |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Defter i Sanxhakut të Shkodrës 1485 |date=1974 |publisher=Akademija znanosti Albanije |pages=119–122}}</ref> Llazorçi je bilo naselje drugog, manjeg plemena, Lazorija, koji se 1330. spominju kao dio albanskog katuna.<ref name="Pulaha2"/> Do 1485. preselili su se sjevernije s kučkim bratstvima. U pogledu antroponimije, stanovništvo je pokazivalo suživot albanskih i slavenskih imena: od 253 kućanstva, 105 glava kućanstava nosilo je albanska imena, 53 mješovita albansko-slavenska imena, a 91 slavenska imena.<ref name="Pulaha2"/> Radona je bila i jedino naselje Kuča u kojem su 1485. živjeli muslimanski prijelaznici (5 od 55 kućanstava) — među najranije zabilježenim muslimanskim prisustvom bilo gdje na kučkom teritoriju.<ref name="Pulaha2"/> U defteru iz 1497. godine zabilježeno je 338 kućanstava u jedanaest naselja, uključujući nova ili preimenovana naselja poput Pavlovića, Petrovića, Lješovića, Lopara, Banjovića i Koćija.<ref>{{cite book|title=Istorija srpskog naroda|author=Radovan Samardžić|publisher=Srpska književna zadruga|year=1892|page=426}}</ref> Ovo povećanje od 85 kućanstava u samo nekoliko godina predstavlja val izbjeglica i drugih zajednica koje su se naselile u području dok su Osmanlije učvršćivale svoju vlast.<ref name="Pulaha2"/> Ova bratstva formirala su "Stare Kuče" ("Starokuči"), zajednicu raznolikih bratstava (klanova), za razliku od Drekalovića, koji su tvrdili da potječu od jednog zajedničkog pretka.<ref name="Konstantinović1953">{{cite book|author=Mihailo Konstantinović|title=Анали правног факултета у Београду|year=1953|page=67}}</ref> J. Erdeljanović je kod Starih Kuča zabilježio vrlo primjetne slučajeve postupnog spajanja različitih bratstava u jedno.<ref name="Konstantinović1953"/> Spajanje je bilo toliko finalizirano da mu je bilo teško odrediti dijelove tih složenih bratstava.<ref name="Konstantinović1953"/> Dolaskom Drekalovića, starije obitelji počele su se nazivati "Starim Kučima".<ref name=SEZ-8-125>{{cite book|author=Etnografski institut|title=Srpski etnografski zbornik|volume=8|year=1907|pages=125–126}}</ref> Budući da Stari Kuči predstavljaju spajanje više genealoški različitih bratstava, a ne potomstvo jednog zajedničkog pretka, pojedinačne obiteljske loze unutar Starih Kuča ne moraju nužno dijeliti zajedničku Y-DNK lozu jedna s drugom — što je kasnije potvrđeno Y-DNK testiranjem pojedinačnih obitelji (vidi poglavlje "Genetika"). Prema određenim usmenim predajama i legendama, Stari Kuči potječu od pretka po imenu "Panta". Katuni Petrovići i Lješovići vjerojatno su se odvojili od naselja Pantalesh i vode podrijetlo od Pantinih sinova Pjetrija i Llesha.{{sfn|Đurđev|1984|p=20}}{{sfn|Pulaha|1975|p=93}} Još jedan val naseljavanja sredinom 16. stoljeća predstavljaju Drekalovići, koji su postali važan dio Kuča.<ref name=Xhufi_2021/> U drugoj polovici 16. stoljeća, posebno između 1560. i 1571., oružani ustanci proširili su se na sjevernoalbanskim teritorijima Mirdite, Skadra, Kelmendija, Kuča i Pipera, protiv Osmanskog Carstva koje je tada bilo na vrhuncu moći.{{sfn|Kola|2017|pp=368}} U defteru iz 1582./83., kučka nahija imala je 13 sela, u sastavu Skadarskog sandžaka.{{sfn|Vasić|1990}} Administrativno, Kuči, Bratonožići i dio Plava bili su pod vojnicima Meduna i njegovim spahijama; podlijegali su oporezivanju, uz određenu autonomiju. Godine 1610., Kuče (''Cucci'') mletački svećenik Marino Bizzi opisuje kao napola pravoslavne, napola katolike.<ref name="Xhufi_2021" /> Godine 1613., Osmanlije su pokrenule pohod protiv pobunjenih plemena sjevernoalbanskih teritorija. Kao odgovor, plemena Vasojevića, Kuča, Bjelopavlića, Pipera, Kastrata, Kelmendija, Škrijelja i Hota formirala su politički i vojni savez poznat kao "Savez planina".<ref>{{cite journal |last1=Kola |first1=Azeta |title=From serenissima's centralization to the selfregulating kanun |journal=Acta Histriae |date=siječanj 2017|volume=25 |issue=2 |pages=349–374}}</ref> Godine 1614. Kuče u pogledu etniciteta i religije opisuje dobro obaviješteni i pouzdani mletački izvor — Mariano Bolizza — koji ih naziva albanskim katolicima. Bolizza navodi da su "Lale Drecalou" (Lale Drekalov) i "Nico Raizcou" (Niko Rajčkov) bili zapovjednici katoličkih albanskih Kuča ("Chuzzi Albanesi"), koji su brojali 490 kućanstava i 1.500 naoružanih ljudi, opisanih kao "vrlo ratoborni i hrabri".<ref name=Xhufi_2021/> Iste godine, Lale Drekalov bio je jedan od glavnih učesnika i organizatora zbora Kuča, na kojem je učestvovalo 44 vođa, uglavnom iz sjeverne Albanije i Crne Gore, s ciljem organiziranja ustanka protiv Osmanlija.<ref name="Ergo42">{{cite book|last=Ergo|first=Dritan|chapter=Islam in the Albanian lands (XVth-XVIIth Century)|title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa|year=2010|location=Frankfurt am Main|publisher=Peter Lang|pages=47}}</ref> Prva polovica 17. stoljeća obilježena je važnim događajem u vjerskoj povijesti Kuča. Vojvoda Lale Drekalov, koji je bio katolik, prešao je na pravoslavlje prilikom svog drugog braka s rođakinjom vojvode bratonožićkog plemena. Drekalovljev prijelaz uskoro je popraćen postupnim prijelazom svih katolika Kuča na pravoslavlje.<ref name="Zamputi1963">{{cite book |last1=Zamputi |first1=Injac |title=Relacione mbi gjendjen e Shqipërisë veriore e të mesme në shekullin XVII |date=1963 |publisher=Sveučilište u Tirani |page=378}}</ref> Godine 1658., u još jednom pokušaju formiranja anti-osmanske koalicije, sedam plemena — Kuči, Vasojevići, Bratonožići, Piperi, Kelmendi, Hoti i Gruda — udružili su se s Mletačkom Republikom, uspostavljajući tzv. "Sedmerostruki barjak".<ref name=MZ>{{cite book|title=Mitološki zbornik|year=2004|pages=24, 41–45}}</ref> Godine 1688., Kuči su, uz pomoć Kelmendija i Pipera, dva puta uništili vojsku Sulejman-paše Skadarskog, zauzeli Medun i zaplijenili velike količine oružja i opreme.<ref name=MZ/> Iste godine, njemački povjesničar Christoph Boethius i dalje smatra Kuče Albancima.<ref name=Xhufi_2021/> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji potomaka koji su se kasnije naselili u Sandžaku, zauzimanje Meduna 1688. godine potom je popraćeno unutarnjim, vjerski motiviranim nasiljem usmjerenim protiv muslimanske manjine koja je živjela u i oko utvrde, što je rezultiralo znatnim brojem žrtava i prisilnim odlaskom većine preostalih muslimanskih kučkih bratstava iz medunskog kraja; ova predaja nije potvrđena u akademskim izvorima citiranim na drugim mjestima u ovom članku i treba je smatrati usmenom tradicijom do neovisne provjere.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Godine 1699., Kuči su se većim dijelom preobratili u pravoslavlje, dok je manji dio, Triepshi, nastavio čuvati katoličku vjeru, iako su obje kučke skupine bile saveznice.<ref name=Xhufi_2021/> [[Datoteka:Kucanska_dzamija.jpg|thumb|200px|Kučanska džamija u Rožajama]] Početkom 18. stoljeća, dio stanovništva Kuča i Kelmendija Osmanlije su prisilno preselile u južne dijelove Sandžaka, posebno na brda Peštera, oko Sjenice, te na prostor između Novog Pazara, Tutina, Rožaja i Plava.<ref name="Zdravkovski">{{cite book |last=Zdravkovski |first=Aleksander |title=The Sandžak of Novi Pazar: Millets, Nations, Empires |publisher=Lexington Books |date=2022 |page=33}}</ref> Mnogi od njih vremenom su prešli na islam i postali važan dio muslimanskog stanovništva ovih regija.<ref name="Zdravkovski2">{{cite book |last=Zdravkovski |first=Aleksander |title=The Sandžak of Novi Pazar: Millets, Nations, Empires |publisher=Lexington Books |date=2022 |page=35}}</ref> Obiteljske genealogije sačuvane kod nekih od ovih sandžačkih loza sežu do imenovanih predaka iz 15. stoljeća iz medunskog kraja, prije ovog vala preseljenja, a u jednom dokumentiranom slučaju proteže se kroz deset generacija od imenovanog pretka, "Zejnela", sina "Vejsela"; ovakve obiteljske genealogije nisu neovisno pregledane od strane profesionalnih povjesničara i ovdje su prikazane kao tvrdnja iz primarnog izvora, a ne kao utvrđen nalaz.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Godine 1774., Mehmed-paša Bušatlija napao je Kuče i Bjelopavliće, ali je potom odlučno poražen i vratio se u Skadar.<ref name=CID>{{cite book|title=Zapisi|year=1939}}</ref> Rovčani su prihvatili i zaštitili dio izbjeglih obitelji.<ref name=Barjaktarovic-28>{{cite book|author=Mirko R. Barjaktarović|title=Rovca: (etnološka monografija)|year=1984|page=28}}</ref> Godine 1794., Osmanlije su opustošile Kuče i Rovca.<ref name=Barjaktarovic-28/> Od kraja 17. do početka 18. stoljeća, mnoga bratstva iz Kuča napustila su područje, bilo kao izbjeglice pred osmanskim kaznenim pohodima, bilo jednostavno kao iseljenici, i naselila se sjevernije, uglavnom u sandžačkom području, gdje su mnogi prešli na islam. Ova kretanja i prijelazi obuhvatili su oko 30 od 86 bratstava koja su tada živjela u Kučima.<ref name="Konjević">{{cite journal |last1=Konjević |first1=Veselin |title=Iseljavanje muslimana iz Crne Gore |journal=Matica |date=2018 |volume=74 |pages=390–392}}</ref> === Suvremeno razdoblje === [[Datoteka:Marko Miljanov.jpg|thumb|Marko Miljanov (1833.–1901.), poglavica Kuča.]] Osmansko povećanje poreza u listopadu 1875. izazvalo je Veliku istočnu krizu, koja je uključivala niz ustanaka, počevši od Hercegovačkog ustanka (1875.–77.), što je navelo Srbiju i Crnu Goru da objave rat Osmanskom Carstvu, a kulminiralo je ulaskom Rusije u rat. U Kučima je poglavica Marko Miljanov Popović organizirao otpor protiv Osmanlija i udružio snage s Crnogorcima. Kuči, izjašnjavajući se kao srpsko pleme, tražili su ujedinjenje s Crnom Gorom.<ref>{{cite book|title=Zapisi; Glasnik cetinjskog istorijskog društva|year=1935}}</ref> Nakon Berlinskog kongresa, Kuči su uključeni u granice Kneževine Crne Gore. Miljanovljevo vlastito djelo o povijesti i genealogiji plemena, "Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi" (1904.), ostaje važan etnografski i književni primarni izvor za usmenu tradiciju, iako suvremeni povjesničari i genetičari upozoravaju da, budući da je sastavljeno iz usmene predaje od strane plemenskog poglavice, a ne kroz arhivsko istraživanje, ono generalizira predaje pojedinih bratstava (posebno brojčano dominantnih Drekalovića) na cijelo pleme, te da njegove genealoške tvrdnje treba odmjeravati naspram arhivskih i genetskih dokaza, a ne smatrati utvrđenom povijesti.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} U bitci kod Novšića, bataljuni Kuča, Vasojevića i Bratonožića borili su se protiv albanskih nepravilnih snaga pod komandom Ali-paše Gusinjskog i bili poraženi. == Antropologija == === Etnografija === Poput mnogih ruralnih područja u Crnoj Gori i na Balkanu uopće, Kuči su teško pogođeni iseljavanjem od raspada Jugoslavije. Popis stanovništva Crne Gore iz 2011. zabilježio je oko 1.000 stanovnika ukupno u selima tradicionalno vezanim za Kuče.<ref name="monstat"/> Dvije glavne etničke skupine naseljavaju regiju: etnički Crnogorci i etnički Srbi, iako se te dvije skupine mogu smatrati jednom, budući da su pojedine obitelji politički podijeljene. Većina stanovnika pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok je manjina etnički muslimanska. Postoji enklava rimokatoličkih Albanaca u selu Koći (albanski: Koja) i Fundini. Pravoslavno stanovništvo se nekada dijelilo na dvije odvojene skupine: Stare Kuče ("Starokuči") i Drekaloviće/Nove Kuče. Drekalovići, najveće kučko bratstvo, brojali su 1941. blizu 800 kućanstava, otprilike polovinu svih Kuča.<ref name="Petrović1941-4">{{cite book|author=Mihailo Petrović|title=Đerdapski ribolovi u prošlosti i u sadašnjosti|volume=48|year=1941|page=4}}</ref> Islamizacija Kuča dovela je do toga da se manjina stanovnika izjašnjava jednostavno kao Crnogorci, ili kao muslimani po etničkoj pripadnosti, i Bošnjaci — iako vode podrijetlo od istih predaka kao i njihova kršćanska braća. === Genetika === Testiranje Y-kromosoma (Y-DNK) pojedinaca koji se izjašnjavaju kao potomci Kuča, provedeno prvenstveno putem Bošnjačkog DNK projekta zasnovanog na dobrovoljnom sudjelovanju, pokazuje da većina testiranih loza — uključujući obitelji koje vode podrijetlo iz Kolašina, a danas su naseljene u Sandžaku (Prijepolje, Tutin, Rožaje, Novi Pazar, Sjenica, Gusinje) — pripada haplogrupi E-V13, konkretno podgrani E-BY165837, haplogrupi vrlo čestoj među albanskim i slaviziranim albanskim populacijama šire regije.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Genealoški istraživači povezani s ovim projektom predložili su da najskoriji zajednički predak ove podgrane odgovara dokumentiranoj osobi iz 14. stoljeća, iako se ova identifikacija oslanja na lanac genealoških pretpostavki koje povezuju usmenu predaju, Miljanovljevu genealogiju i testiranja provedena između 2006. i 2019., a ne na neovisno datirane arhivske dokaze, te je treba smatrati s odgovarajućim oprezom.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Manjina testiranih loza koje nose prezime Kuč i vode podrijetlo iz Meduna ne pripada haplogrupi E-V13. Jedan dokumentirani slučaj, koji su prijavili potomci danas naseljeni u Ljeskovi kod Tutina u Sandžaku, pripada umjesto toga haplogrupi R1a (R1a-M198), s proširenom obiteljskom genealogijom koja navodno obuhvaća deset generacija od imenovanog pretka iz 17.–18. stoljeća. Prema vlastitom svjedočenju obitelji, Y-DNK testiranje dvojice rođaka po očinskoj liniji (jednog nastanjenog u Njemačkoj, jednog u Australiji) dalo je podudarne rezultate, a usporedba s drugim unosima u projektu identificirala je zajedničkog, udaljenijeg očinskog pretka s obitelji koja nosi pravoslavno kršćansko prezime Živaljević, uz procijenjeno vrijeme do zajedničkog pretka od približno 500–600 godina (otprilike kraj 15. do početak 16. stoljeća). Tumačenje koje predlaže obitelj — da ovo odražava zajedničkog predosmanskog pretka iz medunskog kraja, čiji su se potomci kasnije podijelili prema vjerskoj liniji, pri čemu je jedna grana prešla na islam, a druga ostala pravoslavna — nije objavljeno niti recenzirano, te je ovdje prikazano kao neprovjerena tvrdnja koja potječe iz privatnih genealoških i genetskih testiranja, a ne kao akademski nalaz.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Zabilježeno je i da je zasebno testirani pojedinac, koji se poistovjećuje s tradicijom Starih Kuča i slavom Sv. Dimitrija, također nositelj haplogrupe R1a-M198, iako genealoška veza, ako postoji, između ovog pojedinca i obitelji iz Ljeskove nije utvrđena.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Komentatori povezani s ovom manjinskom lozom tvrdili su da slično zasnovana teza koja povezuje pojedine obitelji iz Plava i Gusinja s nesrodnim plemenom Piperi, zasnovana isključivo na dijeljenju šire haplogrupe R1a, miješa različite nizvodne podgrane i sama po sebi ne dokazuje bilo kakvu povijesnu vezu; velike haplogrupe poput R1a podijelile su se na brojne različite podgrane tijekom razdoblja od nekoliko tisuća godina, a puko dijeljenje matične haplogrupe ne upućuje na zajedničko podrijetlo unutar povijesnog razdoblja.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Šire promatrano, genetičari upozoravaju da nijedna Y-DNK haplogrupa ne odgovara fiksnom nacionalnom ili etničkom identitetu: R1a se općenito povezuje sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim indoeuropskim populacijama, dok je najzastupljenija haplogrupa među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima na Balkanu u cjelini zapravo I2a, te podatke o učestalosti haplogrupa ne treba čitati kao zamjenu za samoproglašenu etničku ili nacionalnu pripadnost.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} === Usmene predaje === Postoje razne usmene predaje s različitim stupnjem podudarnosti s arhivskim zapisima. U Crnoj Gori, sam Marko Miljanov iz Kuča napisao je u svojoj knjizi o svom zavičaju da se Kuči i Beriša "smatraju bliskima", navodno zato što su se Berišini preci doselili od Kuča.<ref>{{cite book|last=Miljanov|first=Marko|title=Марко Миљанов целокупна дела/Сабрана дјела|volume=II|year=1967|page=80}}</ref> Konstantin Jireček dalje je zabilježio da su Stari Kuči, koji su za svog pretka postavljali "Grču", sina "Nenada", njega postavljali i kao pretka plemena Beriša.<ref name="Jireček1923">{{cite book|author=Konstantin Jireček|title=Istorija Srba|year=1923|page=58}}</ref> Nasuprot tome, kod Beriše se vjeruje da Stari Kuči sami potječu od Beriše.{{sfn|Elsie|2015|p=184-5}} Ipak, ako ne krvno srodstvo, crnogorska i albanska plemena su bliskost smatrala kroz zajedničko podrijetlo ili maticu odakle je netko "došao". Stoga je srpski geograf Andrija Jovićević iznio tvrdnju da su Kuči bili "srodni" s Kastratima, Berišom i Kelmendima, jer se njihov daleki predak navodno naselio na istom prostoru kao i Kuči.<ref>{{cite book|last=Jovićević|first=Andrija|year=1923|title=Малесија|pages=60–61}}</ref> Upravo je ovaj obrazac — smatranje zajedničkog teritorijalnog podrijetla ekvivalentom krvnom srodstvu — naveden od strane zagovornika R1a loze iz Ljeskove kao vjerojatno objašnjenje nesrodnih tvrdnji koje povezuju njihovu obitelj s drugim plemenskim genealogijama.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Još jednu predaju s kraja 19. stoljeća zabilježio je Jovan Erdeljanović u Kučima. Prema ovoj predaji, Stari Kuči potječu od Gojka, brata kralja Vukašina.<ref name=SEZ-8-125/> Njegovi potomci bili su prisiljeni napustiti Skadar pred osmanskom navalom i naseliti se u Brštanu.<ref name=SEZ-8-125/> Gojko Mrnjavčević je, međutim, fiktivni lik srpske epske poezije, koji prema samoj narodnoj tradiciji gine u bitci na Marici 1371. godine.<ref name="rastko">{{Cite web | url=http://www.rastko.rs/kosovo/umetnost/serbepic/thefall.htm | title=Serbian Epic Poetry: The Fall of the Serbian Empire}}</ref><ref name="Boskovic">{{cite book |last1=Boskovic |first1=Vladislav |title=King Vukasin and the Disastrous Battle of Marica |date=2009 |publisher=GRIN Verlag |page=2}}</ref> Upravo je ovaj književni problem s genealogijom Gojka Mrnjavčevića jedan od razloga koje navode zagovornici manjinske R1a loze da tvrdnju E-V13 populacije o njezinom zajedničkom pretku iz obitelji Mrnjavčević treba smatrati nedokazanom, predajom izvedenom pretpostavkom, a ne dokumentiranom činjenicom.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} === Jezik === Južnoslavenski dijalekt kojim se govori u Kučima čini govornu skupinu s Bratonožićima i Piperima, obilježen bliskim dodirom sa sjevernoalbanskim dijalektima Malësije.<ref>{{cite book |last1=Čirgić |first1=Adnan |title=Dialectology of the Montenegrin Language |year=2020|page=70}}</ref> Međutim, budući da se Kuči nalaze na prijelaznom prostoru između albanskog i slavenskih jezika, ovo pitanje je predmet historiografskog spora. Konkretno, srpska historiografija kritizirana je zbog toga što je u ovom području prigušivala albansko-slavensku simbiozu i dvojezičnost u korist monoetničke i monolingvalne srpske naracije.<ref>{{cite book |last1=Berishaj |first1=Anton |title=Status of Albanians in Montenegro |date=1995 |page=64}}</ref> Potomci kučkih bratstava naseljenih u Sandžaku ističu da je sam region duže vrijeme bio administrativno dio Bosanskog, a kasnije Kosovskog (Prištinskog) vilajeta, te da dominacija bosanskog jezika koja se tamo razvila kod muslimanskih obitelji Kuč odražava upravo ovu administrativnu i društvenu povijest, a ne promjenu dubljeg predačkog podrijetla.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} === Kultura === U pogledu tradicionalnih običaja, sve do kraja 19. stoljeća u Kučima su ostali tragovi varijante sjevernoalbanskog kanuna.<ref>{{cite book|last1= Martucci |first1= Donato |title="Il mio destino balcanico"|year=2021|page=317}}</ref> == Osobe == ;rođeni u Kučima * Lale Drekalov, vojvoda plemena Kuči, sin Drekala * Iliko Lalev, vojvoda plemena, nasljednik oca Laleta * Radonja Petrović, vojvoda plemena Kuči * Marko Miljanov (1833.–1901.), vojvoda, crnogorski general i pisac * Mihailo Ivanović (1874.–1949.), crnogorski političar * Bogdan Vujošević, partizan ;po podrijetlu * Momir Bulatović, prvi predsjednik Republike Crne Gore * Đorđe Čarapić, srpski vojvoda i revolucionar{{potreban citat|datum=rujan 2024}} * Marko Čarapić, srpski vojvoda i revolucionar, mlađi brat Đorđa{{potreban citat|datum=rujan 2024}} * Evgenije Popović, crnogorski političar i novinar * Duško Vujošević, srpski košarkaški trener u penziji * Fahrudin Radončić,<ref name="Konjević"/> bošnjački političar * Jakup Ferri, albanski borac i nacionalni heroj Albanije * Bogdan Milić, crnogorski nogometaš * Miloš Vučević, srpski pravnik i političar, premijer Srbije od svibnja 2024. == Bilješke == {{reflist|group=lower-alpha}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{cite book |last=Đurđev |first=Branislav |title=Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena |year=1984 |publisher=Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti |location=Titograd}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=The Tribes of Albania: History, Society and Culture|date=30. svibnja 2015.|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78453-401-1}} * {{cite journal |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Kontribut për studimin e ngulitjes së katuneve |journal=Studime Historike |date=1975 |volume=12}} * {{citation|last=Vasić|first=Milan|year=1990|title=Etnički odnosi u jugoslovensko-albanskom graničnom području prema popisnom defteru sandžaka Skadar iz 1582/83. godine}} * {{cite journal|last=Xhufi|first=Pëllumb|title=Brda, or Bardha?|journal=Studia Albanica|volume=2|year=2021|pages=25–42}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{cite web |last1=Bolizza |first1=Mariano |title=Report and Description of the Sanjak of Shkodra |url=http://www.albanianhistory.net/1614_Bolizza/index.html}}, izvještaj Mariana Bolizze iz 1614. koji spominje Lalu Drekalova i "Cuzzi Albanesi" (albanske Kuče) * {{cite book|last=Miljanov|first=Marko|title=Племе Кучи у народној причи и пјесми|url=https://books.google.com/books?id=12xBAQAAMAAJ|year=1904}}, povijest plemena koju je napisao Marko Miljanov [[Kategorija:Kuči| ]] [[Kategorija:Povijesne regije u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Plemena Crne Gore]] b9rrypcywfvp60lg32ns3jaobwo1y9q 0 132672 7597680 6899615 2026-09-11T12:29:15Z Argo Navis 852 7597680 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pećinarke | slika = Tunki Tanpupata.jpg | slika_opis = [[Andska pećinarka]], ''Rupicola peruviana'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Vrapčarke|Passeriformes]] | parvordo = [[Tyrannida]] | familia = '''''Cotingidae''''' | familia-autorstvo=<small>Bonaparte, 1849</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Poznatiji rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Phytotoma]]'' (3 vrste) * ''[[Phoenicircus]]'' * ''[[Tijuca]]'' * ''[[Carpornis]]'' (2 vrste) * ''[[Ampelion]]'' (2 vrste) * ''[[Doliornis]]'' (2 vrste) * ''[[Zaratornis]]'' * ''[[Pipreola]]'' * ''[[Ampelioides]]'' * ''[[Lipaugus]]'' * ''[[Porphyrolaema]]'' * ''[[Cotinga ()|Cotinga]]'' * ''[[Xipholena]]'' * ''[[Carpodectes]]'' (3 vrste) * ''[[Conioptilon]]'' * ''[[Gymnoderus]]'' * ''[[Haematoderus]]'' * ''[[Querula]]'' * ''[[Pyroderus]]'' * ''[[Cephalopterus]]'' (3 vrste) * ''[[Perissocephalus]]'' * ''[[Procnias]]'' (4 vrste) * ''[[Rupicola]]'' (2 vrste)}} }} '''Kotinge''' ('''pećinarke''', {{lat.|Cotingidae}}) su porodica [[Ptice|ptica]] u redu [[Vrapčarke|vrapčarki]], podred [[kreštalice]]. Brojna porodica pećinarki nastava središnjoamerička područja, gdje se, u uvjetima odgovarajuće klime i bogate vegetacije, posve ugodno osjeća. Lako pronalazi hranu: kukce, voćne plodove i drugo… Neke vrste se ističu intenzivnim, blještavim, bojama perja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice vrapčarki]] [[Kategorija:Kreštalice]] h6ujo586z3dre6rua9grhumh98swr9x 0 133539 7597704 6808505 2026-09-11T13:51:56Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597704 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[datoteka:Klip motora.jpg|mini|230px|Klip s osnovnim dijelovima, van cilindra]] [[datoteka:Main piston dimensions.jpg|lijevo|mini|200px|Osnovne dimenzije klipa]] '''Klip''' ('''stap'''), mehanička naprava [[valjak|valjkastog]] oblika, smješten u otvor [[cilindar|cilindra]], s kojim čini jednu cjelinu. Klip (stap) je namijenjen brtvljenju cilindra i pravocrtnom gibanju unutar cilindra, čime se vrši neki rad. Da bi se onemogućio prolaz medija s jedne strane klipa (stapa) na drugu, na klipovima (stapovima) su napravljeni utori u koje se umeću brtveći prstenovi koje nazivamo klipnim (stapnim) prstenovima. Postoji više definicija o razlici između stapa i klipa, npr. prema medijima, prema obliku,...Najraširenija definicija razlike dvaju pojmova je po njihovom obliku, tj. prema dimenzijama '''d''' i '''l''' na lijevoj slici. '''Ako je duljina valjka ( l ) veća od [[promjer]]a ( d ), tada govorimo o klipu, a ako je jednaka ili manja tada govorimo o stapu.''' Kao naprava, klip se koristi za dobivanje snage u motorima i parnim strojevima, ali se koristi i za predaju snage kod raznih sisaljki, hidro cilindara,...Vrstu izvedbe, materijale izrade, principe rada odredit će uvjeti za koje će klip biti izveden. Može biti izveden tako da ima cijeli klipni mehanizam (kod strojeva i sisaljki), a može biti takav da nema ni stapajicu (hidraulični klipovi, ventili,...). == Dijelovi klipa == Općenito govoreći, klip se dijeli na dva dijela, na krunu klipa i na plašt klipa. Kod manjih [[motor]]a, oba dijela su izvedena iz jednog komada, a kod većih motora su sastavljeni iz dva dijela. Kruna klipa je termički najopterećeniji dio klipa i radi se od materijala koji može izdržati termička opterećenja kojima će biti podvrgnut. Oblik vrka krune definira zajedno s oblikom glave motora prostor izgaranja. Na kruni klipa su utori za [[klipni prsten|klipne prstenove]] koji zajedno s klipom odjeljuju prostor poviše od prostora ispod klipa. Iako se smatra da klip ima oblik valjka, to u stvarnosti nije tako, posebno kod aluminijskih klipova, jer je gornji dio krune nešto manjeg promjera zbog nejednakih termičkih naprezanja i nejednakog širenja materijala. '''Materijali za izradu klipa''' su [[aluminij]] kod manjih motora, a [[čelik]] kod većih motora. Zbog većeg širenja zbog temperature, aluminijski klipovi se upotrebljavaju samo do veličina [[promjer]]a od 200-250 mm. Iznad tih veličina, svi klipovi su čelični. == Klipni mehanizam == Kod [[parni stroj|parnih strojeva]], [[klipna sisaljka|klipnih sisaljki]], [[motor]]a s unutrašnjim izgaranjem, klip je uvijek spojen s cijelim mehanizmom koji vrši pretvaranje gibanja iz pravocrtnog u kružno ili obrnuto. Kod [[Klipna sisaljka|klipnih sisaljki]], klipni mehanizam pertvara kružno gibanje pogonskog stroja ([[elektromotor]]a) u pravocrtno gibanje klipa koje vrši korisnu radnju. Kod parnih strojeva i motora s unutrašnjim izgaranjem klip se giba pod utjecajem [[vodena para|pare]] ili izgaranjem, a klipni mehanizam pretvara pravocrtno gibanje klipa u kružno gibanje [[osovina|osovine]] koja vrši korisnu [[rad (fizika)|rad]]nju. Osnovni dijelovi klipnog mehanizma su: :klip s [[klipni prsten|prstenovima]] i [[osovinica|osovinicom]] :ojnica :koljeničasta osovina a kod sustava s križnom glavom još i: :klipnjača :križna glava '''Osovinica''' (naziva se još i bolcen u žargonu) je osovina na koju se spaja ojnica ili rjeđe klipnjača, ovisno o izvedbi. Umetnuta je u klip, i osigurana da se ne može micati najčešće prstenovima za osiguranje (u žargonu Seger-prstenovima). Kada služi kao spoj na ojnicu (što je gotovo uvijek), tada je ona osnak gornjeg ležaja ojnice. '''Klipnjača (stapajica)''' je dio klipnog mehanizma kod motora velikih dimenzija i služi da spoji klip s mehanizmom križne glave. Uglavnom je vijcima spojena s klipom, te u tom slučaju nema osovinice klipa. '''Križna glava''' je sklop kod velikih klipnih mehanizama koji služi da na sebe primi bočne sile i tako poštedi klip i cilindar tih sila i time im poveća trajanje. '''Ojnica''' spaja križnu glavu (ili klip) s koljeničastom osovinom, služi kao spona između pravocrtnog gibanja klipa (klipnjače) i rotacionog gibanja koljeničaste osovine. '''Koljeničasta osovina''' je dio klipnog mehanizma na čijem se kraju nalazi izlat iz klipnog mehanizma i [[osovina]] za spoj na potrošače ili na spoj na [[elektromotor]]. == Povezani članci == * [[DMT (mehanika)]] * [[GMT (mehanika)]] * [[stapaj]] * [[promjer cilindra]] * [[obujam motora]] * [[omjer kompresije]] * [[sile u klipnom mehanizmu]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] 3v7wbs3fs8yrbvdjllyg3rblnvyd087 0 135246 7597727 6366459 2026-09-11T15:00:03Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597727 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Volumen_kompresije.jpg|right]] '''Donja mrtva točka ''' '''(DMT)''' [[klip]]nog mehanizma je točka kada klip dostigne svoj krajnji hod prema dnu cilindra. U tom trenutku je [[brzina]] gibanja klipa jednaka 0, tj. on je zaustavljen u svom gibanju. U toj točki klip završava svoje gibanje prema dnu [[cilindar|cilindra]] i započinje svoj put prema drugom kraju. Kako se klip prestao gibati prema dnu cilindra ovo je trenutak kada je i [[obujam]] unutar cilindra najveći, a sastoji se od obujma kompresije i obujma stapaja. Udaljenost između GMT i DMT se naziva stapaj ('''s''') i jednaka je dvostrukoj udaljenosti između središta temeljnog i letećeg ležaja ('''r'''). U DMT vrijedi: :brzina klipa = 0 :obujam iznad klipa = obujam kompresije + obujam stapaja :tlak u cilindru = tlak usisa {{Teorija motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] e1pbp62z2lbfcccq3eovcs99fhyjby3 7597738 7597727 2026-09-11T15:03:47Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597738 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Volumen_kompresije.jpg|right]] '''Donja mrtva točka ''' '''(DMT)''' [[klip]]nog mehanizma je točka kada klip dostigne svoj krajnji hod prema dnu cilindra. U tom trenutku je [[brzina]] gibanja klipa jednaka 0, tj. on je zaustavljen u svom gibanju. U toj točki klip završava svoje gibanje prema dnu [[cilindar|cilindra]] i započinje svoj put prema drugom kraju. Kako se klip prestao gibati prema dnu cilindra ovo je trenutak kada je i [[obujam]] unutar cilindra najveći, a sastoji se od obujma kompresije i obujma stapaja. Udaljenost između GMT i DMT se naziva stapaj ('''s''') i jednaka je dvostrukoj udaljenosti između središta temeljnog i letećeg ležaja ('''r'''). U DMT vrijedi: :brzina klipa = 0 :obujam iznad klipa = obujam kompresije + obujam stapaja :tlak u cilindru = tlak usisa {{Teorija motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] 9y2dzpng2pvg8t80osflt38paihixcx 0 135443 7597745 4337836 2026-09-11T15:06:38Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Tehnologija motora]]; ±[[Kategorija:Teorija motora]]→[[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597745 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Volumen_kompresije.jpg|mini|desno|200px|Volumen kompresije]] '''Stapaj''' je udaljenost koju prelazi [[klip]] u cilindru između svojih krajnjih točaka, odnosno između [[GMT (mehanika)|GMT]] i [[DMT (mehanika)|DMT]]. Označava se slovom '''s''' i jedna je od glavnih veličina za iskazivanje parametara motora. Stapaj ovisi o udaljenosti središta temeljnog i letećeg ležaja, odnosno, jednak je dvjema udaljenostima između središta. {{teorija motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] 1dm9ij6qm1n6s4ig9tuu60ah9anrtkx 0 135559 7597705 6213842 2026-09-11T13:52:33Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597705 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Main cylinder dimensions.jpg|mini|desno|150px|Karakteristične dimenzije cilindra]] [[datoteka:Volumen cilindra.jpg|desno|mini|200px|Klip s lijeve slike u DMT-u]] '''Obujam motora''' je osnovna vrijednost koja nam govori o veličini motora kod manjih izvedbi, kao što su motori za [[automobil]]e ili [[motorkotač]]e. Tako govorimo o motorkotačima s 250, 500,750 ccm što znači da oni imaju [[obujam]] motora od toliko [[Kubični metar|kubnih centimetara]]. Obujam motora se dobije tako da se vrijednost obujma jednog cilindra pomnoži s brojem cilindara. Pri definiranju obujma cilindra, treba se prvo definirati '''obujam stapaja''' i '''obujam kompresije'''. [[Obujam kompresije]] je [[obujam]] koji je u cilindru u trenutku kada se [[klip]] nalazi u GMT-u. On je umnožak površine provrta cilindra i visine između čela klipa i glave cilindra (na desnoj slici označen s '''h'''). Na stranici '''[[promjer cilindra]]''' dana je formula za izračun površine, a iz nje slijedi i formula za volumen kompresije: <math>V_k = h\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> '''[[Obujam stapaja]]''' je obujam koji klip istisne na svom putu iz DMT-a u GMT. Analogno gornjoj formuli, obujam stapaja je jednak: <math>V_s = s\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je s - [[stapaj]] '''[[Obujam cilindra]]''' je obujam poviše čela klipa u cilindru kada se klip nalazi u DMT-u. Na desnoj slici možemo vidjeti da je obujam cilindra jednak zbroju obujma kompresije i obujma stapaja: <math>V_c = V_k + V_s = (h + s)\frac{d^2\times\pi}{4}</math> '''Obujam motora''' dobijemo kada volumen stapaja pomnožimo s brojem cilindara: <math>V_m=V_s\times n</math> gdje je n - broj cilindara motora {{teorija motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] 2bsswoxppstukc900m52t9eudbbc2jl 0 135682 7597706 7483462 2026-09-11T13:53:06Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597706 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Volumen cilindra.jpg|desno|mini|300px|Prikaz volumena kompresije i volumena stapaja]] '''Omjer kompresije''' je bezveličinski broj koji je jedan od važnih parametara [[motor]]a. To je omjer između između dva obujma unutar cilindra, i to obujma kada se klip nalazi u DMT ([[Obujam cilindra]] <math>V_c</math>) i obujma kada se klip nalazi u GMT ([[Obujam kompresije]] <math>V_k</math>). Za opise ova dva obujma vidi detaljnije na stranici '''[[obujam motora]]'''. Formula za izračun omjera kompresije je: :<math>\mbox{CR} = \frac {V_c} {V_k} = \frac {V_s + V_k } {V_k} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 s + V_k } {V_k} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 s + \tfrac{\pi}{4} D^2 h } {\tfrac{\pi}{4} D^2 h} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 (s + h)} {\tfrac{\pi}{4} D^2 h}</math> Ako skratimo površinu provrta cilindra, tada možemo pisati: :<math>\mbox{CR} = \frac {s + h } {h}</math> gdje je: :<math>V_c</math> - [[obujam cilindra]] :<math>V_s</math> - [[obujam stapaja]] :<math>V_k</math> - [[obujam kompresije]] :<math>D</math> - promjer cilindra :<math>s</math> - [[stapaj]] (udaljenost između mrtvih točaka) :<math>h</math> - srednja teoretska visina kompresionog prostora Kako kod gotovo svih [[motor]]a glava nije ravna nego zaobljena zbog pravilnijeg izgaranja, dio formule gdje se upotrebljava <math>h</math> je samo naveden zbog teoretskih razloga. Uobičajeno je da se volumen kompresije mjeri a ne računa. Pri izradi motora teži se što većem omjeru kompresije, da bi se postiglo bolje [[izgaranje]] i bolji [[stupanj djelovanja]] motora. Ograničenja koja se pri tome postavljaju su vezana uz vrstu [[gorivo|goriva]] koju motor upotrebljava, odnosno o vrsti medija koja se nalazi u cilindru tijekom kompresije. Zbog zagrijavanja medija u cilindru tijekom kompresije, stupanj kompresije kod [[Ottov motor|benzinskih motora]] se kreće oko 10:1, ekstremno ide do 15(16):1. [[Dieselov motor|Dieselovi motori]] tlače [[zrak]] tijekom kompresije i kod njih je stupanj kompresije mnogo veći i normalno se kreću oko 20:1 kod običnih [[automobil]]skih motora, a postoje Dieselovi motori sa stupnjem kompresije 1:30. {{teorija motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] [[Kategorija:Omjeri]] q1wqal3o1q5cxradcvw3g6ulgnh9fjp 7597736 7597706 2026-09-11T15:03:37Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597736 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Volumen cilindra.jpg|desno|mini|300px|Prikaz volumena kompresije i volumena stapaja]] '''Omjer kompresije''' je bezveličinski broj koji je jedan od važnih parametara [[motor]]a. To je omjer između između dva obujma unutar cilindra, i to obujma kada se klip nalazi u DMT ([[Obujam cilindra]] <math>V_c</math>) i obujma kada se klip nalazi u GMT ([[Obujam kompresije]] <math>V_k</math>). Za opise ova dva obujma vidi detaljnije na stranici '''[[obujam motora]]'''. Formula za izračun omjera kompresije je: :<math>\mbox{CR} = \frac {V_c} {V_k} = \frac {V_s + V_k } {V_k} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 s + V_k } {V_k} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 s + \tfrac{\pi}{4} D^2 h } {\tfrac{\pi}{4} D^2 h} = \frac { \tfrac{\pi}{4} D^2 (s + h)} {\tfrac{\pi}{4} D^2 h}</math> Ako skratimo površinu provrta cilindra, tada možemo pisati: :<math>\mbox{CR} = \frac {s + h } {h}</math> gdje je: :<math>V_c</math> - [[obujam cilindra]] :<math>V_s</math> - [[obujam stapaja]] :<math>V_k</math> - [[obujam kompresije]] :<math>D</math> - promjer cilindra :<math>s</math> - [[stapaj]] (udaljenost između mrtvih točaka) :<math>h</math> - srednja teoretska visina kompresionog prostora Kako kod gotovo svih [[motor]]a glava nije ravna nego zaobljena zbog pravilnijeg izgaranja, dio formule gdje se upotrebljava <math>h</math> je samo naveden zbog teoretskih razloga. Uobičajeno je da se volumen kompresije mjeri a ne računa. Pri izradi motora teži se što većem omjeru kompresije, da bi se postiglo bolje [[izgaranje]] i bolji [[stupanj djelovanja]] motora. Ograničenja koja se pri tome postavljaju su vezana uz vrstu [[gorivo|goriva]] koju motor upotrebljava, odnosno o vrsti medija koja se nalazi u cilindru tijekom kompresije. Zbog zagrijavanja medija u cilindru tijekom kompresije, stupanj kompresije kod [[Ottov motor|benzinskih motora]] se kreće oko 10:1, ekstremno ide do 15(16):1. [[Dieselov motor|Dieselovi motori]] tlače [[zrak]] tijekom kompresije i kod njih je stupanj kompresije mnogo veći i normalno se kreću oko 20:1 kod običnih [[automobil]]skih motora, a postoje Dieselovi motori sa stupnjem kompresije 1:30. {{teorija motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] [[Kategorija:Omjeri]] 7641nyjgpatoiy2ntf3bw864v91e295 0 136459 7597743 6338581 2026-09-11T15:05:16Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]]; ±[[Kategorija:Teorija motora]]→[[Kategorija:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597743 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Forces in piston mechanism.JPG|mini|Sile u stapmom mehanizmu]] Kako se unutar [[cilindar|cilindra]] [[motor]]a ili [[stapna sisaljka|stapnih sisaljki]] vrše određeni procesi, tako na čelo stapa djeluju [[sila|sile]]. Kod ove analize bit će prikazan slučaj sila koje djeluju kod [[motor]]a, a slučaj sa sustavom kod sisaljki je sličan. Na slici je prikazan stapni mehanizam motora na kojeg djeluje [[tlak]] u cilindru '''P'''. Tlak djeluje na površinu [[klip]]a '''A''' i uzrokuje [[sila|silu]] '''F''' koja je jednaka: <math>A =\frac{d^2\times\pi}{4}</math> <math>F =P\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je :d - promjer stapa Kada je klip u [[GMT (mehanika)|mrtvim točkama]] sila u ojnici <math>F_O</math> će biti jednaka sili koja djeluje na [[klip]]. Kada klip nije u mrtvim točkama, tada će u sustavu postojati [[paralelogram]] sila koji je prikazan na slici desno. Sila u ojnici <math>F_O</math>će tada biti jednaka: <math>F_O =\frac{F}{cos\beta}</math> gdje je :<math>\beta</math> - kut između simetrale i ojnice Istovremeno će se javljati i bočna sila <math>F_B</math> kojaće djelovati na stijenku cilindra koja je jednaka: <math>F_B =F\times\tan\beta</math> Vidljivo je da kut <math>\beta</math> ovisi o duljini ojnice i o kutu <math>\alpha</math>, koji zauzima koljeničasta osovina. '''Bočna sila''' <math>F_B</math> mijenja smjer i veličinu ovisno o [[kut]]u <math>\alpha</math>, te uzrokuje opterećenja u cilindru. Ova opterećenja su uzrokom dodatnog trošenja [[klipni prsten|klipnih prstenova]] i [[košuljica cilindra]]. Kako se bočna sila povećava s veličinom [[klip]]a, kod velikih motora ona postaju znatna i uzrokovala bi velika istrošenja košuljica za kratko vrijeme. Da bi se to izbjeglo, pribjegava se izvedbama motora s [[križna glava|križnom glavom]], tj. ležajem križne glave koji prima bočne sile na sebe i tako ih poništava, te smanjuje opterećenje prstenova i košuljica. {{teorija motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] ogaubrbf2odch2wgh6t45mtzk20wmxh 0 136784 7597965 7592018 2026-09-12T10:50:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597965 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Jelena Karleuša | Img = Parada Ponosa Beograd 2017, 019 (cropped 2).jpg | Img_size = 220 | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Jelena Karleuša | Rođenje = [[17. kolovoza]] [[1978.]] | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = pjevačica | Djelatno_razdoblje = [[1995.]] − danas | URL = [http://www.karleusa.com/ Službena stranica] | Img_capt = Parada ponosa 2017., Beograd | Pseudonim = }} '''Jelena Karleuša''' ([[Srpski jezik|srp.]] Јелена Карлеуша; [[Beograd]], [[17. kolovoza]] [[1978.]]) [[srbija|srpska]] je pjevačica. Karijeru je započela 1995. godine te je prodala preko 2 milijuna ploča, što ju čini jednom od najprodavanijih srpskih izvođača.<ref>{{Citiranje weba|title=JELENA KARLEUŠA album sales|url=https://bestsellingalbums.org/artist/6105|access-date=2025-11-25|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Časopisi ''Focus'' i ''W'' prozvali je „srpskom [[Lady Gaga|Lady Gagom]]” i „balkanskom [[Madonna|Madonnom]]”.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2013-10-29|title=6 Un-American Idols: The Beyoncé of Brazil, the Gaga of Serbia|url=https://www.wmagazine.com/gallery/international-pop-stars|access-date=2025-11-25|website=W Magazine|language=en}}</ref> Dobila je svjetsku medijsku pažnju zbog sličnosti u modnim kombinacijama s [[Kim Kardashian]] i [[Beyoncé]].<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-06|title='Ovo se zove originalnost, isprobaj je ponekad'|url=https://net.hr/hot/zvijezde/opet-je-kopiraju-karleusa-porucila-beyonce-ovo-se-zove-originalnost-probaj-je-nekad-b95fc34e-b1d1-11eb-8fcd-0242ac14001f|access-date=2025-11-25|website=net.hr|language=hr}}</ref> Prva je [[Srbi|Srpkinja]] koja je na Instagramu imala preko milijun pratitelja.<ref>{{Citiranje weba|last=Bajić|first=Branka|date=2016-04-21|title=Ona je PRVA Srpkinja sa MILION pratilaca na Instagramu i samo 99 odsto ljudi će pogoditi ko je! (FOTO)|url=https://www.telegraf.rs/jetset/2106954-ona-je-prva-srpkinja-sa-milion-pratilaca-na-instagramu-i-samo-99-odsto-ljudi-ce-pogoditi-ko-je-foto|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Poznata je i kao članica žirija u glazbenim emisijama ''[[Zvezde Granda]]'' (2015. – 2021.) i [[Pinkove Zvezde|''Pinkove Zvezde'']] (2025.–danas). == Životopis == === Djetinjstvo (1978. – 1994) === Rođena je 17. kolovoza 1978. u Beogradu. Kći je radijske voditeljice Divne Karleuše te policajca Dragana Karleuše. Korijeni njezine majke su iz [[Slovenija|Slovenije]] i [[Kosovo|Kosova]], a oca iz [[Lika|Like]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-29|title=JK JE ČESTO ISTICALA DA NIJE VERNIK, ALI SE IPAK KRSTILA! Iza svega je stajao jedan moćnik, a ona je to uradila zbog ljubavi|url=https://www.kurir.rs/stars/4360374/krstenje-jelene-karleuse|access-date=2025-11-23|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> S pet godina uhvatila je oca u preljubi te se njezini roditelji razvode te nastavlja živjeti s majkom.<ref>{{Citiranje weba|last=Milenković|first=Marija|date=2023-12-17|title=Divna i Dragan Karleuša rastali su se zbog preljube {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/238530/divna-i-dragan-karleusa-rastali-su-se-zbog-preljube|access-date=2025-11-23|website=Story|language=sr-RS}}</ref> Kao dijete je pohađala glazbenu školu, svirala flautu i pjevala u zboru. S jedanaest godina izmjeren joj kvocijent inteligencije od 150.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-10-19|title=„Imam IQ viši od 150, pjevala sam u operi, prababa mi je austrijska grofica“|url=https://n1info.ba/showbiz/imam-iq-preko-150-pjevala-sam-u-operi-prababa-mi-je-austrijska-grofica/|access-date=2025-11-23|website=N1 info|language=bs}}</ref> Nakon završene osnovne škole krenua je u Zemunsku gimnaziju, no zbog pritiska profesora, vršnjaka i obveza završila je Srednju turističku školu.<ref>{{Citiranje weba|last=Milenković|first=Marija|date=2024-02-18|title=Šta je po obrazovanju Jelena Karleuša mnogi ne znaju {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/241043/sta-je-po-obrazovanju-jelena-karleusa-mnogi-ne-znaju|access-date=2025-11-23|website=Story|language=sr-RS}}</ref> === Karijera (1995. – danas) === Karijeru je započela 1995. godine. Godinu dana ranije imala je prvi nastup, s pjevačem [[Šaban Šaulić|Šabanom Šaulićem]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-22|title=Jelena Karleuša se oprostila od Šabana Šaulića na svoj način|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/460512/jelena-karleusa-se-oprostila-od-sabana-saulica-na-svoj-nacin?amp=1|access-date=2025-11-23|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Zbog [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|sankcija u SR Jugoslaviji]], majka joj posuđuje novac od pjevačice [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]] te Jelena snima prvi album, ''[[Ogledalce]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=POZAJMILA 25.000, A U EMISIJE IŠLA U POCEPANIM ČARAPAMA: Karleuša priznala ko joj je dao novac - "Mamina plata 2 marke"|url=https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1844478/Jelena-Karleusa-pozajmila-novac-za-album-od-Dragane-Mirkovic.html|access-date=2025-11-23|website=mondo.rs|language=sr}}</ref> Izdaje ga Diskos, a godinu dana kasnije Payner ga izdaje u [[Bugarska|Bugarskoj]].<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Ogledalce|url=https://www.discogs.com/master/332352-Jelena-Karleu%C5%A1a-Ogledalce|date=1995|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Album je prodan u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=OGLEDALCE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21308|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Magazin Sabor predstavio je Jelenu publici u članku „Zvijezda je rođena”. {{Citat|U mene je vjerovala samo moja majka. Nisam imala što obući, posuđivala sam garderobu, nisam se znala šminkati, moja majka je posudila novac za album, oko 100 000 maraka u trenutku kada je njezina plaća bila sedam. Uvjerila sam da je se ne mora brinuti te da ću uspjeti i sve novce vratiti. I jesam. Nisam je iznevjerila.|Jelena Karleuša, 2020.}} Drugi album ''[[Ženite se momci]]'' izdaje [[Radiotelevizija Srbije|PGP RTS]] [[1996.]] godine. Na ovom je albumu Jelena surađuje sa Zlaja bendom. Album je prodan u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=ZENITE SE MOMCI by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21313|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Među ostalima, Jelena surađuje i s bosanskohercegovačkim pjevačem [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]], koji je napisao pjesmu „Sad znam”.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša – Sad znam|url=https://genius.com/Jelena-karleusa-sad-znam-lyrics|accessdate=2025-11-23}}</ref> Na sljedećem albumu, ''[[Veštice, vile]]'', prevladava pop-folk zvuk. Izdao ga je [[ZaM]] 1997. godine te je prodan u nakladi od 150 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=VEŠTICE, VILE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21311|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Izdavačka kuća Magic ga izdaje u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332577-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1997|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Na albumu se izdvaja pjesma „Ko ovu dramu režira” koju Jelena smatra biografskom. Nastavlja suradnju sa ZaM-om te 1998. godine izdaje album ''[[Jelena (album)|Jelena]]''. Album je prodan u nakladi od 200 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=JELENA by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21306|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Također je izdan i u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332620-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1998|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Najistaknutija pjesma s albuma je „Žene vole dijamante”, koja je obrada Tarkanove pjesme „Kiss”.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-12-09|title=PRIČA O PJESMI JELENE KARLEUŠE: Žene vole dijamante|url=https://express.ba/kolumne/322830/prica-o-pjesmi-jelene-karleuse-zene-vole-dijamante/|access-date=2025-11-23|website=Express|language=bs}}</ref> Krajem godine Jelena izdaje singl „Preživeću”, s Dejanom Milićevićem. Pjesma je obrada „I Will Survive” [[Gloria Gaynor|Glorije Gaynor]].<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša and Dejan Milicevic's 'Prezivecu' - Discover the Original Song|url=https://www.whosampled.com/cover/320733/Jelena-Karleu%C5%A1a-Dejan-Milicevic-Prezivecu-Gloria-Gaynor-I-Will-Survive/|access-date=2025-11-23|website=WhoSampled|language=en}}</ref> Jelena 1999. godine, u vrijeme [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova bombardiranja SR Jugoslavije]] upoznaje Zorana Davidovića „Ćandu”, za kojem kasnije ima zaruke.<ref>{{Citiranje weba|title=OVO JE ČITULJA KOJU JE KARLEUŠA POSVETILA ĆANDI! Sa 5 reči se oprostila od njega, a tada je za dlaku izbegla smrt|url=https://www.espreso.co.rs/vesti/hronika/902005/21-godinu-kasnije-nereseno-da-li-je-candino-ubistvo-savrseno-za-dlaku-smrt-je-izbegla-ona|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> Počinje suradnju s [[Grand Production|Grand Productionom]] te krajem godine izdaje album ''[[Gili, gili|Gili gili]]'' te zaručniku posvećuje pjesmu „Lepa mlada”. Album je prodan u nakladi od 250 000 primjeraka. Kao i prethodni albumi, izdan je i u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332772-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1999|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Usprkos uspjehu, Jelena prekida suradnju s Grandom zbog nesuglasnica sa [[Saša Popović|Sašom Popovićem]], vlasnikom produkcije. Prilikom bombardiranja pjevala je na protestima u [[Beograd|Beogradu]]. Među ostalima, otpjevala i Cecinu pjesmu „Beograd”.<ref>{{Citiranje weba|last=Nportal|date=2025-03-23|title=CECA I JECA PROTIV BOMBI: Kako je estrada '99 pesmom prkosila NATO agresoru (FOTO)|url=https://nportal.novosti.rs/vest/105637/retro/crno-bela-estrada/bombardovanje-1999-koncerti-ceca-jelena-karleusa-nedeljko-bajic-baja|access-date=2025-11-23|website=Nportal|language=sr-Latn-rs}}</ref> Promocija albuma je prekinuta zbog ubojstva Jeleninog zaručnika. Ubijen je na autoputu Beograd–Zagreb.<ref>{{Citiranje weba|last=Stojadinović|first=Mirjana|date=2025-03-23|title=KARLEUŠINOG DEČKA IZREŠETALI "ZEMUNCI"! Ćanda i Ivan likvidirani na povratku sa sahrane "kralja novosadskog podzemlja"!|url=https://www.republika.rs/hronika/hronika/641049/zoran-davidovic-canda-ubistvo-jelena-karleusa|access-date=2025-11-23|website=Republika.rs {{!}} Srpski telegraf|language=sr-RS}}</ref> Iako se pričalo da je Zoran bio kriminalac i mafijaš, Jelena to strogo negira te naglašava da nema ni policijski dosije.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Mišić|first=Vladan|date=2023-01-06|title=FOTO Karleuša je godinama volela Ćandu: Pričalo se da je kriminalac, ubili su ga, a ona mu je posvetila pesmu|url=https://nova.rs/zabava/sudbine/foto-karleusa-je-godinama-volela-candu-pricalo-se-da-je-kriminalac-ubili-su-ga-a-ona-mu-je-posvetila-pesmu/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Jelena je kasnije saznala da ga su ga ubili članovi Zemunskoga klana, a pjevačica [[Ceca|Ceca Ražnatović]] tužila ju je zbog izjave kako je umiješana u njegovo ubojstvo.<ref>{{Citiranje weba|title=KARLEUŠA STIGLA NA SUD OBUČENA U DIREKTORKU! Svedočiće o BITNOJ STVARI, od 2 osobe NI TRAGA NI GLASA|url=https://www.espreso.co.rs/showbiz/zvezde/1566753/jelena-karleusa-dosla-na-sudjenje-sa-cecom-i-oliverom-mandicem|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> Kako Jelena navodi, kada je Zoran nazvao Cecu izjaviti joj saučešće zbog Arkanova ubojstva, ona je izjavila „kako će mu se crijeva vući po Beogradu”.<ref>{{Citiranje weba|title=Vući će ti se creva po BG! Karleuša tvrdi da je Ceca ubila njenog dečka!|url=https://www.espreso.co.rs/showbiz/zvezde/59449/vuci-ce-ti-se-creva-po-bg-karleusa-tvrdi-da-je-ceca-ubila-njenog-decka/strana/sve|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> {{Citat|Nažalost, doživjela sam ga vidjeti u komadima, ali i u tim komadima, to je za mene bio on. Imala sam samo 21 godinu. Otprilike sam vidjela gdje su mu usta i ljubila ga u ono što je ostalo od njegovog lica jer sam ga voljela najviše na svijetu. Nikada taj prizor neću zaboraviti. Posljednji put sam ga vidjela u komadima. Sišla sam u sudsku medicinu da bih donijela stvari za sahranu. Jedina sam koja je uradila identifikaciju i jedina koja je od kompletne obitelji sišla. Tako su im savjetovali. Takva sam da sam ga morala vidjeti još jednom. To je slika koja će meni zauvijek ostati u mislima. Meci od kalašnjikova su ogromni, a samo Zorana je pogodilo preko 30. Ti meci otkidaju komade tijela, a Zoranovo telo su patolozi povezali crnim koncem u jednu masu. To je prizor koji sam vidjela na stolu. Nikada me nitko nije volio kao on.|Jelena Karleuša, 2024.}} Jelena se na javnu scenu vraća 2001. godine. Izdavačka kuća Best Records izdaje joj album ''[[Za svoje godine]]'' koji je prodan u nakladi od 200 000 primjeraka za mjesec dana.<ref>{{Citiranje weba|title=ZA SVOJE GODINE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21312|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Pjesma „Ludača” proglašena je hitom godine te je snimljen visokobudžetni i tada revolucionarni spot. Preminulom zaručniku posvećuje pjesmu „Balada za Zorana”. Nikada je nije otpjevala javno, a u refrenu pjesme plače dok pjeva.<ref name=":0" /> Nakon spota za pjesmu „Ludača”, [[grčka]] izdavačka kuća Heaven Music poziva Jelenu u [[Atena (grad)|Atenu]] radi suradnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|date=2012-01-24|title=Jelena Karleuša izdaje za "Prva rekords"?|url=https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/jelena-karleusa-izdaje-za-prva-rekords/xydm7ws|access-date=2025-11-23|website=pulsonline|language=sr}}</ref> Potpisuje ugovor s njima te u suradnji s producentom [[Phoebus|Phoebusom]] snima pop-album ''[[Samo za tvoje oči (album)|Samo za tvoje oči]]''.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/release/1643097-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=2002|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Izdaje ga BK Telekom koji je licenciju za izdavanje albuma platio 250 000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. Album je prodan u nakladi od 220 000 primjeraka. Jelena nakon albuma prekida suradnju s Heavenom. Kako navodi, najuspješnija grčka pjevačica [[Despina Malea]], iz Jeleni nepoznatih razloga, zaprijetila je izdavačkoj kući kako će prekinuti suradnju ako novac ulože u Jelenu, a ne u nju. Nakon izdavanja albuma, Jelena se upoznaje s Bojanom Karićem, bratom vlasnika BK Telekoma, Bogoljuba Karića. Godine 2004., nakon dvije godine veze, vjenčali su se.<ref>{{Citiranje weba|last=M|first=E.|date=2022-12-25|title=Danas je njihov razvod glavna tema, a ovako je izgledalo vjenčanje Jelene i Duška|url=https://azra.ba/vijesti/251751/danas-je-njihov-razvod-glavna-tema-a-ovako-je-izgledalo-vjencanje-jelene-i-duska/|access-date=2025-11-23|website=Azra Magazin|language=bs}}</ref> Srbijanski magazin Exkluziv vjenčanje je nazvao „svadbom stoljeća”. Jelena iste godine odlazi na Beoviziju s pjesmom „Moli me” u nadi predstavljanja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] na Pjesmi Eurovizije. Iako je dobila nagradu za najbolji scenski nastup, nije prošla u finale natjecanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Dedakin|first=Irena|date=2024-02-29|title=Sećate li se Karleuše na Beoviziji pre 20 godina? Dobila poene od samo jednog člana žirija, a zaratila sa Gocom Tržan|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/secate-li-se-karleuse-na-beoviziji-pre-20-godina-dobila-poene-od-samo-jednog-clana-zirija-a-zaratila-sa-gocom-trzan/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Jelena je potom zabranjena na RTS-u jer je tadašnji vlasnik Aleksandar Tijanić njezin nastup smatrao neprikladnim.<ref>{{Citiranje weba|last=Vujčić|first=Nemanja|title=Navikli su na embargo: Razlozi zbog kojih su zvezde bile nepoželjne na televizijama! Jedan je baš bizaran|url=https://24sedam.rs/showbiz/vesti/90802/navikli-su-na-embargo-razlozi-zbog-kojih-su-zvezde-bile-nepozeljne-na-televizijama-jedan-je-bas-bizaran/vest|access-date=2025-11-23|website=24sedam|language=sr}}</ref> Nakon toga, prvi puta se na tom programu pojavila u ožujku 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-08-31|title=GOTOV RAT: Skinuta Tijanićeva zabrana, Karleuša se vraća na RTS!|url=https://www.kurir.rs/stars/2421593/gotov-rat-skinuta-tijaniceva-zabrana-karleusa-se-vraca-na-rts|access-date=2025-11-23|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> Izdavanje novog albuma predstavljao joj je veliki problem. Među ostalima, odbili su je i Saša Popović i [[Lepa Brena]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-01|title=SPASILA SAM ZG, A POPOVIĆ MI JE PORUČIO NEŠTO SRAMNO! Karleuša zagrmela, udarila na Sašu i Brenu!|url=https://www.sd.rs/vip/vip/spasila-sam-zg-popovic-mi-je-porucio-nesto-sramno-karleusa-zagrmela-udarila-na-sasu-i-brenu-2022-12-01|access-date=2025-11-23|website=www.sd.rs|language=sr-Latn}}</ref> Uz pomoć prijatelja Tahira Hašanovića, City Records joj izdaje album ''[[Magija (album)|Magija]]'' koji posvećuje Bojanu.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Magija|url=https://www.discogs.com/release/1304720-Jelena-Karleu%C5%A1a-Magija|date=2005|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Album je prošao vrlo zapaženo te Jelena dobila mnoge nagrade i priznanja. Jelena surađuje sa [[Saša Matić|Sašom Matićem]] na pjesmi „Ne smem da se zaljubim u tebe”. U spotu za pjesmu „Slatka mala” pojavljuju se drag kraljice te Jelena postaje gay ikona i kreće se boriti za LGBT prava. Spot za pjesmu „Upravo ostavljena”, uz zanimljive scenske kostime, Jelenu prikazuje razapetu na križu te dolazi do raznih reakcija publike.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša simulirala samozadovoljavanje s križem|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=300011|access-date=2025-11-23|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Spot je kasnije uspoređivan s „Paparazzi” Lady Gage, koji je snimljen tri godine kasnije.<ref>{{Citiranje weba|last=eurovicious|date=2014-06-22|title=Has Haus of Gaga Been Ripping off Serbia’s Biggest Pop Star – For Years? - Balkanist|url=https://balkanist.net/haus-gaga-ripping-serbias-biggest-pop-star-years/,%20https://balkanist.net/haus-gaga-ripping-serbias-biggest-pop-star-years/|access-date=2025-11-23|language=en-US|url-status=dead}}</ref> {{Citat|Pitala sam Sašu i on mi je rekao da sam ja za Ameriku, a ne za Srbiju i da neće da me izda. To mu je bilo obrazloženje zašto neće izdati moj album. To je bio moment kada sam svuda bila zabranjena i nitko nije htio izdati taj album (sjećam se jedne naslovne strane koja je glasila: "Karleušin album može izdati samo neki kućni savijet". Uz to mi je dodao da ja u Srbiji i nisam zvijezda i da je za mene zvijezda Dinča. Citiram što mi je rekao - valjda je Dinča bio "in" Saši. Išla sam tad na sastanak s Brenom, imala je za mene 5 minuta, žurila je i rekla: "Ne možemo sada, možda slijedeće godine". Puno godina kasnije, spasila sam Zvezde Granda od propasti. Sve je to život.|Jelena Karleuša, 2022.}} Jelena i Bojan razvode se nakon tri mjeseca. Par nikada nije javno naveo razlog razvoda. Kako Jelena navodi, za sve je kriva Bojanova majka, koja je i umjesto njega došla potpisati papire za razvod.<ref>{{Citiranje weba|last=Jovanović|first=Viktorija|date=2023-04-19|title="Udala sam se za Bojana, a razvela me je njegova majka Slavica": Gorko iskustvo Jelene Karleuše zbog kojeg je oplela po slavnom fudbaleru i pljunula sve "mamine sinove"|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/udala-sam-se-za-bojana-a-razvela-me-je-njegova-majka-slavica-gorko-iskustvo-jelene-karleuse-zbog-kojeg-je-oplela-po-slavnom-fudbaleru-i-pljunula-sve-mamine-sinove/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Godine 2006. upoznaje se s nogometašem [[Duško Tošić|Duškom Tošićem]]. Na prvom susretu slagao ju je da ima 26, a ne 20 godina. Nakon dva dana poznanstva odlazi k njemu u Francusku. Jelena i Duško vjenčali su se na [[Vidovdan]] 2008. godine. Dva mjeseca kasnije, par dobiva prvu kći, Atinu.<ref>{{Citiranje weba|title=IPAK NIJE SPASILA BRAK: Jelena jednom priznala da je 'zgriješila', ljubavna priča s Duškom podsjeća na film|url=https://story.hr/Celebrity/a218974/Ljubavna-prica-Jelene-Karleuse-i-Duska-Tosica.html|access-date=2025-11-23|website=story.hr|language=hr}}</ref> {{Citat|Obično sam ja birala muškarce, ali kad je Duško u pitanju, on je bio taj koji je odabrao mene i nije odustajao. Ja sam netko tko je odbojan, agresivan na prvu loptu i malo koji muškarac prelazi preko mog agresivnog stava, ali on je zacrtao svoju priču.|Jelena Karleuša}} Jelena 2007. godine nastupa na [[Coupe de la Ligue]] u Francuskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Facebook - Jelena Karleuša|url=https://web.facebook.com/photo.php?fbid=10154038714376282&id=21135606281&set=a.166402716281&_rdc=1&_rdr#|url-status=live|access-date=}}</ref> Nakon diskografske pauze, 2008. godine izdaje singl „Casino” i najavljuje novi album, ''[[Revolution (album)|Revolution]],'' koji je prodan u rekordnih 680 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=JK REVOLUTION by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21307|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Najistaknutija pjesma je „Tihi ubica”, čiji se spot snimao u [[Karlovačka gimnazija|Karlovačkoj gimnaziji]]. Nakon izlaska spota, pojedini djelatnici imali su negativne reakcije te su pisali peticiju za zabranu emitiranja spota zbog Jeleninog „neprimjerenog” izgleda. U to vrijeme, taj spot je bio najskuplji u regiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Ljubica|date=2008-01-17|title=Karleuša u halterima u Karlovačkoj gimnaziji - Blic|url=https://www.blic.rs/vesti/vojvodina/karleusa-u-halterima-u-karlovackoj-gimnaziji/6j92j1l|access-date=2025-11-23|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> Sljedeće godine izdaje kompilaciju najvećih hitova pod nazivom ''[[The Diamond Collection]]''. Album se sastojao od dvostrukog CD-a po 22 pjesme.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - The Diamond Collection|url=https://www.discogs.com/release/3321518-Jelena-Karleu%C5%A1a-The-Diamond-Collection|date=2009|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Kompilacija je prodana u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=THE DIAMOND COLLECTION by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21310|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Točno godinu dana nakon prve prinove, Jelena i Duško dobivaju i kći Niku.<ref>{{Citiranje weba|last=Janković|first=Dragana|date=2021-09-07|title=Atina i Nika slave rođendan! Karleuša ih ranom zorom odvela u jedan od najlepših gradova na svetu|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3387136-atina-i-nika-slave-rodjendan-karleusa-ih-ranom-zorom-odvela-u-jedan-od-najlepsih-gradova-na-svetu|access-date=2025-11-23|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Tijekom druge trudnoće, Jelena sudjeluje u VIP Velikom bratu 2009. godine. Nakon 24 sata, odlučila je napustiti reality program. Kasnije je opisala kako joj je to „najgore iskustvo u životu”.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-01-02|title=Pogledajte kako je izgledao ulazak Jelene Karleuše u VIP Veliki brat|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/798182/pogledajte-kako-je-izgledao-ulazak-jelene-karleuse-u-vip-veliki-brat|access-date=2025-11-25|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Pojavljuje se na finalu realityja i premijerno izvodi pjesmu „Insomnia” te najavljuje jubilarni album. Nastup je na svom blogu podijelio [[Perez Hilton]] te Jelenu nazvao kopijom Lady Gage zbog rogova koje su obadvije nosile. Jelena se branila time da je njen nastup bio prije Gaginog crvenog tepiha na kojemu ih je nosila, te da ona nije nikoga kopirala, već sasvim suprotno.<ref>{{Citiranje weba|date=2010-03-13|title=Jelena Karleuša: GaGa mi je otela rogove, ne ja njoj|url=https://www.24sata.hr/show/jelena-karleusa-gaga-mi-je-otela-rogove-ne-ja-njoj-163600|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Spot za pjesmu dosegao je milijun pregleda na YouTubeu za 24 sata te je druga pjesma koja je u regiji dospjela do milijun pregleda na platformi, nakon „Život moj” Dragane Mirković.<ref>{{Citiranje weba|last=Jusovic|first=Amina|title=KARLEUŠA JE PRVA NA BALKANU POSTIGLA OVO! Neverovatan uspeh pevačice, sve javno obelodanjeno!|url=https://www.alo.rs/vip/estrada/927619/hit-jelene-karleuse-prvi-imao-milion-pregleda-na-jutjubu/vest|access-date=2025-11-25|website=alo|language=sr}}</ref> Jelena najavljuje svoj prvi solistički koncert koji održava 25. svibnja 2010. godine u [[Beogradska Arena|Beogradskoj areni]] pred 10 000 gledatelja, pod nazivom „All About Diva”. Koncert je bio spektakl – spustila se na scenu niz leteći lift, pjesme je izvodila u novim aranžmanima uz koreografije, svirala je gitaru, letjela te je dala podršku LGBT zajednici izvođenjem pjesme „Slatka mala” gdje su plesači mahali zastavama dugine boje. Koncert je uspoređivan s onima Lady Gage i Madonne te je u fizičkom izdanju objavljen 2011. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleušin koncertni spektakl u Beogradu podijelio srpsku estradu|url=https://dnevnik.hr/showbizz/glazba/karleusin-koncertni-spektakl-u-beogradu-podijelio-srpsku-estradu.html|access-date=2025-11-25|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Sljedeće godine Jelena objavljuje dva singla s nadolazećeg albuma. Pjesmu „Muškarac koji mrzi žene” premijerno je izvela u AmiG Showu te je objavila spot u kojem pleše kao hologram.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleušina revolucija: Hologram pevao umesto Jelene|url=https://www.glossy.espreso.rs/poznati/vesti/12936/karleusina-revolucija-hologram-pevao-umesto-jelene|access-date=2025-11-25|website=Glossy|language=sr|url-status=dead}}</ref> Sljedeći singl, „Plava Šeherezada (Nova religija)”, dovodi do podijeljenog mišljenja publike zbog povezanosti pjesme s islamskim tradicijama i trbušnim plesom.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Plava Šeherezada [Nova Religija]|url=https://www.discogs.com/release/7496455-Jelena-Karleu%C5%A1a-Plava-%C5%A0eherezada-Nova-Religija|date=2011-06|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Album ''[[Diva (album)|Diva]]'' izdan je 17. lipnja 2012. godine i prodan u nakladi od 400 000 primjeraka. U jednom danu je prodano 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=DIVA by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21304|access-date=2025-11-25|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> U reklamama za album, Jelena melje mozak u blenderu te se vješa. Album je bio revolucionaran u regiji zbog novog electropop zvuka. Snimljeni su i spotovi za pjesme „So” i „Krimi rad”. [[Datoteka:Viva la Diva 2013-1.JPG|mini|Koncert na Ušću pred 40 000 ljudi]] Početkom 2013. godine Jelena najavljuje koncert na beogradskom Ušću i počinje s pripremama. Tako 15. lipnja održava koncert pod nazivom „Viva La Diva” pred 40 000 ljudi. Koncert je kasnio dva sata, što zbog neprekidnog dolaska ljudi zbog gužve na bulevaru Nikole Tesle, što zbog pokušaja rješavanje iznenadnih tehničkih problema. Jeleni su sugerirali otkazivanje koncerta, što je ona odmah odbacila. Prije izlaska na binu, dostavljene su joj naslovne strane novina i časopisa za sljedeći dan na kojima je pisalo kako je doživjela debakl pred 10 000 ljudi. Usprkos tehničkim problemima audio i video produkcije, Jelena je koncert održala u cjelosti.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=B|first=L.|date=2024-04-03|title="Izgubila sam bebu na Ušću": Potresne riječi Jelene Karleuše paraju dušu|url=https://azra.ba/showbiz/329027/izgubila-sam-bebu-na-uscu-potresne-rijeci-jelene-karleuse-paraju-dusu/|access-date=2025-11-25|website=Azra Magazin|language=bs-BA}}</ref> {{Citat|Dobra večer, Beograde! Rekli su da će biti kiše, poplave, rekli da će koncert biti otkazan...ali samo jedno nisu rekli...da se ne treba inatiti sa Jelenom Karleušom.}} Nakon koncerta, Jelena doživljava medijski linč te se povlači s glazbene scene. Postala je zabranjena, među ostalim televizijama, na Pinku te je prekinula ugovor s City Recordsom. Utjehu pronalazi u modi te postaje aktivna na društvenim mrežama. Na Instagramu postavlja modne kombinacije ispred bijelog zida njezine kuće, koji je kasnije postao upečatljiv. Kasnije je javnosti priznala kako je u tom periodu zbog prekomjernog stresa imala spontani pobačaj.<ref name=":2" /> Časopis ''W'' iste godine izdaje članak o internacionalzim zvijezdama te Jelenu naziva „srpskom Lady Gagom”.<ref name=":1" /> Godinu dana kasnije potpisuje ugovor s Grand Productionom i postaje član žirija emisije ''Zvezde Granda''.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša i Marija Šerifović u žiriju 'Zvezde Granda'|url=https://express.ba/vijesti/13171/jelena-karleusa-i-marija-serifovic-u-ziriju-039-zvezde-granda-039/|access-date=2025-11-25|website=Express|language=bs-BA}}</ref> Emisija ubrzo postaje najgledanija u regiji te se Jelena vraća na glazbenu scenu. Nastupa na dobrotvornom koncertu Donne Ares za žrtve protiv raka u [[Zetra|Zetri]].<ref>{{Citiranje weba|title=Koncert u inat bolesti: Pjesme, prijatelji i suze na koncertu Donne Ares - žene zmaja|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/koncert-u-inat-bolesti-pjesme-prijatelji-i-suze-na-koncertu-donne-ares-zene-zmaja/150416123|access-date=2025-11-25|website=Klix.ba|language=hr}}</ref> Pojavljuje se u svjetskim medijima kada optužuje Kim Kardashian za kopiranje kombinacija. Pojavljuje se, među ostalim emisijama, u emisiji Wendy Williams te gostuje na [[Fox Broadcasting Company|Fox]] vijestima.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2015-03-17|title=Video: Karleuša tema u američkom TV showu - Kim otkrivena si!|url=https://azra.ba/vijesti/20083/video-karleusa-tema-u-americkom-tv-showu-kim-otkrivena-si/|access-date=2025-11-25|website=Azra Magazin|language=bs-BA}}</ref> Na Instagramu dostiže 500 000 pratitelja, a 2016. godine već milijun. Kim joj je zatim posvetila rubriku „Woman Crush Wednesday” na svom blogu.<ref>{{Citiranje weba|title=Kim Kardashian se poklonila Jeleni Karleuši: "Ona je stvarno fantastična!"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=875681|access-date=2025-11-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> {{Citat|Moja današnja simpatija je srpska pop pjevačica Jelena Kareluša. Prvi put sam čula za nju kada su ljudi počeli uspoređivati naš izgled - neki su čak rekli da sam je kopirala! Naravno, morala sam provjeriti o čemu se radi. Ona je stvarno fantastična!!! Neke naše kombinacije uistinu izgledaju slično, volim njezin odvažan smisao za stil! I ona i ja smo totalno glamurozne djevojke! Čini mi se da je ona snažna žena koja naporno radi i to volim.|Kim Kardashian, 2016.}} Nakon što je [[Beşiktaş JK]], klub njezinoga supruga, osvojio nacionalno prvenstvo [[Turska|Turske]], Jelena je na punom stadionu [[Vodafon Park]] otpjevala pjesme „We Are The Champions” i „Žene vole dijamante” pred više od 60 000 ljudi.<ref>{{Citiranje weba|last=Jakelić|first=Marko|date=2016-05-20|title=KARLEUŠA NAPUNILA ISTANBULSKU 'VODAFONE ARENU': 60 000 ljudi 'oduševilo' se Jelenom (VIDEO)|url=https://www.zagreb.info/magazin/showbiz/karleusa-napunila-istanbulsku-vodafone-arenu-60-000-ljudi-odusevilo-se-jelenom-video/57139/|access-date=2025-11-25|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> U lipnju 2017. godine izdaje dva dueta – „Bankina” s [[Aca Lukas|Acom Lukasom]] te „Ostavljam te” s bugarskim pjevačom [[Azis|Azisom]]. Pjesme su bile najslušanije u cijeloj regiji te su postigle veliki uspjeh.<ref>{{Citiranje weba|last=stana|date=2017-06-29|title=Nakon pauze od pet godina Jelena Karleuša predstavila dva nova dueta, sa Acom Lukasom i Azisom (video) {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/vesti/4098/nakon-pauze-od-pet-godina-jelena-karleusa-predstavila-dva-nova-dueta-sa-acom-lukasom-i-azisom-video|access-date=2025-11-25|website=Story|language=sr-RS|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine postaje zaštitno lice [[PETA|PETA-e]] sa sloganom: „Radije gola, nego u krznu”. Podržala je koncert [[Dara Bubamara|Dare Bubamare]] u Beogradskoj areni (tada Štark areni) i pojavila se kao gost za pjesmu „Galama”, za koju su snimile i vizual. Krajem godine s reperom Surreal gostuje na pjesmi „Marihuana” grupe Miligram. U siječnju 2019. pojavljuje se na MAC nagradama u Beogradu i premijerno s Gazda Pajom izvodi pjesmu „LaJK”. Na početku nastupa čuje se metaforičan govor protiv govora mržnje pri kojem Jelena visi na znaku s prekriženom riječi „život”, a onda se pojavljuje razapeta na kameri, što predstavlja medijske zabrane tijekom godina.<ref>{{Citiranje weba|title=LaJK prvi u trendingu: Jelena Karleuša i Gazda Paja osvojili publiku (FOTO, VIDEO)|url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/726271/LaJK-prvi-u-trendingu-Jelena-Karleusa-i-Gazda-Paja-osvojili-publiku-FOTO-VIDEO|access-date=2025-11-25|website=Vesti online|language=en|archive-date=18. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418141850/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/726271/LaJK-prvi-u-trendingu-Jelena-Karleusa-i-Gazda-Paja-osvojili-publiku-FOTO-VIDEO|url-status=dead}}</ref> Dana 3. ožujka 2019. godine preminula je Jelenina majka, Divna Karleuša.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-03-03|title=Srpski mediji: Preminula majka Jelene Karleuše u 61. godini|url=https://www.24sata.hr/show/srpski-mediji-preminula-majka-jelene-karleuse-u-61-godini-617141|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Tijekom pandemije Covida-19, Jelena održava online koncert na glazbenoj platformi YouBox koji je premijerno pratilo preko 200 000 gledatelja. Kao gosti su joj bili grupa [[Hurricane (sastav)|Hurricane]] i [[Milica Pavlović]]. Koncert je snimljen na privatnom posjedu. Na početku koncerta, na scenu slijeće helikopterom. Koncert je proglašen glazbeno-scenskim spektaklom.<ref>{{Citiranje weba|last=Matijević|first=Bojana|date=2020-05-25|title=Jelena Karleuša: Spektakl za pamćenje na YOUBOXU|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3193871-jelena-karleusa-spektakl-za-pamcenje-na-youboxu|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Na društvenoj mreži TikTok najavljuje novu pjesmu „La Bomba” s brazilskim pjevačem Pablom Vitarrom.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-21|title=Karleuša snima duet s drag queenom: 'Ako me ne spale...'|url=https://www.24sata.hr/show/karleusa-snima-duet-s-drag-queenom-ako-me-ne-spale-671397|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Za Novu godinu 2021. godine nastupa, uz [[Marija Šerifović|Mariju Šerifović]] i [[Sara Jo|Saru Jo]], ispred Doma Narodne skupštine Republike Srbije pred više od 50 000 ljudi. Koncert je, također, proglašen spektaklom.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-01|title=Jelena Karleuša napravila spektakl u Beogradu: Pjevala desetinama hiljadama ljudi, presvlačila se više puta|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/707219/jelena-karleusa-napravila-spektakl-u-beogradu-pjevala-desetinama-hiljadama-ljudi-presvlacila-se-vise-puta?komentari=|access-date=2025-11-25|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Nakon scenskog dijela, na scenu izvodi trubače. Pjesmu „Pukni, zoro” posvećuje majci. Iste godine prekida ugovor s Grand Productionom i napušta emisiju ''Zvezde Granda.''<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša najavila veliku promjenu u svom životu, javno je pojasnila odluku kojom je sve iznenadila|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jelena-karleusa-napustila-show-zvezde-granda---665349.html|access-date=2025-11-25|website=Showbuzz|language=hr}}</ref> U srpnju 2022. godine najavila je kako se razvodi od Duška, a u rujnu 2024. službeno su se razveli.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleuša se službeno rastala od Duška Tošića, evo kome je pripala imovina stečena u braku: "Druga strana nije imala drugačiji prijedlog..."|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jelena-karleusa-potpisala-sporazumni-razvod-braka---868881.html|access-date=2025-11-25|website=Showbuzz|language=hr}}</ref> Početkom kolovoza 2023. godine, Aleksandar Radulović Futa, suprug tekstopisca Marine Tucaković, obrisao je YouTube kanal Jelene Karleuše zbog navodnih „kršenja autorskih prava”. Jelena to smatra sabotažom radi izlaska novog albuma. Tužila je Futu te otvorila novi kanal na kojem je objavila pjesme. Kasnije joj je kanal vraćen, a kasnije je izjavila da je na obavijesti pisalo kako je kanal uklonio i Ceca Music, izdavačka kuća Cece Ražatović. Dana 13. kolovoza iste godine izdaje album ''[[Alpha (album)|Alpha]]''.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Alpha|url=https://www.discogs.com/release/30496126-Jelena-Karleu%C5%A1a-Alpha|date=2024-04-23|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Dok su ostale pjesme dobile vizuale, pjesma „KarlyB*tch” dobila je spot koji je za 24 sata dobio više od milijun pregleda. U spot je uloženo preko 250 tisuća eura.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-08-14|title=JELENA KARLEUŠA NAJAVLJUJE NOVA IZNENAĐENJA! Posle žurke za najbliže, sprema se promocija novog albuma "Alfa" (VIDEO)|url=https://www.kurir.rs/stars/4219452/novi-album-jelene-karleuse-alfa|access-date=2025-11-25|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> Javnost je, uz uzbuđenje, bila i razočarana jer se na albumu nisu našle pojedine najavljene pjesme. Na njezin rođendan, najavila je da stiže i drugi dio albuma, pod nazivom ''[[Omega (album)|Omega]]'', koji je izdan 20. kolovoza.<ref>{{Citation|title=JK - Omega|url=https://www.discogs.com/master/3250117-JK-Omega|date=2023|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Albumi su postigli veliki uspjeh te dobili pozitivne kritike javnosti. Promocija albuma održala se na Beogradu na vodi pred 5000 ljudi.<ref>{{Citiranje weba|last=Gajić|first=Jelena|date=2023-09-18|title=Pogledajte kojom pesmom je Jelena Karleuša otvorila koncert: Masu bacila u trans kad je strgla kostim sa sebe|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3751535-pogledajte-kojom-pesmom-je-jelena-karleusa-otvorila-koncert-masu-bacila-u-trans-kad-je-strgla-kostim-sa-sebe|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Jelena je bila model na Paris Fashion Weeku 2024. godine te predstavljala marku Vetements. Tamo upoznaje Giorginu Rodriguez koja ju stavlja u svoj dokumentarac na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-19|title=Jelena Karleuša toliko je bliska s Georginom Rodriguez da joj se pojavila u showu|url=https://net.hr/hot/zvijezde/jelena-karleusa-toliko-je-bliska-s-georginom-rodriguez-da-joj-se-pojavila-u-dokumentarcu-22eed1ee-7653-11ef-93db-225a3ed1b99c|access-date=2025-11-25|website=net.hr|language=hr}}</ref> Dana 19. listopada započinje svoju turneju u [[Skoplje|Skoplju]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-20|title=JK NAPRAVILA ZEMLJOTRES U SKOPLJU! Vatrice od cirkona jedva sakrile intimne delove, onda usledio šok na Saturnu: Karli još jednom pokazala zašto je šoubiz mama|url=https://www.kurir.rs/stars/9468954/jelena-karleusa-pokorila-skoplje|access-date=2025-11-25|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> U studenome predstavlja svoj parfem „Ja”, koji je dobio ime po pjesmi s albuma ''Omega'', koji je rasprodan u nekoliko sati.<ref>{{Citiranje weba|last=G|first=J.|date=2024-11-26|title=Parfema Jelene Karleuše više nema u prodaji|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/4008812-parfem-jelene-karleuse-rasprodat-za-samo-nekoliko-sati-diva-se-oglasila-vaznim-obavestenjem-od-danas|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Na pravoslavni [[Božić]], Prva televizija emitirala je glazbeno-scenski specijal „Gala veče sa Jelenom Karleušom” koji je snimljen ispred [[Muzej Jugoslavije|Muzeja Jugoslavije]], uz pratnju simfonijskog orkestra.<ref>{{Citiranje weba|last=B92|title=Spektakl u najavi: Jelena Karleuša ekskluzivno na televiziji Prva|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/92088/spektakl-u-najavi-jelena-karleusa-ekskluzivno-na-televiziji-prva/vest|access-date=2025-11-25|website=B92.net|language=sr}}</ref> Godine 2025. postaje član žirija glazbene emisije ''Pinkove zvezde''.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša je novi član žirija "Pinkovih zvezda": Mitrović imao pomalo bizarne uslove|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/jelena-karleusa-je-novi-clan-zirija-pinkovih-zvezda-mitrovic-imao-pomalo-bizarne-uslove/250815136|access-date=2025-11-25|website=Klix.ba|language=hr}}</ref> ==Kontroverze== Karleuša je stekla reputaciju po svađama s nekolicinom javnih osoba na društvenim mrežama, posebno na [[Instagram|Instagramu]] i [[Twitter|Twitteru]], kao što su: [[Ceca|Svetlana Ceca Ražnatović]], Veljko i [[Anastasija Ražnatović]], [[Aca Lukas]], [[Severina]], [[Viki Miljković]], [[Baka Prase]], [[Vanja Knežević]], [[Marija Šerifović]], [[Rada Manojlović]], [[Aleksandra Prijović]], [[Maya Berović]], [[Vojislav Šešelj]], [[Dijana Janković]], [[Dragan Marković]], [[Ivana Stamenković]], [[Ognjen Vranješ]], [[Kristijan Golubović]], [[Breskvica]], [[Saša Vidić]], [[Ivan Ivanović]], [[Voyage]], [[Sloboda Mićalović]], [[Edita Aradinović]], [[Ana Nikolić]], [[Saša Popović]], [[Seka Aleksić]], [[Nada Obrić]], [[Milan Radulović Laća]], [[Dara Bubamara]], [[Nucci]], [[Vanja Knežević]], [[Neda Ukraden]], [[Emina Jahović]], i s nekim od stranih javnih lica kao što su [[Kim Kardashian]], [[Nikita Dragun]], [[Dua Lipa]] i [[Madonna]].<ref>{{cite web |title=Najveće svađe Jelene Karleuše |url=https://www.rtl.hr/show/strane-zvijezde/najpoznatije-svadje-jelene-karleuse-701d3e02-c353-11ec-87ca-fe475b7c2d1e |website=RTL.hr |access-date=20 February 2025}}</ref><ref>{{cite web |title=Karleuša zaratila sa svakim sa kim je mogla: Za samo par meseci na njenoj „meti“ su bili ovi mladi izvođači, a razlozi su bizarni |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-zaratila-sa-svakim-sa-kim-je-mogla-za-samo-par-meseci-na-njenoj-meti-su-bili-ovi-mladi-izvodjaci-a-razlozi-su-bizarni/ |website=nova.rs |access-date=27 December 2024}}</ref><ref>{{cite web |title=Trilogija: Karleušine svađe 1. deo |url=https://tracara.com/trilogijakarleusine-svade-1-deo/ |website=Tračara.com |access-date=27 December 2024}}</ref> ===Instagram peticija=== Dana 2. veljače 2025., stranica za javne peticije “Eko Straža” uputila je peticiju američkom konglomeratu društvenih medija [[Meta]] (koji je vlasnik Instagrama) za gašenje Karleušina Instagram profila. Kao razlog za to optužili su Karleušine objave i aktivnosti na Instagramu za promicanje govora mržnje, uznemiravanja i dezinformiranja. Tražili su 350 000 potpisa, a u jednom danu dobili više od 270 500.<ref>{{cite web |title=Peticija META-i za gašenje instagram naloga pjevačice Jelene Karleuše |url=https://zahtevi.ekostraza.com/zahtev/terminate-karleusastar-account |website=zahtevi.ekostraza.com |access-date=3 veljača 2025}}</ref> Ovo nije prvi put da je Karleušin Instagram ugašen ili da je pod peticijom za gašenje. U svibnju 2024. Karleušin profil na Instagramu ugašen je na 100 000 prijava. ===Politički stavovi=== Karleuša je tijekom godina podržavala različite političke opcije i pojedince. U intervjuu za "Svet" iz 1998. pokazala je simpatije prema [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]], izjavivši da joj je on "najsimpatičniji". S druge strane, nakon 2000. i Miloševićeva pada, Karleuša je otvoreno hvalila [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] zbog njegove progresivne politike, ali je priznala da je Đinđićev progresivizam prepoznala tek nakon njegovog ubojstva 2003. godine i da je vjerovala propagandi njegovih protivnika prije toga. Također je podržala [[Čedomir Jovanović|Čedomira Jovanovića]] i bila gost na tribini koju je organizirala Liberalno demokratska partija u listopadu 2010. <ref>{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/jetset/801237-karleusina-politicka-karijera-od-slobe-preko-djindjica-i-cede-do-dacica-foto |title=Karleuša se divila Slobi: Brine me što je u poslednje vreme stalno tužan! |work=Telegraf.rs |author=J. J. |date=10 August 2013 |access-date=28 May 2023 |language=Sr}}</ref><ref>{{cite web |url=https://banjalukain.com/clanak/20579/jelena-karleusa-podrzala-cedu-jovanovica |title=Jelena Karleuša podržala Čedu Jovanovića |work=Blin.ba |date=22 October 2010 |access-date=28 May 2023 |language=Bosnian |archive-date=1. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250401073108/https://banjalukain.com/clanak/20579/jelena-karleusa-podrzala-cedu-jovanovica |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |last=Jovović |first=Pero |date=8 November 2021 |title=Karleuša je politički kameleon: Sad voli Vučića, pre njega Čedu, a ovako je slavila Slobodana Miloševića |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-je-politicki-kameleon-sad-voli-vucica-pre-njega-cedu-a-ovako-je-slavila-slobodana-milosevica/ |access-date=26 May 2023 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> U prvim godinama vladavine [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], Karleuša se otvoreno suprotstavljala njegovoj politici i podržavala prosvjede protiv njega.<ref>{{Cite web |last=Jovović |first=Pero |date=31 March 2022 |title=Karleuša 2017: Vučiću sram te bilo – Karleuša 2022: Vučić je najbolji |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-2017-vucicu-sram-te-bilo-karleusa-2022-vucic-je-najbolji/ |access-date=20 February 2025 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> Međutim, podržala ga je na izborima 2022. godine.<ref>{{Cite web |last=Stuparušić |first=Jelena |date=30 March 2022 |title=Karleuša ekskluzivno za Kurir: Glasam za Vučića! Ima li ova zemlja drugu ozbiljniju opciju sem njega? Majstor objasnio kako se radi |url=https://www.kurir.rs/stars/3902861/karleusa-glasam-za-vucica |access-date=20 February 2025 |website=[[Kurir]] |language=sr-RS}}</ref> Štoviše, u studenom 2021. Karleuša je podržala rudarenje litija u regiji [[Jadar]] koje su predložili [[Rio Tinto]] kompanija i Vlada Srbije, usprkos brojnim prosvjedima zbog potencijalno opasnih učinaka na okoliš.<ref>{{Cite web |last=Dedakin |first=Irena |date=27 November 2021 |title=Karleuša botuje za Rio Tinto dok SNS batinaši biju ljude po Srbiji |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-botuje-za-rio-tinto-dok-sns-batinasi-biju-ljude-po-srbiji-foto/ |access-date=20 February 2025 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Jelene Karleuše}} === Studijski albumi === * ''[[Ogledalce]]'' (1995.) * ''[[Ženite se momci]]'' (1996.) * ''[[Veštice, vile]]'' (1997.) * ''[[Jelena (album)|Jelena]]'' (1998.) * ''[[Gili, gili]]'' (1999.) * ''[[Za svoje godine]]'' (2001.) * ''[[Samo za tvoje oči (album)|Samo za tvoje oči]]'' (2002.) * ''[[Magija (album)|Magija]]'' (2005.) * ''[[Revolution (album)|Revolution]]'' (2008.) * ''[[Diva (album)|Diva]]'' (2012.) * ''[[Alpha (album)|ALPHA]]'' (2023.) * ''[[Omega (album)|OMEGA]]'' (2023.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Karleuša, Jelena}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Glazbenici iz Beograda]] [[Kategorija:Životopisi, Beograd]] 53jbf0pq85mpi00inm44q3ny04psezg 0 141300 7597868 7490234 2026-09-11T23:07:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kazalište | ime = Hrvatsko narodno kazalište Split | slika = HNK_Split.JPG | opis slike = HNK Split i [[zgrada austro-ugarske vojarne u Splitu|zgrada austro-ugarske vojarne]] | prijašnja imena = Općinsko kazalište <small>(1893. – 1920.)</small><br>Narodnog pozorišta za Dalmaciju <small>(1920. – 1928.)</small><br>Splitsko kazališno društvo <small>(1928. – 1940.)</small> | adresa = Trg Gaje Bulata 1 | lokacija = [[Split]], [[Hrvatska]] | oznaka = | arhitekt = Emilio Vecchietti <br>Boško Rašica | arhitektura =[[Neorenesansa]] | vlasništvo = [[Split|grada Splita]] | kapacitet = 150 – Dvorana Foyer <br> 654 – Velika dvorana<ref>[https://www.poslovniturizam.com/objekt/hrvatsko-narodno-kazaliste-split/32/ Hrvatsko narodno kazalište Split], Poslovni turizam, pristupljeno 25. lipnja 2025.</ref> | otvoreno = [[6. svibnja]] [[1893.]] | obnovljeno = 1920.<br>1935.<br>1940.<br>1970.<br>1979. <br> 2025. | intendant = Vicko Bilandžić | ravnatelj = Ivan Penović (Drama) <br> Denis Matvienko (Balet) <br> Gaia Vidović (Poslovna)<ref>https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/uprava</ref> | ansambli = | djelovanje = 1893. – ''danas'' | publikacije = | službena stranica = [https://www.hnk-split.hr/ hnk-split.hr] | dodatak = }}'''Hrvatsko narodno kazalište Split''' djeluje u zgradi podignutoj [[6. svibnja]] [[1893.]] na Trgu Gaje Bulata u [[Split]]u. Splitski HNK središnje je splitsko [[kazalište]] i najznačajnija kazališna ustanova u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu|Zgrada kazališta]] je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref> Isprva nije postojao stalni umjetnički ansambl, nego su programe u njemu održavale uglavnom putujuće kazališne operne trupe, među kojima su dominirale one iz Češke i Italije, te Zagreba, Osijeka i Beograda. Između dva svjetska rata u Splitu su gotovo svakoga svibnja gostovale Ljubljanska i Zagrebačka [[opera]], dajući pregršt predstava tijekom svibnja. == Povijest == Nova kazališna zgrada ''Obćinskog kazališta'' otvorena je 6. svibnja 1893. izgrađena [[Neorenesansa|neorenesansnim]] stilom<ref>{{Citiranje weba|title=PORTAL ZA KULTURNI TURIZAM - Arhitektura|url=https://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/arhitektura/2261/opsirnije/|access-date=2025-07-11|website=www.kulturni-turizam.com|archive-date=28. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928205847/https://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/arhitektura/2261/opsirnije/|url-status=dead}}</ref> s elementima [[Neobarok|neobaroka]] Godine 1922. osnovan je vlastiti ansambl, koji je davao predstave u svojoj organizaciji. Dio ansambla bili su profesionalci, dio su bili amateri. Veliki zaokret ostvario se animiranjem maestra Ive Tijardovića, koji je svojim operetama [[Mala Floramye|''Mala Floramye'']] (1926.) i ''[[Spli'ski akvarel]]'' (1928.) obilježio i grad i građane, kao i navike života u toj sredini. Pod nazivom Hrvatsko narodno kazalište u Splitu počinje djelovati 1940, Intendant kazališta bio je [[Ivo Tijardović]]. Na mjestu intendanta trenutno je Vicko Bilandžić (mandat od 2023.) U veljači 1970. kazališna zgrada je gotovo potpuno uništena u požaru, predstave će se održati prvo u Depadansi Doma JNA, a zatim u kinu Split u sklopu Doma Brodogradilišta Split. Obnova zgrade će dugo trajati, no bit će svečano otvorena 19. svibnja 1980.<ref>{{Citiranje weba|first=|title=Povijest HNK Split|url=https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/povijest|url-status=live|access-date=11.7.2025.}}</ref> U kazalištu se nalaze poprsja velikana splitske i hrvatske kulture: [[Marko Marulić|Marka Marulića]], [[Gajo Bulat|Gaje Bulata]], [[Ivo Tijardović|Ive Tijardovića]], [[Josip Hatze|Josipa Hatzea]], [[Josip Genda|Josipa Gende]], [[Zdravka Krstulović|Zdravke Krstulović]], [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], [[Ana Roje|Ane Roje]], [[Silvije Bombardelli|Silvija Bombardellija]] i [[Ivo Parać|Ive Paraća]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/68454/Default.aspx |title=HNK Split: biste Zdravki, Gendi i Dvorniku |archive-url=https://web.archive.org/web/20150310193522/http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/68454/Default.aspx |archive-date=10. ožujka 2015. |access-date=5. svibnja 2010.}}</ref> HNK Split organizira kazališne festivale [[Splitsko ljeto]] i festival hrvatske drame [[Marulićevi dani]]. Kroz mnoga desetljeća HNK Split sačuvao je kulturni identitet grada brojnim kazališnim predstavama i koncertima. == Današnje vrijeme == U splitskom HNK-u godišnje se izvede 300 predstava s {{Broj|120000}} – {{Broj|150000}} posjetitelja s izborom od 20 do 40 različitih opernih, dramskih i baletnih djela te 12 – 14 novih izvedbi godišnje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhiva.hnk-split.hr/hnksplitsezona9798/hnksplit.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=11. srpnja 2025. |archive-date=24. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035145/http://arhiva.hnk-split.hr/hnksplitsezona9798/hnksplit.htm |url-status=dead }}</ref> Neka od poznatih djela izvedena u HNK-u su: Mozartova [[Čarobna frula|''Čarobna frula'']], Tijardovićev [[Spli'ski akvarel|''Spli'ski akvarel'']], Čajkovskijev ''[[Orašar]]'' te Shakespearov ''[[Hamlet]]''.<ref>https://www.hnk-split.hr/predstave</ref> Istodobno imaju filharmonijske koncerte i koncerte solista, Zbora i Orkestra te održavaju diplomske i adventske koncerte.<ref>https://www.hnk-split.hr/predstave</ref> Često održavaju razna zbivanja. Poslije dugogodišnjeg neobnavljanja, 2025. započinje velika obnova zgrade gdje će se potpuno energetski obnoviti i osuvremeniti s novim sjedalima, tapetima u parteru, zvučnicima u ložama, zamjenom sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, poboljšanem vodovoda, obnovom krova i fasada te osuvremenjivanje scenske i unutarnje rasvjete.<ref>{{Citiranje weba|last=Vidulić|first=Sandi|date=12. ožujka 2025. - 12:58|title=Započinje obnova splitskog teatra - nova sjedala i tapeti u parteru, zvučnici u ložama, klimatizacija cijele zgrade...|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/zapocinje-obnova-splitskog-teatra-nova-sjedala-i-tapeti-u-parteru-zvucnici-u-lozama-klimatizacija-cijele-zgrade-1460733|url-status=live|access-date=11.7.2025|website=Slobodna Dalmacija}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Markota|first=Augustin|date=30. lipnja 2025. - 14:40|title=Nakon gotovo 50 godina, velike promjene u HNK-u Splitu. Grad Split je odlučio tko će izraditi projektnu i tehničku dokumentaciju za energetsku obnovu|url=https://www.dalmacijadanas.hr/nakon-gotovo-50-godina-velike-promjene-u-hnk-u-splitu-grad-split-je-odlucio-tko-ce-izraditi-projektnu-i-tehnicku-dokumentaciju-za-energetsku-obnovu/|url-status=live|access-date=11.7.2025|website=Dalmacija danas}}</ref> Tijekom obnove predstave izvodit će se na drugim mjestima.<ref>{{Citiranje weba|title=Raspored izvedbi|url=https://www.hnk-split.hr/raspored|url-status=live|access-date=11.7.2025}}</ref> == Ravnatelji == *Ivan Penović, ravnatelj Drame *Denis Matvienko, ravnatelj Baleta === Zanimljivosti === Najdugovječniji radnik splitskog HNK bio je dugogodišnji nabavljač, povremeni glumac i statist, najpoznatiji kao pirotehničar [[Milan Tomić Šerif]], koji je 61 godinu radio u splitskom HNK.<ref>[http://www.hnk-split.hr/Novosti/Serifovih-60-kazalisnih-godina Šerifovih 60 kazališnih godina], Hrvatsko narodno kazalište Split, 1. veljače 2012.</ref><ref>PSD: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/209109/Default.aspx Kultura: Preminuo najdugovječniji radnik splitskog teatra i jedan od najmlađih partizanskih kurira], [[Slobodna Dalmacija]], 2. svibnja 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Croatian National Theater in Split}} *[http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200907030709/http://www.hnk-split.hr/ |date=7. rujna 2020. }} {{Mrva-kult}} {{Građevine u Splitu}} [[Kategorija:Hrvatsko narodno kazalište]] [[Kategorija:Kazalište u Splitu]] [[Kategorija:Operne kuće]] [[Kategorija:Glazbeni objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Splitu]] 8ea21o1h9iafz0nbx6gbr9p2q66pelp 0 142261 7597695 7589824 2026-09-11T13:00:34Z ZOOMBII 214692 /* Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska */ 7597695 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Larisa Banek | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Larisa Banek === Izvršna urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Ognjen Golubić, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.) i Larisa Banek (od 2025.) == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] bzx4nfl1pxt6m3gcecrw22qjpebueao 7597936 7597695 2026-09-12T09:07:18Z ZOOMBII 214692 /* */ izmjena glavne urednice 7597936 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Danijela Grgić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Larisa Banek === Izvršna urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Ognjen Golubić, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.) i Larisa Banek (od 2025.) == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] l50lg2ktcdywwv0r3uf580dmaikcqs5 7597937 7597936 2026-09-12T09:08:23Z ZOOMBII 214692 /* Urednica Dobro jutro, Hrvatska */ izmjena glavne urednice 7597937 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Danijela Grgić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Izvršna urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Ognjen Golubić, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.) i Larisa Banek (od 2025.) == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] et9d30ld0r9g3k97c6veh4a9gf4sqxo 7597938 7597937 2026-09-12T09:09:05Z ZOOMBII 214692 /* Izvršna urednica Dobro jutro, Hrvatska */ izmjena izvršnog urednika 7597938 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Danijela Grgić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Izvršni urednik Dobro jutro, Hrvatska === Ognjen Golubić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Ognjen Golubić, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.) i Larisa Banek (od 2025.) == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] jmcnjfghq30nmq7ydr24cuwfaekxlv6 7597939 7597938 2026-09-12T09:09:37Z ZOOMBII 214692 /* Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska */ izmjene urednika 7597939 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Danijela Grgić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Izvršni urednik Dobro jutro, Hrvatska === Ognjen Golubić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.) i Larisa Banek (od 2025.) == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] 3a4nejw8r6zs5pop33qax96py67ipnv 7597940 7597939 2026-09-12T09:10:33Z ZOOMBII 214692 /* Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest */ izmjena 7597940 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dobro jutro, Hrvatska | slika = Studio emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG | ime_2 = | žanr = zabavno-informativno-mozaična | format = emisija | smislio = Marija Nemčić | realizator = | utemeljeno_na = | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = Vesna Švec Hercigonja | voditelj = [[Davor Meštrović]]<br>Zlata Mück Sušec<br>Doris Pinčić Guberović<br>[[Mirko Fodor]]<br>[[Maja Ciglenečki]]<br>Ognjen Golubić | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = [[Rajko Dujmić]] | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | izvršni_producent = | producent = | urednik = Danijela Grgić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = Dragutin Broz | trajanje_emisije = cca. 3 sata/subotom 75 minuta | produkcijska_kuća = [[Datoteka:HRT logo.svg|bezokvira|50px]]<br>[[Hrvatska radiotelevizija]] | budget = | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = [[27. travnja]] [[1992.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://magazin.hrt.hr/ | imdb_id = }} '''''Dobro jutro, Hrvatska''''' mozaična je jutarnja emisija koja se premijerno prikazuje od [[27. travnja]] [[1992.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Vukelić|first=Jasenka|date=1992-04-24|title="Od ponedjeljka 27. 4. 92. Nova shema HTV-a"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2024.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=1992-04-27|title="RTVečernji"|work=[[Večernji list]]|url=https://archive.org/details/djh-1992/VL%2027.04.1992.jpg|access-date=2025-04-07}}</ref> na [[HTV 1|Prvom programu HTV-a]] od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:50 i subotom od 09:30 do 10:45. Jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih emisija HRT-a.{{ni}} Prikazuje se uživo.<ref>Jelena Šarić, [http://www.vecernji.hr/tv/dobro-jutro-hrvatska-vec-23-godine-budimo-se-uz-emisiju-koju-dnevno-radi-100-ljudi-1000897 ''Dobro jutro, Hrvatska: Već 23 godine budimo se uz emisiju koju dnevno radi 100 ljudi''], vecernji.hr, 18. travnja 2015., pristupljeno 30. prosinca 2016.</ref> == Voditelji i urednici == Emisiju vode voditelji u parovima koji se izmijenjuju. === Trenutačni voditelji Dobro jutro, Hrvatska === [[Davor Meštrović]], [[Zlata Mück Sušec]], [[Doris Pinčić|Doris Pinčić Guberović]], [[Mirko Fodor]], [[Maja Ciglenečki]] i Ognjen Golubić. === Urednica Dobro jutro, Hrvatska === Danijela Grgić === Izvršni urednik Dobro jutro, Hrvatska === Ognjen Golubić === Dnevni urednici Dobro jutro, Hrvatska === Ivana Štefelić, Monika Bradarić, Andreja Arežina Grgičević, Mirela Micek, Jagoda Martinović, Davor Meštrović, Jasminne Farkaš Katalenić i Saša Užarević. === Voditelji emisije Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Voditelji prve emisije bili su [[Marija Nemčić]] i [[Ivica Zadro]]. Ostali voditelji prvoga tjedna emitiranja bili su redom [[Helga Vlahović]], [[Denis Latin]], [[Mirela Sršić]], [[Saša Milošević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Davor Meštrović]], [[Daria Marjanović]] i [[Darko Janeš]]. Kroz emisiju u 30 godina emitiranja prošlo 61 voditeljica i voditelja. Najdugovječnije voditeljice bile su Blaženka Leib (1992. – 2013.), Karmela Vukov Colić (1993. – 2006.; 2009. – 2018.) i Željka Fattorini (1992. – 2005.). Najdugovječniji voditelji su Davor Meštrović (od 1992.), Mirko Fodor (1992. – 2006.; 2009. – 2013.; od 2016.) i Drago Celizić (1992. – 2005.). Tijekom godina emisiju su vodili: Marija Nemčić (1992.-1993.), Ivica Zadro (1992.), Davor Meštrović (1992.-danas), Mirko Fodor (1992.-2006.; 2009.-2013.; 2016.-danas), Željka Fattorini (1992.-2005.), Drago Celizić (1992.-2005.), Blaženka Leib (1992.-2013.), Darko Janeš (90-tih), Helga Vlahović (90-tih), Denis Latin (90-tih), Mirela Sršić (90-tih), Saša Milošević (90-tih), Vedrana Međimorec (90-tih), Daria Marjanović (90-tih), Mirna Berend (90-tih), Duško Ćurlić (90-tih), Ana Brbora Hum (90-tih), Hrvoje Kelčec (90-tih), Barbara Kolar (90-tih), Nikola Kristić (90-tih), Renato Kunić (90-tih), Tihomir Ladišić (90-tih), Slavica Lukić (90-tih), Željka Markić (90-tih), Hanja Rakovac Mašić (90-tih), Aleksandra Mindoljević (90-tih), Sanja Šegedin Miriovsky (90-tih), Oliver Mlakar (90-tih), Zrinka Vrabec Mojzeš (90-tih), Ivana Prohić (90-tih), Mario Sedmak (90-tih), Željko Tomac (90-tih), Branko Uvodić (90-tih), Snježana Vukić (90-tih), Karmela Vukov Colić (1993.-2006.; 2009.-2018.), Suzana Pardačer (2000.-2005.), Domagoj Novokmet (2004.-2012.), Mila Horvat (2005.-2009.), Marta Šimić Mrzlečki (2008.-2010.), Iva Šulentić (2010.-2013.), Melita Hrengek (2009.-2013.), Ivan Planinić (2010.-2013.), Marinko Leš (2010.-2013.), Ognjen Golubić (zamjene 2010.-2013.; stalno 2016.-danas), Danijel Despot (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2019.), Marina Medved Pulić (zamjene 2010.-2013.; ponovno 2017.-2019.), Sanja Doležal (2013.-2016.), Robert Ferlin (2013.-2016.), Nevena Rendeli (2013.-2015.), Jelena Pajić (2014.-2018.), Frano Ridjan (2014.-2019.), Zlata Mück Sušec (2016.-danas), Ljiljana Vinković (2016.-2020.), Daniela Trbović (2016.-2019.), Ljudevit Grgurić Grga (2016.), Ivana Debeljak (2017.-2018.), Ivan Dorian Molnar (2017.-2018.), Maja Ciglenečki (2019.-danas), Ivana Vilović (2019.-2020.; kasnije povremeno kao zamjena), Doris Pinčić Guberović (2020.-danas), Vicko Dragojević (povremeno 2021.-2024.). === Urednici Dobro jutro, Hrvatska kroz povijest === Vlasta Bartolec (1992. – 1993.), Mladen Santrić (1993. – 2000.), Tatjana Šimić (2000. – 2004.), Daria Marjanović (2004. – 2009.), Gabrijela Perišić (2009. – 2013.), Vesna Karuza Podgolerec (2013. – 2014.), Andrijana Škorput (2014. – 2016.), Ana Milić (2016. – 2024.), Larisa Banek (2025. – 2026.) i Danijela Grgić (2026. – danas). == Uvodna glazba == Emisija počinje pjesmom "Dobro jutro Hrvatska" koju izvodi [[Maja Blagdan]], za koju je tekst napisao [[Stevo Cvikić]] a glazbu [[Rajko Dujmić]] (1992.).<ref name="zamp">{{Citiranje www |naslov=Baza autora: Naziv djela: Dobro jutro Hrvatska |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |izdavač=HDS ZAMP |preuzeto=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180911070915/https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153779476 |arhivnadnevak=11. rujna 2018.}}</ref><ref name="hrtprikazuje.hrt.hr">[https://hrtprikazuje.hrt.hr/162954/dvadeset-im-je-godina-tek ''Dvadeset im je godina tek!''], hrtprikazuje.hrt.hr, 27. travnja 2012., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref><ref>[https://hrtprikazuje.hrt.hr/328576/dobro-jutro-hrvatska-opet-uz-dobro-jutro ''Dobro jutro, Hrvatska opet počinje uz Dobro jutro''], hrtprikazuje.hrt.hr, 29. ožujka 2016., pristupljeno 21. prosinca 2019.</ref> {{citat|Dobro jutro pjevaju ptice, dobro jutro zlatne ravnice. Dobro jutro široke gore, dobro jutro najljepše more. Dobro jutro moja jedina, moja predivna, moja prelijepa zemljo Hrvatska.}} Za glazbu u emisiji [[2010-ih]] bio je zadužen [[Milan Mitrović]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic ''Umro novinar HRT-a Milan Mitrović ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212171507/http://vijesti.hrt.hr/373928/umro-novinar-hrt-a-milan-mitrovic |date=12. veljače 2017. }}, Vijesti HRT, 10. veljače 2017. Pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> == Obljetnice == * [[27. travnja]] [[2012.]] godine emisija je obilježila 20 godina prikazivanja.<ref name="hrtprikazuje.hrt.hr"/> * [[27. travnja]] [[2022.]] godine emisija je obilježila 30 godina neprestanog prikazivanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/trideset-godina-djh-a-i-iz-osjeckog-studija-7012512 Trideset godina DJH-a i iz osječkog studija] ''radio.hrt.hr''. Hrvatski radio. Objavljeno 27. travnja 2022. </ref> == Galerija == <gallery> Slika:Snimatelj emisije Dobro jutro Hrvatska.JPG|Iza kamera Slika:Mila_i_Mestar.jpg| Voditeljski par Mila Horvat i Davor Meštrović Slika:Dobro jutro Hrvatska Leib i Novokmet.JPG|Blaženka Leib i Domagoj Novokmet Slika:Davor Mestrovic 24.jpg|Davor Meštrović Slika:Domagoj Novokmet.jpg|Domagoj Novokmet </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{WProjekti |commonscat= Dobro jutro, Hrvatska |commonscathr= Dobro jutro, Hrvatska }} === Mrežna mjesta === * [http://djh.hrt.hr/ Službena stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628191316/http://djh.hrt.hr/ |date=28. lipnja 2011. }} * [https://www.facebook.com/djh.hrt/ Službena Facebook stranica emisije ''Dobro jutro, Hrvatska''] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] [[Kategorija:Razgovorne televizijske emisije]] reimr7usf39vzr2ujuo9ojb6fdap361 0 145284 7597825 7395095 2026-09-11T18:44:54Z Philipus2 354355 /* */ 7597825 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv = Bitka na Rosinjači| sukob = Domovinski rat| vrijeme = [[5. prosinca]] [[1991.]]| mjesto = šuma Rosinjača na južnom prilazu Osijeku, [[Hrvatska]]| ishod = zaustavljen prodor [[JNA]] i velikosrp. paravojske na prilazima Osijeku| strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska vojska]]| strana2 = {{Z|SFRJ}} [[JNA]]{{-}}{{Z|RSK}} Srpska paravojska| zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Karl Gorinšek]] | zapovjednik2 = {{Z|SFRJ}} [[Života Panić]]<br>{{Z|RSK}} [[Vojislav Šešelj]] | postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] [[Hrvatska vojska]] *106. brigada | postrojbe2 = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] oklopno-mehanizirana bojna [[JNA]]<br> [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] [[Beli orlovi|Šešeljevci]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] 16 vojnika |jačina2 = [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] 70 vojnika<br>{{Z|SFRJ}} nepoznato |gubitci1 = poginulo 16 vojnika| gubitci2 = nepoznato| }}'''Bitka na Rosinjači''', kao i npr. [[Zasjeda u Kusonjama]], jedna je od manje poznatih, ali i najherojskijih i najtragičnijih epizoda [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="TVkalendar"> [[HRT|HRT, ''TV kalendar'']], 5. prosinca 2012.</ref> Kada su [[5. prosinca]] [[1991.]] snage [[JNA]] i [[četnici]], nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno [[bitka za Osijek|osvajanje]] grada [[Osijek]]a općim oklopno-pješačkim napadom, najjači prodor usmjerili su kroz šumu Rosinjača na južnom prilazu gradu. Zbog toga što na tom pravcu nije očekivan veći prodor srpskog agresora, položaje u šumi Rosinjača držale su samo snage ojačane desetine [[106. brigada HV|106. osječke brigade]] [[HV]] (svega 16 hrvatskih vojnika).<ref name="TVkalendar"/> U neravnopravnoj borbi, pokušavajući zaustaviti prodor daleko jačeg i brojnijeg neprijatelja (u snazi oklopno-mehanizirane bojne), toga dana izginuli su svi hrvatski branitelji u šumi Rosinjači. Međutim, njihova žrtva nije bila uzaludna jer su svojim otporom na kratko zaustavili neprijatelja, omogućivši konsolidaciju obrane na drugim prilazima Osijeku. Ponajviše zahvaljujući njihovom otporu grad je toga najkritičnijega dana ipak obranjen. Tog 5. prosinca 1991. godine sveukupno je u obrani Osijeka na njegovim prilazima poginulo 26 pripadnika 106. osječke brigade [[HV]].<ref name="TVkalendar"/> Prvi profesionalni dokumentarni film o ratnom Osijeku snimljen u produkciji HRT-a je film o bitci na Rosinjači pod nazivom [[Rosinjača (2011.)|Rosinjača]].<ref name="SIB">[https://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3490621/dokumentarni-film-o-rosinjaci/ SIB] ''Dokumentarni film o Rosinjači 1991. '' 12. prosinca 2011. (pristupljeno 27. siječnja 2020.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na istočnoslavonskom bojištu|Bitka na Rosinjači]] [[Kategorija:Osijek u Domovinskom ratu]] f2rufssy0kxnrx7c607ykawlh3jut4d 7597934 7597825 2026-09-12T09:00:08Z Philipus2 354355 /* */ 7597934 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv = Bitka na Rosinjači| sukob = Domovinski rat| vrijeme = [[5. prosinca]] [[1991.]]| mjesto = šuma Rosinjača na južnom prilazu Osijeku, [[Hrvatska]]| ishod = Strateška [[Hrvatska|hrvatska]] pobjeda *zaustavljen prodor [[JNA]] i velikosrp. paravojske na prilazima Osijeku | strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska vojska]]| strana2 = {{Z|SFRJ}} [[JNA]]{{-}}{{Z|RSK}} Srpska paravojska| zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Karl Gorinšek]] | zapovjednik2 = {{Z|SFRJ}} [[Života Panić]]<br>{{Z|RSK}} [[Vojislav Šešelj]] | postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] [[Hrvatska vojska]] *106. brigada | postrojbe2 = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] oklopno-mehanizirana bojna [[JNA]]<br> [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] [[Beli orlovi|Šešeljevci]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] 16 vojnika |jačina2 = [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] 70 vojnika <ref name="cro">{{cite web|url=https://crodex.net/bitka-u-sumi-rosinjaca-herojska-bitka-za-osijek/ |title=Bitka u šumi Rosinjača-herojska bitka za Osijek |website=crodex.net}}</ref> <br>{{Z|SFRJ}} nepoznato |gubitci1 = poginulo 16 vojnika| gubitci2 = nepoznato| }} '''Bitka na Rosinjači''', kao i npr. [[Zasjeda u Kusonjama]], jedna je od manje poznatih, ali i najherojskijih i najtragičnijih epizoda [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="TVkalendar"> [[HRT|HRT, ''TV kalendar'']], 5. prosinca 2012.</ref> Kada su [[5. prosinca]] [[1991.]] snage [[JNA]] i [[četnici]], nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno [[bitka za Osijek|osvajanje]] grada [[Osijek]]a općim oklopno-pješačkim napadom, najjači prodor usmjerili su kroz šumu Rosinjača na južnom prilazu gradu. Zbog toga što na tom pravcu nije očekivan veći prodor srpskog agresora, položaje u šumi Rosinjača držale su samo snage ojačane desetine [[106. brigada HV|106. osječke brigade]] [[HV]] (svega 16 hrvatskih vojnika).<ref name="TVkalendar"/> U neravnopravnoj borbi, pokušavajući zaustaviti prodor daleko jačeg i brojnijeg neprijatelja (u snazi oklopno-mehanizirane bojne), toga dana izginuli su svi hrvatski branitelji u šumi Rosinjači. Međutim, njihova žrtva nije bila uzaludna jer su svojim otporom na kratko zaustavili neprijatelja, omogućivši konsolidaciju obrane na drugim prilazima Osijeku. Ponajviše zahvaljujući njihovom otporu grad je toga najkritičnijega dana ipak obranjen. Tog 5. prosinca 1991. godine sveukupno je u obrani Osijeka na njegovim prilazima poginulo 26 pripadnika 106. osječke brigade [[HV]].<ref name="TVkalendar"/> Prvi profesionalni dokumentarni film o ratnom Osijeku snimljen u produkciji HRT-a je film o bitci na Rosinjači pod nazivom [[Rosinjača (2011.)|Rosinjača]].<ref name="SIB">[https://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3490621/dokumentarni-film-o-rosinjaci/ SIB] ''Dokumentarni film o Rosinjači 1991. '' 12. prosinca 2011. (pristupljeno 27. siječnja 2020.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na istočnoslavonskom bojištu|Bitka na Rosinjači]] [[Kategorija:Osijek u Domovinskom ratu]] nvkyb994nlmbnxpbvkb2713zkd0oz5o 7597944 7597934 2026-09-12T09:20:27Z Philipus2 354355 /* */ 7597944 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv = Bitka na Rosinjači| sukob = Domovinski rat| vrijeme = [[5. prosinca]] [[1991.]]| mjesto = šuma Rosinjača na južnom prilazu Osijeku, [[Hrvatska]]| ishod = Strateška [[Hrvatska|hrvatska]] pobjeda *zaustavljen prodor [[JNA]] i velikosrp. paravojske na prilazima Osijeku | strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]| strana2 = {{Z|SFRJ}} [[SFRJ|Jugoslavija]]<br>{{Z|RSK}} Srpska paravojska| zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Karl Gorinšek]] | zapovjednik2 = {{Z|SFRJ}} [[Života Panić]]<br>{{Z|RSK}} [[Vojislav Šešelj]] | postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] [[Hrvatska vojska]] *106. brigada | postrojbe2 = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] oklopno-mehanizirana bojna [[JNA]]<br> [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] [[Beli orlovi|Šešeljevci]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|25px|border]] 16 vojnika |jačina2 = [[Datoteka:Patch of the White Eagles (variant).svg|20px]] 70 vojnika <ref name="cro">{{cite web|url=https://crodex.net/bitka-u-sumi-rosinjaca-herojska-bitka-za-osijek/ |title=Bitka u šumi Rosinjača-herojska bitka za Osijek |website=crodex.net}}</ref> <br>{{Z|SFRJ}} nepoznato |gubitci1 = poginulo 16 vojnika| gubitci2 = nepoznato| }} '''Bitka na Rosinjači''', kao i npr. [[Zasjeda u Kusonjama]], jedna je od manje poznatih, ali i najherojskijih i najtragičnijih epizoda [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="TVkalendar"> [[HRT|HRT, ''TV kalendar'']], 5. prosinca 2012.</ref> Kada su [[5. prosinca]] [[1991.]] snage [[JNA]] i [[četnici]], nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno [[bitka za Osijek|osvajanje]] grada [[Osijek]]a općim oklopno-pješačkim napadom, najjači prodor usmjerili su kroz šumu Rosinjača na južnom prilazu gradu. Zbog toga što na tom pravcu nije očekivan veći prodor srpskog agresora, položaje u šumi Rosinjača držale su samo snage ojačane desetine [[106. brigada HV|106. osječke brigade]] [[HV]] (svega 16 hrvatskih vojnika).<ref name="TVkalendar"/> U neravnopravnoj borbi, pokušavajući zaustaviti prodor daleko jačeg i brojnijeg neprijatelja (u snazi oklopno-mehanizirane bojne), toga dana izginuli su svi hrvatski branitelji u šumi Rosinjači. Međutim, njihova žrtva nije bila uzaludna jer su svojim otporom na kratko zaustavili neprijatelja, omogućivši konsolidaciju obrane na drugim prilazima Osijeku. Ponajviše zahvaljujući njihovom otporu grad je toga najkritičnijega dana ipak obranjen. Tog 5. prosinca 1991. godine sveukupno je u obrani Osijeka na njegovim prilazima poginulo 26 pripadnika 106. osječke brigade [[HV]].<ref name="TVkalendar"/> Prvi profesionalni dokumentarni film o ratnom Osijeku snimljen u produkciji HRT-a je film o bitci na Rosinjači pod nazivom [[Rosinjača (2011.)|Rosinjača]].<ref name="SIB">[https://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3490621/dokumentarni-film-o-rosinjaci/ SIB] ''Dokumentarni film o Rosinjači 1991. '' 12. prosinca 2011. (pristupljeno 27. siječnja 2020.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na istočnoslavonskom bojištu|Bitka na Rosinjači]] [[Kategorija:Osijek u Domovinskom ratu]] acqcmj0zh7ln5ffw9y7ekamwvx7na67 0 145865 7597891 7580253 2026-09-12T02:09:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597891 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Imola |izvorno ime= Comune di Imola |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Bologna |slika grba =Imola-Stemma.svg |karta = |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = BO |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 21 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 43 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 127 |mappaY = 94 |poštanski broj = 40026 |pozivni broj = 0542 |istat = 037032 |zaštitnik = [[Sveti Kasijan Imolski|Sv. Kasijan Imolski]] |stranica= [http://www.comune.imola.bo.it/ comune.imola.bo.it] }} '''Imola''' (''Iômla'' na lokalnom dijalektu), grad i [[općina]] u [[pokrajina Bologna|pokrajini Bologni]], smješten na rijeci [[Santerno]], u regiji [[Emilia-Romagna]] na sjeveru [[Italija|Italije]]. Grad se tradicionalno smatra zapadnim ulazom u povijesnu regiju [[Romagna|Romagnu]]. Trenutno je najpoznatija kao dom staze [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari]] i [[Velika nagrada San Marina|Velike nagrade San Marina]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. Utrka nazvana prema obližnjoj nezavisnoj republici [[San Marino]], koja je premalena da ugosti veliku nagradu, općenito se naziva "Imola". [[Datoteka:Leonardo da vinci, Town plan of Imola.jpg|mini|220px|lijevo|<center>[[Leonardo da Vinci]], ''Karta Imole'' iz 1502. god.]] == Povijest == [[Datoteka:Autodromo aerea poster.jpg|mini|lijevo|<center>Imola iza piste [[Autodromo Enzo e Dino Ferrari]]]] [[Datoteka:Rocca Sforzesca - Imola.jpg|mini|<center>''Rocca Sforzesca'']] Grad se u antici zvao ''Forum Cornelii'' prema rimskom [[diktator]]u [[Lucije Kornelije Sula|L. Korneliju Suli]] koji ga je osnovao 82. pr. Kr. Grad je bio poljoprivredno i trgovinsko središte poznato po [[keramika|keramici]]. Naziv Imola prvi put koriste [[Lombardi]] u sedamnaestom stoljeću, a označavao je utvrdu (današnji Castellaccio, čija se gradnja pripisuje Lombardu Clefiju) čije je ime postalo ime samog grada. Prema [[Pavao Đakon|Pavlu Đakonu]], Imola je 412. godine bila mjesto vjenčanja [[Ataulf]]a, kralja [[Vizigoti|Vizigota]], s [[Gala Placidija|Galom Placidijom]], kćeri cara [[Teodozije I. Veliki|Teodozija Velikog]]. U [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskom ratu (535. – 554.)]], i nakon invazije [[Langobardi|Langobarda]], naizmjenično su njome upravljali Bizantinci i barbari. Pod [[Ravenski egzarhat|Ravenskim egzarhatom]] došla je pod papinu vlast. U devetom stoljeću Fausto Alidosi hrabro je obranio grad od Saracena i Mađara. U desetom stoljeću Troilo Nordiglio je stekao ogromnu moć. U ovom i sljedećim stoljećima uslijedili su neprekidni ratovi protiv Ravenaca, Faentinaca i Bolonjaca, kao i međusobni sukobi Castrimolesa (od ''Castro Imolese'', 'imolski dvorac') i ''Sancassianesa'' (od San Cassiano). Usred ovih sukoba oblikovan je republikanski ustav grada. U natjecanju između pape i cara, Imola je pretežno bila [[Gvelfi i Gibelini|gibelinska]], iako se često vraćala papama (npr. u 1248.). Nekoliko puta moćni su gospodari pokušali steći vlast nad gradom ([[Alidosi]], 1292.; [[Maghinardo Pagano]], 1295.). Papa [[Benedikt XII.]] predao je grad i njegov teritorij [[Lippo II. Alidosi|Lippu II. Alidosiju]], davši mu naslov [[pontifikalni vikar|pontifikalnog vikara]], čija se moć zadržala unutar obitelji [[Alidosi]] sve do 1424. kada je kondotijer [[Angelo della Pergola]], "capitano" u službi [[Filippo Maria Visconti|Filippa Marije Viscontija]], preuzeo nadmoć (vidi [[Ratovi u Lombardiji]]). Godine 1426. grad je vraćen pod upravu Svete Stolice, a [[papinski legat|legat]] (kasnije kardinal) Capranica inaugurirao je novi režim u javnim poslovima. Imolom su kasnije vladali razni [[kondotjeri]] poput [[Visconti]]ja iz čijeg je razdoblja ostalo nekoliko značajnih utvrda. U godinama 1434., 1438. i 1470. Imola je povjerena [[Sforza]]ma koji su postali gospodari Milana. Opet je dovedena pod papinu vlast kada je darovana kao miraz Katerine Sforze, zaručnice [[Girolamo Riario|Girolama Riarija]], nećaka pape [[Siksto IV.|Siksta IV.]] Riario se založio s Principatom Forlìja i Imole. To se pokazalo povoljnim za Imolu koja je ukrašena lijepim palačama i umjetničkim djelima (npr. u katedrali, grobnica Girolama kojeg su 1488. ubili urotnici iz Forlija). Vlast Riarijevaca ipak je bila kratka pošto je [[Aleksandar VI.]] oduzeo Ottavijanu, Girolamovom sinu, vlast pa se [[25. studenog]] [[1499.]] grad predao [[Cesare Borgia|Cezaru Borgiji]]. Nakon njegove smrti dvije frakcije, pod vodstvom Galeazza Riarija i Crkve, natjecale su se oko vlasti nad gradom. Crkvena stranka je pobijedila pa je 1504. Imola podložena papi [[Julije II.|Juliju II.]] Posljednji trag ovih natjecanja bilo je ljuto neprijateljstvo između obitelji Vaini i Dassatelli. Godine 1797. revolucionarne francuske snage uspostavile su privremenu vladu u Imoli, 1799. okupirali su je Austrijanci, a 1800. ujedinjena je u [[Cisalpinska Republika|Cisalpinsku Republiku]]. Nakon toga dijelila je sudbinu s ostatkom regije Romagna. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|26313 |1871.|29157 |1881.|30246 |1901.|33144 |1911.|35597 |1921.|37718 |1931.|39855 |1936.|41525 |1951.|45350 |1961.|51289 |1971.|57224 |1981.|60661 |1991.|62567 |2001.|64348 |2011.|67892 |2021.|69551 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Glavne znamenitosti == [[Datoteka:CassianusofImola.jpg|mini|<center>Svetog Kasijana Imolskog ubijaju njegovi učenici]] * ''Rocca Sforzesca'' ([[Sforzin]] dvorac), izgrađena za vrijeme vladavine Girolama Riarija i [[Katarina Sforza|Katerine Sforze]]. * ''Palazzo Tozzoni'' ([[Tozzoni]]jeva palača), gradio ga je između 1726. i 1738. arhitekt Domenico Trifogli, gradski muzej umjetnosti od 1981. Vrijedne su također i Farsettijeva i Općinska palača. U potonjoj je freska koja prikazuje Klementa VII. i Karla V. (1535.) kako prolaze kroz grad. Gradsku knjižnicu osnovao je 1747. konventualac padre Setti. U 16. stoljeću cvala je Accademia degli Industriosi. == Slavni Imoljani == {| | width="18%" valign="top" | * [[Honorije II.|Papa Honorije II.]] * [[Benvenuto Rambaldi da Imola]], [[Dante]]ov predavač na [[Sveučilište u Bologni|Sveučilištu u Bologni]] u 14. stoljeću * Taddeo della Volpe, plaćenički kapetan u službi papa i Venecije (godine 1510. Venecija mu je dodijelila stijeg koji je nosio sliku lisice i sljedeće devize: SIMUL ASTU ET DENTIBVS UTAR) * Giovanni Sassatelli, nazvan ''Cagnaccio'' 'zao pas', također kapetan * Ottaviano Vestri i njegov sin Marcello Vestri, slavni pravnici u 16. i 17. stoljeću * [[Innocenzo da Imola]] * Andrea i Giuseppe Bagnari, poznati po svojoj vještini umetanja radova | width="18%" valign="top" | * [[Cosimo Morelli]], arhitekt koji je projektirao Baziliku sv. Petra u Rimu * [[Innocenzo di Pietro Francucci da Imola]], slikar, učenik Francije i Gasparea Sacchija, istaknutih slikara, nazvan prema svom mjestu rođenja * [[Hipolit Rimski|Sveti Hipolit Rimski]], autor * Prema tradiciji, [[Sveti Kasijan Imolski]] bio je u Imoli učitelj i mučenik za vrijeme vladavine cara Julijana Apostata u 4. stoljeću. * [[Sveti Petar Krizolog]], biskup i [[crkveni naučitelj]], rođen i služio kao [[đakon]] u Imoli * Andrea Costa, političar, smatra se jednim od osnivača socijalizma u Italiji * Fausto Gresini, vodi uspješan [[MotoGP]] tim |} == Medalje i nagrade == * Dana [[12. lipnja]] [[1984.]] Imoli je dodijeljena ''Medaglia d'Oro al Valor Militare'' (Zlatno ljubičasto srce) za ulogu grada u [[talijanskom pokretu otpora]] * Dana [[2. lipnja]] [[1971.]] gradu je dodijeljena ''Medaglia d'oro ai benemeriti della scuola della cultura e dell'arte'' (Zlatna medalja za zasluge škole kulture i umjetnosti). == Pobratimi == {{commonscat}} * {{Z|HRV}} [[Pula]], [[Hrvatska]] * {{Z|UK}} [[Colchester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{Z|FRA}} [[Gennevilliers]], [[Francuska]] * {{Z|NJE}} [[Weinheim]], [[Njemačka]] == Izvori == {{izvori}} == Više informacija == * [[Imolska biskupija]] * [http://www.ausl.imola.bo.it/ Azienda USL di Imola] {{it}} * [http://www.autodromoimola.com/ Sito Ufficiale Autodromo Enzo e Dino Ferrari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518165455/http://www.autodromoimola.com/ |date=18. svibnja 2011. }} {{it}} [[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]] ltel082xffu56wefr7ktfgboxv1gu17 0 146479 7597726 6571085 2026-09-11T14:59:14Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]]; +[[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]]; ±[[Kategorija:Teorija motora]]→[[Kategorija:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597726 wikitext text/x-wiki '''Dieselov motor''' ili '''dizelski motor''', [[motor s unutarnjim izgaranjem]], koji koristi [[dizel]] kao pogonsko gorivo i koji radi [[Dieselov ciklus|Dieselovim ciklusom]]. Izumio ga je [[1892.]] godine [[njemačka|njemački]] inženjer [[Rudolf Diesel]]. Dizelski motor je karakterističan po tome što nema [[svjećica|svjećice]], u cilindru se komprimira čist zrak, koji postiže toliku temperaturu da se nakon [[ubrizgavanje goriva|ubrizgavanja goriva]] u cilindar [[motor]]a gorivo samozapaljuje. [[Tlak]]ovi i [[temperatura|temperature]] u [[cilindar motora|cilindru]] su veći nego kod [[benzinski motor|benzinskih motora]], kao i [[stupanj iskorištenja]]. == Povijest == [[datoteka:Dieselmotor vs.jpg|mini|Dieselov motor proizveden 1906. godine u firmi [[MAN AG]]]] [[datoteka:Lumbar patent dieselengine.jpg|mini|lijevo|Patent izvedbe motora [[Rudolf Diesel|Rudolfa Diesela]] iz 1893. godine]] * 1862. – [[Nicholas Immel]] razvija svoj motor na ugljen, sličan po principu rada Dieselovu motoru. * 1892. – [[Rudolf Diesel]] usavršava princip rada Dieselova motora, koji vremenom dobiva njegovo ime. * 1893. – 10. kolovoza Rudolf Diesel proizvodi prvu radnu inačicu svoje zamisli * 1896. – Hornsby proizvodi traktore i lokomotive s Dieselovim motorom * 1897. – [[Winton Motor Carriage Company]] proizvodi prvi automobil u [[SAD]] s Dieselovim motorom * 1898. – Rudolf Diesel poboljšava svoj motor, te ga takvog patentira. [[Burmeister & Wain]] (B & W)[[Danska]] kupuje prava izrade Dieselova motora. * 1899. – Diesel prodava licencu proizvođačima [[Krupp]]u i [[Sulzer]]u, koji postaju poznati proizvođači. * 1904. – Francuska gradi prvu podmornicu s Dieselovim motorom. * 1905. – Četiri [[turbopuhalo|turbopuhala]] za Dieselove motore i međuhladnjak stlačenog zraka su prvi put proizvedeni (tvrtka Büchl iz Švicarske), kao i prvi superpunjač (tvrtka Creux iz Francuske) * 1912. – Prvi brod s Dieselovim motorom (MS [[Selandia]]) izgrađen je. * 1914. – Njemačke podmornice ([[U-Boat]]) pokreću se MAN-ovim Dieselovim motorima. Motori dokazuju svoju pouzdanost u ratu. * 1917. - Proizveden je prvi Dieselov motor na području Jugoslavije u tvornici SMEV u [[Bjelovar]]u. * 1924. – Pojavljuju se prvi kamioni s Dieselovim motorom. * 1933. – [[Citroën]] proizvodi Rosalie, prvi putnički auto s Dieselovim motorom. * 1936. – [[Hindenburg]] se pokreće Dieselovim motorom. == Prijepori oko izuma == Oko motora koji bi radio na neko drugo gorivo, različito od benzinskog motora, istraživanja su se vršila na mnogo mjesta. Jedan od takvih izuma bio je i [[motor s užarenom glavom]] kojeg su [[Herbert Akroyd Stuart]] i [[Charles Richard Binney]] patentirali 1890. za rad s ugljenom prašinom. Dvije godine nakon njih Diesel registrira svoj patent koji radi na tekuće gorivo, na dizel. Od tada pa do danas traju prijepori oko stvarnog autora ovog motora, potencirani od strane naučnika engleskog govornog područja, koji pokušavaju dokazati da Diesel nije prvi izumio ovaj tip motora, već da je Dieselov motor izumljen u [[Engleska|Engleskoj]]. Naročito se pokušava potencirati izvorna izvedba Rudolfa Diesela s ubacivanjem goriva u cilindar s mlazom toplog zraka, koja je vrlo brzo zamijenjena mehaničkim ubrizgavanjem pod tlakom koji daje sisaljka, što se kao izum pripisuje Stuartu i Binneyju. Ako pogledamo definiciju Dieselova procesa, tada možemo vidjeti koja je njegova osnovna razlika od Ottova procesa. To je paljenje goriva u cilindru, koje se vrši na potpuno drugačiji način. Tu se razlikuju i gore spomenuta dva tipa motora. Paljenje goriva se kod motora s užarenom glavom vrši [[toplina|toplinom]] koju ima dio [[glava motora|glave motora]], dakle, posrednim utjecajem, dok je kod Dieselova motora ono samozapaljenje zbog visoke temperature [[zrak]]a u cilindru. Na ovom argumentu padaju svi argumenti o ništavnosti Dieselovog patenta, jer je on prvi patentirao motor kojem se izgaranje vrši zbog samozapaljenja, što je i danas glavna karakteristika dizelskog motora. == Izvorna Dieselova ideja i njen kraj == Izvorna izvedba Dieselova motora je bila s mlazno-zračnim ubrizgavačima. Mlazno-zračni ubrizgavači goriva su dobili ime zbog komprimiranog zraka iz boce pod tlakom koji ulazi u gorivo i tvori sitni atomizirani oblik koji preko igličastog ventila ulazi u komoru izgaranja. Pritisak za mlazne ubrizgavače, koji je bio malo poviše pritiska izgaranja u cilindru, je bio proizveden s vodom hlađenim [[kompresor]]om pokretanim s ojnice preko zglobnog polužja. Rudolf Diesel od trenutka pronalaska osobno nije nikad potpuno bio zadovoljan s ovim konceptom (koji je on zvao samomlazno ubrizgavanje), jer je bio složen i stoga sklon kvarovima, ali i također zbog toga što je zračna sisaljka oduzimala i do 15% izlazne snage motora. Diesel je podnio i zahtjev za patent 1905. godine predviđajući ubrizgavanje goriva, s [[tlak]]ovima ubrizgavanja od nekoliko stotina atmosfera. Glavna zamisao je bila ugradnja sisaljke i ubrizgača na zajedničko mjesto u glavi cilindra. Ta ideja nije realizirana, a jedini razlog koji je naveden za zanemarivanje razvoja te zamisli je bio nedostatak zanimanja proizvođača motora. Obnovljeno zanimanje je došlo u 1920. godini kada je [[Vickers]]ov tehnički direktor McKechnie (neovisno o Dieselu, i šest mjeseci kasnije od istoimenog patenta [[Deutz]]a) predložio u Engleskoj patent kao „skupni sustav bezračnog direktnog ubrizgavanja“ s tlakom između 140 i 420 bara. Od 1915. on razvija i testira Dieselov motor s direktnim ubrizgavanjem, i zato se smatra izumiteljem jakih motora s direktnim ubrizgavanjem (pogotovo na engleskom govornom području). Osam godina poslije je postalo moguće izraditi pouzdanu sisaljku za ubrizgavanje koja ostvaruje visoke tlakove, što je značajno proširilo opseg primjene. Neophodna izmjena tehnologije za ubrizgavanje goriva ima početke u ranim danima razvoja motora([[Doxford]]ov probni motor je 1911. god. bio pretvoren za ubrizgavanje goriva bez zraka), a odgovarajući materijali i tehnološka izrada su bili stalno razvijani za sve veća naprezanja bregaste osovine, sisaljke, dijelova ubrizgavača. Unapređenje direktnog ubrizgavanja goriva je bilo također bitno za razvoj manjih brzokretnih dizel motora. == Teorijski Dieselov proces == [[datoteka:Diesel generator on an oil tanker.jpg|mini|Dieselov generator na tankeru]] [[datoteka:Theoretical Diesel diagram.gif|mini|350px|lijevo|Dijagram teorijskog Dieselova procesa]] Po većini svojih sastavnih dijelova Dieselov motor je istovjetan [[Ottov motor|benzinskom motoru]]. Oba motora imaju [[klip stroja|klip]], [[košuljica|košuljicu]], [[glava motora|glavu]], i sustav prijenosa gibanja iz ravnocrtnog u kružni. Obje vrste motora mogu biti izvedene kao [[dvotaktni motor|dvotaktni]] i kao [[četverotaktni motor]]. Jedina prava razlika je kod sustava goriva i njegovog paljenja, koji se potpuno razlikuju kod ova dva tipa motora. Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom usisa se smjesa ubacuje u cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vrši svjećicom. Dieselov motor usisava samo zrak, a kako ima veći [[stupanj kompresije]], tlači zrak na veću temperaturu (700 do 900 stupnjeva [[C]]) i na veći tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomoć sisaljke koja postiže veliki tlak (visokotlačna sisaljka) i uređaja koji gorivo raspršuje na sitne kapljice ([[rasprskač]]). Sitne kapljice goriva se zbog visoke temperature okoline samozapaljuju i tako proizvode energiju unutar cilindra. Osnovne razlike između Ottova i Dieselova procesa su u krajnjem tlaku kompresije koji je znatno veći kod Dieselova procesa, a time i u temperaturi na kraju kompresije. Također, vrijeme izgaranja kod Ottova procesa je kraće, jer je smjesa već napravljena izvan cilindra, te se ne troši vrijeme na stvaranje smjese, a i samo gorivo se razlikuje po sastavu, te gorivo za Otto motore lakše izgara od goriva za Diesel motore. Teorijski ovaj proces možemo opisati na sljedeći način: :1-1' :klip se giba ka [[GMT (mehanika)|GMT]], tjerajući zaostale ispušne plinove iz cilindra :1'-1 :klip se giba od GMT ka [[DMT motora|DMT]], stvarajući podtlak u cilindru, koji omogućava usisavanje zraka u cilindar :1-2 :izentropska kompresija zraka u cilindru koja traje sve do GMT :2 :ubrizgavanje goriva u cilindar :2-3 :izgaranje goriva u cilindru po izobari, klip se giba ka DMT :3-4 :izentropska ekspanzija plinova u cilindru :4-1 :ispuh pri izohori == Teorijski Sabatheov proces== [[datoteka:Theoretical Sabathe process.gif|mini|350px|Dijagram teorijskog Sabatheova procesa]] Proces koji je naveden u gornjem poglavlju ne odgovara u potpunosti onome što se zbiva u cilindru, mnogo bliži pravom opisu je Sabatheov proces koji je prikazan na slici desno. Sabathe proces možemo opisati: :1-1' :klip se giba ka [[GMT (mehanika)|GMT]], tjerajući zaostale ispušne plinove van iz cilindra :1'-1 :klip se giba od GMT ka [[DMT (mehanika)|DMT]], stvarajući podtlak u cilindru, koji omogućava usisavanje zraka u cilindar :1-2 :adijabatska kompresija zraka u cilindru koja traje sve do GMT :2 :ubrizgavanje goriva u cilindar :2-3 :izgaranje dijela goriva u cilindru po izohori, tj. trenutno :3-4 :izgaranje drugog dijela goriva u cilindru po izobari, klip se giba ka DMT :4-5 :adijabatska ekspanzija plinova u cilindru :5-1 :ispuh pri izohori == Sustavi ubrizgavanja goriva == Rudolf Diesel je u svoju prvu izvedbu motora napravio s ubrizgavanjem goriva uz pomoć stlačenog [[zrak]]a, koji je raspršivao gorivo i ubacivao ga u cilindar uz pomoć [[sapnica|sapnice]]. Nedostatak ovog sustava je bio veličina [[kompresor]]a zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih nedostataka uvedena je dobava goriva mehaničkim putem, odnosno preko sisaljke visokog tlaka, koja je dizala tlak tekućine i kroz raspršivač je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva. Danas velika većina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva sisaljkom, koja se izvodi na više načina. Starije izvedbe su imale mehaničku sisaljku pokretanu kvrgom [[bregasta osovina|bregaste osovine]] ili posebnim pogonom izvedenim s [[koljenasta osovina|koljenaste osovine]], dok nove izvedbe imaju većinom modernine sustave zajedničkog voda (common -rail) ili hidraulične sustave za ubrizgavanje, gdje su u bloku sisaljka i rasprskač. {{teorija motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] chstfjq866xkwxf2tcuh8fj25aav76n 0 151469 7597741 4337848 2026-09-11T15:04:26Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597741 wikitext text/x-wiki '''Takt motora''' je dio radnog ciklusa [[motor]]a u kojem se odvija određen proces, kao što su usis, [[kompresija]], [[ekspanzija]] i ispuh. Ako promatramo teoretski motore, tada se jedan takt može izjednačiti s [[stapaj]]em, tako da je svaki stapaj jedan takt. Ovaj se princip odnosi i na [[dvotaktni motor|dvotaktni]] i na [[četverotaktni motor]], bez obzira na vrstu procesa. Stvarno stanje je različito od teoretskog stanja, te trajanje jednog takta nije jednako trajanju stapaja. U stvarnom motoru, početak izgaranja koji spada u takt ekspanzije se dešava prije [[GMT (mehanika)|GMT]], a to vrijedi i za druge taktove. Vrijeme trajanja takta je većinom duže od stapaja, a postoji i područje preklapanja, tj. područje kada jedan takt nije još završio, a drugi takt je već počeo. == Vidi još == * [[četverotaktni motor]] * [[dvotaktni motor]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] 4hy6tv78vzoo8ubn1a9n8bq9urv0zu9 0 151482 7597719 7314245 2026-09-11T14:53:52Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Teorija motora]]; +[[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]]; +[[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597719 wikitext text/x-wiki '''Četverotaktni motor''' je [[motor]] koji obavlja svoj radni ciklus u četiri [[takt]]a, odnosno motor koji svoj radni cikus obavi u dva kruga [[koljeničasta osovina|koljeničaste osovine]]. [[Ottov motor]] i [[Dieselov motor]] mogu biti izvedeni da rade kao dvotaktni ili kao četverotaktni motori. Četiri takta su: :1. TAKT – usisavanje [[zrak]]a :2. TAKT – [[kompresija]] i paljenje :3. TAKT – izgaranje i [[ekspanzija]] (radni takt) :4. TAKT – ispuh i istiskivanje plinova ==Teoretski rad četverotaktnog motora== [[Datoteka:Otto cycle.jpg|mini|300 px|Teoretski dijagram Otto motora]] [[Datoteka:Theoretical Diesel diagram.gif|mini|300 px|lijevo|Teorijski dijagram Dieselova motora]] Na teoretskom P-V dijagramu [[Ottov motor|Ottova motora]] (desno) možemo definirati ta četiri takta: :1. TAKT – od 1'do 1 (usis zraka) :2. TAKT – od 1 do 2 (kompresija i u točki 2 paljenje) :3. TAKT – od 2 do 4 (od 2-3 izgaranje, 3-4 ekspanzija) :4. TAKT – od 4 do 1'(od 4-1 slobodan ispuh, 1-1' ispuh tjeran gibanjem stapa) Točke na [[Dieselov motor|Dieselovu]] dijagramu se u potpunosti poklapaju, s razlikom kod dijela izgaranja, dakle od 2 do 3. Kod Ottova procesa izgaranje je trenutno, dakle pri stalnom volumenu, dok kod dizelovog procesa je ono pri stalnom tlaku, te traje određeno vrijeme. Zbog toga kod objašnjenja dizelskog procesa treba stati: 2-3 izgaranje i ekspanzija, 3-4 samo ekspanzija. ===Opis teoretskog rada četverotaktnog motora === Opis teoretskog rada četverotaktnog motora slijedi iz dijagrama: :1.Takt - [[klip]] se giba od [[GMT (mehanika)|GMT]] ka [[DMT (mehanika)|DMT]] i usisava zrak u [[cilindar motora|cilindar]]. Ovaj takt završava kada klip dođe u DMT. :'''Točka 1''' - teoretsko trenutno zatvaranje usisnog [[ventil]]a :2.Takt - Klip se giba ka GMT i komprimira medij unutar cilindra (smjesu [[gorivo|goriva]] i zraka kod Ottova motora ili sami zrak kod Dizelskog motora) :'''Točka 2''' - trenutno paljenje smjese ili trenutno ubrizgavanje goriva :3.Takt - Izgaranje i ekspanzija, kod Ottova motora, izgaranje po [[izohora|izohori]], a zatim ekspanzija, a kod Dizelskog motora je izgaranje po [[izobara|izobari]] i traje jedan dio ekspanzije. :'''Točka 3''' - predstavlja kraj izgaranja i početak ekspanzije kod Ottova, ili Kraj izgaranja i početak samo ekspanzije kod Dizela. :'''Točka 4''' - otvara(ju) se ispušni ventil(i) :4.Takt - ispuh, od 4 do 1 je po izohori, nagli pad tlaka na [[atmosferski tlak|atmosferski]], a zatim od 1 do 1' klip se giba od DMT ka GMT i gura [[plin]]ove pred sobom i tako nastavlja ispuh. :'''Točka 1'''' - zatvara se ispušni ventil, a otvara usisni ventil == Stvarni rad četverotaktnih motora == <div style="font-style: italic ; text-align: left;"> [[Datoteka:Four stroke cycle intake.png|200px|1 – Intake stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle compression.png|200px|2 – Compression stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle spark.png|200px|Fuel ignites]] [[Datoteka:Four stroke cycle power.png|200px|3 – Power stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle exhaust.png|200px|4 – Exhaust stroke]] <br>Prikazano na Ottovu motoru: usis, kompresija, paljenje smjese, kraj ekspanzije - slobodan ispuh, ispuh. </div> [[Datoteka:PV diesel.gif|350px|mini|Stvarni dijagram četverotaktnog motora]] [[Datoteka:Crank_diagram1.png|350px|mini|Razvodni dijagram četverotaktnog motora]] Stvarni rad četverotaktnog motora je prikazan na dijagramima desno i na slijedu prikazanom gore. Pomoću njih možemo točno definirati taktove i njihovo trajanje, kao i preklapanje taktova. Točke koje su važne u odvijanju procesa su označene na dijagramima. Točke predstavljaju: :1-otvaranje usisnog ventila :2-zatvaranje ispušnog ventila :3-zatvaranje usisnog ventila :4-početak izgaranja :5-kraj izgaranja :6-otvaranje ispušnog ventila Oznake na dijagramu su: :Pa-atmosferski tlak :Pk-tlak kompresije :Pmax- najveći tlak u cilindru :Q-dovođenje energije :Vc-volumen cilindra :VK-volumen kompresije Taktove možemo odrediti kako slijedi: :1.takt-usis-traje od otvaranja usisnog ventila do zatvaranja usisnog ventila (od točke 1 do točke 2) :2.takt-kompresija-traje od zatvaranja usisnog ventila pa do točke paljenja (od točke 3 do točke 4) :3.takt-izgaranje i ekspanzija-traje od točke paljenja (4) pa do trenutka otvaranja ispušnog ventila (6) :4.takt-ispuh-traje od otvaranja ispušnog ventila (6) pa sve do njegovog zatvaranja (2) Na razvodnom dijagramu se vidi područje obojano crvenom bojom, kada se dešava izgaranje u cilindru. Taj dio je dio takta ekspanzije. Na posljednjoj slici se vidi tamnije obojano područje, koje je područje preklapanja taktova, odnosno dio kada traju i usis i ispuh. Postoje određena razmimoilaženja kada počinje kompresija, s obzirom na to da se usisni ventil zatvara iza GMT. Pojedinci tumače da kompresija počinje u trenutku kretanja klipa iz GMT prema DMT, međutim, prevladavajuće mišljenje je prikazano ovdje, da kompresija počinje trenutkom zatvaranja ventila. ===Objašnjenje PV dijagrama=== U točki 1 koja se nalazi nešto prije [[DMT (mehanika)|DMT]] se otvara usisni ventil, te započinje [[takt motora|takt]] usisa. [[Klip]] se tada još giba ka [[DMT (mehanika)|DMT]]. [[Tlak]] u cilindru je veći od [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] (Pa), zbog gibanja klipa, a oko [[GMT (mehanika)|GMT]] postepeno pada zbog smanjivanja klipne brzine. Nakon GMT klip u gibanju stvara podtlak i siše smjesu ili zrak u cilindar.Kako je tlak smjese ili zraka veći od atmosferskog, to se koristi za dodatno punjenje [[cilindar motora|cilindra]], koje se dešava iza DMT, dakle, nešto prije zatvaranja usisnog [[ventil]]a u točki 3. Od točke 3 do točke 4 traje kompresija. U točki 4, nešto prije GMT, dolazi do paljenja smjese (ubrizgavanja goriva). Kut pretpaljenja ovisi o izvedbi [[motor]]a, broju okretaja, vrsti goriva,...Od točke 4 do točke 5 traje izgaranje u cilindru, prvo praćeno naglim porastom tlaka (klip još komprimira, a istovremeno se vrši izgaranje), a zatim majim porastom, nakon čega nastupa ekspanzija u cilindru, prilikom koje se klip giba prema DMT. U točki 6 otvaranjem ispušnog ventila (ili više njih) prestaje ekspanzija, plinovi iz cilindra naglo izlaze iz cilindra i tlak pada.Nakon DMT, klip se počinje gibati ka GMT, istiskujući zaostale plinove iz cilindra. Ispuh završava nakon GMT kada se zatvara ispušni ventil (točka 2). ==Konstrukcijske razlike od dvotaktnog motora== Četverotaktni motor ima dva okretaja koljeničaste osovine tijekom svog radnog ciklusa. To znači da mu se tijekom dva kruga koljeničaste osovine samo jednom otvore ventili i samo jednom se uštrca gorivo (baci iskra). Time je određena brzina okretanja bregaste osovine (ako je ima, jer novi motori nemaju bregastu osovinu), koja se okreće upola sporije, tj. za svaki okret bregaste osovine koljeničasta napravi dva. Druga i osnovna razlika četverotaktnih i dvotaktnih motora su ventili. Dok dvotaktni nema ventile ili ima samo ispušni ventil (ili više njih), četverotaktni ventil obavezno ima i usisni i ispušni ventil. ==Upotreba četverotaktnih motora== Četverotaktni motor ima danas vrlo široku primjenu. Izrađuje se u raznim veličinama od vrlo malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisuća [[kW]]. Najpoznatija i vjerojatno najraširenija primjena je u [[automobil]]skoj industriji, koja uz manje izuzetke (npr. [[Mazda]] RX8) isključivo upotrebljava četverotaktne motore. Također, velika primjena četverotaktnih motora je na [[brod]]ovima i [[brodica]]ma, kao porivni motori ili kao agregati za električnu energiju. [[Vanbrodski motor]]i, koji su nekada nili većinom dvotaktni, danas se izrađuju kao četverotaktni zbog manjeg utjecaja na okoliš (manje zagađivanje). Veći četverotaktni motori se upotrebljavaju na [[brod]]ovima, gdje im još uvijek oštru konkurenciju čine [[dvotaktni motor]]i, koji još uvijek imaju veći [[stupanj iskorištenja]]. == Povezani članci == * [[dvotaktni motor]] * [[Ottov motor]] * [[Dieselov motor]] * [[motor]] * [[usporedba dvotaktnog i četverotaktnog motora]] [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] fvp6m7so0ej02920stotwnmq5a1z020 7597724 7597719 2026-09-11T14:57:27Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597724 wikitext text/x-wiki '''Četverotaktni motor''' je [[motor]] koji obavlja svoj radni ciklus u četiri [[takt]]a, odnosno motor koji svoj radni cikus obavi u dva kruga [[koljeničasta osovina|koljeničaste osovine]]. [[Ottov motor]] i [[Dieselov motor]] mogu biti izvedeni da rade kao dvotaktni ili kao četverotaktni motori. Četiri takta su: :1. TAKT – usisavanje [[zrak]]a :2. TAKT – [[kompresija]] i paljenje :3. TAKT – izgaranje i [[ekspanzija]] (radni takt) :4. TAKT – ispuh i istiskivanje plinova ==Teoretski rad četverotaktnog motora== [[Datoteka:Otto cycle.jpg|mini|300 px|Teoretski dijagram Otto motora]] [[Datoteka:Theoretical Diesel diagram.gif|mini|300 px|lijevo|Teorijski dijagram Dieselova motora]] Na teoretskom P-V dijagramu [[Ottov motor|Ottova motora]] (desno) možemo definirati ta četiri takta: :1. TAKT – od 1'do 1 (usis zraka) :2. TAKT – od 1 do 2 (kompresija i u točki 2 paljenje) :3. TAKT – od 2 do 4 (od 2-3 izgaranje, 3-4 ekspanzija) :4. TAKT – od 4 do 1'(od 4-1 slobodan ispuh, 1-1' ispuh tjeran gibanjem stapa) Točke na [[Dieselov motor|Dieselovu]] dijagramu se u potpunosti poklapaju, s razlikom kod dijela izgaranja, dakle od 2 do 3. Kod Ottova procesa izgaranje je trenutno, dakle pri stalnom volumenu, dok kod dizelovog procesa je ono pri stalnom tlaku, te traje određeno vrijeme. Zbog toga kod objašnjenja dizelskog procesa treba stati: 2-3 izgaranje i ekspanzija, 3-4 samo ekspanzija. ===Opis teoretskog rada četverotaktnog motora === Opis teoretskog rada četverotaktnog motora slijedi iz dijagrama: :1.Takt - [[klip]] se giba od [[GMT (mehanika)|GMT]] ka [[DMT (mehanika)|DMT]] i usisava zrak u [[cilindar motora|cilindar]]. Ovaj takt završava kada klip dođe u DMT. :'''Točka 1''' - teoretsko trenutno zatvaranje usisnog [[ventil]]a :2.Takt - Klip se giba ka GMT i komprimira medij unutar cilindra (smjesu [[gorivo|goriva]] i zraka kod Ottova motora ili sami zrak kod Dizelskog motora) :'''Točka 2''' - trenutno paljenje smjese ili trenutno ubrizgavanje goriva :3.Takt - Izgaranje i ekspanzija, kod Ottova motora, izgaranje po [[izohora|izohori]], a zatim ekspanzija, a kod Dizelskog motora je izgaranje po [[izobara|izobari]] i traje jedan dio ekspanzije. :'''Točka 3''' - predstavlja kraj izgaranja i početak ekspanzije kod Ottova, ili Kraj izgaranja i početak samo ekspanzije kod Dizela. :'''Točka 4''' - otvara(ju) se ispušni ventil(i) :4.Takt - ispuh, od 4 do 1 je po izohori, nagli pad tlaka na [[atmosferski tlak|atmosferski]], a zatim od 1 do 1' klip se giba od DMT ka GMT i gura [[plin]]ove pred sobom i tako nastavlja ispuh. :'''Točka 1'''' - zatvara se ispušni ventil, a otvara usisni ventil == Stvarni rad četverotaktnih motora == <div style="font-style: italic ; text-align: left;"> [[Datoteka:Four stroke cycle intake.png|200px|1 – Intake stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle compression.png|200px|2 – Compression stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle spark.png|200px|Fuel ignites]] [[Datoteka:Four stroke cycle power.png|200px|3 – Power stroke]] [[Datoteka:Four stroke cycle exhaust.png|200px|4 – Exhaust stroke]] <br>Prikazano na Ottovu motoru: usis, kompresija, paljenje smjese, kraj ekspanzije - slobodan ispuh, ispuh. </div> [[Datoteka:PV diesel.gif|350px|mini|Stvarni dijagram četverotaktnog motora]] [[Datoteka:Crank_diagram1.png|350px|mini|Razvodni dijagram četverotaktnog motora]] Stvarni rad četverotaktnog motora je prikazan na dijagramima desno i na slijedu prikazanom gore. Pomoću njih možemo točno definirati taktove i njihovo trajanje, kao i preklapanje taktova. Točke koje su važne u odvijanju procesa su označene na dijagramima. Točke predstavljaju: :1-otvaranje usisnog ventila :2-zatvaranje ispušnog ventila :3-zatvaranje usisnog ventila :4-početak izgaranja :5-kraj izgaranja :6-otvaranje ispušnog ventila Oznake na dijagramu su: :Pa-atmosferski tlak :Pk-tlak kompresije :Pmax- najveći tlak u cilindru :Q-dovođenje energije :Vc-volumen cilindra :VK-volumen kompresije Taktove možemo odrediti kako slijedi: :1.takt-usis-traje od otvaranja usisnog ventila do zatvaranja usisnog ventila (od točke 1 do točke 2) :2.takt-kompresija-traje od zatvaranja usisnog ventila pa do točke paljenja (od točke 3 do točke 4) :3.takt-izgaranje i ekspanzija-traje od točke paljenja (4) pa do trenutka otvaranja ispušnog ventila (6) :4.takt-ispuh-traje od otvaranja ispušnog ventila (6) pa sve do njegovog zatvaranja (2) Na razvodnom dijagramu se vidi područje obojano crvenom bojom, kada se dešava izgaranje u cilindru. Taj dio je dio takta ekspanzije. Na posljednjoj slici se vidi tamnije obojano područje, koje je područje preklapanja taktova, odnosno dio kada traju i usis i ispuh. Postoje određena razmimoilaženja kada počinje kompresija, s obzirom na to da se usisni ventil zatvara iza GMT. Pojedinci tumače da kompresija počinje u trenutku kretanja klipa iz GMT prema DMT, međutim, prevladavajuće mišljenje je prikazano ovdje, da kompresija počinje trenutkom zatvaranja ventila. ===Objašnjenje PV dijagrama=== U točki 1 koja se nalazi nešto prije [[DMT (mehanika)|DMT]] se otvara usisni ventil, te započinje [[takt motora|takt]] usisa. [[Klip]] se tada još giba ka [[DMT (mehanika)|DMT]]. [[Tlak]] u cilindru je veći od [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] (Pa), zbog gibanja klipa, a oko [[GMT (mehanika)|GMT]] postepeno pada zbog smanjivanja klipne brzine. Nakon GMT klip u gibanju stvara podtlak i siše smjesu ili zrak u cilindar.Kako je tlak smjese ili zraka veći od atmosferskog, to se koristi za dodatno punjenje [[cilindar motora|cilindra]], koje se dešava iza DMT, dakle, nešto prije zatvaranja usisnog [[ventil]]a u točki 3. Od točke 3 do točke 4 traje kompresija. U točki 4, nešto prije GMT, dolazi do paljenja smjese (ubrizgavanja goriva). Kut pretpaljenja ovisi o izvedbi [[motor]]a, broju okretaja, vrsti goriva,...Od točke 4 do točke 5 traje izgaranje u cilindru, prvo praćeno naglim porastom tlaka (klip još komprimira, a istovremeno se vrši izgaranje), a zatim majim porastom, nakon čega nastupa ekspanzija u cilindru, prilikom koje se klip giba prema DMT. U točki 6 otvaranjem ispušnog ventila (ili više njih) prestaje ekspanzija, plinovi iz cilindra naglo izlaze iz cilindra i tlak pada.Nakon DMT, klip se počinje gibati ka GMT, istiskujući zaostale plinove iz cilindra. Ispuh završava nakon GMT kada se zatvara ispušni ventil (točka 2). ==Konstrukcijske razlike od dvotaktnog motora== Četverotaktni motor ima dva okretaja koljeničaste osovine tijekom svog radnog ciklusa. To znači da mu se tijekom dva kruga koljeničaste osovine samo jednom otvore ventili i samo jednom se uštrca gorivo (baci iskra). Time je određena brzina okretanja bregaste osovine (ako je ima, jer novi motori nemaju bregastu osovinu), koja se okreće upola sporije, tj. za svaki okret bregaste osovine koljeničasta napravi dva. Druga i osnovna razlika četverotaktnih i dvotaktnih motora su ventili. Dok dvotaktni nema ventile ili ima samo ispušni ventil (ili više njih), četverotaktni ventil obavezno ima i usisni i ispušni ventil. ==Upotreba četverotaktnih motora== Četverotaktni motor ima danas vrlo široku primjenu. Izrađuje se u raznim veličinama od vrlo malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisuća [[kW]]. Najpoznatija i vjerojatno najraširenija primjena je u [[automobil]]skoj industriji, koja uz manje izuzetke (npr. [[Mazda]] RX8) isključivo upotrebljava četverotaktne motore. Također, velika primjena četverotaktnih motora je na [[brod]]ovima i [[brodica]]ma, kao porivni motori ili kao agregati za električnu energiju. [[Vanbrodski motor]]i, koji su nekada nili većinom dvotaktni, danas se izrađuju kao četverotaktni zbog manjeg utjecaja na okoliš (manje zagađivanje). Veći četverotaktni motori se upotrebljavaju na [[brod]]ovima, gdje im još uvijek oštru konkurenciju čine [[dvotaktni motor]]i, koji još uvijek imaju veći [[stupanj iskorištenja]]. == Povezani članci == * [[dvotaktni motor]] * [[Ottov motor]] * [[Dieselov motor]] * [[motor]] * [[usporedba dvotaktnog i četverotaktnog motora]] [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] t8h1qm6842oyae5k5c6my0n8pyjpmyq 0 151569 7597720 6366462 2026-09-11T14:54:54Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Teorija motora]]; +[[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]]; +[[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597720 wikitext text/x-wiki '''Dvotaktni motor''' je [[motor s unutrašnjim izgaranjem|motor s unutarnjim izgaranjem]] koji cijeli svoj radni ciklus obavi u dva [[takt motora|takt]]a ili jedan krug [[koljenastog vratila]] . Time se razlikuje od [[četverotaktni motor|četverotaktnog motora]] koji to obavi za dva kruga. Dva takta dvotaktnog motora su: :1. TAKT – izmjena medija i kompresija :2. TAKT – izgaranje i ekspanzija (radni takt) Dvotaktni motor prilikom svakog kruga koljeničaste osovine ima jedno izgaranje i ekspanziju (radni takt), za razliku od četverotaktnog koji ima jedan radni takt svaka dva kruga koljeničaste osovine. Time teoretski dvotaktni motor ima duplo veći radni učin od četverotaktnog motora. == Teoretski dijagram dvotaktnog dizelskog motora == [[Datoteka:Two stroke Diesel diagram.gif|mini|300px|teorijski dijagram dvotaktnog Dieselova procesa]] [[Datoteka:Two stroke Otto diagram.gif|mini|lijevo|300px|teorijski dijagram dvotaktnog Ottova procesa]] Na dijagramima točke predstavljaju: :'''1'''-Kraj ispuha i usisa, početak [[kompresija|kompresije]] :'''2'''-Kraj kompresije, ubrizgavanje goriva, početak izgaranja :'''3'''-Kraj izgaranja, početak [[ekspanzija|ekspanzije]] :'''4'''-Kraj ekspanzije, početak izmjene medija u cilindru(ispuha i usisa) Shodno ovim točkama, cijeli proces se može podijeliti u dva takta: :'''prvi takt''' - izmjena medija i kompresija - traje od točka 4 do točke 2 :'''drugi takt''' - izgaranje i ekspanzija - traje od točke 2 do točke 4 Postoje različita tumačenja gdje spada područje od točke 4 do točke 1, pa se može pronaći i tumačenje da taj dio pripada drugom taktu, osim same točke 1 u kojoj se dešava trenutna izmjena medija. Obje teorije imaju svoje argumente i svoje pobornike, te se smatraju podjednako ispravnima. '''Napomena''': ''Kod dvotaktnih motora termin usis je zamijenjen terminom ispiranje, jer medij koji ulazi u cilindar ispire cilindar od zaostalih ispušnih plinova.'' ==Konstrukcijske karakteristike i način rada== [[Datoteka:Two-Stroke Engine.gif|mini|350px|lijevo|Princip rada dvotaktnog motora]] Dvotaktni motor je po svojim konstrukcijskim obilježjima mnogo jednostavniji od četverotaktnog motora. Neki dijelovi koji su neophodni za rad četverotaktnog motora, kod dvotaktnog ne postoje; primjer su usisni [[ventil]]i, zajedno s podizačima i kvrgama, a kod velike većine jednostavnih dvotaktnih motora, bez ventila uopće (nema ni ispušnih). Time se pojednostavljuje i pojeftinjuje izvedba motora. Košuljice dvotaktnih motora su napravljene s kanalima, kroz koje se vrši izmjena medija, tako da kod svakog dvotaktnog motora imamo ispirne kanale, a kod onih bez ventila i ispušne. Jedna od karakteristika dvotaktnih benzinskih motora je da se mogu izvesti i bez ulja u karteru, tada rade na mješavinu ulja i goriva, obično u mješavinama 2-4% ulja u njoj, pri čemu ulje u mješavini služi za podmazivanje ležajeva i prstenova (primjer takve izvedbe je legendarni Tomos 4). [[Kompresija]] počinje trenutkom zatvaranja ispušnog kanala, kojeg zatvara klip u svom gibanju prema gore. Kompresija traje do nešto prije [[GMT (mehanika)|GMT]], kada dolazi do paljenja smjese ili ubrizgavanja goriva u [[cilindar motora|cilindar]]. [[Klip]] inercijom prolazi GMT, te se započinje gibati ka [[DMT (mehanika)|DMT]] u [[ekspanzija|ekspanziji]]. Ekspanzija završava trenutkom otvaranja ispušnog kanala, kada ispušni plinovi pod tlakom 'jurnu' iz cilindra u ispušnu cijev čime počinje izmjena medija u cilindru. Zatim klip u svom gibanju otvara ispirne kanale i [[zrak]] koji je tlačen u podstapnom prostoru ulazi u cilindar i ispire cilindar od preostalih plinova. Tijekom gibanja oko DMT, oba kanala su otvorena, i ispušni i ispirni, te dio zraka (ili smjese) odlazi u ispušnu cijev. Klip svojim gibanjem ka GMT zatvara prvo ispirne kanale, a zatim i ispušne, te počinje kompresija. Ispuh se temelji na istjecanju ispušnih plinova iz cilindra (s većeg na manji tlak), malim dijelom na inerciji, a zatim i na tlaku ispirnog zraka koji ulazi u cilindar. ==Stvarni dijagram dvotaktnog motora== [[Datoteka:Real two stroke diagram.gif|mini|350px|Princip rada dvotaktnog motora]] [[Datoteka:Crank_diagram_two_stroke_process.png|mini|lijevo|450px|Razvodni dijagram dvotaktnog motora]] Dijagram desno prikazuje stvarni indicirani dijagram dvotaktnog motora. Oznake su prikazane samo na pravcu volumena i označavaju: : '''Vk'''-[[obujam kompresije]] (volumen iznad čela [[stap]]a kada je stap u [[GMT (mehanika)|GMT]] : '''Vc'''-[[obujam cilindra]]-(volumen iznad čela stapa kada je stap u [[DMT (mehanika)|DMT]] : '''Oe'''-Točka kada se otvaraju ispušni kanali : '''Os'''-Točka kada se otvaraju ispirni kanali Razlika od teoretskog dijagrama je vidljiva najbolje na razvodnom dijagramu lijevo, na kojima niti jedna od karakterističnih točaka nije u mrtvoj točki, nego je ili prije ili poslije nje. Time se dio hoda stapa (dakle dio teoretske kompresije i ekspanzije koristi za izmjenu medija u cilindru, kao i za izgaranje. Točke na razvodnom dijagramu su sljedeće: : '''Oe'''-Točka kada se otvaraju ispušni kanali : '''Os'''-Točka kada se otvaraju ispirni kanali : '''Ce'''-Točka kada se zatvaraju ispušni kanali : '''Cs'''-Točka kada se zatvaraju ispirni kanali Na indiciranom dijagramu, od trenutka zatvaranja kanala klipom (Oe) počinje kompresija, koja traje do trenutka početka izgaranja, koji je nešto prije GMT (žutom bojom označen na razvodnom dijagramu). Na indiciranom dijagramu nije označen, ali ga se može otprilike odrediti trenutkom naglog porasta [[tlak]]a u cilindru. Tlak raste do najvećeg, te se tijekom izgaranja (zaostalog) tlak zadržava blizu maksimalnog. Kraj izgaranja obilježava početak naglijeg pada tlaka (ekspanzija u cilindru). U trenutku otvaranja ispušnih kanala, tlak počinje padati naglo i spušta se ispod atmosferskog kod motora bez prednabijanja. U trenutku Os se otvaraju ispirni kanali i zrak ulazi u cilindar, smanjujući donekle podtlak koji u njemu vlada. Zaustavljanjem gibanja klipa (DMT), dolazi do porasta tlaka u cilindru, koji raste na tlak ispirnog zraka. Gibanjem klipa od DMT tlak još malo raste, međutim ta je razlika mala do trenutka početka kompresije. ==Izvedbe dvotaktnog motora== [[Datoteka:Crank_diagram_two_stroke_with_valve_process.png|mini|450px|Razvodni dijagram dvotaktnog motora s ispušnim ventilom]] [[Datoteka:Cylinder_scavenging_types.png|mini|lijevo|450px|Ispiranje cilindara kod dvotaktnog motora]] Dvotaktni motor je u osnovi jednostavan motor bez kompliciranog razvodnog mehanizma za otvaranje ventila, s relativno jednostavnim održavanjem i dobrom pouzdanošću. Ispiranje cilindra se u tom slučaju izvodi na dva načina, poprečnim sustavom ili obrnutim (petlja) sustavom. Oba sustava postižu otprilike iste rezultate ispiranja i podjednako su u primjeni. Nešto složeniji i kvalitetniji sustav je sustav s uzdužnim ispiranjem, gdje zrak struji uzdužno, ali se u tom slučaju mora imati ventil na glavi motora, što s jedne strane poskupljuje izvedbu, ali omogućava bolje ispiranje motora i poboljšanje ukupnih performansi motora i povećanje ukupnog [[stupanj iskorištenja|stupnja iskorištenja]] na preko 54%, što je najbolji rezultat od svih [[stroj]]eva koje je čovjek proizveo. Na slici lijevo vidi se prikaz sva tri načina ispiranja, na prvoj slici je princip izvedbe poprečnog ispiranja, u sredini obrnutog ili petlja ispiranja, a na desnoj slici je prikazano ispiranje kod novijih i modernijih tipova dvotaktnog motora, tj. uzdužno ispiranje. Na slikama je također vidljiv princip izrade kanala na košuljici koji je određan vrstom ispiranja. Na razvodnom dijagramu desno prikazan je princip rada dvotaktnog motora s ispušnim ventilom. Zatvaranje ventila (i njegovo otvaranje) nema više čvrstu vezu s hodom klipa i trenutak otvaranja i zatvaranja ventila se može izvesti tako da bude optimalan za rad motora. Ispiranje unutar cilindra je poboljšano, a zatvaranje ispušnog ventila prije ispirnog kanala omogućava dodatno prednabijanje (turbo motori). ==Upotreba dvotaktnog motora== Dvotaktni motori se danas manje upotrebljavaju nego nekada, pogotovo izvedenice koje rade po Ottovu procesu. To je stoga što dio gorive smjese izađe neizgoren iz cilindra, te time povećava potrošnju i zagađenja. Stoga se dvotaktni motori sve više zamjenjuju četverotaktnima, i na uređajima koji su nekada bili rezervirani isključivo za dvotaktne. Takav primjer su [[vanbrodski motor]]i, kod kojih je došlo do gotovo potpune promjene izvedbe, danas je gotovo nemoguće pronaći dvotaktni vanbrodski motor. Dvotaktni motor gubi utrku i na području [[stroj]]eva za [[vrt]] i [[polje]] ([[kosilica|kosilice]], [[motokultivator]]i, motorne prskalica,...), gdje se ulažu znatni napori u smanjenju veličina četverotaktnog motora uz povećanje snage. U [[automobilska industrija|automobilskoj industriji]] dvotaktni motor se više ne upotrebljava (gdje je Wartburg!!), a i u motociklizmu je zamijenjen četverotaktnim. Jedino područje gdje dvotaktni motor dominira je [[brod]]ski pogon, gdje se velika većina brodova pogoni dvotaktnim [[kretnost motora|sporokretnim]] motorima, najvećim motorima današnjice. == Vidi još == * [[četverotaktni motor]] * [[Ottov motor]] * [[Dieselov motor]] * [[motor]] * [[usporedba dvotaktnog i četverotaktnog motora]] [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] tth8zf5vdu0wd6yp6uaah5ciot2r58r 7597725 7597720 2026-09-11T14:57:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597725 wikitext text/x-wiki '''Dvotaktni motor''' je [[motor s unutrašnjim izgaranjem|motor s unutarnjim izgaranjem]] koji cijeli svoj radni ciklus obavi u dva [[takt motora|takt]]a ili jedan krug [[koljenastog vratila]] . Time se razlikuje od [[četverotaktni motor|četverotaktnog motora]] koji to obavi za dva kruga. Dva takta dvotaktnog motora su: :1. TAKT – izmjena medija i kompresija :2. TAKT – izgaranje i ekspanzija (radni takt) Dvotaktni motor prilikom svakog kruga koljeničaste osovine ima jedno izgaranje i ekspanziju (radni takt), za razliku od četverotaktnog koji ima jedan radni takt svaka dva kruga koljeničaste osovine. Time teoretski dvotaktni motor ima duplo veći radni učin od četverotaktnog motora. == Teoretski dijagram dvotaktnog dizelskog motora == [[Datoteka:Two stroke Diesel diagram.gif|mini|300px|teorijski dijagram dvotaktnog Dieselova procesa]] [[Datoteka:Two stroke Otto diagram.gif|mini|lijevo|300px|teorijski dijagram dvotaktnog Ottova procesa]] Na dijagramima točke predstavljaju: :'''1'''-Kraj ispuha i usisa, početak [[kompresija|kompresije]] :'''2'''-Kraj kompresije, ubrizgavanje goriva, početak izgaranja :'''3'''-Kraj izgaranja, početak [[ekspanzija|ekspanzije]] :'''4'''-Kraj ekspanzije, početak izmjene medija u cilindru(ispuha i usisa) Shodno ovim točkama, cijeli proces se može podijeliti u dva takta: :'''prvi takt''' - izmjena medija i kompresija - traje od točka 4 do točke 2 :'''drugi takt''' - izgaranje i ekspanzija - traje od točke 2 do točke 4 Postoje različita tumačenja gdje spada područje od točke 4 do točke 1, pa se može pronaći i tumačenje da taj dio pripada drugom taktu, osim same točke 1 u kojoj se dešava trenutna izmjena medija. Obje teorije imaju svoje argumente i svoje pobornike, te se smatraju podjednako ispravnima. '''Napomena''': ''Kod dvotaktnih motora termin usis je zamijenjen terminom ispiranje, jer medij koji ulazi u cilindar ispire cilindar od zaostalih ispušnih plinova.'' ==Konstrukcijske karakteristike i način rada== [[Datoteka:Two-Stroke Engine.gif|mini|350px|lijevo|Princip rada dvotaktnog motora]] Dvotaktni motor je po svojim konstrukcijskim obilježjima mnogo jednostavniji od četverotaktnog motora. Neki dijelovi koji su neophodni za rad četverotaktnog motora, kod dvotaktnog ne postoje; primjer su usisni [[ventil]]i, zajedno s podizačima i kvrgama, a kod velike većine jednostavnih dvotaktnih motora, bez ventila uopće (nema ni ispušnih). Time se pojednostavljuje i pojeftinjuje izvedba motora. Košuljice dvotaktnih motora su napravljene s kanalima, kroz koje se vrši izmjena medija, tako da kod svakog dvotaktnog motora imamo ispirne kanale, a kod onih bez ventila i ispušne. Jedna od karakteristika dvotaktnih benzinskih motora je da se mogu izvesti i bez ulja u karteru, tada rade na mješavinu ulja i goriva, obično u mješavinama 2-4% ulja u njoj, pri čemu ulje u mješavini služi za podmazivanje ležajeva i prstenova (primjer takve izvedbe je legendarni Tomos 4). [[Kompresija]] počinje trenutkom zatvaranja ispušnog kanala, kojeg zatvara klip u svom gibanju prema gore. Kompresija traje do nešto prije [[GMT (mehanika)|GMT]], kada dolazi do paljenja smjese ili ubrizgavanja goriva u [[cilindar motora|cilindar]]. [[Klip]] inercijom prolazi GMT, te se započinje gibati ka [[DMT (mehanika)|DMT]] u [[ekspanzija|ekspanziji]]. Ekspanzija završava trenutkom otvaranja ispušnog kanala, kada ispušni plinovi pod tlakom 'jurnu' iz cilindra u ispušnu cijev čime počinje izmjena medija u cilindru. Zatim klip u svom gibanju otvara ispirne kanale i [[zrak]] koji je tlačen u podstapnom prostoru ulazi u cilindar i ispire cilindar od preostalih plinova. Tijekom gibanja oko DMT, oba kanala su otvorena, i ispušni i ispirni, te dio zraka (ili smjese) odlazi u ispušnu cijev. Klip svojim gibanjem ka GMT zatvara prvo ispirne kanale, a zatim i ispušne, te počinje kompresija. Ispuh se temelji na istjecanju ispušnih plinova iz cilindra (s većeg na manji tlak), malim dijelom na inerciji, a zatim i na tlaku ispirnog zraka koji ulazi u cilindar. ==Stvarni dijagram dvotaktnog motora== [[Datoteka:Real two stroke diagram.gif|mini|350px|Princip rada dvotaktnog motora]] [[Datoteka:Crank_diagram_two_stroke_process.png|mini|lijevo|450px|Razvodni dijagram dvotaktnog motora]] Dijagram desno prikazuje stvarni indicirani dijagram dvotaktnog motora. Oznake su prikazane samo na pravcu volumena i označavaju: : '''Vk'''-[[obujam kompresije]] (volumen iznad čela [[stap]]a kada je stap u [[GMT (mehanika)|GMT]] : '''Vc'''-[[obujam cilindra]]-(volumen iznad čela stapa kada je stap u [[DMT (mehanika)|DMT]] : '''Oe'''-Točka kada se otvaraju ispušni kanali : '''Os'''-Točka kada se otvaraju ispirni kanali Razlika od teoretskog dijagrama je vidljiva najbolje na razvodnom dijagramu lijevo, na kojima niti jedna od karakterističnih točaka nije u mrtvoj točki, nego je ili prije ili poslije nje. Time se dio hoda stapa (dakle dio teoretske kompresije i ekspanzije koristi za izmjenu medija u cilindru, kao i za izgaranje. Točke na razvodnom dijagramu su sljedeće: : '''Oe'''-Točka kada se otvaraju ispušni kanali : '''Os'''-Točka kada se otvaraju ispirni kanali : '''Ce'''-Točka kada se zatvaraju ispušni kanali : '''Cs'''-Točka kada se zatvaraju ispirni kanali Na indiciranom dijagramu, od trenutka zatvaranja kanala klipom (Oe) počinje kompresija, koja traje do trenutka početka izgaranja, koji je nešto prije GMT (žutom bojom označen na razvodnom dijagramu). Na indiciranom dijagramu nije označen, ali ga se može otprilike odrediti trenutkom naglog porasta [[tlak]]a u cilindru. Tlak raste do najvećeg, te se tijekom izgaranja (zaostalog) tlak zadržava blizu maksimalnog. Kraj izgaranja obilježava početak naglijeg pada tlaka (ekspanzija u cilindru). U trenutku otvaranja ispušnih kanala, tlak počinje padati naglo i spušta se ispod atmosferskog kod motora bez prednabijanja. U trenutku Os se otvaraju ispirni kanali i zrak ulazi u cilindar, smanjujući donekle podtlak koji u njemu vlada. Zaustavljanjem gibanja klipa (DMT), dolazi do porasta tlaka u cilindru, koji raste na tlak ispirnog zraka. Gibanjem klipa od DMT tlak još malo raste, međutim ta je razlika mala do trenutka početka kompresije. ==Izvedbe dvotaktnog motora== [[Datoteka:Crank_diagram_two_stroke_with_valve_process.png|mini|450px|Razvodni dijagram dvotaktnog motora s ispušnim ventilom]] [[Datoteka:Cylinder_scavenging_types.png|mini|lijevo|450px|Ispiranje cilindara kod dvotaktnog motora]] Dvotaktni motor je u osnovi jednostavan motor bez kompliciranog razvodnog mehanizma za otvaranje ventila, s relativno jednostavnim održavanjem i dobrom pouzdanošću. Ispiranje cilindra se u tom slučaju izvodi na dva načina, poprečnim sustavom ili obrnutim (petlja) sustavom. Oba sustava postižu otprilike iste rezultate ispiranja i podjednako su u primjeni. Nešto složeniji i kvalitetniji sustav je sustav s uzdužnim ispiranjem, gdje zrak struji uzdužno, ali se u tom slučaju mora imati ventil na glavi motora, što s jedne strane poskupljuje izvedbu, ali omogućava bolje ispiranje motora i poboljšanje ukupnih performansi motora i povećanje ukupnog [[stupanj iskorištenja|stupnja iskorištenja]] na preko 54%, što je najbolji rezultat od svih [[stroj]]eva koje je čovjek proizveo. Na slici lijevo vidi se prikaz sva tri načina ispiranja, na prvoj slici je princip izvedbe poprečnog ispiranja, u sredini obrnutog ili petlja ispiranja, a na desnoj slici je prikazano ispiranje kod novijih i modernijih tipova dvotaktnog motora, tj. uzdužno ispiranje. Na slikama je također vidljiv princip izrade kanala na košuljici koji je određan vrstom ispiranja. Na razvodnom dijagramu desno prikazan je princip rada dvotaktnog motora s ispušnim ventilom. Zatvaranje ventila (i njegovo otvaranje) nema više čvrstu vezu s hodom klipa i trenutak otvaranja i zatvaranja ventila se može izvesti tako da bude optimalan za rad motora. Ispiranje unutar cilindra je poboljšano, a zatvaranje ispušnog ventila prije ispirnog kanala omogućava dodatno prednabijanje (turbo motori). ==Upotreba dvotaktnog motora== Dvotaktni motori se danas manje upotrebljavaju nego nekada, pogotovo izvedenice koje rade po Ottovu procesu. To je stoga što dio gorive smjese izađe neizgoren iz cilindra, te time povećava potrošnju i zagađenja. Stoga se dvotaktni motori sve više zamjenjuju četverotaktnima, i na uređajima koji su nekada bili rezervirani isključivo za dvotaktne. Takav primjer su [[vanbrodski motor]]i, kod kojih je došlo do gotovo potpune promjene izvedbe, danas je gotovo nemoguće pronaći dvotaktni vanbrodski motor. Dvotaktni motor gubi utrku i na području [[stroj]]eva za [[vrt]] i [[polje]] ([[kosilica|kosilice]], [[motokultivator]]i, motorne prskalica,...), gdje se ulažu znatni napori u smanjenju veličina četverotaktnog motora uz povećanje snage. U [[automobilska industrija|automobilskoj industriji]] dvotaktni motor se više ne upotrebljava (gdje je Wartburg!!), a i u motociklizmu je zamijenjen četverotaktnim. Jedino područje gdje dvotaktni motor dominira je [[brod]]ski pogon, gdje se velika većina brodova pogoni dvotaktnim [[kretnost motora|sporokretnim]] motorima, najvećim motorima današnjice. == Vidi još == * [[četverotaktni motor]] * [[Ottov motor]] * [[Dieselov motor]] * [[motor]] * [[usporedba dvotaktnog i četverotaktnog motora]] [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] 1igk5aegxg0wf4c0au8bibxicd94l3i 0 152352 7597732 4337849 2026-09-11T15:02:58Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597732 wikitext text/x-wiki '''Obujam kompresije''', obujam u cilindru motora u trenutku kada se [[klip stroja|klip]] nalazi u [[GMT (mehanika)|GMT]]. On je umnožak površine provrta cilindra i srednje visine između čela klipa i glave cilindra. Na stranici '''[[promjer cilindra]]''' dana je formula za izračun površine, a iz nje slijedi i formula za volumen kompresije: <math>V_k = h\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je: :Vk – obujam kompresije :h – srednja udaljenost [[glava motora|glave motora]] i čela klipa kada je klip u GMT (teoretska vrijednost) :d – promjer cilindra [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] qj0kkydiri33knplciotr71q1fpkwv0 7597734 7597732 2026-09-11T15:03:36Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597734 wikitext text/x-wiki '''Obujam kompresije''', obujam u cilindru motora u trenutku kada se [[klip stroja|klip]] nalazi u [[GMT (mehanika)|GMT]]. On je umnožak površine provrta cilindra i srednje visine između čela klipa i glave cilindra. Na stranici '''[[promjer cilindra]]''' dana je formula za izračun površine, a iz nje slijedi i formula za volumen kompresije: <math>V_k = h\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je: :Vk – obujam kompresije :h – srednja udaljenost [[glava motora|glave motora]] i čela klipa kada je klip u GMT (teoretska vrijednost) :d – promjer cilindra [[Kategorija:Tehnologija motora]] 20gcp7ukdmrgbf9rwn88jux54vo3prd 0 152354 7597731 5865246 2026-09-11T15:02:48Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597731 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{pravopis}} '''Obujam cilindra''', obujam poviše čela [[klip stroja|klipa]] u [[cilindar motora|cilindru]] kada se klip nalazi u [[DMT (mehanika)|DMT]]. Obujam je cilindra stoga jednak: <math>V_c = V_k + V_s = (h + s)\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je: :Vc – obujam cilindra :Vk – [[obujam kompresije]] :Vs – [[obujam stapaja]] :h – srednja udaljenost između čela klipa i [[glava motora|glave motora]] kada je klip u [[GMT (mehanika)|GMT]] :s – [[stapaj]] :d – promjer cilindra [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] b6cb9bovtqeegp2uqwe7i1gp31hq6al 7597735 7597731 2026-09-11T15:03:36Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597735 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{pravopis}} '''Obujam cilindra''', obujam poviše čela [[klip stroja|klipa]] u [[cilindar motora|cilindru]] kada se klip nalazi u [[DMT (mehanika)|DMT]]. Obujam je cilindra stoga jednak: <math>V_c = V_k + V_s = (h + s)\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je: :Vc – obujam cilindra :Vk – [[obujam kompresije]] :Vs – [[obujam stapaja]] :h – srednja udaljenost između čela klipa i [[glava motora|glave motora]] kada je klip u [[GMT (mehanika)|GMT]] :s – [[stapaj]] :d – promjer cilindra [[Kategorija:Tehnologija motora]] 5ie3m9tle8zttgxpjqfivaimd36d9ff 0 152360 7597733 4337858 2026-09-11T15:03:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597733 wikitext text/x-wiki '''Obujam stapaja''', obujam koji klip istisne na svom putu iz [[DMT (mehanika)|DMT]] u [[GMT (mehanika)|GMT]]. Obujam stapaja jednak je: <math>V_s = s\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je :s - [[stapaj]] :d - promjer cilindra motora Obujam stapaja važan je parametar [[motor]]a iz kojeg se dobiva [[obujam motora]], parametar koji svi proizvođači motora navode prilikom opisa svojih proizvoda. [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] 5zbz8yp6onbm40o16k99ynu1jaz5ew3 7597737 7597733 2026-09-11T15:03:37Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597737 wikitext text/x-wiki '''Obujam stapaja''', obujam koji klip istisne na svom putu iz [[DMT (mehanika)|DMT]] u [[GMT (mehanika)|GMT]]. Obujam stapaja jednak je: <math>V_s = s\times\frac{d^2\times\pi}{4}</math> gdje je :s - [[stapaj]] :d - promjer cilindra motora Obujam stapaja važan je parametar [[motor]]a iz kojeg se dobiva [[obujam motora]], parametar koji svi proizvođači motora navode prilikom opisa svojih proizvoda. [[Kategorija:Tehnologija motora]] 4pt0r1oopaej4n6v8s6f7nwmhjjwqb6 0 153144 7597728 6177307 2026-09-11T15:00:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597728 wikitext text/x-wiki '''Srednja stapna brzina''' (''srednja klipna brzina'') je jedan od osnovnih parametara izvedbe motora. Prilikom rada motora, [[Klip stroja|klip (stap)]] se u cilindru giba pravocrtno, od [[GMT (mehanika)|GMT]] do [[DMT (mehanika)|DMT]] i obratno i pri tome se mijenja [[brzina]] gibanja klipa u [[motor]]u. Brzina gibanja klipa je najveća kada je klip na pola puta između mrtvih točaka, a najmanja kada je klip u mrtvim točkama, tj. tada je jednaka 0. Srednja stapna brzina je prosječna brzina gibanja klipa u cilindru, koja se dobiva računskim putem. Za svaki motor je poznat broj okretaja pri kojem radi, kao i konstrukcijske karakteristike motora, kao što je [[stapaj]]. Kako pri jednom okretaju koljeničaste osovine stap prijeđe put od jedne mrtve točkee do druge i natrag, možemo definirati prijeđeni put klipa u jednom okretaju motora: :<math>h = 2 \times\ s</math> Ako dobivenu vrijednost prijeđenog puta pomnožimo s brojem okretaja dobit ćemo vrijednost koju nazivamo srednja klipna ili srednja stapna brzina. : <math>c_s = h \times\ n</math> Pošto se broj okretaja većinom mjeri u minuti, a tako i izražava, potpuna formula tada izgleda: :<math>C_s = \frac{2 \times\ s \times\ n}{60} = \frac{s \times\ n}{30}</math> gdje su: :<math>c_s</math> u m/s :<math>s</math> u m :<math>n</math> u okretajima u minuti ili <math>min^{-1}</math> Srednja stapna brzina se kod [[motor]]a kreće u granicama od 6,5 - 25 m/s, za parne stapne strojeve je niža i kreće se obično od 3,5 - 4,0 m/s. Prilikom iskazivanja podataka o srednjoj stapnoj brzini iskazujemo podatke o hodu stapa, a taj pojam nazivamo [[hodnost]]. {{izrazi motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] mlztak0nfdr1lu5q87zijikkd0x8mxs 7597740 7597728 2026-09-11T15:03:47Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597740 wikitext text/x-wiki '''Srednja stapna brzina''' (''srednja klipna brzina'') je jedan od osnovnih parametara izvedbe motora. Prilikom rada motora, [[Klip stroja|klip (stap)]] se u cilindru giba pravocrtno, od [[GMT (mehanika)|GMT]] do [[DMT (mehanika)|DMT]] i obratno i pri tome se mijenja [[brzina]] gibanja klipa u [[motor]]u. Brzina gibanja klipa je najveća kada je klip na pola puta između mrtvih točaka, a najmanja kada je klip u mrtvim točkama, tj. tada je jednaka 0. Srednja stapna brzina je prosječna brzina gibanja klipa u cilindru, koja se dobiva računskim putem. Za svaki motor je poznat broj okretaja pri kojem radi, kao i konstrukcijske karakteristike motora, kao što je [[stapaj]]. Kako pri jednom okretaju koljeničaste osovine stap prijeđe put od jedne mrtve točkee do druge i natrag, možemo definirati prijeđeni put klipa u jednom okretaju motora: :<math>h = 2 \times\ s</math> Ako dobivenu vrijednost prijeđenog puta pomnožimo s brojem okretaja dobit ćemo vrijednost koju nazivamo srednja klipna ili srednja stapna brzina. : <math>c_s = h \times\ n</math> Pošto se broj okretaja većinom mjeri u minuti, a tako i izražava, potpuna formula tada izgleda: :<math>C_s = \frac{2 \times\ s \times\ n}{60} = \frac{s \times\ n}{30}</math> gdje su: :<math>c_s</math> u m/s :<math>s</math> u m :<math>n</math> u okretajima u minuti ili <math>min^{-1}</math> Srednja stapna brzina se kod [[motor]]a kreće u granicama od 6,5 - 25 m/s, za parne stapne strojeve je niža i kreće se obično od 3,5 - 4,0 m/s. Prilikom iskazivanja podataka o srednjoj stapnoj brzini iskazujemo podatke o hodu stapa, a taj pojam nazivamo [[hodnost]]. {{izrazi motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] piuns5dduv423cixhtlvqjs36iq824d 0 156027 7597729 1338596 2026-09-11T15:00:28Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597729 wikitext text/x-wiki Radnost [[stroj]]a je pojam koji govori na koliko strana [[klip stroja|klipa]] se odvija proces. Po tom principu ih dijelimo na: : jednoradne strojeve : dvoradne strojeve. Jednoradni strojevi, kakva je većina današnjih strojeva i motora su strojevi kod kojih se radni proces odvija samo s jedne strane klipa. Neke izvedbe koje teže većoj snazi stroja za isti [[volumen cilindra]] imaju razvijen dvoradni sustav, tako da se radni proces odvija s obje strane klipa. Takve izvedbe se nazivaju dvoradni strojevi. Najbolji primjer dvoradnih strojeva je bila većina [[parni stapni stroj|parnih stapnih strojeva]], kod kojih je para ulazila na obje strane klipa, tako da je svako gibanje klipa u cilindru za jednu stranu bila ekspanzija. Detaljniji opis jednoradnog i dvoradnog principa je pružen na primjeru [[stapna sisaljka|stapnih sisaljki]], strojeva koje danas često susrećemo u obje izvedbe. {{izrazi motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] q0dwktfpndvycyqv3jpo4wv3k1wxaxc 7597739 7597729 2026-09-11T15:03:47Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Stapni i klipni strojevi]] u [[Category:Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7597739 wikitext text/x-wiki Radnost [[stroj]]a je pojam koji govori na koliko strana [[klip stroja|klipa]] se odvija proces. Po tom principu ih dijelimo na: : jednoradne strojeve : dvoradne strojeve. Jednoradni strojevi, kakva je većina današnjih strojeva i motora su strojevi kod kojih se radni proces odvija samo s jedne strane klipa. Neke izvedbe koje teže većoj snazi stroja za isti [[volumen cilindra]] imaju razvijen dvoradni sustav, tako da se radni proces odvija s obje strane klipa. Takve izvedbe se nazivaju dvoradni strojevi. Najbolji primjer dvoradnih strojeva je bila većina [[parni stapni stroj|parnih stapnih strojeva]], kod kojih je para ulazila na obje strane klipa, tako da je svako gibanje klipa u cilindru za jednu stranu bila ekspanzija. Detaljniji opis jednoradnog i dvoradnog principa je pružen na primjeru [[stapna sisaljka|stapnih sisaljki]], strojeva koje danas često susrećemo u obje izvedbe. {{izrazi motora}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] eswn1ky95k48fa828ct5af0ogfgm2y7 1 160298 7597930 3575393 2026-09-12T08:13:36Z Emirkuc 226015 /* Dodan prijedlog za odjeljak Genetika: R1a loza Kuč iz Ljeskove, metodološke napomene o Y-DNK i etnografiji */ novi odlomak 7597930 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Momir Bulatović je iz Rovaca. Tamo su Bulatovići jedno od najvećih baratstava. Za porebe svoje pol. kampanje on je tvrdio da je otprilike iz svakog plemena crnogorskog pomalo. --[[Suradnik:Markus cg1|Markus cg1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Markus cg1|razgovor]])</small> 02:19, 22. srpanj 2008. (CEST) == Dodan prijedlog za odjeljak Genetika: R1a loza Kuč iz Ljeskove, metodološke napomene o Y-DNK i etnografiji == == Prijedlog za dopunu članka: R1a loza Kuč iz Ljeskove i metodološke napomene == Pozdrav svima. Pišem kao potomak obitelji Kuč iz Ljeskove kod Tutina, čija obiteljska tradicija vodi porijeklo iz Meduna i šireg područja Kuča. Ne predlažem zamjenu postojeće, akademski citirane literature niti negiranje albanskog, slavenskog, katoličkog, pravoslavnog ili muslimanskog sloja u povijesti Kuča. Predlažem da članak jasnije odrazi već dokumentiranu činjenicu da Kuči nisu bili jedinstvena genealoška ni genetska cjelina te da se uz većinski E-V13 obrazac evidentira i manjinska R1a loza Kuč iz Ljeskove. === Sažetak prijedloga === Predlažem da se u odjeljak "Genetika" doda kraći, neutralno formuliran odlomak o testiranoj obitelji Kuč iz Ljeskove, uz jasno označavanje granice između javno provjerljivih podataka i obiteljske interpretacije. Javno provjerljivi dio prijedloga je sljedeći: * U zapisima Bošnjačkog DNK projekta postoji unos za prezime '''Kuč''', s izvornom lokacijom '''Kuči/Medun, Crna Gora''' i trenutnom lokacijom '''Tutin/Ljeskova/Sandžak''', koji pripada Y-DNK haplogrupi '''R1a''' (R1a-M198), a ne dominantnoj E-V13/E-BY165837 lozi među mnogim drugim testiranim potomcima Kuča. * To je relevantno zato što se i u postojećoj etnografskoj literaturi Stari Kuči opisuju kao skup više bratstava, odnosno kao povijesni sloj nastao spajanjem različitih rodova, a ne kao potomstvo jedne jedine očinske linije. * Sam nalaz R1a ne dokazuje nacionalnu, etničku ili "čistu" slavensku pripadnost. Y-DNK prati samo jednu mušku liniju, dok autosomalna DNK i povijesno srodstvo odražavaju mnogo širu mješavinu predaka. Obiteljska interpretacija, koju ne predlažem da se u članak unosi kao utvrđena činjenica, jest da ova R1a loza može predstavljati stariji medunski sloj, genetski različit od kasnije dominantne E-V13 grane. Ona se temelji na obiteljskom rodoslovu, Y-DNK podudaranju s paternalnim rođakom, genetskoj vezi s lozom Živaljević procijenjenoj na približno 500–600 godina te na povijesnom kontekstu ranih muslimanskih obitelji zabilježenih oko Meduna u osmanskim defterima. To je radna hipoteza, ne zaključena akademska teza. === Zašto bi ovo trebalo biti spomenuto === Trenutna verzija članka opravdano navodi dominantnu E-V13 komponentu i albansko-slavenski kontaktni kontekst. Međutim, ako se članak zasniva i na genetskim podacima, metodološki je korisno navesti da među testiranim potomcima postoje i očinske loze izvan E-V13. Time se ne osporava većinski obrazac niti porijeklo drugih bratstava. Naprotiv, to sprječava da se genetska većina jedne grane automatski prenese na sve povijesne i suvremene obitelji koje nose kučki identitet. Y-DNK rezultat jedne obitelji ne može dokazati porijeklo cijelog plemena. Ali može dokazati da ta konkretna paternalna linija nije dio iste neposredne muške loze kao E-V13 grane. To je ograničen, ali relevantan podatak, naročito u slučaju Starih Kuča, koje izvori opisuju kao višerodovsku zajednicu. === Etimologija i porijeklo === Ne predlažem da se briše ili potiskuje akademski podržana albanska etimologija imena Kuči/Kuçıı. Ona treba ostati jasno predstavljena kao najzastupljenije tumačenje u suvremenoj literaturi. Međutim, korisno je zadržati i stav da etimologija ostaje sporna te da postoje prijedlozi povezani sa slavenskim toponimima, Kučevom, poljskim Kucz/Kuczóııı i drugim oblicima. Prisustvo sličnog korijena u slavenskoj toponimiji ne pobija albanski sloj u formiranju Kuča, ali upozorava protiv tvrdnje da je samo ime konačno i isključivo riješeno. Slično tome, činjenica da su mnogi preci sandžačkih Kuča govorili albanski ne mora sama po sebi riješiti pitanje njihovog starijeg očinskog porijekla. Sandžak je dugo bio kontaktna i migracijska zona između Bosne, Albanije, Kosova, Srbije i Crne Gore. Jezik, vjera, administrativna pripadnost i identitet mijenjali su se kroz stoljeća, dok Y-DNK opisuje samo jednu usku mušku liniju. === Marko Miljanov i usmena predanja === Djelo Marka Miljanova ima veliku vrijednost kao zapis kučkih usmenih predanja, folklora i političke kulture 19. stoljeća. Ipak, za konkretne tvrdnje o srednjovjekovnom očinskom porijeklu pojedinih bratstava ne bi trebalo biti jedini odlučujući izvor. Njegove genealogije treba čitati zajedno s defterima, ranijim administrativnim zapisima, kritičkom historiografijom i, gdje je primjenjivo, genetskim podacima. To posebno vrijedi za predanja koja povezuju više različitih bratstava s jednim srednjovjekovnim pretkom. === Predloženi neutralni tekst za članak === <blockquote> Uz dominantnu haplogrupu E-V13/E-BY165837 među dijelom testiranih potomaka Kuča, dobrovoljni DNK projekti bilježe i manjinske očinske loze. Jedan prijavljeni rezultat za obitelj Kuč, porijeklom iz područja Kuči/Medun i danas vezanu za Ljeskovu kod Tutina u Sandžaku, pripada haplogrupi R1a-M198. Ovaj pojedinačni rezultat ne omogućuje zaključke o porijeklu cijelog plemena, ali je u skladu s etnografskim opisima Starih Kuča kao zajednice sastavljene od više bratstava različitog porijekla. Potrebni su dodatni javno dostupni i nezavisno provjerljivi rezultati kako bi se utvrdio širi povijesni značaj ove loze. </blockquote> === Izvori i provjerljivost === Spreman sam dostaviti javno dostupnu poveznicu ili snimak arhivskog unosa Bošnjačkog DNK projekta za R1a rezultat, kao i anonimizirani dokaz podudaranja testova paternalnih rođaka, ako urednici smatraju da je to potrebno. Razumijem da privatni FamilyTreeDNA/YFull rezultati i obiteljsko predanje sami po sebi ne ispunjavaju standarde Wikipedije za utvrđivanje povijesnih činjenica. Zato predlažem da se u sam članak, ako postoji suglasnost, unese samo sažeta i strogo neutralna formulacija o javno evidentiranom R1a rezultatu, dok detaljnije obiteljske hipoteze ostanu predmet daljnjeg istraživanja i razgovora. [[Suradnik:Emirkuc|Emirkuc]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Emirkuc|razgovor]])</small> 10:13, 12. rujna 2026. (CEST) [[Suradnik:Emirkuc|Emirkuc]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Emirkuc|razgovor]])</small> 10:13, 12. rujna 2026. (CEST) fvw7neyh34b8ou3ivzbs1elfcan0kme 0 166604 7597849 7587075 2026-09-11T20:38:02Z Korisnik85337 339499 Dodani povijesni podatci. 7597849 wikitext text/x-wiki {{Naselje u CG |ime = Strp |regija = [[Boka kotorska]] |općina = [[Kotor]] |mikroregija = [[Risanski zaljev]] |najgrad = [[Kotor]], [[Risan]] |površina = |nadvisina = 0 |z. širina = 42.505 |z. dužina = 18.670 |brojstan = 45 |gustoća = |domaćinstva = 15 |pošta = 85337 |pozbroj = + 382 82 |autooznaka = KO |slika = |slika_opis = }} '''Strp''' je malo naselje u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], u općini [[Kotor]]. Udaljeno je oko tri kilometra od [[Risan|Risna]]. Ime naselja najvjerojatnije je [[Dalmatski jezik|dalmatskog]] podrijetla i potječe od riječi ''stĭrpe'' 'deblo, stabljika'. Pučka etimologija naziv naselja povezuje s time što su mjesne kuće »strpane« (zbijene) jedna do druge ili po tome što su »strpane« pod brdo.<ref>{{Citiranje weba|title=Pogled u toponimiju Risanskoga zaljeva / Domagoj Vidović, Branimir Bilafer|url=https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=2626309|access-date=2025-10-12|website=dizbi.hazu.hr|language=hr|doi=10.21857/yrvgqtwne9}}</ref> == Povijest == U Strpu je otkriven podvodni [[arheologija|arheološki]] lokalitet s nalazima koje možemo situirati u razdoblje od [[4. stoljeće|4.]] do [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. Osamostaljivanjem Perasta od Kotora 1585. Strp je uključen u općinu Perast.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bilafer|first=Branimir|date=2023-12-20|title=Povijesni pregled kužnih zaraza u Boki kotorskoj u doba druge pandemije kuge (1348. - 1772.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/457621|journal=Pro tempore|language=hr|issue=18|pages=43–73|issn=1334-8302}}</ref> U Strpu se nalazio [[Novi vijek|novovjekovni]] kamenolom čije se kamenje koristilo za izgradnju bokokotorskih palača.<ref>{{Citiranje knjige|last=Milošević|first=Miloš|title=Boka Kotorska, Bar i Ulcinj : od kraja XV do kraja XVIII vijeka|publisher=CID|year=2008.|isbn=978-86-495-0375-5|location=Podgorica|pages=302}}</ref> Na velikoj skupini bokeljskih [[Stranka prava (Dalmacija)|pravaša]] u [[Muo|Mulu]] 15. rujna 1907. ustrojen je mjesni odbor za kotar Strp-Lipci, a predstavljao ga je odbornik Vido Bilafer.<ref>{{Citiranje weba|title=ZDUR - Digitalni repozitorij Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica|url=https://zdur.dkd.hr/?pr=transcript&id=28146&hash=GRv2U9bzOG|access-date=2025-10-13|website=zdur.dkd.hr|language=hr}}</ref> Strpački iseljenici Petar Bilafer, Mate Bilafer i Jure Bilafer bili su među američkim Hrvatima koji su 1908. novčano pomogli [[Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru|Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Razne primorske viesti|url=https://ino.unipu.hr/data/nasa_sloga/1908/6.pdf|journal=Naša sloga|location=Pula|publication-date=6. veljače 1908.|issue=6|pages=3}}</ref> Nekoliko je strpačkih Hrvata poginulo u [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|narodnooslobodilačkoj borbi]].<ref>{{Citiranje weba|title=Жртве рата 1941–1945|url=https://www.muzejgenocida.rs/images/ZrtvePub/Crg.pdf|url-status=dead|access-date=13. listopada 2025.|archive-date=15. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260115193156/http://www.muzejgenocida.rs/images/ZrtvePub/Crg.pdf}}</ref> == Stanovništvo == === Nacionalni sastav po popisu 2003. === * Ostali – 16 * [[Crnogorci]] – 13 * [[Hrvati]] – 13 * [[Srbi]] – 2 * neopredijeljeni – 1 == Poznate osobe == * [[Bogdan Bilafer]], hrvatski pomorski kapetan, odlikovan od austrijskog cara * [[Gracija Bilafer]], hrvatski pomorski gospodarstvenik * [[Josip Bilafer]],<ref>{{Citiranje weba|title=BILAFER, Josip - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/bilafer-josip|access-date=2025-10-12|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> istaknuti hrvatski iseljenik == Uprava == == Gospodarstvo == == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Naselja u Općini Kotor}} [[Kategorija:Naselja u Boki kotorskoj]] [[Kategorija:Kotor]] nze65704u9v4prhxrtyajsvy0xf0qj0 0 169695 7597730 1454252 2026-09-11T15:00:50Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597730 wikitext text/x-wiki '''Hodnost motora''' je parametar kojim se iskazuje vrijednost [[srednja stapna brzina|srednje stapne brzine]]. Po tom kriteriju razlikujemo: *sporohodne strojeve (srednja stapna brzina je do 6 m/s) *srednjehodne strojeve (srednja stapna brzina je od 6 m/s do 12 m/s) *brzohodne strojeve (srednja stapna brzina je preko 12 m/s) U upotrebi se vrlo često mijenja izraz hodnosti i kretnosti, koji su u stvarnosti vrlo različiti. {{izrazi motora}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] 5bs0i4zqhk14enm6hobsdp6vcwaty3s 0 181653 7597684 6914862 2026-09-11T12:30:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rodovi Neoaves|Rodovi Neoaves]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Neoaves|Neoaves]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597684 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Hoacin | slika = Opisthocomus hoazin.jpg | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | infraclassis = [[Neognathae]] | ordo = [[Opisthocomiformes]] | familia = [[Opisthocomidae]] | genus = '''''Opisthocomus''''' | genus_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | species = '''''O. hoazin''''' | dvoimeno = ''Opisthocomus hoazin'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Statius Muller|Muller]], [[1776.]]) }} '''Hoacin''', '''ciganska kukmača''' ili '''smrdljivi gnjetao''', latinski ''Opisthocomus hoazin'', južnoamerička je ptica porodice [[Opisthocomidae]], reda [[Opisthocomiformes]], ranije svrstavana u red [[kukavica]]. Ime hoacin dolazi od [[nahuatlan]]skog hoactzin. Prvi put je hoacina [[1776.]] godine opisao njemački zoolog [[Statius Müller]]. == Opis == Hoacin doseže dužinu od 65 centimetara. Kako su njegovi srodnički odnosi s drugim pticama potpuno nerazjašnjeni, ova se vrsta najčešće svrstava u zaseban [[red (taksonomija)|red]] sa samo jednom [[porodica (taksonomija)|porodicom]] i tom jednom vrstom ([[monotipičnost|monotipična vrsta]]). Takav status vrsta ima radi nekih osobitosti po kojima se razlikuje od svih drugih ptica: [[probavni sustav kralježnjaka|probavni sustav]] mu je sličan sustavu [[preživači|preživača]], a mlade ptice imaju na završetcima [[krilo|palca i kažiprsta]] [[kandža|kandžice]]. === Prehrana, razmnožavanje i rasprostranjenost === Hrani se većinom lišćem biljke [[Araceae]] (a ostatak prehrane čini mu voće i cvijeće), zbog čega mu meso ima veoma neugodan zadah, pa su ga prozvali i smrdljivi gnjetao. Jedna studija u [[Venezuela|Venezueli]] pokazala je da se prehrana hoacina sastoji od 82% lišća Araceae, 10% cvijeća i 8% voća.<ref>Thomas, BT (1996), "Family Opisthocomidae (Hoatzins)", in Josep, del Hoyo; Andrew, Jordi; Sargatal, Christie, Handbook of the Birds of the World. Volume 3, Hoatzins to Auks, Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN|84-87334-20-2}}</ref> Hoacini se razmnožavaju u kišnoj sezoni, a gnijezde se u maloj koloni. U gnijezdo koje se nalazi na stablu ženka polaže dva ili tri jaja. Živi u područjima [[Amazonas]]a i rijeke [[Orinoco]]. Stanište ove vrste su nizinske [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] do najviše 500 m/Nm. == Galerija == <gallery> Datoteka:Rurrenabaque Bolivia - The Amazon.jpg|Hoacin u letu Datoteka:Episthocomus hoazin 2.jpg|Hoacin na stablu </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.arthurgrosset.com/sabirds/hoatzin.html Hoatzin (Opisthocomus hoazin)] [[Kategorija:Neoaves]] gmrrvqa6z7604n3evbfpc540ffoh67s 7597686 7597684 2026-09-11T12:30:27Z Argo Navis 852 /* Galerija */ 7597686 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Hoacin | slika = Opisthocomus hoazin.jpg | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | infraclassis = [[Neognathae]] | ordo = [[Opisthocomiformes]] | familia = [[Opisthocomidae]] | genus = '''''Opisthocomus''''' | genus_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | species = '''''O. hoazin''''' | dvoimeno = ''Opisthocomus hoazin'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Statius Muller|Muller]], [[1776.]]) }} '''Hoacin''', '''ciganska kukmača''' ili '''smrdljivi gnjetao''', latinski ''Opisthocomus hoazin'', južnoamerička je ptica porodice [[Opisthocomidae]], reda [[Opisthocomiformes]], ranije svrstavana u red [[kukavica]]. Ime hoacin dolazi od [[nahuatlan]]skog hoactzin. Prvi put je hoacina [[1776.]] godine opisao njemački zoolog [[Statius Müller]]. == Opis == Hoacin doseže dužinu od 65 centimetara. Kako su njegovi srodnički odnosi s drugim pticama potpuno nerazjašnjeni, ova se vrsta najčešće svrstava u zaseban [[red (taksonomija)|red]] sa samo jednom [[porodica (taksonomija)|porodicom]] i tom jednom vrstom ([[monotipičnost|monotipična vrsta]]). Takav status vrsta ima radi nekih osobitosti po kojima se razlikuje od svih drugih ptica: [[probavni sustav kralježnjaka|probavni sustav]] mu je sličan sustavu [[preživači|preživača]], a mlade ptice imaju na završetcima [[krilo|palca i kažiprsta]] [[kandža|kandžice]]. === Prehrana, razmnožavanje i rasprostranjenost === Hrani se većinom lišćem biljke [[Araceae]] (a ostatak prehrane čini mu voće i cvijeće), zbog čega mu meso ima veoma neugodan zadah, pa su ga prozvali i smrdljivi gnjetao. Jedna studija u [[Venezuela|Venezueli]] pokazala je da se prehrana hoacina sastoji od 82% lišća Araceae, 10% cvijeća i 8% voća.<ref>Thomas, BT (1996), "Family Opisthocomidae (Hoatzins)", in Josep, del Hoyo; Andrew, Jordi; Sargatal, Christie, Handbook of the Birds of the World. Volume 3, Hoatzins to Auks, Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN|84-87334-20-2}}</ref> Hoacini se razmnožavaju u kišnoj sezoni, a gnijezde se u maloj koloni. U gnijezdo koje se nalazi na stablu ženka polaže dva ili tri jaja. Živi u područjima [[Amazonas]]a i rijeke [[Orinoco]]. Stanište ove vrste su nizinske [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] do najviše 500 m/Nm. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Rurrenabaque Bolivia - The Amazon.jpg|Hoacin u letu Datoteka:Episthocomus hoazin 2.jpg|Hoacin na stablu </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.arthurgrosset.com/sabirds/hoatzin.html Hoatzin (Opisthocomus hoazin)] [[Kategorija:Neoaves]] 7zeuzjlkmds2a93h6a6ncdzr9bubixy 0 181887 7597682 1576589 2026-09-11T12:29:58Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Neoaves|Rodovi Neoaves]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597682 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hoacin]] [[Kategorija:Rodovi Neoaves]] nv5e7ubfhldw5h6bpaodxowyy0fguwa 0 182766 7597782 7591408 2026-09-11T16:27:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597782 wikitext text/x-wiki {{Album |ime_albuma = How You Remind Me |ime_glazbenika = [[Nickelback]] |vrsta = singl |slika = |žanr = [[Post-grunge]]<br>[[Alterativni rock]] |datum = {{Z|SAD}} [[11. rujna]] [[2001.]]<br>{{Z|UK}} [[25. ožujka]] [[2002.]] |snimanje = |trajanje = 3:43 |izdavač = [[Roadrunner Records|Roadrunner]] |producent = [[Chad Kroeger]]<br>[[Nickelback]] |recenzija = |album_prije = [[Worthy to Say]] |godina0 = 2000. |godina = 2001. |album_poslije = [[Too Bad]] |godina2 = 2002. }} "'''How You Remind Me'''" je prvi singl na albumu rock sastava [[Nickelback]] iz [[2001.]], zvanom ''[[Silver Side Up]]''. "Zlatni Mix" je napravljen za kasnija izdanja singla s težim gitarama koje su izbačene iz pratnje. Ovaj singl je zadnji rock singl koji je bio broj 1 na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] do pjesme "[[Makes Me Wonder]]" sastava [[Maroon 5]] šest godina kasnije. ==Kritike== Sastav je kritiziran jer su u pjesmi koristili sličnu melodiju kao u kasnijoj pjesmi [[Someday (Nickelback pjesma)|Someday]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.thewebshite.net/nickelback.htm |title=The Webshite :: Nickelback<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827191721/http://thewebshite.net/nickelback.htm |archive-date=27. kolovoza 2008. |access-date=30. prosinca 2008.}}</ref> Pjesma ima i isti "yeah, yeah" dio kao i pjesma "[[Miserable (pjesma)|Miserable]]" sastava [[Lit (bend)|Lit]]. Lit je znao kombinirati dvije pjesme uživo na koncertima. ==Ljestvice i nagrade== Single je pušten te godine, i dosegao je vrh [[Billboard Vrućih 100]] ljestvice singlova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] u 4 tjedna, posljednji rock sastav koji je to uspio prije šestogodišnje stanke, do pjesme[[Makes Me Wonder]] benda [[Maroon 5]] [[Makes Me Wonder]], a 13 tjedana bio je na vrhu i [[Mainstream Rock Tracks|Mainstream]] i [[Modern Rock Tracks|Modern Rock]] ljestvica. Izvan SAD-a, pjesma je postala svjetski hit, bila je broj četiri na [[UK Singles Chart]], i broj jedan na [[Irish Singles Chart]]. Zbog visoke prodaje ''[[Billboard magazin|Billboard]]'' magazin izabrao ga je za najbolji singl 2002. U UK, iako nije bio prvi na ljestvicama, "How You Remind Me" je ostao među prvih 20 3 mjeseca. Druga dva singla s albuma ''[[Silver Side Up]]'', ("[[Too Bad]]", "[[Never Again (Nickelback pjesma)|Never Again]]"), bili su manji hitovi. Ovo pokazuje kako je uspješan bio singl "How You Remind Me", kada se ''Silver Side Up'' prodao u SAD-u u 6 milijuna kopija, kao i 10 milijuna kopija diljem svijeta, najvećim dijelom zahvaljujući "How You Remind Me". Pjesma je dobila 4 nominacije za nagradu Grammy, 4 Billboard nagrade, 4 Juno nagrade i mnogobrojne radio nagrade. "How You Remind Me" je bila #1 Najizvođenija Pjesma 2002. u Sjedinjenim Državama, u svim formatima, prema ''Billboard'' Monitor. "How You Remind Me" je bila #1 pjesma na ''Billboard'''s 2002 Vrućih 100 Na Kraju Godine Singlova Ljestvici, Vrućih 100 Airplay Track ljestvici i Vrućih Top 40 Track ljestvici. VH1 je ocijenio pjesmu kao 16. "Balada Najveće Moći (Greatest Power Ballad)".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vh1.com/shows/dyn/the_greatest/66390/episode_countdown.jhtml |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081219112910/http://www.vh1.com/shows/dyn/the_greatest/66390/episode_countdown.jhtml |archive-date=19. prosinca 2008. |access-date=30. prosinca 2008.}}</ref> Pjesma je dobila #36 na ''Billboard's Top 100 Svih Vremena.''[https://web.archive.org/web/20120531072757/http://www.billboard.com/bbcom/specials/hot100/charts/top100-titles-40.shtml] ==Glazbeni spot== Uspješni spot za "How You Remind Me" je prikazao Nickelback kako svira na maloj zabavi, a fokus je na ženskoj pripadnici publike. Chad Kroeger je priznao da u početku nije htio malu zabavu, nego veliki koncert; ali ga je ipak zadovoljio završni prikaz videa. U spotu, [[Chad Kroeger]] glumi čovjeka kojega je cura (glumi model [[Annie Henley]]) ostavila, a još uvijek ga progoni sjećanje. Još je voli i vidi je svugdje gdje ide. Svuda gdje zamišlja njen dodir, osjeti toplo sjećanje, što se vidi promjenom osvijetljenja u videu. Kako video napreduje, počinje je preboljevati. Na kraju se ona pojavi i moli ga za oprost. On je to cijelo vrijeme želio, ali shvaća da to zapravo nije ono što želi, pa je odbije, a ona je ostavljena slomljenog srca i progonjena uspomenama, kao što je on bio na početku spota. ==Popis pjesama== ; CD singl # "How You Remind Me" # "How You Remind Me" (akustična) ; CD maxi # "How You Remind Me" (zlatni mix) — 3:43 # "How You Remind Me" (albumska verzija) — 3:43 # "How You Remind Me" (akustična verzija) — 3:28 ==Certifikacije== {| class="wikitable sortable" ! bgcolor="#ebf5ff"|Država ! bgcolor="#ebf5ff"|Certifikacija ! bgcolor="#ebf5ff"|Datum ! bgcolor="#ebf5ff"|Certificirano prodaja |- |Australija<ref>Australian certifications [http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2001.htm aria.com] (Retrieved [[August 1]], [[2008.]])</ref> |align="center"|2 x Platinum |align="center"|2001. |align="center"|140,000 |- |Austrija<ref>Austrian certifications [http://www.ifpi.at/?section=goldplatin ifpi.at] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |date=16. prosinca 2008. }} (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|27. rujna 2002. |align="center"|15,000 |- |Belgija<ref>Belgian certifications [http://www.ultratop.be/nl/weekchart.asp?year=2002&date=20020223&cat=s Ultratop.be] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|23. veljače 2002. |align="center"|20,000 |- |Francuska<ref>French certifications [http://www.disqueenfrance.com/certifications/single.asp?suite=4&forme_certif=6&annee=20 Disqueenfrance.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113200212/http://www.disqueenfrance.com/certifications/single.asp?suite=4&forme_certif=6&annee=20 |date=13. siječnja 2009. }} (Retrieved [[August 1]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Srebrna |align="center"|15. siječnja 2003. |align="center"|125,000 |- |Njemačka<ref>German certifications [http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=1&strSuche=How+You+Remind+Me musikindustrie.de] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|2002. |align="center"|150,000 |- |Švicarska<ref>Swiss certifications [http://swisscharts.com/awards.asp?year=2002 Swisscharts.com] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|2002. |align="center"|15,000 |- |UK<ref>UK certifications [http://www.bpi.co.uk/ Bpi.co.uk] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|24. svibnja 2002. |align="center"|400,000 |- |SAD<ref>U.S. certifications [http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH riaa.com] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|Zlatna |align="center"|18. studenog 2005. |align="center"|500,000 |- |} ==Ljestvice== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable sortable" |- bgcolor="#ebf5ff" !align="left"|Ljestvice (2002.) !align="left"|Najviše mjesto<br>na ljestvici |- |align="left"|U.S. ''Billboard'' Hot 100<ref name="Billboard">Billboard [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:w9fixq9kldae~T51 allmusic.com] (Retrieved [[April 10]], [[2008.]])</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|U.S. ''Billboard'' Hot Adult Top 40<ref name="Billboard"/> |align="center"|2 |- |align="left"|U.S. ''Billboard'' Hot Mainstream Rock Tracks<ref name="Billboard"/> |align="center"|1 |- |align="left"|U.S. ''Billboard'' Hot Modern Rock Tracks<ref name="Billboard"/> |align="center"|1 |- |align="left|U.S. ARC Weekly Top 40 |align="center"|1 |- |align="left"|Australian ARIA Singles Chart<ref name="Lescharts">"How You Reming Me", in various singles charts [http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Nickelback&titel=How+You+Remind+Me&cat=s Lescharts.com] (Retrieved [[April 10]], [[2008.]])</ref> |align="center"|2 |- |align="left"|Austrian Top 75 Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|1 |- |align="left"|Belgian (Flanders) Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|2 |- |align="left"|Belgian (Wallonia) Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|4 |- |align="left"|Canadian Airplay Chart |align="center"|1 |- |align="left"|Danish Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|1 |- |align="left"|Dutch Top 40<ref name="Lescharts"/> |align="center"|17 |- |align="left"|Finnish Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|18 |- |align="left"|French SNEP Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|11 |- |align="left"|German Singles Chart<ref>German Singles Chart [http://www.charts-surfer.de/musiksearch.php Charts-surfer.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070702104440/http://www.charts-surfer.de/musiksearch.php |date=2. srpnja 2007. }} (Retrieved [[April 10]], [[2008.]])</ref> |align="center"|3 |- |align="left"|Irish Singles Chart<ref>Irish Single Chart [http://www.irishcharts.ie/search/placement Irishcharts.ie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement |date=7. studenoga 2015. }} (Retrieved [[April 10]], [[2008.]])</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|Italian Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|14 |- |align="left"|New Zealand RIANZ Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|4 |- |align="left"|Norwegian Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|4 |- |align="left"|Swedish Top 60<ref name="Lescharts"/> |align="center"|4 |- |align="left"|Swiss Singles Chart<ref name="Lescharts"/> |align="center"|3 |- |align="left"|UK Singles Chart<ref>UK Singles Chart [https://web.archive.org/web/20080202155832/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=29740 Chartstats.com] (Retrieved [[April 10]], [[2008.]])</ref> |align="center"|4 |- |} {{col-2}} {| class="wikitable sortable" !align="left"|Ljestvice kraja godine (2002.) !align="center"|Mjesto |- |align="left"|Australian Singles Chart<ref>2002 Australian Singles Chart [http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-singles-2002.htm aria.com] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|48 |- |align="left"|Austrian Singles Chart<ref>2002 Austrian Singles Chart [http://www.austriancharts.at/2002_single.asp Austriancharts.at] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|6 |- |align="left"|Belgian (Flanders) Singles Chart<ref>2002 Belgian (Flanders) Singles Chart [http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2002 Ultratop.be] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|17 |- |align="left"|Belgian (Wallonia) Singles Chart<ref>2002 Belgian (Wallonia) Singles Chart [http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2002 Ultratop.be] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|56 |- |align="left"|French Singles Chart<ref>2002 French Singles Chart [http://www.ifop.com/europe/sondages/DISCANNU/single02.STM Ifop.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614155059/http://www.ifop.com/europe/sondages/DISCANNU/single02.STM |date=14. lipnja 2006. }} (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|98 |- |align="left"|Irish Singles Chart<ref>2002 Irish Singles Chart [http://www.irma.ie/best2002.htm Irma.ie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129031751/http://www.irma.ie/best2002.htm |date=29. siječnja 2013. }} (Retrieved December 11, 2008)</ref> |align="center"|8 |- |align="left"|Swiss Singles Chart<ref>2002 Swiss Singles Chart [http://hitparade.ch/year.asp?key=2002 Hitparade.ch] (Retrieved [[August 8]], [[2008.]])</ref> |align="center"|13 |- |} {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Nickelback}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Kanadske skladbe]] h8bb6u98zbzukcz8di0suhbgrihdxz1 0 185783 7597702 7587216 2026-09-11T13:33:53Z Tulkas Astaldo 38717 nekoliko sitnica 7597702 wikitext text/x-wiki '''Vicko Lovrin''' († [[Dubrovnik]], [[1517.]] ili [[1518.]]) – [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]] Sin je slavnoga dubrovačkoga slikara [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], prezime je dobio po imenu oca. I njegov stariji brat Marin Lovrin bio je slikar. Školovao se u slikarskim radionicama u [[Italija|Italiji]], učio je od [[Mletačka Republika|Mlečanina]] Bartolomea Vivarinija i drugih. Vratio se u Dubrovnik [[1497.]] godine i s bratom Marinom otvorio je zajedničku radionicu za slikarstvo i rezbarenje [[drvo|drveta]]. Godine [[1506.]], Vicko se odvojio i počeo raditi samostalno. Naslikao je [[1508.]] godine oltarnu sliku u kapelici sv. Bartola u ženskom [[samostan]]u sv. Marka u Dubrovniku. Godinu kasnije, naslikao je [[poliptih]] za oltar crkve sv. Mihajla u franjevačkoj crkvi u [[Cavtat]]u po narudžbi Dubrovčanina [[Dominik Pucić|Dominika Pucića]].<ref>{{citiranje weba |url=https://blog.migk.hr/2021/04/12/vicko-lovrin-i-poliptih-sv-mihovila/ |title=Vicko Lovrin i poliptih sv. Mihovila |publisher=Muzeji i galerije Konavala |author= |date=12. travnja 2021. |access-date=25. kolovoza 2026.}}</ref> Taj njegov rad jedini je sačuvan, ali govori o velikom slikarskom umijeću. Umro je [[1517.]] ili [[1518.]] godine. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006. {{GLAVNIRASPORED:Lovrin, Vicko}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] 91sk53hqw8s5cao6z19gm2t1no118iv 0 189632 7597942 7542838 2026-09-12T09:11:05Z ZOOMBII 214692 /* Emisije */ izmjena glavne urednice 7597942 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = HRT – HTV 1 | logo = HRT1-logo.png | width = 150px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Pokriveno područje = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] <br/> {{Z|EU}} [[Europa]] (satelit) | Zemlja = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | Sjedište = [[Zagreb]] | Jezik = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] | Vlasnik = [[Vlada Republike Hrvatske]] | Ključne osobe = | Razina = Nacionalna | Početak emitiranja = [[15. svibnja]] [[1956.]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = Radiotelevizija Zagreb, TV Zagreb | Slogan = | Razlučivost = 1080p | Website = [http://www.hrt.hr/ hrt.hr] }} '''Prvi program Hrvatske televizije''' ('''HRT – HTV 1''')<ref>{{Citiranje weba|title=O HRT-u|url=https://o-nama.hrt.hr/hrt/o-hrt-u-774|access-date=2022-08-06|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> [[televizija|televizijski]] je program [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Program== <!-- /ODLOMAK O PROGRAMU OBLIKOVATI U SKLADU SA SMJERNICOM ŠTO WIKIPEDIJA NIJE I UKLONITI NEPRIMJERENE BOJE/ Program HRT 1 u ''prime-timeu'' u ožujku 2010. godine: Kvizovi (game show) su u '''<font color="F08080">crvenom</font>'''; specijalizirane emisije (poput o gospodarstvu, kulturi, školstvu, književnosti...) su u '''<font color="00FF00">zelenom</font>'''; glazbeni program je u '''<font color="FFD700">žutom</font>'''; serije su u '''<font color="FFA500">narančastom</font>'''; zabavni program je u '''<font color="D2691E">smeđem</font>'''; filmovi su u '''<font color="FF00FF">ružičastom</font>'''; informativni program je u '''<font color="#CCFFCC">svijetlo-zelenom</font>'''; dokumentarni program je u '''<font color =#a4f49e>više svijetlo-zelenom</font>''' {|width="100%" border="0" cellpadding="2" cellspacing="1" style="border:1px solid #aaa" ! !width="7%" | !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |17:30 !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |18:00 !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |18:30 !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |19:00 !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |19:30 !width="7%" bgcolor="C0C0C0" |20:00 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |20:30 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |21:00 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |21:30 !width="6%" bgcolor="C0C0C0" |22:00 !width="9%" bgcolor="C0C0C0" |22:30 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |23:00 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |23:30 !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |00:00 |- align=center !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |Ponedjeljak |colspan="2" rowspan="4" bgcolor="F08080"|''[[Najslabija karika]]'' |colspan="2" rowspan="5" bgcolor="FFA500"|''[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]'' |colspan="1" rowspan="7" bgcolor="a4f49e"|''[[Dnevnik]]'' |colspan="2" bgcolor="CCFFCC"|''[[Pustinje svijeta]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Potrošački kod]]'' |colspan="2" bgcolor="CCFFCC"|''[[Velegradnja]]'' |colspan="2" rowspan="4" bgcolor="a4f49e"|''[[Otvoreno]]'' |colspan="1" rowspan="5" bgcolor="a4f49e"|''[[Vijesti]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|[[Na rubu znanosti]] |- align=center !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |Utorak |colspan="2" bgcolor="D2691E"|''[[Globalno sijelo]]'' |colspan="2" bgcolor="D2691E"|''[[Država, selo, grad]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Poslovni klub]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Drugi format]]'' |- align=center !width="8%" bgcolor="C0C0C0" |Srijeda |colspan="2" bgcolor="CCFFCC"|''[[A sad u Europu!]]'' |colspan="2" bgcolor="a4f49e"|''[[Dossier.hr]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Proces]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[e-Hrvatska]]'' |- align=center !width="8%" bgcolor="C0C0C0"|Četvrtak |colspan="2" bgcolor="F08080"|''[[Tko želi biti milijunaš?]]'' |colspan="2" bgcolor="FFA500"|''[[Dome, slatki dome]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Pola ure kulture]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Indeks]]'' |- align=center !width="8%" bgcolor="#C0C0C0"|Petak |colspan="2" bgcolor="00FF00"|''[[Iza ekrana]]'' |colspan="2" bgcolor="CCFFCC"|''[[Tito (dokumentarna serija)|Tito]]'' |colspan="3" bgcolor="FF00FF"|''[[Film]]'' |colspan="2" bgcolor="a4f49e"|''[[Lica nacije]]'' |colspan="1" bgcolor="00FF00"|''[[Posebni dodaci]]'' |- align=center !width="8%" bgcolor="#C0C0C0"|Subota |colspan="2" bgcolor="FFD700"|''[[Svirci moji]]'' |colspan="2" bgcolor="FFA500"|''[[Luda kuća]]'' |colspan="4" bgcolor="D2691E"|''[[Zvijezde pjevaju]]'' |colspan="1" bgcolor="a4f49e"|''[[Vijesti]]'' |colspan="2" bgcolor="FFA500"|''[[Mamutica]]'' |colspan="2" bgcolor="FF00FF"|''[[Film]]'' |- align=center !width="8%" bgcolor="#C0C0C0"|Nedjelja |colspan="2" bgcolor="FFD700"|''[[Lijepom našom]]'' |colspan="2" bgcolor="D2691E"|''[[U istom loncu]]'' |colspan="2" bgcolor="F08080"|''[[Tko želi biti milijunaš?]]'' |colspan="2" bgcolor="FFA500"|''[[Odmori se, zaslužio si]]'' |colspan="1" bgcolor="a4f49e"|''[[Paralele]]'' |colspan="1" bgcolor="a4f49e"|''[[Vijesti]]'' |colspan="3" bgcolor="FF00FF"|''[[Film]]'' |} Napomena: Satnice nisu precizne. Ovdje su samo radi primjera i ne služe za točnu orijentaciju. --> === Emisije=== *[[Dobro jutro, Hrvatska]] – jutarnja mozaična emisija urednice Danijele Grgić *Treća dob *Manjinski mozaik *[[Kod nas doma]] *[[Zvijezde pjevaju]] *[[Volim Hrvatsku]] *[[Plodovi zemlje]] *[[More (TV emisija)|More]] *Mir i dobro – [[religija|religijska]] emisija *[[Nedjeljom u 2]] – govorna emisija *Normalan život – emisija *Otvoreno – politička govorna emisija *Prizma – multinacionalni magazin *Riječ i život – emisija o [[kršćanstvo|kršćanstvu]] *[[TV kalendar]] – dnevna povijesno-dokumentarna TV emisija *Veterani mira – emisija o braniteljima *Pozitivno *Biblija *Zajedno u duhu – emisija o religiji === Informativne emisije === *[[Dnevnik HTV-a |Dnevnik]] (u 12, 19 i oko 23 sata) *[[Vijesti]] u 16:30 *[[Regionalni dnevnik]] *Sport *Vrijeme *Vijesti iz kulture ===Licencirane emisije=== *[[Potjera]] – natjecateljski show s voditeljem [[Joško Lokas|Joškom Lokasom]] *[[Superpotjera (kviz)|Superpotjera]] – natjecateljski show s voditeljem [[Joško Lokas|Joškom Lokasom]] *[[Tko želi biti milijunaš?]] – natjecateljski show s voditeljem [[Tarik Filipović|Tarikom Filipovićem]] ===Strane serije=== *[[A je to!]] *[[Simpsoni]] *[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija]] * Vor-Tech: Tajni pretvorbeni odred * Li'l Elvis i kamiondžije ==Vidi još== *[[HTV 2]] *[[HTV 3]] *[[HTV 4]] *[[Hrvatske televizijske postaje]] ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.hrt.hr/ Službene stranice Hrvatske radiotelevizije] {{Hrvatska radiotelevizija}} {{Televizija u Hrvatskoj}} {{Mrva-mediji}} [[Kategorija:Hrvatska televizija]] 1somrqynb0du3ylp2fom4fbrus8jkue 0 192547 7597707 7513091 2026-09-11T13:54:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597707 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album | ime_albuma = Hard Candy | ime_glazbenika = [[Madonna]] | vrsta = studijski album | slika = HardCandyCover.jpg | žanr = [[pop]], [[R&B]], [[dance]] | datum = [[18. travnja]] [[2008.]] | snimanje = 2007.-2008. | izdavač = [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]] | trajanje = 56:13 | godina = 2008. | producent = Madonna, [[Justin Timberlake]], [[Timbaland]], [[Pharrell Williams]], [[Danja]] | album_prije = [[The Confessions Tour]] | album_poslije = [[Celebration (album)|Celebration]] | godina0 = 2007. | godina2 = 2009. | recenzija = | ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Hard Candy | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[4 Minutes]] | Singl 1 date = 17. ožujka 2008. | Singl 2 = [[Give It 2 Me]] | Singl 2 date = 14. srpnja 2008. | Singl 3 = [[Miles Away]] | Singl 3 date = 24. studenog 2008. | Singl 4 = | Singl 4 date = | Singl 5 = | Singl 5 date = | Singl 6 = | Singl 6 date = | Singl 7 = | Singl 7 date = | Singl 8 = | Singl 8 date = | Singl 9 = | Singl 9 date = | Singl 10 = | Singl 10 date = | Singl 11 = | Singl 11 date = | Singl 12 = | Singl 12 date = }} }} '''''Hard Candy''''' je jedanaesti studijski albuma [[SAD|američke]] [[pjevač]]ice [[Madonna|Madonne]] koji je izdan [[25. travnja]] [[2008.]] pod [[Warner Bros. Records]]om. To je bio zadnji studijski album pod ugovorom s tom diskografskom kućom, a zadnje izdanje je kompilacija najvećih hitova iz 2009. ''[[Celebration (album)|Celebration]]'' čime je završila 25-godišnji ugovor.<ref>[http://www.people.com/people/article/0,,20266265,00.html Hard Candy kao zadnji studijski album pod Warner Bros. Recordsom]</ref> Madonna je započela raditi na albumu 2007. godine, te je surađivala s [[Justin Timberlake|Justinom Timberlakeom]], [[Timbaland]]om, [[Pharrell Williams]]om i [[Danja]]. Album je bio u [[urban pop]] smjeru, te je slovio kao [[dance pop]] izdanje. [[Pet Shop Boys]] su također planirani za suradnju, ali se Warner Bros. kasnije predomislio. Madonna je bila inspirirana Timberlakeovim albumom ''[[FutureSex/LoveSounds]]'' iz 2006. te je željele suradnju s njime. Zajedno su napsali mnoštvo pjesama, ali pjesme su nastajale na demosnimkama Pharrella. Madonna je napisala poveći broj pjesama za album, što je impresioniralo Timberlakea. Prije svakog snimanja pesme su imali velike rasprave o pjesmi. Poslije je Madonna izjavila da je većina pjesama na ''Hard Candy'' autobiografska. Također je rekla da joj to nije bila namjera, nego se dogodilo za vrijeme snimanja. Naslov "Hard Candy" se odnosi na stapanju teškog i slatkog. Za naslovnicu je Madona izvorno imala ideju da sebe prikaže kao [[Gospa Częstochowska|crna Djevica Marija]], ali je odustala jer je smatrala da će to izazvati previše reakcija. Umjesto toga, stavila je sliku sebe kao boksača. Iako su kritičari većinom davali pozitivne komentare na album i hvalili osjećaj svježine s albuma, neki su osuđivali pokušaj guranja na urbano tržište. Album je debitirao na prvom mjestu ljestvica u 37 zemalja svijeta, uključujući Sjedinjene Države, Australiju, Francusku, Japan, Njemačku, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Bio je jedanaesti naprodavaniji album u svijetu za 2008. godinu, s prodanih 3.8 milijuna primjeraka. S albuma su izdana tri [[singl]]a. Prvi, "[[4 Minutes]]", je bio svjetska uspješnica te se popeo na prva mjesta ljestvica na svim većim tržištima, a u Sjedinjenim Državama je dospio na treće mjesto [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Tako je Madonna s 37 Top 10 hitova na ovoj ljestvici postala izvođač s najviše takvih, ostavivši iza sebe [[Elvis Presley]]a. Ostali singlovi su bili "[[Give It 2 Me]]" i "[[Miles Away]]". Kako bi promovirala album, Madonna je prvo napravila malu tuneju u 3 grada. Zatim je krenula na veliku [[Sticky & Sweet Tour]] (2008-09.), koja je postala najunosnija turneja solo izvođača u povijesti. ==Pozadina i nastajanje== [[Datoteka:Madonna performs "Beat Goes On" in Sofia.JPG|right|thumb|Madonna izvodi pjesmu "Beat Goes On" na Sticky & Sweet Tour, a na velikom ekranu se pojavljuje [[Kanye West]]]] U veljači 2007., [[Timbaland]] je najavio suradnju s Madonnom za njezin nadolazeći album.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/news/articles/1552023/20070209/timbaland.jhtml |title=Timbaland najavio suradnju s Madonnom |access-date=16. svibnja 2010. |archive-date=17. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817221933/http://www.mtv.com/news/articles/1552023/20070209/timbaland.jhtml |url-status=dead }}</ref> To je bio zadnji Madonnin studijski album pod diskografskom kućom [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]], a kao zadnji album je bila kompilacija ''[[Celebration (album)|Celebration]]'' nakon koje ulazi u veliku obitelj [[Live Nation]]. Desetogodišnji ugovor s Live Nationom uključuje svu Madonninu nadolazeće poslove vezane uz glazbu, promoviranje Madonninih brendova, nove studijske albume, turneje, trgovinu robom, fan klubove i web stranice, DVD-e, glazbene televizije i filmske projekte i sponzorske ugovore.<ref>[http://www.billboard.com/#/news/madonna-names-new-album-licorice-1003682350.story Madonna o novom ugovoru]</ref> U kolovozu 2007., Timbaland je pričao o nastajanju albuma na [[MTV]] televiziji. Rekao je da je s [[Justin Timberlake]]om zajedno napisao deset pjesama za Madonnu. Potvrdio je nazive "La, La" i "Candy Shop" koje je napisao [[Pharrell Williams]].<ref>[http://www.billboard.com/#/news/madonna-names-new-album-licorice-1003682350.story O nastajanju albuma]</ref> :"Radimo na albumu, [...] Ja i Justin samo napravili album. Madonna je izvrsna. ... Ima odličan album. Album joj je na razini Justinovog albuma [...] Postoji jedna pjesma, koja nas vodi na 'You must be my luck-eee starrrr!' ... Sjećate se 'Ugly' Bubbae Sparxxx? Ima ritam sličan toj pjesmi. Nije stvar u riječima. Spominju se kave - sva različita mena kava ... Pjesma se zove 'La, La'. Pharrell je napisao izvrnu stvar koja se zove "Candy Shop"." Timbaland je razgovor završio time što je rekao da ne zna naziv albuma, ali je dogovarao s Madonnom, da albu završe do rujna 2007. Pjesme "Candy Shop" i "Beat Goes On" su procurili na internet. Tada je ''[[The Sun]]'' rekao: "Album ima urbanu pop vibru, ali ispod toga se i dalje krije dance pop album.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/article24734.ece |title=The Sun o albumu |access-date=16. svibnja 2010. |archive-date=2. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090402073524/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/article24734.ece |url-status=dead}}</ref> MTV je opisao album kao Madonnin pomak u urbani smjer. Opisan je kao produkt "puno producenata i mnogo stilova". [[Pet Shop Boys]] su na početku bili planirani za suradnju na nekim pjesmama. Iako su mislili to prihvatiti ponudu Warner Brosa, grupa je to odbila. Rekli su: "Rekli smo im da to mogu aboraviti kada su joj predložili R&B put." Timbaland je usporedio album s pjesmom "[[Holiday]]" ali s R&B ritmom.<ref>[http://www.mirror.co.uk/celebs/news/2007/04/13/madge-is-mad-for-it-115875-18897798/ Timbaland opisuje album]</ref> ==Snimanje== [[Datoteka:CandyShopMDNA.jpg|right|thumb|"Candy Shop" - na Sticky & Sweet Tour je otvarala koncert, dok je i na sljedećoj [[MDNA Tour]] uvštena na popis u obradi s pjesmom "[[Erotica (pjesma)|Erotica]]"]] Album ugošćuje velika glazbena imena poput Timerlakea, Timbalanda, Williamsa i Westa. Isto tako, za produkciju albuma je zaslužan "kraljevski tim", kako ga neki nazivaju, i to Madonna, Timbaland, Timberlake, [[The Neptunes]] i [[Danja|Nate "Danja" Hills]]. Na prijašnjim albumima, Madonna je surađivala s relativno nepoznatim producentima poput [[William Obrit|Wiliama Obrita]], [[Mirwais Ahmadzaï|Mirwaisa Ahmadzaïja]] i [[Stuart Price|Stuarta Pricea]]. Međutim, za ''Hard Candy'' se odlučila za već provjerena imena. U razgovoru za MTV je objasnila zašto se ovaj puta odlučila za provjereno: "Zato što su dobri, i volim njihova sranja. [...] Ne volim se ponavljati, i tako sam razmišljala 'Koju glazbu sada najviše volim?' a to je bio [Timberlakeov] albuma ''[[FutureSex/LoveSounds]]''. Slušala sam ga do iznemoglosti."<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/news/articles/1586788/20080502/madonna.jhtml |title=Madonna i Justin pričaju o nastanku albuma |access-date=16. svibnja 2010. |archive-date=22. srpnja 2014. |archive-url=https://archive.today/20140722200105/http://www.mtv.com/news/1586788/madonna-and-justin-timberlake-say-their-shrink-sessions-led-to-hard-candys-personal-feel/ |url-status=dead }}</ref> Tako se Madonna odlučila za Timberlakea i Timbalanda za ''Hard Candy''. Madonna je već bila započela suradnju s Pharrellom, i u pauzama od snimanja, Madonnin menadžer je upitao Timberlakea kako bi bilo njihova suradnja bila dobra, ali je Justin mislio da bi to bilo dobro ali da od toga neće biti ništa. Timberlake je izjavio: "Pharrell je već napravio temelje i smjer albuma. Madonna mi je pustila "Candy Shop" i još nekoliko pjesama i tada sam pomislio 'Kako dobro osmišljeno'. Mislio sam da ona sama s Pharrellom može odraditi album do kraja da je htjela, te sam upitao Tima 'Kako se ja ovdje uklapam?' i tada je sve došlo na to kako sam ja snimao svoj album i kako sada snimiti Madonni." Timberlake je mislio da je pjesma na kojoj je Madonna radila prije ove ere slična "[[Frozen]]" (1998.). Želio je stih "The devil wouldn't recognize you, but I do" pretvoriti u nešto na što će graditi koncept albuma. Timberlake je bio impresioniran količinom materijala koje je imala Madonna. Rekao je da on normalno ne piše pjesme dok mu puno ideja ne dolazi u glavu, ali da Madonna ima zabilježene "sve te misli, pjesme sve u jednoj velikoj bilježnici", da ih je pregledavala. "Bilo je fascinantno uzimati djeliće tih bilješki i slagati ih u cjelinu kao puzle." Za snimanje "[[Miles Away]]", Timberlake je svirao gitaru i upitao Madonnu: "Kako ćemo to napraviti? O čemu želimo pričati? Što želimo reći?". Jedna od ideja je bila pjesma o vezama na daljinu, što su smatrali vrlo osobno, ali su htjeli to u pjesmi. Madonna je poslije komentirala kako su svi nakon poslušane pjesme rekli da se mogu povezati s pjesmom. ==Glazbena struktura i kompozicija== [[Datoteka:Milesawaysticky&sweet.jpg|left|thumb|"[[Miles Away]]" na Sticky & Sweet Tour]] "Candy Shop" je pjesma koja otvara album. Williams kao producent rabi riječ 'candy' kao metaforu za sex. Prema MTV-ju, "Candy Shop" je stvoren da pri proizveo uzbuđenje sa stihovima poput "Come into my store/ I've got candy galore". Williams je rekao: "Bili smo u studiju, [...] i Madonna mi je rekla 'Daj mi neko vruće sranje'. Zatim sam je pogledao s mišlju 'Ona upotrebljava termin vruće sranje?' Njezina reakcija je bila 'Što?' a ja sam zatim rekao 'OK.' zatim smo počeli raditi i napravili pjesmu." Prvi singl s albuma, "[[4 Minutes]]" je izvorno poznat kao "4 Minutes to Save the World". Motivacija za nastanak pjesme je došla iz osjećaja za žurnost spašavanja planeta od uništenja, te kako ljudi mogu uživati u tom spašavanju. Madonna je rekla da ju je pjesma inspirirala za snimanje dokumentarnog filma ''[[I Am Because We Are]]''. Singl ugošćuje Timberlakea i Timbalanda. To je ubrzana [[dance]] pjesma, s urbanim [[hip hop]] stilom, a uključuje i Timbalandove [[bhangra]] zvukove. Od glazbala se upotrebljavaju limeni puhački instrumenti, sirene i zvonca. Pjesma nosi poruku o socijalnoj osjetljivosti, a temeljena je na Madonninoj posjeti Africi i ljudskoj patnji koju je doživjela. Drugi singl s albuma, "[[Give It 2 Me]]", spaja skokovite i funky ritmove. Tako pjeva "If it's against the law, arrest me", "If you can handle it, undress me". Pjesma je bila uvod tamo gdje Madonna neprestano ponavlja "Get Stupid", dok Williams pjeva "To the left, to the right". [[Paul Oakenfold]] je napravio remix pjesme. Pjesma je bila Madonnina himna, i iako se činilo da pjeva o plesu i sexu, ona ovdje pjeva o svojoj velikoj i dugačkoj karijeri. To je bila prava dance pjesma, a za pozadinske vokale vokale je zaslužan Pharrell.Četvrta pjesma na albumu je "Heartbeat" u kojoj Madonna pjeva bez daha i ima stih u kojem govori "See my booty get down". MTV je za treći singl, "[[Miles Away]]", rekao da iako se na prvi dojam čini vrlo jednostavana pjesma, ispod toga se krije mnogo tehničkih trikova. Pjesma odmiče od dance stila albuma i pjeva o problemima veza na daljinu. "Miles Away" je melankolična elektronička balada koja je, prema Madonni, autobiografska i inspirirana Madonninim tadašnjim suprugom [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiem]]. Tema o ljubavnim vezama s nadovezuje i na sljedeću pjesmu "She's Not Me", u kojoj Madonna pjeva kako ju oponaša neka žena. Tako pjeva "She started dressing like me and talking like me/ It freaked me out/ She started calling you up in the middle of the night/ What's that about?". Sljedeća pjesma, "Incredible", počinje kao ljubavna pjesma ali otkriva da je tu riječ o nekome tko mora početi ispočetka. Stuktura pjesme se cijelo vrijeme mijenja i odnosi se na Madonninu zbunjenost mišljenja o ljubavniku u pjesmi. Tu pjeva "Can't get my head around it", i "I, I need to think about it". "Beat Goes On" ugošćuje repera [[Kanye West|Westa]], a spoj je [[R&B]]-a 70-ih, [[dance]]a 80-ih i repanja za koje je zaslužan West.Williams je komentirao kako je Madonnina etika stvaranja drugačija od drugih umjetnika s kojima je prije radio. To se projiciralo na pjesmu "Spanish Lessons" gdje Madonna pjeva "If you do your homework/ Baby I will give you more", a sadrži i utjecaj španjolske glazbe. Na pjesmi "Dance 2night" ugošćuje opet Timberlakea, a inspirirana je groove glazbom. "Devil Wouldn't Recognize You" je pjesma koju je Madonna napisala puno prije 'Hard Candy' projekta. U pjesmi postoji doza misticizma, te počinje lagano na klaviru. Zatim prelazi u brzu i melankoličnu pjesmu gdje Madonna pjeva "Your eyes are full of surprises/ They cannot predict my fate". Zadnja pjesma albuma, "Voices" je inspirirana [[trip hop]] stilom, a tu se Madonna postavlja pitanje kontrole stihovima "Are you walking the dog?/ Is the dog walking you?". ==Izdavanje i ilustracije== [[Datoteka:Czestochowska.jpg|right|thumb|Jedna od inspiracija za omot albuma je bila [[Gospa Częstochowska]], ali je ta ideja odbačena]] ''Hard Candy'' je objavljen 25. travnja u europskim državama, i to Njemačkoj, Irskoj, Austriji i Nizzemskoj. Zatim je 28. travnja slijedilo izdavanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Brazilu i ostatku Europe, te 29. travnja u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi. ''[[Billboard]]'' je izvjestio da je naziv albuma 'Licorice'. Madonna je za australski MTV objasnila da je taj naziv bio jedan od mogućih kao tema albuma u kojoj se prikazuje slika boksača, te koja se ponovila na pjesmi "Give It 2 Me". Zatim je Madonna mislila dati albumu naziv po toj pjesmi, ali je promijenila mišljenje zbog Timbalandove pjesme sličnog naziva. Nakon toga se za naziv albuma uzelo 'Black Madonna', te je čak snimila omot albuma, na kojem je obojila lice u crno. U razgovoru za ''[[Rolling Stone]]'' Madonna je prokomentirala: :"Napravila sam snimanje s [[Steven Klein]]om za omot albuma, te sam obojila lice u crno, osim crvenih usana i bijelih očiju. Jeste li kada čuli za crnu Madonnu? Mislila sam kako bi to bilo super ime za album. Zatim sam pomislila da bi možda dvadeset pet posto ljudi, možda i manje, shvatilo značenje, pa nije bilo smisla. To se stalno događa, jer moji uradci izazivaju mjerenja na Richterovoj skali." Naziv albuma je ipak potvrđen na MTV-u, i to je bio 'Hard Candy'. Madonnina glasnogovornica Liz Rosenberg je rekla: "Madonna voli slatkiše, [...] naslov albuma spaja misli i slatko ili kako bi Madonna to slikovito opisala 'Udarit ću te po stražnjici, ali će ti se svidjeti'." Omotnica albuma je objavljena isto u to vrijeme, a prikazivala je Madonnu u crnim hulakopkama s hrvačkim pojasom oko struka i s kartkom podšišanom kosom. Pozadina je bila obojena ružičasto, a odnosila se na vtlog peperminta. Slika je uslikana za vrijeme snimanja s Kleinom za časopis ''[[Interview (časopis)|Interview]]'' u travnju 2008. ==Pohvale i kritike na album== {| class="infobox wikitable" |- ! colspan="2"| Profesionalne recenzije |- ! Izvor ! Ocjena |- |[[Metacritic]] |align="center"|(65/100)<ref name="metacritic">{{cite web |url=http://www.metacritic.com/music/hard-candy |title=Hard Candy |publisher=MetaCritic. CBS Interactive |accessdate=2011-07-08}}</ref> |- |''[[Allmusic]]'' |align="center"|[[Datoteka:2 stars.svg|54px]]<ref name="allmusic">[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:dxfuxzejldhe Allmusic recenzija]</ref> |- |''[[Blender (časopis)|Blender]]'' |align="center"|[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref name="Blender">[http://www.blender.com/guide/new/55121/hard-candy.html Blender recenzija]</ref> |- |''[[Billboard]]'' |align="center"|pozitivna<ref name="billboard">[http://www.billboard.com/bbcom/reviews-album/hard-candy-1003794396.story#/bbcom/reviews-album/hard-candy-1003794396.story Billboard recenzija]</ref> |- |''[[Entertainment Weekly]]'' |align="center"| '''B+'''<ref name="ew">{{Citiranje weba |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192427,00.html |title=Entertainment Weekly recenzija |access-date=13. travnja 2009. |archive-date=21. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090421221132/http://www.ew.com/ew/article/0,,20192427,00.html |url-status=dead }}</ref> |- |''[[The Guardian]]'' |align="center"|[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref name="guardian">[http://www.guardian.co.uk/music/2008/apr/20/popandrock.madonna Guardian recenzija]</ref> |- |''[[Slant Magazine]]'' |align="center"| [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]<ref name="slant">[http://www.slantmagazine.com/music/review/madonna-hard-candy/1355 Slant Magazine recenzija]</ref> |- |''[[SoundGuardian]]'' |align="center"| [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref name="soundguardian">{{Citiranje časopisa |url=http://www.soundguardian.com/soundguardian/recenzije-albuma/madonna-%11-%22hard-candy%22/ |title=SoundGuardian recenzija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090624185531/http://www.soundguardian.com/soundguardian/recenzije-albuma/madonna-%11-%22hard-candy%22/ |archive-date=24. lipnja 2009. |access-date=16. svibnja 2010.}}</ref> |- |''[[Otvoreni radio]]'' |align="center"| negativna<ref name="otvoreni">{{Citiranje weba |url=http://www.otvoreni.hr/default.aspx?ID=1888&pojam=hard+candy |title=Otvoreni radio recenzija |access-date=16. svibnja 2010. |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218201144/http://www.otvoreni.hr/default.aspx?ID=1888&pojam=hard+candy |url-status=dead }}</ref> |- |} ''Hard Candy'' je na [[Metacritic]] skupio zbroj 65/100 što označava "uglavnom pozitivnu kritiku".<ref name="metacritic"/> ''[[Reuters]]'' izjavljuje: "Kao poklon za rastanak od producentske kuće Warner Bros., Madonnin 11. studijski album je neobično plemenit, ako je vjerovati ranijim recenzijama. [...] Izdan ovog tijedna u svijetu, a sljedećeg u SAD-u, Hard Candy dobro kotira među rock kritičarima." ''[[Rolling Stone]]'' napominje da je album "djelo američkog kraljevskog tima tekstopisaca da bi pomogli Madonni učvrstiti status urban-disco kraljice". ''[[The Observer]]'' piše: "Kada god mislite da bi sad album mogao postati dosadan, uvijek se nešto dogodi da vas opet zainteresira." Unatoč ovim dobrim recenzijama album se i kritizirao, najviše zbog pokušaja preuzimanja urbanog tržišta. ''[[BBC]]'' tako kaže: "Timbalandove pjesme često posjećaju na njegov prijašnji rad s [[Nelly Furtado]] te kasnije dodao da su pjesme bile dostavljene producentima s višom dozom suptilnosti, album bi bio Madonnin najbolji album". ''[[The Times]]'' je također bio sličnog mišljenja, da album "nije katastrofalan i da je to sve već viđeno kod Nelly Furtado, [[Britney Spears]] i [[Gwen Stefani]]". ''[[Allmusic]]'' piše: "Postoji osjetljivi osjećaj nezanimanja na albumu, kao da je Madonna cijelu kontrolu prepustila Pharrellu i Timberlakeu s povjerenjem da će dovršiti album. Možda Madonna nije u glazbi, možda samo pokušava odraditi ugovor s Warner Brosom prije nego prijeđe na suradnju s Live Nationom - ali bilo kako, 'Hard Candy' je rijetka stvar: beživotan Madonnin album." ''[[Billboard]]'' kaže: "Madonna pravi producente, producenti ne prave Madonnu." ''[[SoundGuardian]]'' je dodijelio albumu 4 zvjezdice te je napomenio: "Iako je svaki njezin album bio novo iskustvo za slušatelja, iako, kao što sam već naglasio, nikada ne robuje prošlim vremenima i gleda uvijek naprijed, Madonna ipak nastoji na svojim albumima i u svojim pjesmama ostaviti svoj prepoznatljivi potpis, pa se tako i u nekim pjesmama osjeti dašak stare Madonne umotane u urbani beat i vruću produkciju.", te "Hard Candy, ako nije najambiciozniji, onda je svakako jedan od najambicioznijih Madonninih albuma. Uzimajući u obzir ekipu suradnika s kojom se okružila ta tvrdnja apsolutno stoji.". ''[[Otvoreni radio]]'' misli da je album loše kvalitete te kaže: ""Hard Candy" doslovno zvuči kao slastičarnica kroz koju su se prošetale sve važnije face MTV-a danas, kao da je važnije s kim radiš, nego kako radiš. Baš taj kvalitativni dio albuma je najslabiji, bez nekih novih ideja, već recikliranje standardiziranih shema u novi celofan pod budnom paskom zvjezdane ekipe." [...] "Kad se skupi takva ekipa, reklo bi se da album ne može biti loš, ali to bi bila ipak kriva pretpostavka. Od kada je 2000. krenula žešće u dance vode, ovo joj je najpredvidljiviji i najslabiji album u kojem nema niti jednog uzbudljivog momenta koji će se pamtiti duže od jedne sezone." ==Komercijalni uspjeh albuma== [[Datoteka:S&S shes not me.jpg|left|thumb|Madonna je za vrijeme izvedbe "She's Not Me" na Sticky & Sweet Tour ismijavala svoje četiri stare kreacije]] Album je debitirao na prvom mjestu ljestvica albuma u trideset sedam država vijeta i bio je jedanaesti najprodavaniji album u svijetu za 2008. godinu prema [[International Federation of the Phonographic Industry]]. Album je prodan u 3.8 milijuna primjeraka. U Sjedinjenim Državama, prema [[Nielsen SoundScan]]u prodan u 100.000 primjeraka prvog dana. Debitirao je na prvom mjestu [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] s prodanih 280.000 kopija. To je bio Madonnin sedmi album na prvom mjestu američke ljestvice albuma, i time je postala druga izvođačica poslije [[Barbra Streisand|Barbre Streisand]] s najviše takvih albuma. [[RIAA]] je 4. lipnja 2008. albumu dodijelila zlatnu certifikaciju za prodanih 500.000 primjeraka. Do listopada 2012. album je prodan u 744,000 primjeraka.<ref name="billboard20102012">{{cite web |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/ask-billboard-the-twitter-sized-edition-1007986302.story#/column/chartbeat/ask-billboard-the-twitter-sized-edition-1007986302.story |title=Ask Billboard: The Twitter-Sized Edition |date=2012-10-20 |accessdate=2012-10-21 |last=Trust |first=Garry |publisher=Billboard}}</ref> U Kanadi je album debitirao na vrhu [[Canadian Albums Chart]] te dobio platinastu certifikaciju za prodanih 100.000 primjeraka. Do danas je prodan u 170.000 primjeraka. U Australiji se ''Hard Candy'' također debitira na prvom mjestu na [[ARIA|ARIA Albums Chart]]. Dodijeljena mu je platinasta certifikacija za prodanih više od 70.000 primjeraka. Na Novom Zelandu je album dospio na peto mjesto ljestvice i zadržao se na ljestvici samo devet tjedana. Debitirao je na prvom mjestu u Japanu na [[Oricon]] ljestvici albuma s prodanih 55.462 primjeraka, te se drugi tjedan također zadržao na vrhu s porastom prodaje na 80.000 primjeraka. U Argentini je album dospio na treće mjesto i dobio platinastu certifikaciju. ''Hard Candy'' je debitirao na vrhu [[UK Albums Chart]], te se Madonna s deset albuma na prvom mjestu na britanskoj ljestvici smjestila iza [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]] (11) i [[The Beatles]]a (15) po broju takvih albuma. [[British Phonographic Industry]] je dodijelio albumu zlatnu certifikaciju za prodanih 100.000 albuma, a prodaja je dospjela na više od 330.000 primjeraka. Album je došao i na prvo mjesto [[European Top 100 Albums]] te dobio platinastu certifikaciju. Album je u Europi prodan u više od 1.700.000 primjeraka. Također je debitirao i na prvim mjestima njemačke [[Media Control Charts]] i [[IRMA|Irish Albums Chart]], i objema zemljama zaradio platinastu certifikaciju. U Francuskoj je album nakon samo 2 dana dospjeo na 1. mjesto [[SNEP|French Album Chart]] s prodanih 38,000 primjeraka. U Hrvatskoj je debitirao na 2. mjestu, zatim se popeo na prvo mjesto, a na kraju godine je bio reći naprodavaniji album za 2008. godinu. == Singlovi == <div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Madonna feat. Justin Timberlake & Timbaland - 4 Minutes.ogg|naslov=<small>"4 Minutes"</small>|položaj=right}}</div> ;'''"4 Minutes"''' "[[4 Minutes]]" je izdan kao najavni singl s albuma 17. ožujka 2008. pod Warner Bros. Recordsom. Izvorno poznat kao "4 Minutes to Save the World" jer je motivacija za nastanak pjesme došla iz osjećaja za žurnost spašavanja planeta od uništenja, te kako ljudi mogu uživati u tom spašavanju. Madonna je rekla da ju je pjesma inspirirala za snimanje dokumentarnog filma ''[[I Am Because We Are]]''. "4 Minutes" su kritičari hvalili, ali su neki napomenili kako se čini da Justin Timberlake na ovom singlu ugošćuje Madonnu a ne obrnuto. Pjesma je zabilježila svjetski uspjeh te se poepla na prva mjesta svih većih tržišta, uključujući Australiju, Kanadu, Njemačku, Italiju i ostale europske zemlje. Postala je Madonnin trinaesti broj jedan u UK-u, što je najviše od svih ženskih izvođača u toj zemlji. U Sjedinjenim Državama je pjesma dospjela na 3. mjesto [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], što je bio 37. Madonnin Top 10 singl, i time je postala vlasnica najviše takvih singlova ostavivši iza sebe [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]]. Pjesma je primila nominaciju za nagradu [[Grammy]] u kategoriji "najbolja pop suradnja s vokalima". ;'''"Give It 2 Me"''' "[[Give It 2 Me]]" je izdan 4. lipnja 2008. pod Warner Bros. Recordsom kao drugi singl s albuma. Kritičari su hvaili pjesmu. Pjesma je bila Madonnin 39. broj 1 na ''Billboard'' [[Hot Dance Club Play]] ljestvici. Na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] je ušao samo jedan tjedan i to na 57. mjestu zbog ograničenog radijskog emitiranja. Pjesma je dospjela na prva mjesta ljestvica u Nizozemskoj i Španjolskoj, dok je u ostatku Europe ušla u Top 10. Glazbeni video je inspiriran Madonninim snimanjem za časopis ''[[Elle]]'' a pojavljuje se i Pharrell. Kritičari su hvalili i video zbog Madonninog retro izgleda. Pjesma je zaradila nominaciju za [[Grammy]] u kategoriji "najbolje dance izdanje". ;'''"Miles Away"''' "[[Miles Away]]" je izdan kao treći i posljednji singl s albuma 17. listopada 2008. Također je primio izvrsne kritike, iako su neki vidjeli prviše sličnosti s Timberlakeovom pjesmom "[[What Goes Around.../...Comes Around]]". "Miles Away" je dospio u Top 40 u UK-u, Kanadi, Belgiji i Nizozemskoj. Nije se pojavila na službenoj američkoj ljestvici pjesama, ali je bila dance uspješnica gdje je postala sedma uzastopna Madonnina pjesma na vrhu [[Hot Dance Airplay]], što je najviše od svih izvođača. ==Promoviranje albuma== Sedam je pjesama s albuma bilo dostupno tjedan dana prije izdavanja albuma, i to kao download na mobilne telefone. U vremenu između 21. travnja i 27. travnja pjesme "Candy Shop," "Miles Away," "Give It 2 Me," "Heartbeat," "Beat Goes On," "Devil Wouldn't Recognize You" i "She's Not Me" su bile dostupne. Cijeli album 'Hard Candy' i glazbeni video za pjesmu "4 Minutes" su bili dostupni u Francuskoj za mobitel Samsung F400. Na ostalim tržištima su [[Vodafon]] i Warner Music International sklopili ugovor kojim je korisnicima te mobilne kompanije bilo dostupno svi sadržaji s albuma prije nego što je album službeno objavljen. Sličan ugovor je sklopio i [[Sony Ericsson]] u 27 zemalja svijeta. 'Hard Candy' je pušten i na web stranicu [[MySpace]] četiri dana prije objavljivanja u Sjedinjenim Državama. U zadnjoj epizodi druge sezone serije ''[[Ružna Betty]]'' su puštene Madonnine skladbe s novog albuma, i to "Candy Shop," "Spanish Lesson," "She's Not Me" i "Miles Away", te singl s prošlog albuma "[[Jump (Madonna)|Jump]]" (2006.). "Miles Away" je pušten i u japanskoj TV drami 'Change'. {{ Koncertna turneja | ime = Hard Candy Promo Tour | slika = | opis_slike = | izvođač = [[Madonna]] | lokacija = | lokacije = | vrsta = promotivna | album = ''Hard Candy'' | početni_datum = | završni_datum = | broj_etapa = | broj_koncerata = 1 u [[New York]]u<br>1 u [[Pariz]]u<br>1 u [[Maidstone]]u | turneja_prije = [[Confessions on a Dance Floor#Promocija albuma|Hung Up Promo Tour]] | turneja_poslije = | godina- = 2005. | godina = 2008. | godina+ = }} Promovirajući svoj novi album, [[Madonna]] je krenula u prvu akciju koja je bila dio novog ugovora s [[Live Nation]]. Show je trajao 40 minuta, sadržavao je 6 pjesama a održan je u [[New York]]u, [[Pariz]]u i [[Maidstone]]u. Justin se pojavljuje na konceru u [[New York]]u [[30. travnja]] [[2008.]] kao dio dueta u pjesmi "4 Minutes", dok se [[Pharrell Williams|Pharrell]] pojavljuje zbog pjesme "Give It 2 Me". Madonna uz 4 pjesme s novog albuma izabire i 2 pjesme s prijašnjih albuma i to "[[Hung Up]]" koju izvodi u rock verziji s elementima "(I Can't Get No) Satisfaction" i "[[Music]]" koja sadržava elemente hita Fedde Le Granda "Put Your Hands Up 4 Detriot". [[Madonna]] je za [[BBC]] izjavila:<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio1/bigweekend/2008/artists/madonna/index.shtml#emp Madonnina izjava za BBC]</ref> "Želim raditi neke nove stvari jer me to veseli. Osjećam što su ljudi došli poslušati ali želim izvesti i neke moje starije pjesme, isto hitove. Izabrala sam "Hung Up" jer je najveći hit s mog prošlog albuma, i "Music" jer je publika to tražila." Show iz New Yorka se mogao pogledati putem MSN, a onaj iz Maidstonea je prikazan na BBC 3. Show iz Maidstonea je izazvao velike kontroverzija zbog Madonninih psovki, uzrokujući brojne pritužbe na BBC.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23690062-5006024,00.html |title=Madonna na BBC3 |access-date=14. ožujka 2009. |archive-date=5. rujna 2012. |archive-url=https://archive.is/20120905122425/www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23690062-5006024,00.html |url-status=dead }}</ref> Pjesme koje je Madonn aizvela su redom bile: "Candy Shop", "[[Miles Away]]", "[[4 Minutes]]", "[[Hung Up]]", "[[Give It 2 Me]]" i "[[Music (pjesma)|Music]]". Album je dalje promoviran [[Sticky & Sweet Tour]] (2008./2009.). ===Sticky & Sweet Tour=== ''Sticky & Sweet Tour'' je osma [[Koncert|koncertna turneja]] Madonne u svrhu promocije jedanaestog studijskog albuma ''Hard Candy''. Započela je u kolovozu 2008., i bila je prva turneja od potpisivanja novog ugovora s [[Live Nation]]om. Najavljena je u veljači 2008. s datumima u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako se planiralo, turneja nije posjetila Australiju zbog financijskih problema i recesije. [[Arianne Phillips]] je dizajnirao kostime. Pozornica je izrađena vrlo slično onoj s prethodne [[Confessions Tour]] iz 2006. Nakon završetka turneje u prosincu 2008., Madonna je najavila kako planira produžiti turneju i održati još koncerata u [[Europa|Europi]] na mjestima gdje nikada nije pjevala ili nije dugo bila. Turneja je opisana kao "rock putovanje". Sam koncert je podijeljen u četiri dijela: ''Pimp'' gdje je [[S&M]] bila glavna tema, ''Old School'' gdje je Madonna izvodila svoje klasike i s prikazom rada umjetnika [[Keith Hargin]]a, ''Gypsy'' koji je spoj [[Romi|romske]] folk glazbe i dance glazbe, te posljednji dio ''Rave'' gdje je uklopljen istočnjački utjecaj. Koncert završava tako što publika zajedno s Madonnom pjeva posljednju pjesmu. Neke su se izmjene napravile za drugi dio turneje u popisu pjesma, uključujući i dodavanje dijela u spomen na [[Michael Jackson]]a. Turneja je dobila pozitiven komentare od starne kritičara. Sticky & Sweet Tour je postavila mnoge rekorde u smislu prodaje karata, prihodima i broju gledatelja. Nakon prvog dijela je postala najunosnija turneja solo izvođača sa zarađenih 282 milijuna $, što je srušilo stari rekord koji je također držala Madonna s [[Confessions Tour]] iz 2006. Madonna je nastupila pred 3.5 milijuna ljudi u 32 države i zaradila sveukupno 408 milijuna $, što je bila druga najunosnija turneja u povijesti i najunosnija turneja solo izvođača. Na dodjeli [[Billboard Touring Award]] 2009., Sticky & Sweet Tour je dobila nagrade za najbolju turneju i najposjećeniju turneju, dok je Madonnin menadžer [[Guy Oseary]] dobio naradu za najboljeg menadžera. == Popis skladbi == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = 56:13 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba1 = Candy Shop | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Pharrell Williams, Madonna | glazba1 = | extra1 = The Neptunes, Madonna | trajanje1 = 4:15 | skladba2 = [[4 Minutes]] | napomena2 = ft. [[Justin Timberlake|J. Timberlake]] & [[Timbaland]] | autor2 = | tekst2 = Madonna, Timbaland, Justin Timberlake, Danja | glazba2 = | extra2 = Timbaland, J. Timberlake, Danja | trajanje2 = 4:04 | skladba3 = [[Give It 2 Me]] | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Pharrell, Madonna | glazba3 = | extra3 = The Neptunes, Madonna | trajanje3 = 4:48 | skladba4 = Heartbeat | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Pharrell, Madonna | glazba4 = | extra4 = The Neptunes, Madonna | trajanje4 = 4:04 | skladba5 = [[Miles Away]] | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Madonna, Timbaland, J. Timberlake, Danja | glazba5 = | extra5 = Timbaland, J. Timberlake, Danja | trajanje5 = 4:49 | skladba6 = She's Not Me | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Pharrell, Madonna | glazba6 = | extra6 = The Neptunes, Madonna | trajanje6 = 6:05 | skladba7 = Incredible | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Pharrell, Madonna | glazba7 = | extra7 = The Neptunes, Madonna | trajanje7 = 6:20 | skladba8 = Beat Goes On | napomena8 = ft. [[Kanye West]] | autor8 = | tekst8 = Pharrell, Madonna, Kanye West | glazba8 = | extra8 = The Neptunes | trajanje8 = 4:26 | skladba9 = Dance 2night | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = Madonna, Timbaland, J. Timberlake, Hannon Lane | glazba9 = | extra9 = Timbaland, J. Timberlake, Hannon Lane | trajanje9 = 5:03 | skladba10 = Spanish Lesson | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Pharrell, Madonna | glazba10 = | extra10 = The Neptunes, Madonna | trajanje10 = 3:40 | skladba11 = Devil Wouldn't Recognize You | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Madonna, Timbaland, J. Timberlake, Danja, Joe Henry | glazba11 = | extra11 = Timbaland, J. Timberlake, Danja | trajanje11 = 5:09 | skladba12 = Voices | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Madonna, Timbaland, J. Timberlake, Danja, H. Lane | glazba12 = | extra12 = Timbaland, J. Timberlake, Danja, H. Lane | trajanje12 = 3:39 }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = Bonus pjesma u [[Japan]]u i [[iTunes]]ima | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba13 = Ring My Bell | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = Pharrell Williams, Madonna | glazba13 = | extra13 = The Neptunes, Madonna | trajanje13 = 3:54 }} ==Album na glazbenim ljestvicama== {{col-begin}} {{col-2}} ===Uspjeh na glazbenim ljestvicama=== {| class="wikitable" !align="left"|Država !align="left"|Pozicija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://madonna-charts.com/hardcandy/hardcandy.htm |title=Hard Candy around the world |archive-url=https://web.archive.org/web/20080731025032/http://madonna-charts.com/hardcandy/hardcandy.htm |archive-date=31. srpnja 2008. |access-date=10. ožujka 2009.}}</ref> |- |[[Argentina]] |align="center"|1 |- |[[Australija]] |align="center"|1 |- |[[Austrija]] |align="center"|1 |- |[[Brazil]] |align="center"|4 |- |[[Belgija]] |align="center"|2 |- |[[Danska]] |align="center"|1 |- |[[Europa]] |align="center"|1 |- |[[Finska]] |align="center"|1 |- |[[Francuska]] |align="center"|1 |- |[[Grčka]] |align="center"|1 |- |[[Irska]] |align="center"|1 |- |[[Italija]] |align="center"|1 |- |[[Japan]] |align="center"|1 |- |[[Canadian Albums Chart|Kanada]] |align="center"|1 |- |[[Mađarska]] |align="center"|2 |- |[[Meksiko]] |align="center"|3 |- |[[Nizozemska]] |align="center"|1 |- |[[Norveška]] |align="center"|2 |- |[[Novi Zeland]] |align="center"|5 |- |[[Njemačka]] |align="center"|1 |- |[[Poljska]] |align="center"|1 |- |[[Portugal]] |align="center"|1 |- |[[Rusija]] |align="center"|1 |- |[[Španjolska]] |align="center"|1 |- |[[Švedska]] |align="center"|1 |- |[[Švicarska]] |align="center"|1 |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |align="center"|1 |- |US [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] |align="center"|1 |- |} {{col-2}} ===Certifikacije=== {| class="wikitable" |- !Država !Certifikacija |- | [[Argentine Chamber of Phonograms and Videograms Producers|Argentina]] | Platinasta<ref name="capif">{{cite web |url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Madonna&album=Hard+Candy&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=P&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |title=Discos de Oro y Platino |accessdate=2008-08-02 |publisher=Argentine Chamber of Phonograms and Videograms Producers |date=2008-04-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110531184456/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Madonna&album=Hard+Candy&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=P&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |archivedate=31. svibnja 2011.}}</ref> |- | [[Australian Recording Industry Association|Australija]] | Platinasta<ref name="ariacerti">{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Albums.htm |title=ARIA Charts – Accreditations – 2008 Albums |accessdate=2008-08-02 |publisher=Australian Recording Industry Association}}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Austrija]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=IFPI Austria – Certification database |accessdate=2008-12-14 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |- |[[Ultratop|Belgija]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/en/certifications.asp?year=2008 |title=Gold And Platinum Certifications – Albums – 2008 |date=2008-08-15 |accessdate=2010-03-18 |publisher=Ultratop}}</ref> |- |[[Associação Brasileira dos Produtores de Discos|Brazil]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.abpd.org.br/certificados_interna.asp?sArtista=Madonna |title=ABPD : Associação Brasileira de Produtores de Disco |accessdate=2010-08-01 |publisher=Associação Brasileira dos Produtores de Discos}}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Danska]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.dk/index.php?pk_menu=261 |title=Guld og platin 2008 |date=2008-05-16 |accessdate=2008-08-02 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry}}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Europa]] | Platinasta<ref name="europe">{{cite web |url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat2008.html |title=IFPI Platinum Certifications Europe 2008 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |accessdate=2009-08-21 |archive-date=1. veljače 2010. |archive-url=https://www.webcitation.org/5nE7gwqSj?url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat2008.html |url-status=dead }}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Finska]] | Zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/artistit/madonna |title=Tilastot – Madonna – Kultalevy |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |accessdate=2010-03-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090628154629/http://www.ifpi.fi/tilastot/artistit/madonna |archivedate=28. lipnja 2009.}}</ref> |- |[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|Francuska]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.infodisc.fr/Certif_Album.php |title=InfoDisc : Les Certifications (Albums) du SNEP (Bilan par Artiste) |date=2008-09-09 |publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique |language=French |accessdate=2010-05-04 |archive-date=21. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100621054859/http://www.infodisc.fr/Certif_Album.php |url-status=dead}}</ref> |- |[[IFPI Greece|Grčka]] |Zlatna<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ifpi.gr/chart01.htm |title=Certifikacija Grčka |archive-url=https://web.archive.org/web/20020810102023/http://www.ifpi.gr/chart01.htm |archive-date=10. kolovoza 2002. |access-date=21. ožujka 2010.}}</ref> |- | [[Irish Recorded Music Association|Irska]] |Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.irishcharts.ie/awards/platinum08.htm |title=The Irish Charts – All there is to know |publisher=Irish Recorded Music Association |date=2008-12-01 |accessdate=2009-12-31}}</ref> |- |[[FIMI|Italija]] |2× Platinasta |- |[[Recording Industry Association of Japan|Japan]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=ja&tl=en&u=http%3A%2F%2Fwww.riaj.or.jp%2Fdata%2Fothers%2Fgold%2F200805.html |title=May 2008 Gold List and certification work |publisher=Recording Industry Association of Japan |accessdate=2010-07-01}}</ref> |- |[[Canadian Recording Industry Association|Kanada]] | Platinasta<ref name="cria">{{cite web |url=http://www.cria.ca/gold/0608_g.php |title=Gold & Platinum Certification for CRIA, June 2008 |date=2008-06-16 |accessdate=2010-03-18 |publisher=Canadian Recording Industry Association |archiveurl=https://www.webcitation.org/6F0dEPvRk?url=http://www.cria.ca/gold/0608_g.php |archivedate=10. ožujka 2013.}}</ref> |- |[[Mahasz|Mađarska]] |Zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.mahasz.hu/?menu=arany_es_platinalemezek&menu2=kereso |title=Keresés album címe szerint |date=2009-01-24 |publisher=Mahasz. Magyar Hanglemezkiadók Szövetsége |accessdate=2010-03-18 |language=Hungarian}}</ref> |- |[[Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas|Meksiko]] | Platinasta<ref name="amprofon">{{cite web |url=http://www.amprofon.com.mx/certificaciones.php?artista=Madonna&titulo=Hard+Candy&disquera=&certificacion=todas&anio=todos&categoria=todas&Submitted=Buscar&item=menuCert&contenido=buscar |title=Certificaciones Encontradas, Madonna |date=2008-06-05 |accessdate=2010-03-18 |publisher=[[Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas]] |archiveurl=https://www.webcitation.org/6FxEFuJHj?url=http://www.amprofon.com.mx/certificaciones.php?artista=Madonna |archivedate=17. travnja 2013.}}</ref> |- |[[Bundesverband Musikindustrie|Njemačka]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank_beta/ |title=Gold/Platin-Datenbank Musikindustrie |accessdate=2008-08-02 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry}}</ref> |- |[[OLiS|Poljska]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://olis.onyx.pl/listy/index.asp?idlisty=477&lang=en |title=Oficjalna Lista Sprzedažy |date=2009-09-21 |publisher=OLiS |accessdate=2010-05-03}}</ref> |- |[[Associação Fonográfica Portuguesa|Portugal]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.afp.org.pt/estatisticas.php |title=Discos de Ouro e Platina – Ano 2008 |date=2008-09-09 |publisher=Associação Fonográfica Portuguesa |language=Portuguese |accessdate=2010-03-18 |archive-date=27. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100227230408/http://www.afp.org.pt/estatisticas.php |url-status=dead }}</ref> |- |Rusija | 4× Platinasta<ref name="2m-online.ru">{{cite web |url=http://2m-online.ru/news/detail.php?ID=5479 |title=«2M» - Чарт продаж. Россия 39-2009 |publisher=2m-online.ru |accessdate=2009-12-31 |archive-date=18. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091218061148/http://www.2m-online.ru/news/detail.php?ID=5479 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Productores de Música de España|Španjolska]] | Zlatna<ref>[http://www.promusicae.org/listassemanales/albumes/TOP%20100%20ALBUMES-%20Week%2039.pdf Certifikacija Španjolska]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Švedska]] | Zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/guld-platina-20082.pdf |title=Guld & Platina - År 2008 |accessdate=2008-08-02 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |date=2008-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120216065652/http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/guld-platina-20082.pdf |archivedate=16. veljače 2012.}}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Švicarska]] | Platinasta<ref>{{cite web |url=http://swisscharts.com/awards.asp?year=2008 |title=Swiss Music Charts – Certifications |accessdate=2008-08-02 |work=[[Swiss Music Charts |The Official Swiss Charts and Music Community]]}}</ref> |- |[[Turkish Record Charts|Turska]] | Zlatna<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mu-yap.org/news.asp?NID=279 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151116172815/http://www.mu-yap.org/news.asp?NID=279 |archive-date=16. studenoga 2015. |access-date=31. ožujka 2011.}}</ref> |- |[[British Phonographic Industry|Ujedinjeno Kraljevstvo]] | Zlatna<ref name="bpi">{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |title=BPI Certifications Searchable database |accessdate=2010-03-18 |publisher=British Phonographic Industry |archive-date=6. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006162141/https://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |url-status=dead }}</ref> |- |[[Recording Industry Association of America|Sjedinjene Države]] | Zlatna<ref>[https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=Madonna&ti=Hard+Candy#search_section RIAA] ''RIAA Gold Certificate for Madonna's Hard Candy album'' 4. srpnja 2008. (pristupljeno 15. srpnja 2018.)</ref> |- |} {{col-end}} ===Godišnja lista albuma za 2008.=== {| class="wikitable sortable" |- ! Ljestvica (2008) ! Pozicija |- | Australija<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2008.htm |title=ARIA Charts - End Of Year Charts - Top 100 Albums 2008 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=2010-05-03}}</ref> | align="center"|47 |- |Belgija (Flandrija)<ref name="ultrayear">{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2008&cat=a |title=Rapports Annuel 2008 |publisher=Ultratop |accessdate=2010-05-03}}</ref> |align="center"|25 |- |Belgija (Valonija)<ref name="ultrayear"/> |align="center"|21 |- |Danska<ref>{{cite web |url=http://www.hitlisterne.dk/hl07/annuals/top08.html |title=Bagom Hitlisten Top 2008 |publisher=[[Tracklisten]] |accessdate=2010-05-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719124655/http://www.hitlisterne.dk/hl07/annuals/top08.html |archivedate=19. srpnja 2011.}}</ref> |align="center"|16 |- |Njemačka<ref>{{cite web |url=http://www.mtv.de/charts/albumjahrescharts2008 |title=Album Jahrescharts 2008 |language=German |accessdate=2010-07-30 |work=MTV |publisher=MTV Networks |date=2008-12-16 |archive-date=25. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225063253/http://www.mtv.de/charts/albumjahrescharts2008 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|14 |- |Grčka<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.gr/annual_charts.htm |title=Annual Chart - Year 2008 Top 50 Ελληνικών και Ξένων Aλμπουμ |language=el |publisher=IFPI Greece |accessdate=2010-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100731191143/http://www.ifpi.gr/annual_charts.htm |archivedate=31. srpnja 2010.}}</ref> |align="center"|12 |- |Grčka (inozemna lista)<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.gr/chart01_annual.htm |title=Annual Chart - Year 2008 Top 50 Ξένων Aλμπουμ |language=el |publisher=IFPI Greece |accessdate=2010-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721081412/http://www.ifpi.gr/chart01_annual.htm |archivedate=21. srpnja 2011.}}</ref> |align="center"|2 |- |Mađarska<ref>{{cite web |url=http://www.mahasz.hu/?menu=slagerlistak&menu2=eves_osszesitett_listak&id=album_db&ev=2008 |title=Összesített album- és válogatáslemez-lista |publisher=Mahasz |accessdate=2010-05-19}}</ref> |align="center"|5 |- |Meksiko<ref>{{cite web |url=http://www.amprofon.com.mx/Archivos/PDF/top_anual/Top_100_Album_2008.pdf |title=Top 100 Musica – Albums |year=2008 |publisher=[[Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas]] |accessdate=2010-04-03 |archive-date=15. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215041322/http://www.amprofon.com.mx/Archivos/PDF/top_anual/Top_100_Album_2008.pdf |url-status=dead }}</ref> |align="center"|6 |- |Švicarska<ref>{{cite web |url=http://swisscharts.com/year.asp?key=2008 |title=Swiss End of Year Charts 2008 |publisher=Swiss Music Charts. Hung Medien |accessdate=2010-05-03}}</ref> |align="center"|8 |- |Ujedinjeno Kraljvstvo<ref name="ukyearend">{{cite web |url=http://www.ukchartsplus.co.uk/ChartsPlusYE2008.pdf |title=UK Year-end Albums 2008 |publisher=The Official Charts Company. Chartplus.co.uk |pages=5 |accessdate=2010-05-04 |format=PDF}}</ref> |align="center"|36 |- |US ''Billboard'' 200<ref>{{cite web |url=http://login.vnuemedia.com/bbbiz/charts/yearendcharts/2008/chart_display.jsp?f=The+Billboard+200&g=Year-end+Albums |title=2008 Year-End ''Billboard'' 200 Albums |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media, Inc |accessdate=2010-10-05 |archive-date=27. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151227143824/http://login.vnuemedia.com/bbbiz/charts/yearendcharts/2008/chart_display.jsp?f=The+Billboard+200&g=Year-end+Albums |url-status=dead }}</ref> |align="center"|53 |- |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" <!-- style="font-size: 9pt" --> |- !rowspan=2| Godina !width=210 rowspan="2"| Singl !colspan=10| Pozicija !rowspan=2 width="139"|Certifikacija |- |- style="font-size:smaller;" !width="25"|[[Billboard Hot 100|US]]<br><ref name="amg.com">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:jvfyxqe5ldae~T51 |title=allmusic ((( Madonna > Charts & Awards > Billboard Singles ))) |date=1983–2009 |accessdate=2009-05-26 |work=Allmusic |publisher=Rovi Corporation}}</ref> !width="25"|[[Hot Dance Club Songs|US Club]]<br><ref name="40most">{{cite news |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/celebration-madonna-s-40-most-impressive-1004012156.story |title='Celebration': Madonna's 40 Most Impressive Instants |last=Trust |first=Gary |date=2009-09-15 |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media, Inc |accessdate=2009-10-08}}</ref> !width="25"|[[ARIA|AUS]]<br><ref>{{cite book |first=Gavin |last=Ryan |year=2009 |title=ARIA Singles Chart Book 1988-2008 |publisher=Moonlight Publishing |pages=91-92}}</ref> !width="25"|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br><ref name="aut">{{cite web |url=http://austriancharts.at/search.asp?search=madonna&cat=s |title=Madonna singles discography |accessdate=2010-01-06 |work=[[Ö3 Austria Top 40]] |publisher=austriancharts.at}}</ref> !width="25"|[[Canadian Hot 100|KAN]]<br><ref name="amg.com"/> !width="25"|<small>[[Syndicat national de l'édition phonographique|FRA]]<br><ref name="fra">{{cite web |url=http://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Madonna |title=Madonna Singles Discography |publisher=Lescharts.com at Hung Medien |date=1984–2009 |accessdate=2009-06-02 |work=Syndicat National de l'Édition Phonographique}}</ref></small> !width="25"|[[Media Control Charts|GER]]<br><ref name="ger">{{cite web |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/MADONNA/single |title=Madonna Singles Discography |date=1984–2009 |accessdate=2009-05-26 |publisher=Musicline.de |work=Media Control Charts |archive-date=17. listopada 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6BTvwT9fa?url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/MADONNA/single |url-status=dead}}</ref> !width="25"|<small>[[Federation of the Italian Music Industry|ITA]]<br><ref name="ita2">{{cite web |url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Madonna&titel=Future+Lovers+%2F+I+Feel+Love&cat=s |title=Madonna Singles Discography |work=Federation of the Italian Music Industry |publisher=Italiancharts.com at Hung Medien |accessdate=2009-12-02 |date=1999–2009}}</ref></small> !width="25"|<small>[[Swiss Music Charts|SWI]]<br><ref name="swi">{{cite web |url=http://hitparade.ch/showinterpret.asp?interpret=Madonna |title=Madonna Singles Discography |accessdate=2009-06-02 |work=Swiss Music Charts |date=1984–2009 |publisher=Hitparade.ch at Hung Medien}}</ref></small> !width="25"|[[UK Singles Chart|UK]]<br><ref name="uk">{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/madonna/ |title=Madonna Singles Discography |publisher=The Official Charts Company |accessdate=2009-05-25}}</ref> |- align="center" |align="left" rowspan=3|2008 |align="left"|"[[4 Minutes]]" <small>(ft. [[Justin Timberlake]])</small> |3 |1 |1 |2 |1 |2 |1 |1 |1 |1 |align="left"| *US: 2× Platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=Madonna&format=SINGLE&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=&endMonth=&startYear=&endYear=&sort=&perPage=50 |title=Madonna – 4 Minutes ft. Justin Timerlake |date=2008-08-09 |work=Recording Industry Association of America |accessdate=2009-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924152035/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=Madonna&format=SINGLE&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=&endMonth=&startYear=&endYear=&sort=&perPage=50 |archivedate=24. rujna 2015.}}</ref> *AUS: Platinasta<ref name="ARIA08">{{cite web |publisher=Australian Recording Industry Association |title=ARIA Charts – Accreditations – 2008 Singles |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Singles.htm |accessdate=2009-12-14}}</ref> |- |- align="center" style="font-size:smaller;" |- align="center" |align="left"|"[[Give It 2 Me]]" |57 |1 |23 |10 |8 |5 |8 |3 |4 |7 |— |-align="center" |align="left"|"[[Miles Away]]" |— |2 |— |21 |23 |54 |11 |26 |32 |39 |— |- |align="center" colspan="20" style="font-size:8pt"| "—" nije izdana ili se nije pojavila na ljestvici |} ==Album u Hrvatskoj== {| class="wikitable" !align="center" bgcolor="white" colspan="38"| Hrvatska top lista prodaje 2008 (Hrvatska diskografska udruga)<ref>http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&kat=2</ref> |- style="background-color: #white;" !align="center"|Tjedan !17 !18 !19 !20 !21 !22 !23 !24 !25 !26 !27 !28 !29 !30 !31 !32 !33 !34 !35 !36 !37 !38 !39 !40 !41 !42 !43 !44 !45 !46 !47 !48 !49 !50 !51 !52 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Pozicija |<center>2 |<center>'''1''' |<center>'''1''' |<center>'''1''' |<center>'''1''' |<center>'''1''' |<center>'''1''' |<center>2 |<center>4 |<center>4 |<center>4 |<center>4 |<center>5 |<center>4 |<center>4 |<center>8 |<center>4 |<center>4 |<center>3 |<center>3 |<center>4 |<center>4 |<center>5 |<center>8 |<center>6 |<center>22 |<center>35 |<center>14 |<center>15 |<center>21 |<center>13 |<center>23 |<center>15 |<center>25 |<center>x |Album je na kraju 2008. godine bio 3. najprodavaniji album u Hrvatskoj iza najuspješnije [[Amy Winehouse]] s albumom ''[[Back to Black]]'' i drugoplasirane grupe [[Coldplay]] s albumom ''[[Viva La Vida or Death And All His Friends]]''. |} ==Nagrade== ;[[MTV]] {| class="wikitable" width="80%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Godina !! Pjesma !! Nagrada !! Ishod |- |align="center"| [[2008.]] |"[[4 Minutes]]" || Najbolja koreografija u glazbenom videu || nominiran |} ;[[Grammy]] {| class="wikitable" width="80%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Godina !! Pjesma !! Nagrada !! Ishod |- |rowspan="3" align="center"| [[2009.]] |"[[4 Minutes]]" || Najbolja pop vokalna suradnja || nominiran |- |"[[Give It 2 Me]]" || Najbolje dance izdanje || nominiran |- |"[[4 Minutes]]" ([[Junkie XL]] Remix) || Najbolja obrada || nominiran |} ==Datumi objavljivanja== {|class="wikitable" ! Država ! Datum ! Format |- |- | Meksiko<ref>{{cite web |url=http://www.amprofon.com.mx/certificaciones.php?artista=madonna&titulo=hard+candy&disquera=&certificacion=todas&anio=todos&categoria=todas&Submitted=Buscar&item=menuCert&contenido=buscar |title=Mexican release date for "Hard Candy" |date=2008-04-18 |accessdate=2010-05-05 |publisher=Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas |archiveurl=https://www.webcitation.org/6FxEFuJHj?url=http://www.amprofon.com.mx/certificaciones.php?artista=Madonna |archivedate=17. travnja 2013.}}</ref> | 18. travnja 2008. | [[CD]], [[Digitalni download]] |- | Europska unija<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.de/Hard-Candy-Madonna/dp/B0015D3Z4O/ref=sr_1_4?ie=UTF8&s=music&qid=1239606296&sr=8-4 |title=Hard Candy [Album<nowiki>]</nowiki> |publisher=[[Amazon.com |Amazon.de]] |accessdate=2009-04-13 |date=2008-04-25}}</ref> | 25. travnja 2008. | CD, Digitalni download |- |rowspan="3" | Ujedinjeno Kraljevstvo<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/Hard-Candy-Madonna/dp/B0015D3Z4O/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1239606542&sr=8-1 |title=Hard Candy UK Release |publisher=Amazon.co.uk |date=2008-04-13 |accessdate=2009-04-13}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/Hard-Candy-Madonna/dp/B00169XU8I/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=music&qid=1239606542&sr=8-2 |title=Hard Candy Special Edition |publisher=Amazon.co.uk |accessdate=2009-04-13 |date=2008-05-12}}</ref> | 28. travnja 2008. | CD, Digitalni download |- | 12. svibnja 2008. | Special Edition |- | 19. svibnja 2008. | 3-[[LP]] & CD Set<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B0016OOM7Q |title=Madonna's "Hard Candy" 3 LP Set – UK release |date=2008-05-19 |publisher=Amazon.co.uk |accessdate=2010-05-05}}</ref> |- |rowspan="2" | Sjedinjene Države<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.com/Hard-Candy-Madonna/dp/B0015D3Z4O/ref=ntt_mus_ep_dpt_2 |title=Hard Candy |publisher=Amazon.com |date=2008-04-13 |accessdate=2009-04-13}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.amazon.com/Hard-Candy-Special-Box/dp/B00169XU8I/ref=sr_1_4?ie=UTF8&s=music&qid=1239606695&sr=8-4 |title=Hard Candy Special Edition |publisher=Amazon.com |accessdate=2009-04-13 |date=2008-06-10}}</ref> | 29. travnja 2008. | CD, Special Edition, Digitalni download |- | 10. lipnja 2008. | 3-LP & CD Set<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B0016OOM7Q |title=Madonna's "Hard Candy" 3 LP Set – US release |date=2008-06-10 |accessdate=2010-05-05 |publisher=Amazon.com}}</ref> |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Madonna}} [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi Madonne]] h4gqpexhx28dmt0dqhiwkpmm8y0a7z2 0 199437 7597807 7597069 2026-09-11T17:23:02Z Carl Johnson 120592 7597807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Branko Miljuš | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | datum rođenja = [[17. kolovoza]] [[1960.]] | datum smrti = | visina = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 1980. – 1988. <br /> 1981. <br /> 1988. – 1990. <br /> 1990. – 1992. | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br />→ [[NK Solin|Solin]] (posudba) <br /> [[Real Valladolid]] <br /> [[Vitória Futebol Clube (Setúbal)|Vitória Setúbal]] | nastupi(golovi) = {{0}}174 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = 1984. – 1988. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1984.|Los Angeles 1984.]] |}} | bilješka = | ažurirano = 10. rujna 2026. }} '''Branko Miljuš''' ([[Knin]], [[17. svibnja]] [[1960.]]), umirovljeni je hrvatski nogometaš te nekadašnji reprezentativac [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] s kojom je osvojio brončanu medalju na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984.]] godine. Igrao je na mjestu desnog i lijevog beka. S Hajdukom je osvojio prvenstvo [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1979.]] te kup [[Kup maršala Tita 1983./84.|1984.]] i [[Kup maršala Tita 1986./87.|1987.]] godine, a ukupno je odigrao 217 službenih utakmica i postigao 2 pogotka. Kasnije odlazi van u druge klubove. {{Statistika u Hajduku |174|2 |16|0 |0|0 |27|0 |0|0 |217|2 |140|0 |357|2}} == Klupski uspjesi == '''Hajduk Split''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2):''' [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]], [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.com/branko-miljus/profil/spieler/215572 Profil na Transfermarktu] {{mrva-biog-nogomet-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Miljuš, Branko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Solina]] [[Kategorija:Nogometaši Real Valladolida]] [[Kategorija:Nogometaši Vitória de Setúbala]] 301s63n9zcfwzujr87d5l4jf323pvsr 0 213571 7597954 7251197 2026-09-12T10:20:25Z ~2026-49517-18 372256 /* Crkva sv. Franje */ 7597954 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ilići |slika =Ilici radobolja.jpg |slika_širina = 180px |slika_opis = Ilići i rijeka [[Radobolja]] |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Mostar]] |nadvisina = |lat = 43.3467 |long = 17.7699 |position = left |brojstan2013 = 2585 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Ilići''' su naseljeno mjesto u zapadnom dijelu grada [[Mostar]]a, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. lipnja 2019.</ref> == Povijest == Ilići su kroz svoju povijest bili poznati po poljoprivredi čemu u mnogome doprinosi rijeka [[Radobolja]] koja tuda protječe i kojom su se navodnjavale bašte. Dolaskom osmanlija na rijeci su izgrađene brojne [[Stupa (uređaj)|stupe]] i [[mlin]]ice.<ref name="B1">{{cite web|url=http://www.most.ba/116/061.aspx|title=Salko Šarić: "O navodnjavanju bašči u Ilićima"|work=most.ba/|accessdate= 1. rujna 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Salko Šarić: "O navodnjavanju bašči u Ilićima"}}</ref> Mlinica koja je i danas aktivna je ''Lulina'' mlinica, a rukavac Radobolje koji vodi do nje je obnovljen u rujnu [[2021.]] godine.<ref name="A1">{{cite web|url=http://www.framost.com/2021/09/03/obnovljen-rukavac-radobolje-kod-luline-mlinice-u-ilicima/|title=Obnovljen rukavac Radobolje kod Luline mlinice u Ilićima|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Obnovljen rukavac Radobolje kod Luline mlinice u Ilićima}}</ref> ==Uočnica sv. Ivana Krstitelja== Od [[1939.]] godine na vrelu Babuna, pritoke Radobolje, u Ilićima se slavi [[uočnica]] [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]],<ref name="A2">{{cite web|url=http://www.framost.com/2018/06/24/uocnica-sv-ivana-krstitelja-na-izvoru-vode-babun-ilici/|title=Uočnica sv. Ivana Krstitelja|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Uočnica sv. Ivana Krstitelja}}</ref>. == Franjevačka Župa sv. Franje Asiškog- Ilići == Zaštitnik župe u Ilićima je sv. [[Franjo Asiški]]. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve - Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Barbare Rudnik, Župa sv. Petra i Pavla i Župa sv. Tome apostola. Na području župe sv. Franje Asiškog nalazi se crkva sv. Franje Asiškog i kapelica Majke Božje na Vrelu Radobolje.<ref name="A3">{{cite web|url=http://www.framost.com/2016/12/12/vrelo-radobolje-kapelica-majke-bozje/|title=Kapelica Majke Božje|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Kapelica Majke Božje}}</ref> ==Crkva sv. Franje== Gradnja crkve sv. Franje u Ilićima na ''Babunu'' počela je [[2000.]]-ih a [[2008.]] godine, izlivena je glavna ploča, tako je Crkva dobila svoju prvu zaštitu od kiše. Graditelji crkve su ''Graditelji, Bratovština brata Franje Ilići''.<ref>[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/2216-mostar-slavi-gradi-i-ne-zaboravlja.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Prilozi članova: Bobo Mostarac: ''Mostar slavi, gradi i ne zaboravlja'', 13. ožujka 2008. (pristupljeno 6. ožujka 2020.) {{hakave}}</ref> Bitno je spomenuti da je crkva sv. Franje sagrađena od bivšeg franjevca koji nelegalno dijeli sakramente. Svjesnim dolaskom na Svetu misu ili primajući sakramente, a s punom sviješću o kanonskom statusu ovog bivšeg franjevca, osoba koja to počini zadobija smrtni grijeh. Ispred crkve sv. Franje u Ilićima na ''Babunu'' nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima.<ref>[http://www.hvidra-mostar.com/2018/06/04/%E2%80%8Blipanjske-zore-ilici-u-domovinskom-ratu/ HVIDRA Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219112729/https://ws.sharethis.com/button/async-buttons.js |date=19. veljače 2021. }} ''Lipanjske zore: Ilići u Domovinskom ratu'', 4. lipnja 2018. (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> O Ilićima u Domovinskom ratu snimljen je istoimeni dokumentarni film 2018. godine. == Stanovništvo == === Popisi [[1971.]] – [[1991.]] === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Ilići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |2684 (92,07 %) |2216 (90,37 %) |1780 (92,37 %) |- |'''Muslimani''' |142 (4,87 %) |124 (5,05 %) |111 (5,76 %) |- |'''Srbi''' |9 (0,30 %) |11 (0,44 %) |4 (0,20 %) |- |'''Jugoslaveni''' |57 (1,95 %) |84 (3,42 %) |9 (0,46 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |23 (0,78 %) |17 (0,69 %) |23 (1,19 %) |- |'''ukupno''' |'''2915''' |'''2452''' |'''1927''' |} === Popis [[2013.]] === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Ilići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2497 (96,60 %) |- |'''Bošnjaci''' |62 (2,40 %) |- |'''Srbi''' |4 (0,15 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |22 (0,85 %) |- |'''ukupno''' |'''2285''' |} == Poznate osobe == * [[Nikola Bubalo]], pjesnik i putopisac == Izvori == {{izvori}} {{Mostar}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Mostar]] j7sjnpacouqgm4066vvn6cp8peushzu 7597955 7597954 2026-09-12T10:20:51Z ~2026-49517-18 372256 /* Franjevačka Župa sv. Franje Asiškog- Ilići */ 7597955 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ilići |slika =Ilici radobolja.jpg |slika_širina = 180px |slika_opis = Ilići i rijeka [[Radobolja]] |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Mostar]] |nadvisina = |lat = 43.3467 |long = 17.7699 |position = left |brojstan2013 = 2585 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Ilići''' su naseljeno mjesto u zapadnom dijelu grada [[Mostar]]a, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. lipnja 2019.</ref> == Povijest == Ilići su kroz svoju povijest bili poznati po poljoprivredi čemu u mnogome doprinosi rijeka [[Radobolja]] koja tuda protječe i kojom su se navodnjavale bašte. Dolaskom osmanlija na rijeci su izgrađene brojne [[Stupa (uređaj)|stupe]] i [[mlin]]ice.<ref name="B1">{{cite web|url=http://www.most.ba/116/061.aspx|title=Salko Šarić: "O navodnjavanju bašči u Ilićima"|work=most.ba/|accessdate= 1. rujna 2022.|quote=|language=bosanski|trans-title=Salko Šarić: "O navodnjavanju bašči u Ilićima"}}</ref> Mlinica koja je i danas aktivna je ''Lulina'' mlinica, a rukavac Radobolje koji vodi do nje je obnovljen u rujnu [[2021.]] godine.<ref name="A1">{{cite web|url=http://www.framost.com/2021/09/03/obnovljen-rukavac-radobolje-kod-luline-mlinice-u-ilicima/|title=Obnovljen rukavac Radobolje kod Luline mlinice u Ilićima|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Obnovljen rukavac Radobolje kod Luline mlinice u Ilićima}}</ref> ==Uočnica sv. Ivana Krstitelja== Od [[1939.]] godine na vrelu Babuna, pritoke Radobolje, u Ilićima se slavi [[uočnica]] [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]],<ref name="A2">{{cite web|url=http://www.framost.com/2018/06/24/uocnica-sv-ivana-krstitelja-na-izvoru-vode-babun-ilici/|title=Uočnica sv. Ivana Krstitelja|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Uočnica sv. Ivana Krstitelja}}</ref>. == Franjevačka Župa sv. Franje Asiškog- Ilići == Zaštitnik župe u Ilićima je sv. [[Franjo Asiški]]. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve - Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Petra i Pavla i Župa sv. Tome apostola. Na području župe sv. Franje Asiškog nalazi se crkva sv. Franje Asiškog i kapelica Majke Božje na Vrelu Radobolje.<ref name="A3">{{cite web|url=http://www.framost.com/2016/12/12/vrelo-radobolje-kapelica-majke-bozje/|title=Kapelica Majke Božje|work=framost.com|accessdate=27. kolovoza 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Kapelica Majke Božje}}</ref> ==Crkva sv. Franje== Gradnja crkve sv. Franje u Ilićima na ''Babunu'' počela je [[2000.]]-ih a [[2008.]] godine, izlivena je glavna ploča, tako je Crkva dobila svoju prvu zaštitu od kiše. Graditelji crkve su ''Graditelji, Bratovština brata Franje Ilići''.<ref>[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/2216-mostar-slavi-gradi-i-ne-zaboravlja.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Prilozi članova: Bobo Mostarac: ''Mostar slavi, gradi i ne zaboravlja'', 13. ožujka 2008. (pristupljeno 6. ožujka 2020.) {{hakave}}</ref> Bitno je spomenuti da je crkva sv. Franje sagrađena od bivšeg franjevca koji nelegalno dijeli sakramente. Svjesnim dolaskom na Svetu misu ili primajući sakramente, a s punom sviješću o kanonskom statusu ovog bivšeg franjevca, osoba koja to počini zadobija smrtni grijeh. Ispred crkve sv. Franje u Ilićima na ''Babunu'' nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima.<ref>[http://www.hvidra-mostar.com/2018/06/04/%E2%80%8Blipanjske-zore-ilici-u-domovinskom-ratu/ HVIDRA Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219112729/https://ws.sharethis.com/button/async-buttons.js |date=19. veljače 2021. }} ''Lipanjske zore: Ilići u Domovinskom ratu'', 4. lipnja 2018. (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> O Ilićima u Domovinskom ratu snimljen je istoimeni dokumentarni film 2018. godine. == Stanovništvo == === Popisi [[1971.]] – [[1991.]] === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Ilići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |2684 (92,07 %) |2216 (90,37 %) |1780 (92,37 %) |- |'''Muslimani''' |142 (4,87 %) |124 (5,05 %) |111 (5,76 %) |- |'''Srbi''' |9 (0,30 %) |11 (0,44 %) |4 (0,20 %) |- |'''Jugoslaveni''' |57 (1,95 %) |84 (3,42 %) |9 (0,46 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |23 (0,78 %) |17 (0,69 %) |23 (1,19 %) |- |'''ukupno''' |'''2915''' |'''2452''' |'''1927''' |} === Popis [[2013.]] === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Ilići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |2497 (96,60 %) |- |'''Bošnjaci''' |62 (2,40 %) |- |'''Srbi''' |4 (0,15 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |22 (0,85 %) |- |'''ukupno''' |'''2285''' |} == Poznate osobe == * [[Nikola Bubalo]], pjesnik i putopisac == Izvori == {{izvori}} {{Mostar}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Mostar]] qt7c19td1h5t8c3bhnr20fx13vdpvfe 0 213619 7597692 7501760 2026-09-11T12:38:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597692 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = HIStory: Past, Present and Future, Book I |ime_glazbenika = [[Michael Jackson]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = HIStory.jpg |žanr = [[R&B]], [[dance]], dance-pop, urban, [[pop rock]], new jack swing, [[funk]]<ref>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:w9fuxqthld6e ''HIStory'' Allmusic] - Objavljeno [[27. travnja]] [[2009.]]g.</ref> |datum = [[20. lipnja]] [[1995.]] |snimanje = rujan [[1994.]] - ožujak [[1995.]] |trajanje = 148:45 |izdavač = [[Epic Records]]<br /><small>EK-59000</small> |producent = [[Michael Jackson]]<br />James Harris<br />Janet Jackson<br />Terry Lewis<br />Dallas Austin<br />David Foster<br />Bill Bottrell<br />R. Kelly<br />Teddy Riley |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:3 stars.svg|54px]] [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:w9fuxqthld6e ''All Music Guide'']</li> <li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]] [http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/312830/review/5943497/history_past_present_and_future_book_1 ''Rolling Stone'']</li> <li>[[Datoteka:2 stars.svg|54px]] [http://www.robertchristgau.com/get_artist.php?id=932 ''Robert Christgau'']</li> <li>[[Datoteka:3 stars.svg|54px]] [http://www.rocksbackpages.com/article.html?ArticleID=12719 ''Q'']</li></ul> |album_prije = [[Dangerous (album)|Dangerous]] |godina0 = 1991. |godina = 1995. |album_poslije = [[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]] |godina2 = 2001. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = HIStory | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Scream/Childhood | Singl 1 date = [[31. svibnja]] [[1995.]] | Singl 2 = You Are Not Alone | Singl 2 date = [[15. kolovoza]] [[1995.]] | Singl 3 = Earth Song | Singl 3 date = [[27. studenog]] [[1995.]] | Singl 4 = They Don't Care About Us | Singl 4 date = [[8. travnja]] [[1996.]] | Singl 5 = Stranger in Moscow | Singl 5 date = [[4. studenog]] [[1996.]] }} }} '''''HIStory: Past, Present and Future, Book I''''' deveti je, dvostruki [[album|studijski album]] [[SAD|američkog]] [[glazbenik]]a [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], kojeg [[1995.]] godine objavljuje [[diskografija|diskografska kuća]] Epic. Prvi disk, pod nazivom ''HIStory Begins'' sastoji se od Jacksonovih najvećih uspješnica odabranih iz [[pjevač]]evih zadnjih petnaest godina karijere, dok je drugi, pod nazivom ''HIStory Continues'' sadrži nove skladbe, uz iznimku "Come Together", koja je snimljena [[1987.]] godine. Album je svojevrsni Jacksonov povratak glazbi nakon optužbi za seksualno zlostavljanje djece 1993. g. Jackson se u većini pjesama obračunava s medijima, posebno tabloidima, dok u ostalim pjesmama govori o ekološkoj svijesti, pohlepi i nepravdi u društvu, izolaciji i ostalim nevoljama koje je u životu proživio, poput teškog djetinjstva. Album je naišao na kontroverze u vezi antisemizma u pjesmi “They Don't Care About Us”, što je Jackson mnogo puta demantirao, no nakon sudskog spora morao je presnimiti tekst. R. Kelly je pak optužen za plagiranje pjesme “You Are Not Alone”. 2007. je proglašena plagijatom i nakon toga je Belgija zabranila puštanje pjesme na radio-postajama. ''HIStory'' se prodao u preko 20 milijuna primjeraka (40 milijuna diskova)<ref>''Access Hollywood'' ([[2. studenog]] [[2006.]]) - [http://www.msnbc.msn.com/id/15529981/ "The return of the King of Pop"] - MSNBC, osvrt od [[25. studenog]] [[2008.]]g.</ref> širom svijeta, što ga čini najprodavaniji dvostrukim albumom svih vremena, a također je drugi Jacksonov album, iza ''[[Thriller (album)|Thrillera]]'' po intenzitetu prodaje. Album je debitirao na prvom mjestu [[Billboard 200]] prodavši više od 391.000 primjeraka u prvom tjednu, te je osvojio jednog [[Grammy (nagrada)|Grammya]], u kategoriji za najbolji glazbeni video - "Scream". Prvi disk koji sadrži najveće uspješnice, [[2001.]] godine ponovno je objavljen na jednom [[CD]]-u, pod nazivom ''Greatest Hits: HIStory, Vol. 1''. == Recenzije == Album je bio uglavnom dobro prihvaćen, iako inferiorniji od prethodnih upravo zbog atmosfere paranoje. Jackson uvjerljivo iskazuje ljutnju, sirovitost i emocionalnost, otkrivajući rastrošenost, rastrganost i djelomično paranoidnost prema ljudima koji su ga pokušali poniziti i uništiti mu karijeru. == Top ljestvica == {| class="wikitable sortable" |- !align="left"|Ljestvica<ref>{{cite web |author=Hit Parade |title=European charts |year=1995 |url=http://www.hitparade.ch/showitem.asp?key=2094&cat=a |accessdate=2008-11-25}}</ref> !align="left"|Pozicija !align="left"|Certifikat !align="left"|Prodaja |- |align="left"|Argentina |align="center"| |align="center"|Platinasti<ref name="argentina">{{cite web |author=Cámara Argentina de Productores de Fonogramas y Videogramas |title=Argentinian certification |publisher=capif.org.ar |year=1995 |url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Michael+Jackson&album=&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=P&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928154824/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&PerDesde_AA=0&PerHasta_MM=0&PerHasta_AA=0&interprete=Michael+Jackson&album=&LanDesde_MM=0&LanDesde_AA=0&LanHasta_MM=0&LanHasta_AA=0&Galardon=P&Tipo=1&ACCION2=+Buscar+&ACCION=Buscar&CO=5&CODOP=ESOP |archivedate=28. rujna 2011. |deadurl=dead }}</ref> |align="center"|200.000<ref name="argentina"/> |- |align="left"|Australija |align="center"|1 |align="center"|8× platinasti<ref>{{cite web |author=Australian Recording Industry Association |title=ARIA Charts&nbsp;— Accreditations |publisher=aria.com.au |year=2004 |url=http://aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-albums-2001.htm |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center"|560.000<ref>{{cite web |author=Australian Recording Industry Association |title=Criteria |publisher=aria.com.au |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations.htm |accessdate=2008-11-25}}</ref> |- |align="left"|Austrija |align="center"|2 |align="center"|2× platinasti<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry — Austria |title=Austrian certification (search) |publisher=ifpi.at |date=19. prosinca 1996. |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |accessdate=2008-11-25 |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |align="center"|80.000<ref name="riaj"/> |- |align="left"|Belgija |align="center"|1 |align="center"| |align="center"| |- |align="left"|Kanada |align="center"| |align="center"|5× platinasti<ref name="cria">{{cite web |author=Canadian Recording Industry Association |title=Canadian certification |publisher=cria.ca |date=30. studenoga 1995. |url=http://www.cria.ca/gold/0703_g.php |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69pbVGS7S?url=http://www.cria.ca/gold/0703_g.php |archivedate=11. kolovoza 2012.}}</ref> |align="center"|500.000<ref>{{cite web |author=Canadian Recording Industry Association |title=Criteria |publisher=cria.ca |url=http://www.cria.ca/cert.php |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091124091223/http://www.cria.ca/cert.php |archivedate=24. studenoga 2009.}}</ref> |- |align="left"|Europa |align="center"| |align="center"|6× platinasti<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry |title=IFPI Platinum Europe Awards |publisher=ifpi.org |year=1996 |url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat1996.html |accessdate=2008-11-25 |archive-date=27. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070327010138/http://www.ifpi.org/content/section_news/plat1996.html |url-status=dead |deadurl=dead }}</ref> |align="center"|6 milijuna<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry |title=Criteria |publisher=ifpi.org |url=http://www.ifpi.org/content/section_news/platinum_intro.html |accessdate=2008-11-25 |archive-date=20. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140120115717/http://www.ifpi.org/content/section_news/platinum_intro.html |url-status=dead |deadurl=dead }}</ref> |- |align="left"|Finska |align="center"|3 |align="center"|Platinasti<ref name="finland">{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry — Finland |title=Finnish certification |publisher=ifpi.fi |year=1997 |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=M |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015082705/http://ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=M |archivedate=15. listopada 2007.}}</ref> |align="center"|61.352<ref name="finland"/> |- |align="left"|Francuska |align="center"|1 |align="center"|Dijamantski<ref name="france">{{cite web |author=Syndicat national de l'édition phonographique |title=French certification |publisher=chartsinfrance.net |year=1995 |url=http://www.chartsinfrance.net/certifications/artiste-302.htm |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081224160237/http://www.chartsinfrance.net/certifications/artiste-302.htm |archivedate=24. prosinca 2008.}}</ref> |align="center"|1 milijun<ref name="france"/> |- |align="left"|Njemačka<ref>{{cite web |title=German Albums Chart (Search) |publisher=charts-surfer.de |year=1995 |url=http://www.charts-surfer.de/ |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center"|1 |align="center"|3× platinasti<ref name="germany">{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry — Germany |title=German certification |publisher=musikindustrie.de |year=1997 |url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=1&strSuche=HIStory%3A+Past%2C+Present+and+Future%2C+Book+I |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center"|1.5 milijun<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry |title=Criteria |publisher=musikindustrie.de |year=1995 |url=http://www.musikindustrie.de/uploads/media/TT-Formular_blanko_02.pdf |format=PDF |accessdate=2008-11-25}}</ref> |- |align="left"|Nizozemska |align="center"|1 |align="center"|3× platinasti<ref>{{cite web |author=Nederlandse Vereniging van Producenten en Importeurs van beeld-en geluidsdragers |title=Dutch certification (search) |publisher=nvpi.nl |year=1996 |url=http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461 |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090215103705/http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461 |archivedate=15. veljače 2009. 4. svibnja 2011. 110514050947/http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461 |deadurl=dead }}</ref> |align="center"|240.000<ref name="riaj">{{cite web |author=Recording Industry Association of Japan |title=Standard for Certifying Awards of Countries |publisher=riaj.or.jp |year=2005 |url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2005E.pdf |format=PDF |accessdate=2008-11-25 |archive-date=14. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214002411/http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2005E.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |align="left"|Novi Zeland |align="center"|1 |align="center"|10× platinasti |align="center"|150.000 |- |align="left"|Norveška |align="center"|1 |align="center"|Platinasti<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry — Norway |title=Norwegian certification (search) |publisher=ifpi.no |year=1995 |url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Auq2NkSt?url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |archivedate=24. rujna 2012. |archive-date=10. svibnja 2011. eb.archive.org/web/20110510083043/http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |deadurl=dead }}</ref> |align="center"|40.000<ref name="riaj"/> |- |align="left"|Švedska |align="center"|3 |align="center"|Platinasti<ref>{{cite web |author=International Federation of the Phonographic Industry — Sweden |title=Swedish certification |publisher=ifpi.se |year=1995 |url=http://www.ifpi.se/wp-content/uploads/guld-platina-1987-1998.pdf |format=PDF |accessdate=2008-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120521214300/http://www.ifpi.se/wp-content/uploads/guld-platina-1987-1998.pdf |archivedate=21. svibnja 2012.}}</ref> |align="center"|60.000<ref name="riaj"/> |- |align="left"|Švicarska |align="center"|1 |align="center"|3× platinasti<ref name="hitparade">{{cite web |author=HitParade |title=Swiss certification |year=1996 |url=http://hitparade.ch/awards.asp?year=1996 |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center"|150.000<ref name="hitparade"/> |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo<ref name="ukcharts">{{cite web |author=Every Hit |title=UK Albums Chart |month=June |year=1995 |url=http://www.everyhit.com/ |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center"|1 |align="center"|4× platinasti<ref name = "UK HIStory Shipments">{{cite web |author=British Phonographic Industry |title=U.K. certification |publisher=bpi.co.uk |date=1. veljače 1996. |url=http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&r_id=20948 |accessdate=2008-11-25 |url-status=dead |deadurl=dead }}</ref> |align="center"|1.2 milijuna |- |align="left"|Sjedinjene Države<ref name="billboard">{{cite web |author=Allmusic |title=Billboard charts |year=1995 |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:kifuxqe5ldae~T5 |accessdate=2008-11-25}}</ref> |align="center" rowspan="1"|1 |align="center" rowspan="1"|7× platinasti<ref name="riaa">{{cite web |author=Recording Industry Association of America |title=U.S. certification |publisher=riaa.com |date=12. listopada 1999. |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=history:%20past,%20present%20&%20future%20book%20I&artist=michael%20jackson&format=&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2008&sort=Artist&perPage=25 |accessdate=2008-11-25 |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924153641/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=history:%20past,%20present%20&%20future%20book%20I&artist=michael%20jackson&format=&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2008&sort=Artist&perPage=25 |url-status=dead }}</ref> |align="center" rowspan="1"|3.5 milijuna |} == Popis pjesama == ===''HIS''tory Begins (Disk 1)=== Sve pjesme napisao je [[Michael Jackson]], osim gdje je drugačije naznačeno. # "Billie Jean" - 4:54 # "The Way You Make Me Feel" - 4:57 # "Black or White" <small>(Jackson/Bill Bottrell)</small> - 4:15 # "Rock with You" <small>(Rod Temperton)</small> - 3:40 # "She's out of My Life" <small>(Tom Bahler)</small> - 3:38 # "Bad" - 4:07 # "I Just Can't Stop Loving You" - 4:12 # "Man in the Mirror" <small>(Glen Ballard/Siedah Garrett)</small> - 5:19 # "[[Thriller (skladba)|Thriller]]" <small>(Temperton)</small> - 5:57 # "Beat It" - 4:18 # "The Girl is Mine" (duet, [[Paul McCartney]]) - 3:41 # "Remember the Time" <small>(Jackson/Teddy Riley/Bernard Belle)</small> - 4:00 # "Don't Stop 'til You Get Enough" - 6:02 # "Wanna Be Startin' Somethin'" - 6:02 # "Heal the World" - 6:24 ===''HIS''tory Continues (Disk 2)=== Sve pjesme napisao je Michael Jackson, osim gdje je drugačije naznačeno. # "Scream" (duet, [[Janet Jackson]]) <small>(Harris/Lewis/Jackson/Jackson/Giancarlo Dittamo)</small> - 4:38 # "They Don't Care About Us" - 4:44 # "Stranger in Moscow" - 5:44 # "This Time Around" (zajedno sa sastavom The Notorious B.I.G.) <small>(René Moore/Dallas Austin/Bruce Swedien/Jackson/Wallace)</small> - 4:20 # "Earth Song" - 6:46 # "D.S." (feat. [[Slash]]) - 4:49 # "Money" - 4:41 # "Come Together" <small>([[John Lennon]]/[[Paul McCartney]])</small> - 4:02 # "You Are Not Alone" <small>(R. Kelly)</small> - 5:45 # "Scream/Childhood" - 4:28 # "Tabloid Junkie" <small>(Harris/Lewis/Jackson)</small> - 4:32 # "2 Bad" (feat. [[Shaquille O'Neal]]) <small>(Harris/Lewis/Jackson/O'Neal)</small> - 4:49 # "HIStory" <small>(Harris/Lewis/Jackson)</small> - 6:37 # "Little Susie" - 6:13 # "Smile" <small>([[Charlie Chaplin]])</small> - 4:56 == Impresum == === Produkcija skladbi === * "Scream" - [[producent]]i Jimmy Jam, Terry Lewis, Michael Jackson i Janet Jackson * "They Don't Care About Us", "Stranger in Moscow", "D.S.", "Money" i "Little Susie" - producent Michael Jackson * "This Time Around" - producenti Dallas Austin i Michael Jackson, ko-producenti Bruce Swedien i Rene * "Earth Song" - producenti Michael Jackson i David Foster, ko-producent Bill Bottrell * "Come Together" produced by Michael Jackson and Bill Bottrell * "You Are Not Alone" - producenti R. Kelly i Michael Jackson * "Childhood" i "Smile" - producenti by Michael Jackson i David Foster * "Tabloid Junkie" i "History" - producenti by Michael Jackson i Jimmy Jam i Terry Lewis * "2 Bad" - producenti Michael Jackson, Jimmy Jam i Terry Lewis, Bruce Swedien i Rene === Album (izvođači i produkcija) === * Prvi i prateći [[pjevanje|vokali]]: [[Michael Jackson]] * Prateći vokali: Zedric Williams, James Ingram, Siedah Garrett, Andrae i Sandra Crouch i the Andrae Crouch Singers; Carol Dennis, Jackie Gouche, Gloria Estefan i Linda McCrary * Djeca solisti: ** "HIStory": Leah Frazier ** "Little Susie": Markita Prescott * Rap izvedba: [[R. Kelly]], [[Boyz II Men]]: Nathan Morris, Wanya Morris, Shawn Stockman, Michael McCary; [[The Notorious B.I.G.]] i [[Shaquille O'Neal]] * Aražman: Michael Jackson, Jimmy Jam and Terry Lewis, Dallas Austin, Bruce Swedien, [[R. Kelly]], Rene, Jeremy Lubbock, Brad Buxer i Johnny Mandel * Aražman vokala: Michael Jackson, [[Janet Jackson]], Jimmy Jam i Terry Lewis * Aražman orkestra: David Foster, Elmer Bernstein i Bill Ross * Aražman žičanih instrumenata: Michael Jackson * Aražman [[klavijature|klavijatura]]: [[Michael Jackson]] * [[dirigiranje|Dirigent]] orkestra: Jeremy Lubbock * Aranžman [[rog (glazbalo)|roga]]: Michael Jackson i Jerry Hey * Piano: David Paich i John Barnes * [[Klavijature]] i sintisajzer: Randy Kerber, Jimmy Jam, Terry Lewis, [[David Foster]], Steve "Yada" Porcaro, David Paich, Bill Bottrell, Dallas Austin, [[Glen Ballard]], Rene, Brad Buxer, Simon Franglen, Greg Phillinganes, Lafayette Carthon, Michael Boddicker, Chuck Wild, Rob Arbitter, Gary Adante, John Barnes i Randy Waldman * Programiranje sintisajzera: Jimmy Jam and Terry Lewis, Simon Franglen, Steve Porcaro, Brad Buxer, Peter Mokran, Michael Boddicker, Chuck Wild, Andrew Scheps, Rick Sheppard, Rob Hoffman, Bobby Brooks, Jeff Bova, Chris Palmero, Jason Miles, Arnie Schulze i Gregg Mangiafico * Programiranje bubnjeva: Jimmy Jam and Terry Lewis, Peter Mokran i Andrew Scheps * Programiranje synclaviera: Andrew Scheps i Simon Franglen * [[Gitara|Gitare]]: [[Eddie Van Halen]], [[Slash]], David Williams, Larry Clayton, [[Dean Parks]], Eric Gale, [[Tim Pierce]], [[Dann Huff]], Paul Jackson Jr., [[Steve Lukather]], Bill Bottrell, Jeff Mirinow, Rob Hoffman, Jen Leigh i [[Trevor Rabin]] * [[Bubnjevi]]: Ndugu Chancler, [[Jeff Porcaro]], John Robinson i Bryan Loren * [[Udaraljke]]: Michael Jackson, Ollie E. Brown, Jimmy Jam and Terry Lewis, Bill Bottrell, Buddy Williams, Bruce Swedien, Simon Franglen, Rene, Chuck Wild, [[Paulinho Da Costa]], Nannette Fortier i Bobby Brooks * [[Bas gitara]]: Steve Lukather, Colin Wolfe, Louis Johnson, Nathan East, Terry Jackson, Doug Grigsby and Guy Pratt * Bas sintisajzer: Bryan Loren * Rog: Larry Williams, Jerry Hey, Gary Grant, William Reichenbach i Kim Hutchcroft === Produkcija === * Izvršni producent: Michael Jackson * Snimatelj i miks: Bruce Swedien * Dodatno snimanje i miks: Eddie De Lena, Steve Hodge and W.J.R. * Tehnički direktor: Matt Forger i Brad Sundberg * Koordinacija produkcije: Rachel Smith * Mastered: Bernie Grundman * Kompijutorsko programiranje i asistent tehničkog direktora: Craig Johnson * Dodatno programiranje sintisajzera i sound dizajn: Michael Boddicker, Chuck Wild, Scott Pittinsky, Bobby Brooks, Roberta Swedien i Darry Ross == Izvori == {{izvori|30em}} {{Michael Jackson}} [[Kategorija:Albumi iz 1995.]] [[Kategorija:Albumi Michaela Jacksona]] lftjoj9nfe7r4dxk2bjfb0iqh6tuc54 0 225486 7597786 7591413 2026-09-11T16:49:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597786 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|travanj 2012.}} {{Etnička grupa | ime = Hrvati u Vojvodini | slika = [[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|200px|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]] | opis slike = [[Subotica]], kulturno središte Hrvata Vojvodine | populacija = 78.422 | regije = | regija1 = [[Subotica]] | pop1 = 32.623 | ref1 = | regija2 = [[Sombor]] | pop2 = 10.832 | ref2 = | regija3 = [[Novi Sad]] | pop3 = 5657 | ref3 = | regija4 = [[Apatin]] | pop4 = 3736 | ref4 = | regija5 = [[Srijemska Mitrovica]] | pop5 = 2547 | ref5 = | regija6 = [[Šid]] | pop6 = 2083 | ref6 = | regija7 = [[Ruma]] | pop7 = 1987 | ref7 = | regija8 = [[Inđija]] | pop8 = 1911 | ref8 = | regija9 = [[Stara Pazova]] | pop9 = 1615 | ref9 = | regija10 = [[Bač]] | pop10 = 1392 | ref10 = | regija11 = [[Pančevo]] | pop11 = 1188 | ref11 = | jezik = [[hrvatski jezik]] | vjera = pretežno [[katolicizam|rimokatolička]] | srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]] }} '''Hrvati u Vojvodini''' su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]]. == Naseljenost == Danas su većina Hrvata na području Vojvodine iz hrvatskih skupina [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]]. Bunjevci su većinom koncentrirani na sjeveru Bačke, u [[Subotica|Subotici]], [[Bikovo|Bikovu]], [[Gornji Tavankut|Gornjem]] i [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]], [[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]] i [[Žednik]]u. Šokci su većinom koncentrirani u zapadnoj Bačkoj, u [[Sonta|Sonti]], u [[Apatin]]u, [[Bereg]]u i [[Monoštor]]u te u [[Srijem]]u. [[File:1881ProcesijaPetrovaradina.jpg|mini|350px|desno|Procesija prijenosa slike Majke Božje Snježne iz [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|crkve sv. Jurja]] na Tekije, na prvu nedjelju poslije Uskrsa, 1881. godine]] Dio Šokaca je doselio u Banat, u sela [[Opovo]], [[Starčevo]] te u grad [[Pančevo]]. Doseljeni su prije 230 godina radi ojačanja granice s Turskim Carstvom, a doseljeni šokački Hrvati, njih oko 4000, došli su iz središnje Slavonije. Svi su štokavci. U ove su se krajeve doselili zbog teških životnih uvjeta života u Bosni te pojačane islamizacije kršćana. Ovamo su ih doveli franjevci.<ref name="Tomislav Žigmanov">{{Citiranje časopisa |url=http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/6-hrvati-danas/6-hrvati-u-vojvodini-danas |title=Hrvati u Vojvodini danas – Tomislav Žigmanov |archive-url=https://web.archive.org/web/20120410205119/http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/6-hrvati-danas/6-hrvati-u-vojvodini-danas |archive-date=10. travnja 2012. |access-date=27. svibnja 2012.}}</ref> Doselili su se u Podunavlje Kraljevine Ugarske (jugozapadnu i zapadnu Bačku) te u zapadni dio Srijema.<ref name="Tomislav Žigmanov"/> Treća skupina Hrvata u Vojvodini ne pripada ni Šokcima ni Bunjevcima. U Srijemu je postojao stari sloj Hrvata. Najautohtoniji su od svih Hrvata u Vojvodini. Prisutni su od dolaska Južnih Slavena.<ref name="Tomislav Žigmanov"/> Nakon prvih sukoba s Bugarima a kasnije i turski prodori u Europu prouzročili su velike političke i društvene promjene uključujući prisilno iseljavanje Hrvata, istodobno i prelazak u druge vjere a i samu asimilaciju. I u takvim teškim uvjetima opstanka, u Srijemu su se ipak očuvale velike skupine Hrvata posebno na područjima Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Beške, Slankamena, Petrovaradina, Zemuna, Golubinaca.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini">Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 1. ožujka 2015. {{hakave}}</ref> Dio Hrvata u srijemskim selima [[Hrtkovci]]ma i [[Nikinci]]ma, u općini [[Ruma]], vuku podrijetlo od katoličkih [[Albanci u Vojvodini|Albanaca]] (t.zv. [[Klimenti]]) koji su se ondje naselili [[1737.]] U [[Banat]]u postoje hrvatske zajednice koje su doseljene za vrijeme [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], odnosno nakon oslobođenja tih krajeva od Turaka. Oni su iz nekoliko skupina doseljenih u nekoliko valova. Po narječju se razlikuju štokavsko-ikavska (Šokci) koji su u južnom Banatu i kajkavska u srednjem Banatu.<ref name="Đanić, Bačić">Đanić, M. i Bačić, S., Banat, u: Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 2 B-Baž, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2004., str. 59-60</ref> Među najstarije su oni iz [[Novi Bečej|Novog Bečeja]] nekad važnog središta žitne trgovine gdje je bila glavna skela na Tisu u srednjem Banatu. Bavili su se brodogradnjom. Prolaskom željeznice gradić je izgubio na važnosti, pa su se tamošnji Hrvati raselili ili pomađarili.<ref name="Krpan 1990">[http://hrcak.srce.hr/68961 Arhivski vjesnik, No.34. studenoga 1990..] [[Stjepan Krpan]]: Hrvati u Banatu</ref> U sklopu preuređenja vojnograničarskih teritorija u Hrvatskoj, 1760. – 1770. iz Ličke i Modruške županije i iz okolice Petrinje i Gline Hrvati su u banatsko Podunavlje došli u Perlez, Opovo, Starčevo, Glogonju, Omoljicu i Borču (štokavska skupina).<ref name="Đanić, Bačić"/> Od 1788. od vremena biskupa Galjufa pa sve do 1801. godine na poticaj zagrebačkog biskupa M. Vrhovca zbiva se [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat|seoba]] Hrvata u Banat. To su [[turopoljsko plemstvo|turopoljski plemići]] koji su se odselili u srednjobanatska naselja.<ref name="Đanić, Bačić"/><ref name="Đanić, Bačić"/><ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112075157/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj |date=12. siječnja 2012. }} Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj</ref> Dakle, grafovci ili potomci grofova, statusa predijalaca-plemića, koji su u Banatu imali posjede, te su ondje naselili svoje sunarodnike koji su došli iz [[Pokuplje|Pokuplja]] u 18. st., njih oko 5000. To je bilo na posjede grofova Berkovića, Čekonića, Fekovića, Jagodića, Matanovića, [[Pozojević]]a i dr. u sela [[Hrvatska Boka|Hrvatsku Boku]] (danas Boka, u čiji sastav ulazi nekadašnja [[Srpska Boka]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Klarija|Hrvatsku Klariju]] (današnje [[Radojevo]], nastalo 1947. spajanjem sa [[Srpska Klarija|Srpskom Klarijom]]<ref name="Đanić, Bačić"/>), [[Hrvatska Neuzina|Hrvatsku Neuzinu]], [[Perlez]],<ref name="Tomislav Žigmanov"/> [[Veliki Bečkerek]] (Zrenjanin). Jedan dio završio je u današnjoj Rumunjskoj, u [[Hrvatska Keča|Hrvatsku Keču]] (danas [[Keča]], u čijem je sastavu nekadašnja [[Rumunjska Keča]]<ref name="Đanić, Bačić"/>) i [[Hrvatski Čenej]] (Čenija) i [[Biled]].<ref name="Đanić, Bačić"/> Svi su kajkavci. Hrvati iz tih triju naselja su mnogo odseljavali, najviše u bliže banatske gradove, zatim put Beograda i Novog Sada, a dio ih se vratio u Hrvatsku, ponajviše Zagreb.<ref name="Krpan 1990"/> Dio tih Hrvata nalazi se u [[Bela Crkva|Beloj Crkvi]] i [[Ivanovo|Ivanovu]].<ref name="Krpan 1990"/> [[Karaševski Hrvati]] su većinom u Rumunjskoj, oko Karaševa. Ondje ih je oko 10.000, dok je manji dio završio u [[Vršac|Vršcu]] ([[Banatski Karlovac]]),<ref name="Krpan 1990"/> [[Zrenjanin]]u i [[Pančevo|Pančevu]], njih oko 500. Podrijetlom su iz središnje Bosne. Izvorni im se govor izmiješao s torlačkim govorom rumunjskih Srba i Bugara. Dio banatskih Hrvata podrijetlom je iz Ličke (oko Gospića) i Modruške županije te prostora oko Slunja, Gline i Petrinje. Žive u selima [[Perlez]]u, [[Opovo|Opovu]] i [[Starčevo|Starčevu]] u nešto većoj koncentraciji, a nešto su manje zastupljeni u [[Borča|Borči]], [[Glogonj]]u i [[Omoljica|Omoljici]]. U Opovu se dio Nijemaca pohrvatio.<ref name="Krpan 1990"/> U Bačkoj postoje Hrvati koje su vlasti [[Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu|doselile]] za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije Vojvodine]], a diljem Vojvodine postoje i Hrvati koji su došli u Vojvodinu unutarnjim migracijama (poslom, bračno) za vrijeme Austro-Ugarske i obaju Jugoslavija (u Subotici je danas prema procjeni zavičajnog udruženja, nekoliko stotinjaka njih iz Dalmacije<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=13674 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162926/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=1. ožujka 2021. }} Uskoro... Prva zavičajna večer Dalmatinaca u Subotici 3. ožujka 2012.</ref>). Organiziranom kolonizacijom 1945. – 1948. je od Hrvata najviše doseljeno dalmatinskih Hrvata, s područja [[Metković]]a, [[Sinj]]a, Vrlike, [[Drniš]]a, Benkovca, [[Split]]a, [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a, Zadra, iz zaleđa Dalmacije i otoka. Po procjenama ih je ukupno bilo oko 4000.<ref name="Bara">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120126040652/http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 |date=26. siječnja 2012. }} Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> Doseljeno je i iz ostalih dijelova Hrvatske, uglavnom Gorskog kotara te [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata iz Bosne i Hercegovine]]. Dalmatinski Hrvati su uglavnom naseljeni u [[Stanišić]] i [[Riđica|Riđicu]], u manjem broju u [[Sivac]], [[Gudurica|Guduricu,]] [[Titel (općina)|Titel]] i veće vojvođanske gradove.<ref name="Bara"/><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bara|first=Mario|year=2014|title=Naši Šokci: Podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu|url=https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/61a/0dd/386/61a0dd3869397305646288.pdf|journal=Godišnjak za znanstvena istraživanja|publisher=Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata|publication-place=Subotica, Srbija|volume=6|page=18|quote="U crkvenim maticama i drugim izvorima zabilježena su prezimena podrijetlom iz Dalmacije, Hrvatskog primorja, Like i dijelova Ugarske: ... Penov, Perkovac, Petranović, Petrašek ... Važno je upozoriti na trokut naselja s hrvatskim stanovništvom Slankamen–Titel–Perlez, koja se nalaze na tromeđi Bačke, Banata i Srijema i stjecištu važnih plovnih putova Dunava i Tise."}}</ref> Pripadnici vojnih postrojba su naseljeni u Srijem.<ref name="Bara"/> Hrvati iz Bosne, Gorskog kotara i Hercegovine su naseljeni u [[Beška|Bešku]], [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] i [[Petrovaradin]].<ref name="Bara"/> Dio Hrvata koji je doselio u Banat nakon Drugoga svjetskog rata za kolonizacije Vojvodine doselilo je oko 200 Hrvata iz [[Ljubuški|ljubuškog]] kraja u [[Ravni Topolovac]] kod Žitišta blizu Zrenjanina. Još oko 300 Hrvata iz ostalih dijelova Hercegovine završilo je po cijelom Banatu, uglavnom većim naseljima. Pretpostavlja se da danas u srbijanskom dijelu Banata živi 8000 Hrvata. Kroz povijest se veliki broj Hrvata asimilirao u druge narode, što prirodno, što kao posljedica agresivne državne politike. Najčešće se to događalo u krajevima gdje su Hrvati bili izrazita manjina prema nekom drugom znatno brojnijem narodu, ali i među višim slojevima koji su se vezivali uz dominantni narod da bi stekli ili sačuvali povlastice, visoki društveni položaj i dobar imovinski status. Tako su se brojni Hrvati mađarizirali, ponijemčili, a dio ih se i posrbio. Neki od tih su se kasnije politički angažirali, otvoreno radeći protiv interesa hrvatske zajednice iz koje su potjecali. Također se dio njih vezao uz te narode iz romantičnog zanosa, kao što je bio slučaj kod Hrvata koji su stali uz mađarstvo i mađarski preporod, odnosno uz južnoslavensko jedinstvo, pa preko toga uz jugoslavenstvo, a malobrojni su se tako i odmaknuli time od hrvatstva završivši naposljetku uz srpstvo. Proces je išao i u suprotnom pravcu, pa su se tako dio ili cijela zajednica nekih naroda koji su bili manjinom u hrvatskom okružju pohrvatili pa osim albanskih Klimenata, zabilježeno je pohrvaćivanje [[Nijemci u Vojvodini|Nijemaca]] u somborskoj okolici, Tavankutu, Mitrovici, Opovu, Petrovaradinu i drugdje, [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka]] u somborskoj okolici i Tavankutu, [[Mađari u Vojvodini|Mađara]] u Tavankutu i Rumi itd.<ref name="HNVBara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php|date=13. studenoga 2011.}} [[Mario Bara]]: Hrvati u Vojvodini - Naseljavanja i integracijski procesi u Bačkoj i Srijemu, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata su se preostali Nijemci zbog pritisaka prikrivali svoju nacionalnost izjašnjavanjem pod Hrvate ili Mađare, s tim što je jedno vrijeme probitačnije bilo biti Hrvatima, koji su im bili bliski kao katolici. Kad je sustav bio represivno okrenut prema Hrvatima, kao nakon hrvatskog proljeća i za uspona velikosrpskog režima 1980-ih i kasnije, probitačnije je bilo biti Mađarom, Jugoslavenom ili Srbinom. Slično je bilo i s dijelom Mađara koji su u Titovoj Jugoslaviji stali uz hrvatsko ime, jer su im Hrvati bliži po vjeri, kulturi, obiteljskim svezama, a i mađarska sjećanja na srpsku osvetu<ref>[http://www.hungarianhistory.com/lib/cseres/cseres01.htm Hungarian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304003702/http://www.hungarianhistory.com/lib/cseres/cseres01.htm |date=4. ožujka 2016. }} Tibor Cseres: Serbian Vendetta in Bacska, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> i živu osvetoljubivost u srpskim redovima je bila presnažna. Ženidbom, udajom i stvaranjem rodbinskih veza drugi su se narodi asimilirali u Hrvate u mjestima gdje su Hrvati bili većina, a u mjestima gdje su Hrvati bili manjina, asimilirali su se u Mađare ili Nijemce. Prvo se asimilirao visoki društveni sloj, poput plemstva, činovništva, svećenstva i ostale intelektualne elite. Usponom ili radi uspona na društvenoj ljestvici prihvaćali su jezik i kulturu dominantnog naroda. Hrvati su manje asimilirali druge narode, nego što su sami bili asimilirani. Uz već spomenuto albanskog pleme Klimenata u Hrtkovcima i Nikincima, Hrvati su asimilirali Slovake i Nijemce sa salašarskih naselja u okolici Sombora, u Tavankutu malobrojne Mađare, Nijemce i Slovake, dio zajednice Nijemaca u Mitrovici i Petrovaradinu, Mađare iz Rume, u Opovu Nijemce itd. Slom mađarske revolucije zaustavio je mađarizacijske procese na neko vrijeme. Uvedeno je [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]] (1849. – 1860.) u kojem je službeni jezik bio njemački i "ilirički", pa su tako u hrvatskim mjestima u Bačkoj zapisnici vođeni na hrvatskom na lokalnoj ikavici, dok umjesto dotad uobičajenih naziva Dalmatinac ili Ilir sve se više službeno uporabljuje naziv Bunjevac. Nakon austro-ugarske i hrvatsko-ugarske nagodbe, mađarizacijski procesi slavenskog stanovništva se nesmiljeno nastavljaju, osobito u krajevima pod upravom Ugarske.<ref>[http://web.ffos.hr/download/Essehist-IV-net.pdf Essehist, časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti broj 4, godina 4., prosinca 2012., FFOS, Tema broja: Kolonizacija; Bagić, Marko; Kolonizacija Vojvodine, str. 47.]</ref> == Povijest == === Srednji vijek === Hrvati se pojavljuju na području današnje autonomne pokrajine Vojvodine još u srednjem vijeku. Pojava nije jednaka na svim područjima. Hrvati se pojavljuju pod jednim okolnostima na području Srijema, pod drugim okolnostima na području Bačke, a pod trećim okolnostima na području Banata. Po najsmjelijim tezama Hrvati na prostor Srbije, točnije Banata, Bačke i Srijema dolaze najkasnije krajem 6. stoljeća kao jedan od brojnih naroda koji u savezu s predvodničkim Avarima stvara Avarski Kaganat, tada jednu od najvećih i najjačih država koja ima i svoju prijestolnicu u ovim krajevima. Brojni ostaci nekropola od 8. – 12. stoljeća govore o Avarima, ali i o Hrvatima. O tome govori i spominjanje srijemskog bana u Supetarskom kartularu kao jednog od sedam hrvatskih banova. Za to najranije razdoblje Hrvata, kao i današnje, osobito je važan i značajan Srijem. Iz toga vremena Hrvati nam se spominju ili kao Dalmatinci ili kao Iliri, što će za one koji pišu o Hrvatima kao bilo kojim drugima ostati do danas rado korištena frazeologija. Za njega se otimaju i bore prvo Bizant i Bugari, a potom i Madžari, dok nam je za ostali prostor malo izvora do dolaska Madžara u Banat i Bačku i Srba u peripanonski dio južno od Dunava.<ref name="Stipo Pilić">Prof. Stipo Pilić o povijesti Hrvata u današnjoj Republici Srbiji: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19741-prof-stipo-pilic-o-povijesti-hrvata-u-danasnjoj-republici-srbiji.html Hrvati u Srbiji – dolasci, odlasci, stradanja, umiranja, protjerivanja i vazdašnja ostajanja i bivstvovanja], hkv.hr, Objavljeno: Četvrtak, 26. veljače 2015. {{hakave}}</ref> Hrvatska nit i kontinuitet nastavljaju se i u daljnjem periodu, osobito za dio Srijema koji se nalazi u gusto naseljenoj Vukovskoj županiji, koja se prostirala prilično istočnije nego danas Vukovarsko srijemska županija. Postojanje Hrvata potvrđeno je i u prostoru Bačke za Arpadovića, a već od 13. stoljeća imamo prva naseljavanja Hrvata iz Bosne i Dalmacije, od kojih će osobito trag ostaviti skupina doseljenih Hrvata iz Usore i Soli u područje oko današnjeg Bača. Tako će uz Mađare Hrvati biti glavno stanovništvo na ovim prostorima tijekom srednjeg vijeka do dolaska Turaka Osmanlija.<ref name="Stipo Pilić"/> Najranije pojave Šokaca na području Vojvodine još od 8. stoljeća, a Bunjevci dolaze u Vojvodinu u nekoliko valova, od 16. stoljeća i kasnije. U valu iz [[1573.]] bunjevačke [[seoba Hrvata u Bačku 1587.|Hrvate u Bačku]] doveli su [[bosanski franjevci]].<ref name="Backabezgranica">[https://web.archive.org/web/20041225084628/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir03.html Miroljub br.14/2001.] [[Stipan Pekanović]]: Iz naše povisti - Bačka bez granica - Crtice iz tisućljetne povijesti sela Santova</ref> [[Matija Evetović|Evetović]] smatra da su predci bunjevačkih Hrvata doselili u šest navrata unutar pet stoljeća, između 1241. i 1686. godine.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD Vrilo mudrosti - Bunjevačko plemstvo]</ref> Dio migracija organizirali su vladari Bačke radi naseljavanja svojih opustjelih zemalja.<ref name="vrilo"/> Drugi dio doseljavanja bio je posljedica posljedica zbijega pred represijom osmanskih begova nad kršćanima.<ref name="vrilo"/> Zbog pritisaka u Turskom Carstvu su se Šokci u drugom valu doselili u Bačku. Izvori bilježe [[1633.]] da na području Bačke ima 30 katoličkih sela i da u njima žive Hrvati (''catholicos Dalmatico sive Illyrico”'').<ref name="Backabezgranica"/> === Turska vlast === Hrvati će se kao vojnici za obranu od Osmanlija naseliti tijekom 15. stoljeća na lijevu obalu Dunava, od Beograda do Smedereva i na lijevu obalu Save na vojno organizirani prostor Mačvanske banovine. U to doba pred Turcima se povlači i dio srpskog stanovništva koji se dijelom nastanjuje prije svega u Srijem i Slavoniju, a potom i u Banat i Bačku. S druge pak strane dio se starog, autohtonog hrvatskog stanovništva povlači na zapad prema habsburgškim zemljama, čime se prvi puta, poslije nekoliko stoljeća, mijenja etnička i narodnosna slika ovih prostora.<ref name="Stipo Pilić"/> Za vrijeme turskih osvajanja su brojna područja u Bačkoj opustjela, a kršćansko stanovništvo je bilo obespravljeno pod turskom vlašću. Ipak, i u takvo [[Tursko Carstvo]] su doselili bunjevački Hrvati, a pretpostavlja se da su došli iz krajeva gdje su bili puno nepravedniji lokalni turski moćnici u ove krajeve, gdje su turski feudalci manje tlačili svoje podanike. Kao drugi razlog se navodi iznimno velika bijeda u kojoj su živjeli bunjevački Hrvati u svojim krajevima, tako da im je odlazak u Bačku nosio barem bolje životne uvjete. Poslije [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]] su i sami Turci naseljavali Hrvate u Podunavlju u tom razdoblju<ref name="Mjestopisi">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994. str. 95.</ref> Nakon što su Turci [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvojili istočnohrvatska područja]] u Srijemu tijekom prve polovice 16. stoljeća, u kojem su u ono vrijeme živjeli Hrvati, Mađari i Srbi, dolazi do još jednog vala demografskih promjena. Dio srijemskih Hrvata se preselio na zapad ili na sjever, u krajeve izvan dosega izravne ratne ugroze. Drugi dio Hrvata nije ostao odan kršćanstvu, nego je prešao na islam tijekom stoljeća vladanja turske vlasti. Dio tih Hrvata koji se nisu poslije rekristijanizirali, poslije je oblikovao novi etnicitet kojeg je formirao vjerski identitet. Treći dio srijemskih Hrvata je ostao i uspio se očuvati, odoljevši svim vjerskim i [[asimilacija|asimilacijskim]] pritiscima. Oni su se nalazili oko današnjih naselja: [[Erdevik]]a, [[Golubinci|Golubinaca]], [[Srijemska Kamenica|Kamenice]], [[Srijemski Karlovci|Karlovaca]], [[Srijemska Mitrovica|Mitrovice]], [[Morović]]a, [[Petrovaradin]]a, [[Ruma|Rume]] i [[Slankamen]]a. Četvrti i peti dio Hrvata čini onaj dio Hrvata koji je uspio opstati, a da se pritom nije [[islamiziranje|islamizirao]] i da je ostao vjeran kršćanstvu, ali nije ostao uz katoličanstvo, male su zajednice koje su [[kalvinizacija|prešle]] na [[kalvinizam]]: u [[Grgurevci]]ma, [[Srijemski Karlovci|Karlovcima]] i [[Petrovaradin]]u odnosno zajednice Hrvata koje su [[popravoslavljenje|prešle]] na [[pravoslavlje]]: u [[Dobrinci]]ma, [[Golubinci]]ma, [[Manđelos]]u, [[Velika Remeta|Velikoj Remeti]] i [[Voganj|Vognju]]. Za ove dvije zadnje kršćanske zajednice situacija je bila povoljnija, jer nisu pripadale vjeri neposrednih susjednih država s kojima je Osmansko Carstvo često bilo u ratu: katoličanstvu ([[Hrvatsko-Ugarska]], [[Habsburška Monarhija]], [[Mletačka Republika]], [[Kraljevina Poljska|Poljska]]), a pripadale su državama i narodima koje su bile osmanski saveznici, jer su te države bile neprijatelji njihovih neprijatelja.<ref name="HNS-Bara">[http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} Mario Bara: Hrvati u Vojvodini</ref> U franjevačkoj su organizaciji [[seoba Hrvata u Bačku 1610.|Hrvati u Bačku doselili]] su [[1610.]] godine.<ref name="vrilo"/> Radi naseljavanja krajeva, svećenik Ivan Matković 1612. godine zvao je [[isusovci|isusovce]] u Bačku da bi tu djelovali.<ref name="vrilo"/> [[1687.]] je godine uslijedila [[seoba Hrvata u Bačku 1687.|druga velika seoba Hrvata]] u Bačku u organizaciji [[franjevci|franjevaca]].<ref name="vrilo"/> === Pod habsburškom vlašću === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|desno|180px|[[Ban Josip Jelačić]]]] Do polovice 19. st. su Hrvati u Podunavlju mogli bez problema istovremeno biti etnokulturološki Hrvati i politički Mađari. Štaviše, hrvatsko školstvo je cvjetalo, posebice zahvaljujući [[franjevci]]ma i njihovom [[budimski kulturni krug|budimskom kulturnom krugu]]. Postojala je velika jezična tolerancija u Ugarskoj: hrvatski je bio u uporabi u školama i crkvama gdjegod je bilo ugarskih Hrvata, a koristio se i u upravnim ustanovama. U nekim gradovima je čak bilo i uvjetom da zna hrvatski ako je želio raditi u javnoj službi, a čak je i [[Ugarski urbar|Ugarski]] [[urbar]] iz [[1767.]] u brojnim ugarskim županijama bio objavljen i na hrvatskom jeziku.<ref name="slavonskifranjevci">[https://hrcak.srce.hr/clanak/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref> Tada su, rastom mađarskog nacionalnog pokreta Hrvati s područja južne Ugarske, ali i u Trojednici, bili izloženi [[mađarizacija|mađarizacijskim]] [[asimilacija|asimilatorskim]] pritiscima. Nositelji tog pokreta su zahtijevali da se sve manjine odreknu svojeg etno-kulturnog identiteta. Počelo se s rafiniranim metodama progona i istiskivanja jezika iz škola (na kraju su gašene odnosno onemogućavano otvaranje privatnih škola na hrvatskom jeziku), državnih ustanova pa na koncu i crkve. U tomu su ulogu imali i odnarođeni Hrvati; tako je [[kalačko-bačka nadbiskupija|kalačko-bački nadbiskup]] [[Gabrijel Patačić]] bio naredio kažnjavanje djece koja bi progovorila hrvatski u školi. Budući da su se Hrvati u Bačkoj i drugim dijelovima južne Ugarske doselili prije nego što se dovršila oblikovati suvremena hrvatska nacija, ostali su izvan hrvatskih nacionalno-osvjestiteljskih i integracijskih tokova. Tako su ih svi ti kulturno-društveni procesi koji su koncem 18. i početkom 19. st. oblikovali suvremenu hrvatsku naciju zaobišli bačke Hrvate ili ih djelimice dotakli i to ne svi procesi, tako da je samo mali dio nacionalne elite bačkih Hrvata u potpunosti upio sve te procese. Zbog toga veliki dio tog dijela hrvatskog naroda zapravo je i danas u prednacionalnom razdoblju,<ref name="Vuković">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6727 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Siniša Jurić: Josip Buljovčić o bunjevačkoj povijesti bez dlake na jeziku (predavanja Petra Vukovića na znanstvenom kolokviju), 9. prosinca 2011.</ref> čemu su mnogo kumovali kasniji opstrukcijski procesi koji su prekinuli njihovo kasno osvještavanje u nekoliko navrata. Situacija se iznimno pogoršala nakon [[mađarska revolucija 1848.|mađarske revolucije 1848.]], kada su mađarske vlasti imale stav ''"da su svi oni koji govore mađarski Mađari (dotad su to bili samo povlašteni) i da svaki Mađar mora govoriti mađarski."''.<ref name="slavonskifranjevci"/> Uvidjevši što će se dogoditi, inteligencija tamošnjih Hrvata je ustrajno radila na [[hrvatski preporod|narodnom buđenju]] ([[Ivan Antunović]], [[Blaško Rajić]], [[Pajo Kujundžić]], [[Mijo Mandić]], [[Lajčo Budanović]], [[Stipan Vojnić Tunić]], [[Vranje Sudarević]], [[Petar Pekić]]). Ipak, iz raznih su razloga bunjevački Hrvati (uznapredovala mađarizacija inteligencije, vjerska bliskost, ideje "slobode i jednakosti") u Bačkoj stali uz mađarsku revoluciju, a protiv Srbima, i time i ostalim Hrvatima, unatoč stavu uglednika hrvatske zajednice u Bačkoj, što je rezultiralo u velikom krvoproliću u [[bitka kod Kaponje|bitci kod Kaponje]].<ref>[[Matija Poljaković]]: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca</ref> Nakon mađarske revolucije ukinut je ustavni poredak, koji je vraćen tek 1860. godine. Vremenom su se isprofilirale dvije političke opcije, [[Deákova stranka]] koja je bila tolerantna prema manjinama, i [[Neovisna četrdesetosmaška stranka]], koja se sve šovinističkije odnosila prema manjinama. 1868. je prijelomna godina za nacionalne manjine u Ugarskoj. Te je godine Ugarski sabor izglasovao Zakon o narodnostima. Za bačke je Hrvate ovo bio iznimno važan dokument kojim su se služili kao osnovicom svoje političke borbe sve raspada Austro-Ugarske. Unatoč svemu tome, Hrvati u Bačkoj držali su se neorganizirano, postrance, neprepoznatljivo. Takve ih je zatekao rastući mađarski i srpski nacionalizam. Mađarstvo i srpstvo ih je stavilo pred vrata istine, jer je kraj zakašnjele infantilne faze nacionalne (ne)samosvijesti koja je kod bunjevačkih Hrvata još bila u predmodernoj fazi.<ref name="#1">[https://hrcak.srce.hr/clanak/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref> Revolucionarna 1848. pokazala je snagu Hrvata (Jelačić) i Srba (stvaranje Srpske Vojvodine). Da se ne bi zamjerio rastućem agresivnom mađarskom nacionalizmu, ali i Srbima, vodeći je preporoditelj bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović još uvijek njegovao regionalne, subetničke atribute bunjevačkog. Pa i takav je bio problem za Mađare, jer je i bunjevačko ime bilo problem, zbog čega [[Pučka kasina]] nije smjela biti osnovana pod prvotno predviđenim imenom Bunjevačke pučke kasine. Zbog svega tog, ni mađarske vlasti ni mađarska javnost nikako nisu odobravale ikakvo jačanje sveza bačkih Bunjevaca i Šokaca s Hrvatskom. Svaki pokušaj kojim bi se istaklo hrvatsko ime smatran je činom izdaje mađarske države.<ref name="#1"/> Svaka inicijativa bila je proglašavana panslavenskom, pojam od čega su se Mađari paranoično bojali (zbog proročanstva njemačkog filozofa o utapanju Mađara u slavensko more). Aristokratski sloj bačkih Hrvata je u korijenima športa u Bačkoj. Početkom 19. stoljeća [[hrt]]ovi su bili popularni u Bačkoj, i već tada u Subotici na trgu ispred Gradske kuće puštali su iz zabave hrta na zeca. Već 1840-ih konjičke utrke organizirano se odvijaju u Subotici, a 1860-ih doživjela veliki uspon konjarstva, a tome se priključio lov kao šport, odnosno [[trke hrtova]]. Ova je disciplina uzela maha kod bogatog sloja, tako i Hrvata, među kojima su Ištvan Sarić, Šimon Mukić, Jožef Mačković, Mikloš Đelmiš, Ištvan Kulunčić, Franjo Zomborčević, Karolj Pilasanović i Krištof Stipić. 1862. godine molbu za dozvolu Subotičkom senatu za osnivanje Konjičkog udruženja i udruženja vlasnika hrtova Bačke podnijeli su Šandor Vojnić od Bajše, Karolj Sarić, Mate Antunović i Imre Mađar mlađi. Tijekom druge polovine 19. stoljeća postojala je godišnja manifestacija – [[lov s hrtovima]] na Čantavirskoj plagi.<ref>[https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-162/ Agroplus: Poljoprivredni portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219015528/https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-162/ |date=19. veljače 2021. }} Olga Kovačev Ninkov: ''Serijal: Lovstvo u Vojvodini (162) - Lovačka udruženja (11) - Iz istorije lovstva Subotice (2) - Lov sa hrtovima'' (srp.)</ref> [[datoteka:Linguistic_map_of_Vojvodina,_Serbia_(based_on_1910_census).png|mini|desno|300px|Etnički zemljovid. Stanje prema mađarskom popisu 1910.. Zemljovid ne prikazuje najveću zajednicu u Subotici, Hrvate, jer je statističkim igrama broj Hrvata usitnjen.]] U desetljećima na prijelazu 19. u 20. st., financijski je sektor ovdašnjih Hrvata predstavljala [[Zemljodilska štedionica]] koja je poslije postala [[Hrvatska zemaljska banka]] - podružnica u Subotici. === Prvi svjetski rat === Početkom rata je uvedena cenzura na tisak. Područje Srijema je bilo mjestom grupiranja austro-ugarskih snaga koje su se spremale za invaziju na Srbiju. U Srijemu je trebala 2. Armija koja je trebala doći iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]]. Kasnije je pod pritiskom Antante Kraljevina Srbija izvela ograničeni napad preko Save i upala u Srijem s [[1. armija (Kraljevina Srbija)|1. armijom]]. U isto vrijeme je 1. timočka divizija 2. Armije pretrpila teške gubitke pri prelasku rijeke, izgubivši oko 6000 vojnika, dok je Austro-Ugarskoj uspjela izbaciti iz stroja samo 2000 vojnika. Pretkraj rata su se intenzivirale veze Zagreba i matice hrvatskog naroda s Hrvatima u Bačkoj.<ref name="Cvijin">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=636&no=38 Hrvatska riječ] Zvonimir Cvijin: Promjena statusa dijela nacije, 20. listopada 2003.</ref> Krajem rata i nakon potpisivanja [[Beogradski mir|primirja u Beogradu]], došlo se do teme osamostaljivanja naroda u skladu s [[14 točaka]] američkog predsjednika [[Woodrow Wilson|Wilsona]]. Nakon dugog pritiska tamošnjih Slavena, [[Jovan Cvijić]] je u Somboru sastavio memorandum koji je bio naslovljena na [[pariška mirovna konferencija|Mirovnu konferenciju u Parizu]], u kojem je tražio da se [[Bajski trokut]] te [[Baranja]] s [[Mohač]]em pripoji novoj južnoslavenskoj državi. Memorandum je odnijelo izaslanstvo u kojem su od Hrvata bili [[Martin Matić]] (vođa izaslanstva), Josip Velin, [[Petar Pekić]], [[Josip Đido Vuković]], Šimun Rudić i [[Franjo Pijuković]]. Kasnije su u Pariz išli i [[Blaško Rajić]], a bio je pozvan i [[Lajčo Budanović]]. === U Kraljevini Jugoslaviji === [[Datoteka:Novi Sad, Petrovaradin, kostel svatého Jurija, deska krále Tomislava.jpg|thumb|desno|250px|Spomen ploča [[Kralj Tomislav|Kralju Tomislavu]] u Petrovaradinu]] Padom Austro-Ugarske, Hrvati su dočekali neka od svojih prava i prvih godina postojanja Kraljevine SHS su doživljavali kulturni procvat. Subotički [[Srbi u Vojvodini|Srbi]] su priznali realnost hrvatske većine u svom gradu te su mjesnim Hrvatima neposredno nakon rata prepustili čelne gradske funkcije. Bunjevački Hrvati su nastankom Kraljevine SHS su prvih godina te države doživjeli nacionalnu emancipaciju i afirmaciju. Prve su mjesece bili jedinstveni, no uskoro su se podijelili na dvije struje: većinsku, koja se izjašnjavala Hrvatima te na manjinu koja se je držala samo Bunjevcima. Ove druge su podupirali srpski vladajući krugovi.<ref name="CPI">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102134652/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf |date=2. studenoga 2013. }} Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka]</ref> No, sve iluzije o zajedničkim interesima su se počele razbivati kada se na [[pariška mirovna konferencija|pariškoj mirovnoj konferenciji]] pokazalo da Kraljevina Srbija uopće ne rade na tome da obuhvati sav "bratski hrvatski narod" iz cijele Bačke odnosno [[Bajski trokut|Bajskog trokuta]] i cijele Baranje u novu južnoslavensku državu, nego im je bilo bitno, cjenkajući se s Rumunjskom, uhvatiti što veći dio Banata, koji je imao brojne Srbe (što je bio južnoslavenski interes), ali se tome toliko površno pristupilo da su Pašićevi pregovarači u državu svojom [[politička trgovina|političkom trgovinom]] uveli i područje koje je imalo većinske i brojne Mađare, južno [[Potisje]]. Težinu svemu daje što su bačkim Hrvatima do zadnjeg trenutka davali lažne nade i nisu dali niti naslutiti (iako su srpski pregovarači što će biti) da će biti podijeljeni i izdani i ostavljen na milost i nemilost, a i pokušaj [[1919.]] [[Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.|plebiscita]] kojim bi se moglo spasiti ostavljene Hrvate su srpski političari osujetili. Nažalost, Karađorđevićevski režim i klika oko njega je uskoro pokazala svoju velikosrpsku hegemonističku narav. Već [[1920.]] su nasilnim putem, ukazima preuzeli vlast u Subotici: smijenili su Hrvate s položaja velikog župana i subotičkih gradskih čelnika, a namjesto njih stavili Srbe ili odnarođene bunjevačke Hrvate, čak i one koji su prije bili ugarski režimlije. Ovdje je režimski poduprta umjetna podjela hrvatskog naroda ostavila posljedicu. Kadgod su bili izbori, gdjegod da su bilo koja od te dvije struje imale nekakav bitniji utjecaj, te su političke stranke imale slabe rezultate baš zbog te podjele.<ref name="CPI"/> [[Šestosiječanjska diktatura]] je tu podjelu privremeno skrila jer je velikosrpski režim nasilno gušio svako isticanje nacionalnih razlika i sve meo pod tapet integralnog jugoslavenstva. Čim je nasilje popustilo, sve je izbilo nazad.<ref name="CPI"/> Novi su pritisci na Hrvate uslijedili nakon što su se priklonili [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u, stranci koja je dok je djelovala i postojala po Bačkoj uvelike pridonijela očitovanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata. U početku je HSS djelovala na kulturnom planu nego na političkom, a od [[1935.]] uspjeva ostaviti konkretnije rezultate. Pri tome valja naglasiti da HSS nije bila ta koja je donijela hrvatsko ime u Bačku, jer ono je postojalo prije, nego ga je samo učvrstila. Posebice je to bilo važno kod osoba koje nisu bile sigurni u svoje podrijetlo, kod kojih je HSS utjecao da se te osobe javno izjasne kao Hrvati.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307151843/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4111&tid=3 |date=7. ožujka 2016. }} Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009.</ref> Do pojave HSS-a kao najutjecajnije stranke, interese tamošnjih Hrvata su zastupale [[Bunjevačko-šokačka stranka]] i [[Vojvođanska pučka stranka]]. Dio bunjevačkih Hrvata se priklonio [[Zemljodilska stranka|Zemljodilskoj stranci]], kasnije ogranku Radikalne stranke, no ta je polučila nekakve rezultate samo u Subotici. Okretanje tog dijela Hrvata toj stranci se objašnjava dobrim prijeratnim odnosima Hrvata i Srba u Subotici. Tijekom vremena su se bački Hrvati sve više politički okretali nacionalnoj i socijalnoj politici HSS-a.<ref name="Cvijin"/> Slabljenjem režima nakon atentata u Marseilleu 1934., ojačala je oporba koja se na području Vojvodine okupila oko Vojvođanskog pokreta, u kojem su bili [[Samostalna demokratska stranka]] na čelu s [[Duda Bošković|Dudom Boškovićem]], [[Hrvatska seljačka stranka]] koju je vodio [[Josip Đido Vuković]], Mađari koje je predvodio [[Imre Nagy]] te Slovaci koje je [[Janko Bulík]].<ref name="kolikosepoznajemo">[http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE Služba za zajedničke odnose pokrajinskih organa AP Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090713062421/http://www.sluzba.vojvodina.sr.gov.yu/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm#IZ_PROŠLOSTI_VOJVODINE |date=13. srpnja 2009. }} Koliko se poznajemo</ref> Ista je postigla veliki uspjeh na izborima 1938. [[26. kolovoza]] [[1939.]] je potpisan sporazum o formiranju [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], koji je imao nezadovoljnike i među srpskim i hrvatskim političarima, smatrajući da je druga strana "dobila previše". Većina hrvatskih političara smatrala je da je Banovina dobila premalo, jer u svom sastavu nije imala Boku kotorsku i sjeverozapadnu Bačku sa Suboticom. Ovaj sporazum je bio i početkom kraja [[Vojvođanski pokret|Vojvođanskog pokreta]], jer su ga napustili samostalni demokrati, a drugi veliki član, HSS, se podijelio po tom pitanju: na somborsko ([[Grgo Vuković]]) i subotičko krilo ([[Josip Đido Vuković]]). Somborsko je bilo za vojvođansku autonomiju i cjelovitost,<ref name="bijelickivukovic">[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska biblioteka Karlo Bijelicki] Naše novine, preuzeto 13. ožujka 2011.</ref> a subotičko se htjelo priključiti Banovini Hrvatskoj,<ref name="kolikosepoznajemo"/> odnosno da se taj dio Bačke odvoji.<ref name="bijelickivukovic"/> Kulturološki su se bački Hrvati u razdoblju između dva svjetska rata sve više vezali na Zagreb, tako da je mnoštvo bačkih Hrvata se školovalo i studiralo u Zagrebu. Isti su osnovali u Zagrebu Društvo bačkih Hrvata da bi se okupljali i surađivali s hrvatskim organizacijama u Bačkoj.<ref name="Cvijin"/> U tom razdoblju je na području Bačke utemeljeno mnotštvo kulturnih, prosvjetnih, športskih i vjerskih udruga i ustanova s hrvatskim predznakom,<ref name="Cvijin"/> središtem kulturnog i društvenog života bačkih Hrvata su bili [[Subotica]] i [[Sombor]].<ref name="Cvijin"/> Iako se većina bunjevačkih i šokačkih Hrvata kroz dvadeset godina Kraljevine Jugoslavije jasno opredijelila za hrvatstvo, do pred sam rat su srpski hegemonisti radili na podvajanju hrvatskog nacionalnog tkiva u Bačkoj. Još 1939. je ministar promet [[Nikola Bešlić]] 12. rujna 1939. se povodeći politikom "kad ne možemo Bunjevce [[posrbljavanje|posrbiti]], ajde da ih bar [[dekroatizacija Bunjevaca|otuđimo od Hrvata]]"<ref name="Nastojanja">[https://hrcak.srce.hr/clanak/101850 Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6] Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.95</ref> izjavio da "Bunjevci nisu ni Srbi, ni Hrvati već su kao Bunjevci Jugoslaveni...Bunjevci neka samo i dalje ostanu Bunjevci",<ref name="#2">[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Godina: VIII. Broj: 03(77) Subotica, ožujak 2001. ] Što su ugledni Bunjevci govorili o svojoj narodnosti?</ref> na što su brzojavkom premijeru Cvetkoviću sutradan odmah reagirali uglednici bunjevačkih Hrvata [[Blaško Rajić]] i [[Josip Đido Vuković]]: "Protiv ove njegove izjave odlučno prosvjedujemo, jer Bunjevci su bili i ostaju ono što jesu, samo Hrvati!".<ref name="#2"/> Isti ministar Nikola Bešlić, član Jugoslavenske radikalske zajednice, 17. je studenoga 1939. agitirao prema šokačkim Hrvatima izjavama "Šokci nisu nikad bili Hrvati, pa tako nikad i ne mogu biti Hrvati. Oni moraju ostati samo Šokci", a godinu dana poslije izjavljivao je da u Bačkoj i Baranji ne postoje Hrvati i "da su Bunjevci i Šokci uvijek bili Srbi negoli Hrvati",<ref name="HSSBara">[https://hrcak.srce.hr/clanak/81814 Pro Tempore] Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref>{{is|str. 13}}, ignorirajući plebiscitarnu opredijeljenost bunjevačkih i šokačkih Hrvata za hrvatstvo.<ref name="Nastojanja"/> Potporu je nalazio samo u prorežimskim radikalskim "Bunjevačkim novinama"<ref name="HSSBara"/>{{is|str. 13}} koje su bile organom Zemljodilske i Radikalske stranke,<ref name="Nastojanja"/> u kojima je djelovao onaj krug Bunjevaca koji je predstavljao samo same sebe. === Drugi svjetski rat === Drugi svjetski rat je donio trojaku sudbinu. Hrvati su se našli podijeljeni među četirima državama: bački Hrvati su došli pod Mađarsku, srijemski pod [[NDH]], banatski pod Srbiju, a zapravo pod njemačku upravu, a istočnosrijemski formalno pod NDH, a stvarnu su vlast obnašale vojne vlasti Trećeg Reicha zbog važnog strateškog položaja, pa je uspostavljena oblast [[Ostsyrmien]]. Hrvati čine velik udio poginulih boraca [[8. vojvođanska udarna brigada|8. vojvođanske udarne brigade]]<ref>[https://www.znaci.org/00001/184_9.pdf DEO VIII Spisak poginulih i nestalih boraca i rukovodilaca Osme vojvođanske udarne brigade, str. 675-722.]</ref> ==== Bačka ==== U Bačkoj se mađarska okupacija donijela nove pritiske i progone, a revanšizam se usmjerio na Slavene. Kolonizirani Srbi protjerani su u Srbiju i u NDH, domaći Hrvate i Srbe se odnarođivalo školstvom, mađariziranjem osobnih imena te pisanjem njihovih prezimena mađarskim pravopisom.<ref name="CPI"/> S obzirom na te okolnosti, čelništvo somborskog HSS-a se pasiviziralo.<ref name="CPI"/><ref name="bijelickivukovic"/> Mađarske vlasti su internirali u samostane<ref name="CPI"/> duhovne vođe bačkih Hrvata [[Lajčo Budanović|Lajču Budanovića]] i [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]].<ref name="Bara"/> Ljeta 1941. su vlasti uhitile i Grgu Vukovića "zbog održavanje veza s NDH", no to je bilo inscenirano radi zavaravanja hrvatske zajednice.<ref name="bijelickivukovic"/> S obzirom na sve te pritiske, dio se hrvatske intelektualne elite (studenti i dr.) preselio u Hrvatsku odakle nastavljaju s kulturnom djelatnošću, organizirajući društva, tisak i sl. Prosrpski režimski Hrvati su emigrirali u Srbiju: [[Albe Kuntić]], [[Martin Matić]] i još neki.<ref name="Bara"/> Hrvatska kulturna aktivnost nije zamrla, ali je značajno smanjena. Dobra je strana bila što su Hrvati s dviju strana granice došli pod istu državu, pa su obnovljeni dodiri s Hrvatima iz mađarskog dijela Bačke, što je bilo znatno otežano u međuratno vrijeme kad je postojala tvrda granica. Mađarske su pak vlasti nastavile politiku Kraljevine Ugarske koja je promicala usitnjavanje hrvatskog naroda kroz etničke skupine. Tako su promicale i favorizirale bunjevačku posebnost na štetu hrvatstva,<ref name="bijelickivukovic"/> kako na svjetovnoj, tako i na crkvenoj razini (poznat je [[Bernardin Unyi]] koji je poricao da su Bunjevci i Šokci Hrvati). Iz tog datira osnivanje promađarskog Bunjevačko-šokačkog kulturnog saveza kojemu je na čelu bio [[Grgo Vuković]]. Isti je u Somboru izdavao [[Naše novine (Sombor)|Naše novine]] i dodatak tih novina Naš kalendar; odhrvaćivanje su uspješno opstruirali nacionalno svjesni Hrvati ([[Antun Matarić]], Grga Bogdan)<ref name="bijelickivukovic"/> kojima je bazom bio [[HKD Miroljub]] iz Sombora.<ref name="Bara"/> Vuković je isključen iz Miroljuba u travnju 1942., a proljeća 1943. su mađarske vlasti zabranile rad Hrvatskom kulturnom društvu Miroljub.<ref name="bijelickivukovic"/> Po pitanju vojnog angažmana, dio bačkih HSS-ovaca se je pridružio [[partizani]]ma. Velik dio je poginuo u zadnjim borbama u tim krajevima.<ref name="Bara"/> Učinak mađarske okupacije bio je taj što je hrvatska nacionalno integracijska ideja prekinuta.<ref name="CPI"/> Hrvati su bili neravnopravni, no ipak im je kroz bunjevačko ime bilo dopušteno imati kulturna društva te izvoditi kazališne predstave na materinjem jeziku. To je potrajalo sve do kraja mađarske okupacije 1944. godine.<ref name="CPI"/> Dio Hrvata se dao u oružani otpor i sabotaže novim mađarskim vlastima. No, rujna 1941. vlasti su razoktrile tu organizaciju. Tad su nakon mučenja ubijeni u subotičkoj [[Žuta kuća u Subotici|Žutoj kući]] domoljubi i njihovi sljedbenici, a od poznatijih Hrvata bio je [[Matko Vuković]]. 1943. je godine protuobavještajni odjel mađarske okupacijske vlasti uhvatio dvije skupine pripadnika pokreta otpora. U prvoj su uhitili [[Vladimir Đanić|Vladimira Đanića]], a drugu su skupinu pripadnika pokreta otpora zarobili nešto poslije, a od Hrvata među zarobljenim omladincima bio je [[Vladislav Kopunović]]; zatvoreni su i pri povlačenju 1944. prisilno odvedeni u Njemačku. Zimi iste godine je u Suboticu došao [[Geza Tikvicki]] (poslije rata najpoznatiji vojvođanski dužnosnik Hrvat) gdje je kod bivšeg državnog tužitelja [[Lazar Vuković|Lazara Vukovića]] (također Hrvata) kod kojeg je organizirao osobe koje su htjele pristupiti [[NOP|NOP-u]].<ref name="Purčar 1945">[[Ante Vojnić Purčar]]: Oslobođenje Subotice, izdanje [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatske riječi]], ur. Dragutin Franković, Subotica, 1945.</ref>{{is|str. 5.-7.}} Ožujka 1944. je u dogovoru s [[Lajos Jo|Lajosom Joom]], Hrvat [[Grgo Lulić]] ostao u Subotici organizirati narodnooslobodilački pokret po gradu, iako je htio otići na oslobođeni teritorij, jer su ga mađarske vlasti dvaput internirale (1941. i 1943.; nije mogao stanovati kod kuće, pa je noći kod Hrvata [[Antun Vuković|Antuna Vukovića]], kod kojeg se nalazio s drugim suborcima<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10.-11.}}, a koji je i sam bio komunikacijski posrednik NOP-ovaca<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 21.}}).<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 8.}} NOP je značajnu potporu imao u hrvatskim selima subotičke okolice. Na [[Čikerija|Čekeriji]] je [[Ladislav Gros]] organizirao NOP, u Zlatnom Kraju ([[Đurđin]]) se organiziralo širenje tiska NOP-a i držalo bjegunce ("drug Mijo"). Agitacija kod Đurđina da se ne ide na rad niti u okupatorsku vojsku polučila je veliki uspjeh. [[Antun Prćić]] je držao partizansku bazu ("Drvar").<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 9.}} Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli [[NOB|antifašističkoj borbi]]; na Skenderovu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika [[partizani|partizanska]] baza.<ref>[[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]]: Subotica juče i danas, 1950., str. 30</ref> Kurir među partizanskim bazama na Skenderovu i [[Šebešić]]u bio je [[Ivan Jakšić]], koji je pred oslobođenje Subotice čuvao ključne objekte po gradu, da ih mađarski okupatori ne bi uništili u povlačenju.<ref>Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., T. Žigmanov: Jakšić, Ivan, s. 24</ref> [[Marica Gros-Matijević]] je kad je došao partizanski odred postala ''sekretarom štaba'' odreda BB operativne zone. Grgo Lulić je uspostavio veze sa subotičkim hrvatskim intelektualcima koji su "i dušom i tijelom bili vezani za Hrvatsku, za bijeli Zagreb", ali koji su odbili suradnju s ustaškim pokretom i koji su odbili pokorničko držanje pred mađarskim vlastima: [[Marko Bačlija|Markom Bačlijom]], [[Grgo Skenderović|Grgom Skenderovićem]], [[Lozan Mihaljčević|Lozanom Mihaljčevićem]], [[Grgo Prćić|Grgom Prćićem]] te skupinu hrvatskih omladinaca s [[Blaško Stražarković|Blaškom Stražarkovićem]] (poslije sekretar prvog subotičkog NOO-a i politički komesar nakon oslobođenja<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 10., 86.}}). Za širenje čitateljskih skupina koje će širiti NOP-ov tisak Grgo Lulić je došao u vezu s ovim subotičkim Hrvatima: [[Ivan Jurić (NOP)|Ivanom Jurićem]], [[Ivan Tonković|Ivanom Tonkovićem]], [[Antun Kopilović|Antunom Kopilovićem]], [[Ivan Vuković-Slikar|Ivanom Vukovićem-Slikarom]] (poslije organizator čitateljskih skupina), [[Ernest Gubičak|Ernestom Gubičkom]] i inima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 12.}} Predsjednik prvog subotičkog NOO-a (II. kvart) bio je Hrvat [[Pajo Rudinski]], za I. kvart Ivan Jurić, blagajnik Lojzija Matković. [[Stevan Tonković]] je također imao veliku ulogu u formiranju NOO-a za cijeli grad Suboticu; Hrvati su u njemu imali sekretara Grgu Lulića i blagajnika Stevana Tonkovića. Veleposjednik [[Lajčo Jaramazović]] iz [[Tavankut]]a je skrivao ilegalce te materijalno i politički pomagao NOP.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 20.-21.}} Nekoliko Hrvata komunista bilo je dijelom ''Balade vješanih'' domoljuba. 18. su studenoga 1941. vlasti pod optužbom za komunizam, sabotažu i obavještajni rad u korist SSSR-a objesili u Subotici 15 osoba, među njima Hrvate Šimu Tikvickog, Lazara Bačića, Antuna Suturovića i Rókusa Simokovicha.<ref>(mađarski) [http://adattar.vmmi.org/cikkek/4993/szabadkarol_13_milan_dubajic.pdf Milan Dubajić: A SZABADKAI MUNKÁSMOZGALOM FEJLŐDÉSE 1870—1941-IG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310115057/http://adattar.vmmi.org/cikkek/4993/szabadkarol_13_milan_dubajic.pdf |date=10. ožujka 2016. }}</ref><ref>(srpski) [http://www.komunistisubotice.org.rs/press.php Janos Kiss: Komunisti Subotice - Balada vješanih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120220929/http://www.komunistisubotice.org.rs/press.php |date=20. studenoga 2010. }}</ref> Brojni su subotički Hrvati NOP-ovci bili osuđeni na smrt u odsutnosti. [[Josip Merković]] nije uspio pobjeći; zimi 1942. ubili su ga žandari dok se krio po slamama.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.}} [[Franjo Vojnić-Purčar]]-''Žvako'' je također bitno ime u antifašističkoj borbi. On i brat [[Ante Vojnić-Purčar|Ante]] su agitirali u narodu da se ne ide u vojsku, neka ne idu na prisilni rad, neka ne predaje hranu, organizirao je baze po subotičkoj okolici na salašima i pustarama, vodio antifašističko obrazovanje mladeži (preko [[Antun Vojnić|Antuna Vojnića]] itd. Na njegov nagovor Ive Nimčević je prvi dezertirao i napravio sklonište, a njegovim primjerom su se poveli i drugi; na njihov nagovor hrvatski pjesnik [[Blaško Vojnić Hajduk]] se nije vratio u vojsku s dopusta.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 22.-24.}} U antifašističkoj borbi su se istakli i hrvatski književnici. Pored spomenutog Blaška Vojnića Hajduka, [[Balint Vujkov]] je održavao veze s partizanskim ilegalcima. Preko odvjetničkog ureda Ice Malagurskog Ćurčića je agitirao među seljacima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25.}} Partizanske baza su se nalazile u Subotici i okolici:; kod ud. Marije Nimčević u Subotici, kod ud. Matilke Vuković na salašu kod Aleksandrova,<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 37., 52.}} Vece Milodanovića na Đurđinu, oko Blaška i Stipana Vojnića Hajduka na Pavlovcu, pod Žednikom oko Stipana Kovačića i Bartula Vojnića Purčara, cijele mreže na Bikovu oko Lazara Mikovića i Marka Buljovčića Karasa, na salašu kod Jose Mikovića, u Maloj Bosni kod svećenika Ivana Lebovića, oko Moravice, oko Pačira, na Tavankutu oko Estere Dević, na Verušiću oko Neste i Franje Kujundžića, kod Baći Nimčevića.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 24.-25., 63., 64.}} Ico Tomić -''Jašo'' je bio ilegalac koji je 1944. pristupio partizanima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 33.}} Župnik [[Blaško Rajić]], iako pod okupatorovom policijskom primotrom, nakon razgovora s Grgom Lulićem i Antom Vojnićem Purčarom pridružio NOP-u; u njegovoj su se plebaniji otad održavali sastanci partizanskih dužnosnika, ondje je sastavljen proglas pred oslobođenje, a uskoro su ga predložila za predsjednika sreskog NOO-a.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 56.-58.}} U noći 10. na 11. listopada 1944., subotički su Hrvati činili većinu među mladeži koja je uzvicima manifestirala NOV-u, Titu i sovjetskim saveznicima.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 72.}} Na svečanoj sjednici subotičkog GNOO-a nakon oslobođenja, a kojoj je predsjedao Blaško Rajić, Ladislav Gros je istakao oduševljeni prijam na sjeveru Bačke među bunjevačkim Hrvatima na koji su naišli partizani, čijom predanošću se subotički odred očuvao i održao.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 77.}} Velebnom pogrebu legendarnih partizanskih zapovjednika [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]], također Hrvata, iz Opova, te Tivadara Felegija te četvorice crvenoarmejaca nazočili su, od hrvatskih organizacija, i članovi hrvatskog pjevačkog društva Neven, Pučke kasine i Hrvatskog doma.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 80.}} Crkveni obred izvršio je rimokatolički svećenik Stipan Vujković, a srpski pravoslavni svećenik je opjevao poginule borce.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 82.}} ==== Banat ==== U Banatu su tamošnji Hrvati imali upravu Trećeg Reicha, iako je formalno bio dijelom Kraljevine Srbije. ==== Srijem ==== Jedini su nekakvi predah od pritisaka dočekali Hrvati u Srijemu, koji je bio dijelom [[NDH]]. No, i ti Hrvati su bili sigurni samo donekle, jer su vlasti NDH proganjale političke protivnike, a u sjeveroistočnim rubnim predjelima Srijema su Hrvati bili izloženi pritiscima Srba iz susjedstva<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/12222 Scrinia Slavonica, Vol.5 br.1. rujna 2005..] Davor Kovačić: Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942.</ref> koji su tako "izravnavali" račune za "izdaju Jugoslavije". Istočni Srijem je bio formalno dijelom NDH, no pod izravnom okupacijom Trećeg Reicha ( Okupationsgebiet Ostsyrmien), jer je bio važnom strateškom točkom, što je opet nosilo nove pritiske, jer se ipak radilo o nehrvatskim vlastima. U tom su razdoblju vlasti NDH protjerale srpske dobrovoljce koje je Kraljevina Jugoslavija naselila u Srijemu, a na njihova je mjesta naselila Hrvate iz siromašnih krajeva. Nakon što je NDH pokazala još grublje lice, proganjajući Srbe, Židove, komuniste, HSS-ovce, početna potpora se okrenula u otpor, počevši od napuštanja domobranskih postrojba do otvorenog suprotstavljanja vlastima odlaskom u partizane.<ref name="Bara"/> Krajem rata i nakon rata su jugoslavenske vlasti protjerale naseljene Hrvate, a brojni nedužni obični i viđeni srijemski Hrvati su stradali pod raznoraznim konstruiranim optužbama da su "surađivali s okupatorom".<ref name="Bara"/> === Socijalistička Jugoslavija === Rat je u Vojvodini završio jeseni 1944. godine. Novi režim, jugoslavenski komunisti, uveli su vojnu vlast koja je djelovala do rujna 1945. godine. Novi režim je donio nekoliko odluka koje su znatno djelovale na okružje vojvođanskih Hrvata. Obračunao se s političkim protivnicima i kulturno organizirati stanovništvo. 6. travnja 1945. glavni NOO Vojvodine je donio odluku kojom se Vojvodina priključuje Federalnoj Srbiji. Poslije je na skupštini Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Srbije ista potvrđena. Među vojvođanskim izaslanicima toj su skupštini nazočili [[Blaško Rajić]], naslovni bački biskup i [[Lazo Jaramazović]]. Druga odluka koju se je potvrdilo na toj skupštini je pridonijela uklanjanju Hrvatima i Mađarima vjerski i kulturno bliskih Nijemaca, kojima se je oduzelo građanska i ljudska prava.<ref name="CPI"/> Barem u prvim fazama, novi je režim odlučio prekinuti politiku režima mađarskih hegemonista Austro-Ugarske, velikosrpskih hegemonista Kraljevine Jugoslavije te Horthyjeve Mađarske koji su negirali hrvatsku pripadnost bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Stoga je GNOOV okružnim NOO-ima uputio naputak kojim se sve osobe koje se izjasne kao Bunjevci ili Šokci također treba voditi kao Hrvate.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/94880 Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.4. listopada 2007..] Mario Bara: Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata</ref> Sama mjera nije bila toliko potrebna, s obzirom na to da su se uoči Drugog svjetskog rata i osobe iz redova Bunjevaca koje su se nekad najtvrđe protivile hrvatstvu Bunjevaca, otvoreno u medijima priznale neizbježnu istinu. Primjerice, novinar [[Joso Šokčić]] je krajem 1939. objavio u [[Subotičke novine|Subotičkim novinama]] otvoreno pismo naslova [[:s:Kraj jedne zablude|Kraj jedne zablude]]. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija" te je predao uređivanje i vlasništvo nad listom [[Neven]]om svećeniku [[Blaško Rajić|Blašku Rajiću]], dok su propagatori nacionalne posebnosti bunjevaštva i šokaštva (liferant vojske Kraljevine SHS [[Marko Jurić (političar)|Marko Jurić]], [[Albe M. Kuntić]] te supruga časnika Kraljevine Jugoslavije [[Mara Đorđević Malagurski]]) bili malobrojni<ref name="HSS-Bara">[https://hrcak.srce.hr/clanak/81814 Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006.] Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref> i prepoznati u redovima tamošnjih Hrvata kao režimski pristaše, a dosta ih je bilo promađarski orijentiranih. O tome je Joso Šokčić raspravljao s profesorom [[Dušan Popović|Dušanom Popovićem]] na stranicama [[Neven]]a. Prof. Popović je u broju od 10. studenoga 1939. zaključio za Bunjevce rekao "Svi ste, brate, Hrvati! A što ste, do đavola, ako niste to?", a za one iz redova Bunjevaca što su poricali hrvatstvo Bunjevaca rekao je "Pred historijom vi ćete biti smiješni, a bit ćete u isto vrijeme ljudi koji su iz partijskih razloga htjeli spriječiti jednu neminovnu stvar. Ovaj historijski proces niko ne može da zaustavi. I dobro je tako".<ref>[https://web.archive.org/web/20080309165542/http://www.zvonik.org.yu/771/ZV22.html Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001.] Povijesni kutak – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?</ref> [[Datoteka:GNOOV 1040-1945.png|mini|desno|100px|Uredba Glavnog narodno oslobodilačkog odbora Vojvodine izdana 14. svibnja 1945. godine, kojom se traži da se osobe koje se izjasne kao Bunjevci i Šokci smatra Hrvatima.{{fusg|1}}]] Nakon kraja drugog svjetskog rata, uslijedio je kulturni procvat za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, ali i političku emancipaciju. Nakon oslobođenja Subotice 10. listopada 1944. skoro svi u gradskoj upravi su bili Hrvati.<ref name="CPI"/> Crkveni obred pokopa partizanskog velikana hrvatske nacionalnosti [[Jovan Mikić|Jovana Mikića Spartaka]] vodio je rimokatolički svećenik Hrvat Stipan Vujković.<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. str. 82.}} Pokrenut je dnevni list Slobodna Bačka, poslije Radio Vijesti, kojima je glavni suradnik bio novinar [[Josip Šokčić]].<ref name="Purčar 1945"/>{{is|str. 86.}} U Subotici je proradilo [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Hrv. nar. kazalište]], 1953. pokrenute su osn. škole na hrv. jeziku i hrv. razredi u gimnazijama. Tavankut je dobio hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo, u Somboru je otvoren [[Hrvatski prosvjetni dom u Somboru|Hrvatski prosvjetni dom]].<ref name="CPI"/> Na papiru su bili državotvorni narod u socijalističkoj Jugoslaviji s po svim ustavima jednakim pravima kao i Srbima. No, s druge strane je to skrivalo okrutnu zbilju: u isto vrijeme su se zbivali progoni i likvidacije mjesnih Hrvata koji nisu bili u partizanima, a vršili su ih samovoljni "narodni" sudovi i oni koji su se prikazivali kao partizanski osloboditelji, a koji su na svoju ruku smicali Hrvate (vidi kao u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.), odnosno, u istom razdoblju su se događali procesi koji su razarali hrvatski kulturni prostor: 1946. se ukinulo Hrvatsku riječ kao dnevnik i preobrazilo ga u bezlični sovjetski tjednik (''Subotičke novine''),<ref name="CPI"/> 1947. udar na pisce, nastavnike, profesore, duhovnike, crkvu, studente kaznama od par mjeseca do 15 godina robije, 1948. je ugašen književni časopis [[Njiva (časopis)|Njiva]] nakon 1. broja, sve hrv. ustanove i sve s hrvatskim predznakom je ugašeno, 1950. je subotičko Hrvatsko narodnog kazalište rastočeno i submitirano pod Srpskohrvatsku dramu, a te iste 1953. se maklo najglasnije osobe koje su zagovarale neka postoje hrvatske škole i izbacilo ih se s posla.;<ref name="suvremenaknjizevnost">[https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela</ref> nastava na hrvatskom je ugašena te se izvodila samo na srpskom jeziku pod imenom ''srpskohrvatskog''. Hrvatska je drama potrajala do 1958. godine, nakon čega mijenja ime i karakter - postala je ''Drama na srpskohrvatskom jeziku''.<ref name="CPI"/> Nakon tog udara na hrvatsku kulturu, hrvatski jezik se u kulturi u Vojvodini mogao naći samo u djelima hrvatskih pisaca iz Vojvodine.<ref name="CPI"/> Pored tih "revanšističkih" nedjela, Hrvate je pritisnula nova nevolja: komunistička politika koja je nepravedno sprovela [[agrarna reforma|agrarnu reformu]] i kolonizaciju. Hrvati su uglavnom bili poljodjelci, pa su "''surovije od drugih platili nepravde agrarne reforme i kolonizacije, jer su stari i novi kolonisti iz pasivnih krajeva imali apsolutnu prednost''"<ref name="Glasila">[http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm Hrvatski iseljenički zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927005611/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/dij5.htm |date=27. rujna 2007. }} Glasila - novine u bačkih Hrvata</ref> (uglavnom Srbi iz Hrvatske i BiH),<ref name="CPI"/> dok su domaći (među njima i brojni Hrvati) samo iznimno.<ref name="CPI"/> Nove mjere [[kolektivizacija|kolektivizacije]], urbanizacije, [[agrarna reforma|agrarne reforme]] su osobito pogodile bunjevačke Hrvate, a ponajviše velike zemljoposjednike među njima; no s druge strane, dio siromašnih Hrvata bezemljaša je prvi put došao do ikakve zemlje.<ref name="HNVBara"/> Drugi krak agrarne reforme koji je nanio štetu hrvatskoj zajednici su bili novostvorene [[zadruga|zadruge]]. Kako su one stvarane, tako su opustili [[salaš]]i kojima su stanovnici uglavnom bili bunjevački Hrvati.<ref name="CPI"/> U prvim godinama poraća se organiziralo i [[kolonizacija Vojvodine|kolonizaciju Vojvodine]] iz pasivnih krajeva bivše SFRJ. Stanovnike se doseljavalo u domove iseljenih Nijemaca, ali i na nove prostore. Tako je u SAP Vojvodinu doseljeni uglavnom Srbi, nešto Crnogoraca i Muslimana iz istočne Hercegovine, ali i nekoliko tisuća Hrvata, uglavnom s juga SR Hrvatske, ali i iz Gorskog kotara, Hercegovine i Bosne.<ref name="HNVBara"/> Zbog neprilagođenosti na znatno drukčiju klimu, nesrazmjer obećanog u odnosu na stvarne životne uvjete, veliki se dio kolonista primorskih Hrvata vratio u rodni kraj vrlo brzo nakon dolaska.<ref name="HNVBara"/> Procesi urbanizacije i slabijeg ulaganja u sela su kasnijih desetljeća rezultitrali depopulacijom sela, neki su salaši zamrli, veća sela su zabilježila rast kao i gradovi. Sela koja su preživjela su doživjela razvitak zbog izgradnje infrastrukture. Krajem rata i u poraću rata su se nove vlasti pošle obračunavati s Crkvom i zaostatcima križarskih skupina. U [[Donji Tavankut|Donjem Tavankutu]] su partizani 1944. strijeljali župnika Antuna Bergera.<ref>Zvonik br.6-7/2010., str. 8.</ref> Ožujka 1948. je u Subotici osudilo 3 skupine od ukupno 27 katoličkih svećenika i aktivista, a optuženi su da su pripadali "ustaškoj i križarskoj terorističkoj organizaciji".<ref name="HNVBara"/> 17. ožujka 1948. je osuđen [[Vojislav Pešut]] i još 9 osoba, od čega troje svećenika, 24. ožujka 1948. [[Mara Čović]] (Marija Čović) i još 8 osoba, od čega troje svećenika te 25. ožujka 1948. [[Tome Vukmanov]] i još 6 osoba.,<ref name="HNVBara"/><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Usporedi Marija Dulić, "Da se ne zaboravi: subotički proces 1946.", Politički zatvorenik, (9) 1999., br. 87: 47; Ante Sekulić, "Dvije subotičke presude (1948. i 1972.)", Politički zatvorenik, (10) 2000., br. 102: 37-40</ref> [[Ivan Kujundžić]], [[Alojzije Poljaković]] i ostali. Zabilježena je križarska aktivnost i kod Srijemske Mitrovice.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Zdenko Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945.-1950. (Zagreb, 2002.),str. 427.</ref> Pritisci zbog istrage su obuhvatili dvjesta ljudi.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/JONJIC_Resistance_Review.pdf Review of Croatian History 3/2007, no.1, 109 - 145, Tomislav Jonjić] Organised Resistance To The Yugoslav Communist Regime in Croatia 1945-1943<br>Mara Čović: Sjećanje – svjedočenje: Zvuči kao priča, a bila je istina! (Rijeka, 1996)</ref> Nakon što su prošle prve godine poraća progoni mjesnih Hrvata su izgubili na intenzitetu, no već polovicom '50-ih su komunističke vlasti počele sa sustavnim potiskivanjem, uništavanjem, negiranjem i prešućivanjem svega što je hrvatsko. Počelo se uklanjati pridjeve "hrvatski" iz kulturnih i drugih ustanova, društava, kao subotičko [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|HNK]] koje je postalo Narodno pozorište, [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]] prestaje izlaziti pod tim imenom, [[NK Bačka 1901 Subotica|HAD Bačka]], hrv. školstvo je 1958. ugašeno, a brojna hrv. društva su ukinuta i slično. Nacionalna politika komunističkog sustava je pokazala svoje lice: nastojali su zatomiti nacionalne osjećaje svima narodima, a posebice kod Hrvata, a da bi se stvorila nekakva jugoslavenska nacija. Hrvati izvan Hrvatske su bili izloženi snažnom odnarođivanju. Svako naglašavanje hrvatstva se proglašavalo nacionalizmom.<ref name="Cvijin"/> Stvari su se počele micati padom [[Aleksandar Ranković|Ranković]]a i daljnjim liberalizacijama 1960-ih i početkom 1970-ih, odnosno za vrijeme [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]]. No i tada u teškim uvjetima. 1960. su se sukobili pisci suradnici časopisa Rukoveti oko Miroslava Krleže, Marka Ristića i Oskara Daviča. Ishod je bio još jači dogmatizam, a hrvatske pisce se postupno uklonilo iz Uredništva, a suradnju su uskratili i onima koji su osnovali Rukovet.<ref name="suvremenaknjizevnost"/> 1960-e je tako hrvatsko kulturno djelovanje ostalo ograničeno unutar okvira Katoličke crkve, malom broju društava kao što su somborski [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|"Vladimir Nazor"]] i tavankutski "Matija Gubec". Vojvođanski hrvatski pisci su velikim dijelom djelovanje prebacili u Hrvatsku. U Vojvodini su ostali na hrvatskom pisati [[Ante Jakšić]], [[Jakov Kopilović]], [[Juraj Lončarević]], [[Miroslav Slavko Mađer]], [[Lazar Merković]], [[Matija Poljaković]], [[Ante Sekulić]], [[Mara Švel-Garmišek]], [[Balint Vujkov]] i još neki.<ref name="HNVBara"/> No, zbog gospodarskog prosperiteta i obrazovnih mogućnosti 1950-ih i 1960-ih, Vojvodina je privukla hrvatske ekonomske migrante iz siromašnijih krajeva, najviše iz BiH, što je zbog činjenice da je to bilo stanovništvo u reproduktivnoj dobi, povoljno utjecalo na porast broja Hrvata, tako da je 1961. Vojvodina imala najveći postotak Hrvata nego ikad prije i poslije. Hrvatsko kulturno djelovanje je bilo otežano i ulaskom u 1970-e. Liberalizacije se osjetila u obnovljenoj [[Dužijanca|Dužijanci]] 1968. u kojoj je sudjelovalo 3000 sudionika, a pratilo više od 100.000 gledatelja. Pokrenut je godišnjak [[Subotička Danica|Danica]].<ref name="CPI"/> Ipak, netom rođena ideja osnivanja pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] je osujećeno, pa je osnovano par društava s hrvatskim predznakom. Tako su primjerice 1970. raznorazni pritisci utjecali na to da se umjesto planiranog osnivanja ogranka Matice hrvatske u Subotici osnuje [[Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Bunjevačko kolo]]: beogradski tisak je to javnosti unaprijed prikazivao negativnim, a onda je uslijedila osuda od strane jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita.<ref name="Bara"/>"Sječom u Karađorđevu" [[1971.]] je uslijedio novi progon i zatvaranje vojvođanskih Hrvata, posebice inteligencije, od čega se tamošnja hrvatska zajednica nikad nije oporavila. Iz javnog života vlasti su uklonile više od 120 članova<ref name="suvremenaknjizevnost"/> Pododbora Matice hrvatske koji se trebao osnovati. Radilo se o brojnim javnim djelatnicima, publicistima, pravnicima, inženjerima, liječnicima, novinarima, spisateljima, znanstvenicima, političarima te osoblju iz medija: suradnicima i urednicima radija, novina i časopisa<ref name="suvremenaknjizevnost"/> koji su uhićeni, zatvoreni ili otpušteni s posla.<ref name="CPI"/> Hrv. društvima je opet uklonjen predznak "hrvatski", a uslijedila su "''proganjanja i ukidanja svega što je hrvatsko, iseljavanja, sudski procesi, nasilna asimilacija i represija''" koja je potrajala narednih 20 godina, učinivši to razdoblje jednim od najtežih u povijesti za bačke Hrvate.<ref name="Glasila"/> Slomom proljeća se dio hrvatskih aktivista preselio u SR Hrvatsku.<ref name="Cvijin"/> Indikativno je da je jugoslavenskom režimu bilo nepodobno ikakvo spominjanje neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Tako je šesti broj [[Hrvatski književni list|Hrvatskog književnog lista]] bio zabranjen jer je sadržavao pismo čitatelja koji je pisao o neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini. Objašnjenje koje su vlasti dale je glasilo da je to bilo "protuustavno pisanje" "jer se objavljivanjem tog pisma taj list pača u unutarnje stvari druge republike, na što taj list nema pravo".<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_tomcic.html Tomislav Jonjić] Razgovor sa Zlatkom Tomičićem, pristupljeno 10. prosinca 2011.</ref> Ni 1973. ta histerija talibanskih razmjera nije prestala: proskribiranim hrvatskim autorima se uništavalo djela, pa makar se radilo o zbirkama hrvatskih narodnih pjesama i pripovijedaka, velikom broju hrvatskih autora su njihove knjige izbacili iz knjižnog fonda subotičke Gradske knjižnice, pri čemu se neke izravno uklanjalo bacanjem u otpad, a knjige koje su bile klasične vrijednosti su kriomice rasprodavane po antikvarijatima; fonoteka i dokumentacija Radio Subotice je uništena, "da bi se uklonilo nepoćudne".<ref name="suvremenaknjizevnost"/> Kroz cijelo vrijeme od 1945. do raspada SFRJ su veze bačkih Hrvata s Hrvatskom bile slabije nego u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, iako su Hrvati bili školovanjem, kulturom, gospodarski, rodbinski i na druge načine vezani za SR Hrvatsku.<ref name="Cvijin"/> U tom dobu je jedina povezujuća snaga među Hrvatima u Vojvodini bila [[katoličanstvo|Katolička Crkva]].<ref name="Cvijin"/> === Pred i nakon raspada SFRJ === [[Datoteka:Subotica ethnic mun.png|desno|mini|250px|Subotica: razmještaj Srba, Mađara i Hrvata po općinskom teritoriju grada (Hrvati su označeni crvenom i ružičastom bojom)]] Novo liberaliziranje je uslijedilo pred [[raspad SFRJ]], kada se dopušta višestranačje i u SR Srbiji i počinju se osnivati političke stranke i dopušta slobodnije nošenje nacionalnih oznaka, no to je bilo zapravo u sve otežanijim i naposljetku vrlo teškim okolnostima. Krajem 1980-ih godina se pojavio politički projekt [[dekroatizacija Bunjevaca|podvajanja hrvatskoga identiteta]] na sjeveru Bačke kroz stvaranje zasebne bunjevačke nacije. Srbijanske vlasti su u tome imale jednu od glavnih uloga, jer su ga od onda neprestano politički i materijalno poticale te mu davale punu stručnu potporu (jezikoslovnu, prosvjetnu, političko-pravno i sl.), a radi razbijanja slaborazvijenih identitetskih resursa vojvođanskih Hrvata.<ref name="Bušić">Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3., 4., 9. 28. listopada 2011.</ref> Isto se pokušalo kod šokačkih Hrvata, no praktično bez uspjeha.<ref name="Bušić"/> Ishodište tog projekta je bila temeljem subetničke osnove i regionalnih imena za Hrvate umjetno stvoriti nove nacije kojima je glavna ideologijska sastvnica [[antihrvatstvo]].<ref name="Bušić"/> Kroz 20 godina se pokazalo da pripadnici elite bunjevačko-nehrvatske opcije ne bi mogli niti pokrenuti niti provoditi taj projekt.<ref name="nastavakpolitike">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=169 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100314071347/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=169 |date=14. ožujka 2010. }} Slaven Bačić: Nastavak politike drugim snagama, 15. veljače 2010.</ref> Od onda je veći dio pripadnika bunjevačko-nehrvatske opcije, ponajviše njihovo vodstvo se politički priklonilo uz čvrstorukaše beogradske političke pozornice (neki su postali ministri: [[Ivan Sedlak]], ministar u Vladi Srbije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ministar bez portfelja),<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=102&arc=102 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171214072205/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=102&arc=102 |date=14. prosinca 2017. }} [[Slaven Bačić]]: Kvaziznanstveni temelji bunjevačke „nacije“, 26. kolovoza 2007.</ref> prvo u [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] Slobodana Miloševića (te [[Mira Marković|Mire Marković]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] s kojim su se grlili na subotičkom trgu<ref name="Večernji">[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] Robert Bubalo, [[Zdenko Jurilj]]: Prijepodne su Hrvati, a poslijepodne Bunjevci. 9. lipnja 2006.</ref>), kojima se kasnije [[SRS]] i [[JUL]] te uz koalicijske vlade Vojislava Koštunice i njegove stranke DSS. Pri tome je bitno navesti da je projekt umjetne bunjevačke nacije u tom razdoblju jedno vrijeme bio "na ledu" od listopada 2000. do kraja 2003. zbog toga što je bio savezništvu sa svrgnutim Miloševićevim režimom<ref name="nastavakpolitike"/> koji je 24. rujna 2000. odbio priznati poraz na predsjedničkim izborima u SR Jugoslaviji i sići s vlasti, što je kulminiralo [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|masovnim beogradskim prosvjedom 5. listopada]], nakon čega je Milošević pao s vlasti te je bunjevačko-nehrvatskoj opciji bilo očigledno politički neoportuno i riskantno ostati uz njegovu stranku. [[Velika Srbija|Velikosrpski]] krugovi oko [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] su spremali napad na Hrvatsku i [[etničko čišćenje]] Hrvata iz Srbije, a huškačka retorika protiv Hrvata je bila sve jača. Prijetnje su se potom počele izvršavati, a iste se vršilo ubitstvima, progonima,<ref name="KiceniSrijem">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194004/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=22. veljače 2008. }} Divan je kićeni Srijem</ref> pritiscima kojima se dovodilo mjesne Hrvate do odluke da napuste Srbiju po svaku cijenu, kao i nepriznavanjem postojanja Hrvata. Tako je Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ [[Margit Savović]] izjavila [[10. lipnja]] [[1994.]] da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina.<ref>{{sr icon}} [http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm |date=11. veljače 2008. }} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref> Vlasti su izmišljale i promicale nove nacije "koje nisu Hrvati" (Bunjevci i Šokci) i promicanjem i pomaganjem ustanova i udruga tih novih nacija, kojima bi se usitnilo hrvatsko tkivo u Vojvodini. To je bilo osobito pojačano od Miloševićeva dolaska na vlast, kao i nakon raspada SFRJ. Osim proguravanja te teze, obećanja beogradskih političara o statusu posebnih naroda<ref name="Miroljub_br_14">[https://web.archive.org/web/20041225080748/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.14/Mir01.html Miroljub br. 14/2001.] Umisto uvodnika - Popis stanovništva</ref> za te dvije hrvatske etničke skupine su se i ispunila. Promicale su tezu da su "Bunjevci poseban narod ili da su katolički Srbi", unatoč činjenici da su hrvatski preporoditelji iz Bačke [[Blaško Rajić]], [[Lajčo Budanović]], braća Kujundžići, [[Đeno Dulić]], Zomborčević i brojni drugi u hrvatskom kulturno-nacionalnom identitetu prepoznali svoj bunjevački identitet.<ref name="Istrazivanje">[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] [[Krešimir Bušić]]: Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004.</ref> Dio odnarođenih bunjevačkih Hrvata je kao i u doba Kraljevine Ugarske i Kraljevine Jugoslavije služio vlastima te je želio steći identitet jačih i vladajućih naroda u susjedstvu.<ref name="Istrazivanje"/> Ova je kampanja krenula pred popis stanovništva 1991., a potom i 2001. Kao i svakoj takvoj kampanji, cilj joj je bila asimilacija ciljanog naroda, u ovom slučaju, hrvatskog. Tako je na popisu 1991. su ondašnje vlasti Hrvatima široke ruke ponudile i mogućnost izjasniti se kao Bunjevci, Šokci, Jugoslaveni, a u tom je pravcu pred sami popis 1991. formirana t.zv. ''Bunjevačka i šokačka stranka'' koja je promicala dekroatizatorske interese tih dekroatiziranih Hrvata.<ref name="CPI"/> Ubrzo se pokazalo kako je ta politika bila štetna i za te dekroatizirane Hrvate. Posljedica je bila da se ti Hrvati, koji su se izjasnili na tom popisu kao Bunjevci i Šokci, uopće nisu pojavili kao posebna cjelina na rezultatima popisa, nego su nestali, a u stvari su ostali "sakriveni" u rubrici "Ostali". S druge strane, broj izjašnjenih Hrvata se u konačnim tablicama znatno smanjio, tako da je ispalo da su Hrvati u brojnim naseljima samo nekakva nebitna nacionalna zajednica. Sukladno takvim rezultatima režim u Srbiji je imao izlike da Hrvatima ne daje niti status nacionalne manjine.<ref name="Miroljub_br_14"/> Nadalje, etnička elita Hrvata izjašnjenih kao Bunjevci identitet svoje zajednice potvrđuje animozitetom ili antihrvatskom retorikom<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307022212/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4609&tid=3 |date=7. ožujka 2016. }} Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010.</ref> iz više razloga: zbog toga što se palo pod utjecaj velikosrpske propagande, radi dodvoravanja vlastima (da bi se ostvarila nekakva korist ili ostvarila sigurnost života i imovine) ili iskazivanjem animoziteta prema svom stvarnom identitetu da bi se dokazali ekstremnim velikosrbima, a radi izbjegavanja progona. Nekima nije ni to odhrvaćenje pomoglo: pojedini su javno poricali da su Hrvati i stavljali se iza identiteta "Bunjevac, Subotičanin", no unatoč tome su i takvi dobijali ultimatume "'' da za 24 sata napuste Srbiju''",<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac397.nsf/AllWebDocs/Pripovijetke_o_odlascima_bez_povratka Vijenac br.397, 21. svibnja 2009.] Strahimir Primorac: Pripovijetke o odlascima bez povratka, preuzeto 12. lipnja 2011.. Pisac Neven Ušumović opisao je takve stvari u svojoj pripovijetci Otac i sin.</ref> jer su velikosrpski ekstremisti znali da se iza tih anacionalnih imena "kriju" Hrvati. Slika se nije izmijenila ni u desetljeću koje je uslijedilo. Srbijanska državna tijela i ustanove su i dalje poticala podvajanje u hrvatskoj zajednici, s time što je logistički pomagale sve skupine koje su se odmetale od hrvatstva, pa su logistički podupirale kvaziznanstvene, politički anakrona nastojanja radi stvaranja umjetne podjele hrvatskog autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke, a sve radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata. U tom pravcu su i potpore koje su dolazile od srpskih ekstremnijih političkih stranaka.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5812&arc=5812 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306232656/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?arc=5812&func=viewpub&module=pagesetter&pid=5812&tid=3 |date=6. ožujka 2016. }} GrO SPO-a daje punu potporu, 18. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011.</ref> Suprotno tome, sve prohrvatske opcije su bile izložene pritiscima, zanemarivanjima ili opstruiranjima. To je dovelo do toga da hrvatska zajednica do proljeća 2011. još nije uspjela dovršiti formiranje posebnog popisa birača niti u velikim sredinama kao što su Novi Sad i Beograd, gdje živi više od 25.000 Hrvata, a sve zbog straha, velikog animoziteta spram Hrvata u Srbiji, neprepoznatljivosti u urbanim sredinama (posebice u Novom Sadu i Beogradu) itd.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5809&arc=5809 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308095337/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?arc=5809&func=viewpub&module=pagesetter&pid=5809&tid=3 |date=8. ožujka 2016. }} Kuntić: Evidentni propusti u radu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, 17. veljače 2011., preuzeto 17. ožujka 2011.</ref> Računa se da je za doba Miloševićeve vlasti iz Vojvodine otišlo odnosno bilo prisiljeno otići 20.000 do 40.000 Hrvata,<ref>[http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=hnm007 MPVEI RH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311170041/http://www.mvpei.hr/hmiu/tekst.asp?q=hnm007 |date=11. ožujka 2009. }} Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji</ref> od čega je iz Srijema pod prijetnjama protjerano više od 20.000, pri čemu su Hrvati prisilno i uz prijetnje i nasilje morali zamijeniti svoje kuće u Srijemu.<ref name="prognano20tisuca">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6412 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162926/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=1. ožujka 2021. }} Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristup stranici: 1. rujna 2011.</ref> Indikativan je slučaj sela [[Kukujevci|Kukujevaca]], gdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.<ref name="prognano20tisuca"/> Po navodima Memoranduma Udruge Hrvata izbjeglih iz Vojvodine, iselilo je 30.000 Hrvata, dok je ministrica SRJ [[Margit Savović]] u izjavi od 28. listopada 1993. to opovrgavala i priznavala isključivo brojku od 6.000 obitelji.<ref>[http://www.hic.hr/dom/397/dom06.htm DIS 397] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518215152/http://www.hic.hr/dom/397/dom06.htm |date=18. svibnja 2013. }} Kalendar</ref> <br> Sveukupno vlasti u srpsko-crnogorskoj federaciji sve do 2002. nisu Hrvatima u Srbiji priznavale ni status ni prava nacionalne manjine.<ref name="Glasila"/> Tih su desetljeća Hrvati sudjelovali u upravnim tijelima samo u Subotici i to u koaliciji zajedno s Mađarima.<ref name="Večernji"/> Situaciju je Hrvatima u Vojvodini jako pomogao - uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu 1998. godine. Nakon što je reprezentacija srpsko-crnogorske federacije ispala, Srbi su navijali za Hrvatsku te je uspjeh Hrvatske Hrvatima podigao rejting kod Srba. Kod nehrvatske opcije Bunjevaca se pokazao suprotno obrazac ponašanja,<ref>[https://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] [[Petar Kuntić]] u razgovoru za Večernji list. 9. lipnja 2006.</ref> obrazac svojstven [[konvertitstvo|konvertitima]] (animozitet prema stvarnom identitetu). Dolaskom [[DOS]]-a na vlast u Srbiji, državna se politika uvelike poboljšala prema tamošnjim Hrvatima. Ipak, i nakon pada Miloševićevog režima, stvari su ljudska i manjinska prava Hrvata u Srbiji su bila teška. Unatoč započinjanja demokratizacije društva u Srbiji, vrlo su se malo micale stvari oko zaštite prava Hrvata, koji su i nadalje bili prepušteni sebi i svojim skromnim resursima.<ref name="Bušić"/> Situacija je 2004. bila takva da su Hrvati u Vojvodini i Srbiji bili prepušteni sami sebi izboriti se za svoja prava, pri čemu nisu mogli računati niti na [[Europska unija|Europsku uniju]] koja "''favorizira nacionalne manjine u svakoj državi''", kako je to slikovito opisao kulturni djelatnik bačkih Hrvata [[Lazar Ivan Krmpotić]].<ref name="indextribina">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/tribina-polozaj-i-perspektive-hrvata-u-srbiji-i-crnoj-gori/209794.aspx Index] (HINA) Tribina "Položaj i perspektive Hrvata u Srbiji i Crnoj, 24. lipnja 2004.</ref> Informativni prostor je pružao slabu ili iskrivljenu sliku o tamošnjim Hrvatima, jer su objektivna glasila bila ugašena, preživjela su pisala kako im je bilo naređeno, a povrh svega su hrvatska glasila iz RH prenosila te iskrivljene informacije.<ref name="indextribina"/> U to su vrijeme Hrvati bili zapostavljeni i u strukturama vlasti velikih gradova, čak i u onima gdje su bili vrlo velika zajednica. Tako su u Subotici Hrvati sudjelovali u vlasti s tek 3-4%, iako su po procjenama činili 50% stanovništva.<ref name="indextribina"/> 2005. je zabilježen zanimljivi paradoks. Kad je predsjednik [[DSHV]]-a na svečanoj sjednici pred hrvatskim predsjednikom Mesićem i srbijanskim predsjednikom Tadićem povodom 15. obljetnice utemeljenja DSHV-a pozvao srbijanske vlasti neka više ne dijeli umjetno hrvatski narod na Hrvate i "Bunjevce", bio je kazneno prijavljen. Tog su ga popodneva prijavili predstavnici iz 11 bunjevačkih institucija nehrvatske opcije, a jutra tog istoga dana su bili pred hrvatskim konzulatom u Subotici u redu čekali i tražili hrvatske dokumente: domovnice i putovnice. Paradoks i [[dvoličnost]] su se sastojali u tome što se za dobivanje tih isprava treba donijeti dokument da su se izjasnili kao Hrvati.<ref name="Večernji"/> Izjavu predsjednika DSHV-a su potvrdili iz hrvatskog konzulata.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839&arc=1839 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162928/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=1. ožujka 2021. }} Josip Stantić: Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref> === Stanje danas === Po stanju uoči popisa stanovništva 2011. godine, Hrvati su bili izloženi identitetskim nijekanjima, osobito bunjevački Hrvati u Bačkoj. Taj projekt nije našao potporu kod šokačkih Hrvata, za razliku od dijela bunjevačkih Hrvata.<ref name="Bušić"/> Što se tiče zastupljenosti u prestižnim strukturama društva, Hrvati su podzastupljeni. Institucionalna izgrađenost je krhka, socijalne veze nisu razvijene, među članovima je malobrojna interakcije, unutar manjinskog polja ne postoji sfera civilnog društva. Unutar same zajednice nisu razvijene demokratske institucije, što je inače boljka kod drugih manjina u Srbiji, pa često nema dijaloških oblika susretanja, kad se pojave sukobi interesa, nisu uvijek pozitivno razriješeni, nisu jasno definirane procedure donošenja odluka i slično. Nazočna je česta monolitna javnost unutar hrvatske manjine, a često je u situaciji da je pod snažnom kontrolom određenih skupina. Uz sve to, zbog toga što ne postoji planski odnos prema vlastitim snagama, potencijali hrvatskog kadra nisu najbolje iskorišteni. Neke pute tu situaciju vojvođanski Hrvati ne mogu sami riješiti, jer ih srbijanske državne vlasti opstruiraju, a da pri tome vanjskopolitičke institucije RH su slabo reagirale po tom pitanju.<ref name="Bušić"/> Slika suradnje najvažnije znanstveno-kulturne institucije vojvođanskih Hrvata, ZKVH-a, sa znanstvenim i kulturnim institucijama u RH se je popravila od osnutka ZKVH 2008., no to je ponajviše zbog inicijative sa strane ZKVH, a ne ustanova iz RH.<ref name="Bušić"/> Situacija vojvođanskih Hrvata danas nije jednaka kod sviju, nego je vrlo različita, ponajviše zbog svih 1990-ih.<ref name="Bušić"/> Istočnosrijemski Hrvati su najgore prošli, pretrpivši velike demografske gubitke, zbog pretrpljena nasilja kojem je motiv bio njihova nacionalnost, tako da je taj kraj ostao bez 30.000 Hrvata, dok je više od 20 ubijeno, a manjinska prava su znatno manja. Strah je stoga tu najjači, pa je broj ustanova i organizacija neznatan u usporedbi s drugima. Stanje se malo popravilo druge polovice 2000-ih, pa tako u Srijemu danas djeluje 11 kulturnih udruga, hrvatski se jezik predaje u Srijemskoj Mitrovici u pet škola te je službenim u još nekoliko naselja. Nasuprot njima, na sjeveru Bačke, gdje je veća koncentracija i brojnost Hrvata, stanje je povoljnije. Tako u Subotici postoji cjelovito obrazovanje na hrvatskom u peterima osnovnim školama te u dvjema srednjima. Postoje radijske postaje i tiskani mediji koji informiraju na hrvatskom, a sve najvažnije ustanove vojvođanskih Hrvata su u Subotici. Ipak, Hrvati u tim krajevima malo koriste svoja manjinska prava, zbog naslijeđenih strahova iz 1990-ih, manje od 10% hrvatske djece se školuje na materinskom (hrvatskom) jeziku, znatno manje od prosjeka inih manjina.<ref name="Bušić"/> Pored tih, postoje manje poznate skupine Hrvata u Banatu te velikim gradovima kao Novi Sad ili izvan Vojvodine, Beograd. Hrvati u Banatu kao i oni u užoj Srbiji nemaju nikakvu udrugu te jedino kako eventualno djeluju je unutar Katoličke Crkve. Nacionalnomanjinsko organiziranje je izostalo i kod Hrvata u Novom Sadu, iako ih ondje živi skoro 6000. Sveukupno, između svih tih zajednica je slaba integriranost, veze između njih su male, slabe, površne i vrlo mali udio Hrvata (manje od 5%) sudjeluje u radu manjinskih tijela, što profesionalnih, što neprofesionalnih udruga.<ref name="Bušić"/> Prema istraživanjima političkih preferencija koje je za svoj doktorat sprovela [[Jasminka Dulić]], Hrvati iz Vojvodine većinski su priklonjeni demokratsko-liberalnom političkom bloku, po čemu se velikim dijelom slažu s [[Mađari u Vojvodini|Mađarima]] iz Vojvodine.<ref name="političkepreferencije">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6742 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162926/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=1. ožujka 2021. }} Siniša Jurić: Liberalni konzervativizam karakterističan za hrvatsku zajednicu, 15. prosinca 2011.</ref> Iz tog razloga su skloni strankama kao što su DS, LSV, LDP i nacionalno manjinske stranke - za Hrvate DSHV, a za Mađare SVM. Ono što temelji takav stav tih dvaju naroda je [[moral]]ni [[konzervativizam]] utemeljen na kršćanskim vrjednotama i proeuropske naklonostima, odnosno kulturni konzervativizam. Po tomu se ta dva naroda razlikuju od [[Srbi u Vojvodini|Srba]] iz Vojvodine te [[dekroatizacija Bunjevaca|nehrvatske opcije]] bunjevačkih Hrvata, koji su priklonjeni nacionalno-radikalskoj opciji temeljenom na [[tradicionalizam|tradicionalizmu]] i konzervativizmu, no ne onom konzervativizmu one vrste koji je kod Hrvata i Mađara, nego konzervativizmu iz modela iz [[socrealizam|socrealističkog]] sustava.<ref name="političkepreferencije"/> Hrvati u Vojvodini se ističu među drugim narodima po tome što im je izražena tradicionalost religioznosti, no ne u smislu protumodernosti ili protureformskosti.<ref name="političkepreferencije"/> Sadašnje stanje ne uliva veliki optimizam glede očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu, čemu su doprinos tome dale su i devedesete godine 20. stoljeća tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja hrvata iz Srijema. Hrvatska manjina u Srijemu nema zakonom riješen status kao što ga imaju manjine u Hrvatskoj kojima je osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Osiguranjem mjesta zastupnika dalo bi se na važnosti za ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Hrvatima pripadaju garantirana mjesta u općinskim i gradskim skupštinama kao i u skupštini Vojvodine. Pogađa ih i problem nezaposlenosti. Hrvatske tvrtke koje danas ulažu u Srbiji premalo zapošljavaju hrvatsku mladež u Srijemu. Zapošljavanjem bi im dali materijalne preduvjete da se zadrže u Srijemu čime bi ta mladež nastavila očuvanje kulturne baštine srijemskih Hrvata.<ref name="Izlaganje Mirka Paulića na tribini"/> == Hrvatski jezik u upravi, medijima i školstvu == Na cijelome teritoriju grada Subotice od 1993. hrvatski je bio službenim, no to je značajnije zaživjelo tek kada je ustanovljena općinska Služba za prevodilačke poslove na hrvatskom jeziku, što je bilo 2004. godine.<ref name="HNV-službenijezik">[http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317205109/http://www.hnv.org.rs/sluzbena_uporaba_hrvatskog_jezika.php |date=17. ožujka 2012. }} Službena uporaba hrvatskog jezika</ref> Nastava hrvatskog jezika u Republici Srbiji izvodi se od školske godine 2002./2003., a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007., i to u pet osnovnih škola (Subotica, Monoštor, Đurđin, Mala Bosna i Donji Tavankut), i tri srednje škole na području Grada Subotice. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u četiri vrtića, u Subotici, Donjem Tavankutu, Maloj Bosni, te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici, izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Intenzivno se radi na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.<ref name="najzakinutiji">[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gledsita/24651-srijemski-hrvati-najzakinjeniji Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510203407/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gledsita/24651-srijemski-hrvati-najzakinjeniji |date=10. svibnja 2019. }} Branimir Miroslav Tomlekin: ''Srijemski Hrvati najzakinutiji - Na novosadskom Filozofskom fakultetu treba osnovati Katedru za hrvatski jezik i književnost'', 1. veljače 2019. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Odlukom Skupštine općine Srijemska Mitrovica od kraja 2005., hrvatski je služben u [[Stara Bingula|Staroj Binguli]]. [[Apatin]]ska općina proglasila je 2006. hrvatski jezik i pismo službenim u [[Sonta|Sonti]]. [[Sombor]]ski statut iz 2008. je uveo hrvatski kao službeni u [[Monoštor]] i [[Bereg]].<ref name="HNV-službenijezik"/> Po stanju od studenog 2009., hrvatski jezik je službenim jezikom na području [[Subotica|Subotice]], [[Sombor]]a, [[Srijemska Mitrovica|Srijemske Mitrovice]], [[Šid]]a<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4385 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307152052/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4385&tid=3 |date=7. ožujka 2016. }} DSHV: Dvostruka mjerila za emitiranje susjednih TV programa, 16. studenog 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref> i [[Apatin]]a.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726121515/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4402 |date=26. srpnja 2011. }} Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenoga 2009., pristupljeno 23. studenoga 2009.</ref> Od jeseni 2009., hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se uči u osnovnim školama u [[Plavna|Plavni]] i [[Vajska|Vajskoj]].<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4378 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306165328/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4378&tid=3 |date=6. ožujka 2016.}} Kratke vijesti, 13. studenoga 2009., pristupljeno 17. studenoga 2009.</ref> U Srijemskoj Mitrovici se hrvatski jezik uči u školama od jeseni 2009. kao fakultativni predmet.<ref>{{sr icon}} [http://www.vesti.rs/Drustvo/Mitrovacki-djaci-uce-hrvatski-jezik.html Vesti] Mitrovački đaci uče hrvatski jezik, 4. listopada 2009., pristupljeno 6. prosinca 2009.</ref> Prema dogovoru od 8. prosinca 2010., u [[Bač]]u će se od drugog polugodišta u školama započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010.</ref> Od 2009. je [[Radio Sombor]] počeo emitirati jednosatnu tjednu emisiju na hrvatskom jeziku «Glas Hrvata».<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5853 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310142156/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=5853&tid=3 |date=10. ožujka 2016. }} Ivana Petrekanić Sič: Hoće li i kada Radio Sombor nastaviti s emitiranjem programa?, 3. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011.</ref> U osnovne škole u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] rujna 2009. godine uveden je predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Odaziv djece bio je velik pa je predmet uveden u sve osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici za sve uzraste.<ref name="hrvatskiumitrovici">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/4880-prenosimo-dario-spanovic-nastavnik-hrvatskog-jezika-s-elementima-nacionalne-kulture-u-srijemskoj-mitrovici Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510202555/http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/4880-prenosimo-dario-spanovic-nastavnik-hrvatskog-jezika-s-elementima-nacionalne-kulture-u-srijemskoj-mitrovici |date=10. svibnja 2019. }} Suzana Darabašić/Hrvatska riječ: ''PRENOSIMO: Dario Španović, nastavnik Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici'', 23. srpnja 2018. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Nakon što se to dugo najavljivalo, 1. ožujka 2010. je drugi program [[Radiotelevizija Vojvodine|Radiotelevizije Vojvodine]] započeo emitirati redoviti program na hrvatskom jeziku. Prvo će se svakog dana od 17.45 emitirati informativne sadržaje iz Vojvodine u svezi s hrvatskom manjinom. Planira se raditi emisije političkog, društvenog i kulturnog sadržaja, a do konca lipnja 2010. se očekuje da će se oformiti i Uredništvo na hrvatskom jeziku na RTV Vojvodine. Veliku ulogu u ovom događaju je imala promjena rukovodstva na RTV Vojvodine koje je bilo "recidivom 1990-ih", a drugi čimbenik je bio donošenje Statuta Vojvodine koji je uveo i hrvatski jezik kao službeni jezik u Vojvodini.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4723 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306135621/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4723&tid=3 |date=6. ožujka 2016. }} Na RTV-u napokon program i na hrvatskom jeziku, 3. ožujka 2010.</ref> 4. ožujka 2011. je najavljeno formiranje uredništva, raspisivanje natječaja za urednika i usvajanje programske sheme programa na hrvatskom jeziku [[Radio Novi Sad|Radio Novog Sada]], a procedure bi trebale biti gotove do travnja 2011.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5861 Radio Subotica, uredništvo na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308135448/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=5861&tid=3 |date=8. ožujka 2016. }} Siniša Jurić: Program na hrvatskom jeziku proširit će se i na Radio Novi Sad do sredine godine, 7. ožujka 2011., preuzeto 8. ožujka 2011.</ref> 30. svibnja 2011. je najavljeno da će se donijeti odluka o promjeni statuta općine Šid, čime će se omogućiti uvođenje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u službenu uporabu u naselju [[Sot]]u (40,07% Hrvata na popisu 2002.).<ref>[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6119 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310164944/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=6119&tid=3 |date=10. ožujka 2016. }} Siniša Jurić: Službena uporaba hrvatskog u naselju Sot napokon izvjesna, 30. svibnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011. (zamjenik Pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica u razgovoru za Radio Suboticu)</ref> Prvog tjedna lipnja 2011. godine je [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|Hrvatsko narodno vijeće R. Srbije]] uputilo zahtjev lokalnoj vlasti u [[Šid]]u neka se hrvatski jezik uvede kao službeni u [[Batrovci]]ma, jer to mjesto s 28,44% Hrvata ispunjava propisane uvjete.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/412/HNV-uputio-zahtjev-lokalnoj-vlasti-u-Sidu:-Hrvatski-jezik-uvesti-u-sluzbenu-uporabu-u-Batrovcima/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615051843/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/412/HNV-uputio-zahtjev-lokalnoj-vlasti-u-Sidu:-Hrvatski-jezik-uvesti-u-sluzbenu-uporabu-u-Batrovcima/ |date=15. lipnja 2011. }} HNV uputio zahtjev lokalnoj vlasti u Šidu: Hrvatski jezik uvesti u službenu uporabu u Batrovcima, 8. lipnja 2011.</ref> 2012. su postignuti novi pomaci te su osigurani sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku: novi odjeli na hrvatskom jeziku u [[Kemijsko-tehnološka srednja škola Lazar Nešić, Subotica|Kemijsko-tehnološkoj srednjoj školi]] (npr. hrvatski odjel dizajnera odjeće), planira se otvoriti predškolske skupine na hrvatskom u [[Šandor]]u (da bi se pomoglo nastavi na hrvatskom u Osnovnoj školi 'Sveti Sava'), povećani obujam prijevoza učenika uz jednako poboljšanu kakvoću, a od naredne godine očekuje se četiri odjela u Gimnaziji i Politehničkoj srednjoj školi te jedan dakle Kemijskoj srednjoj školi.<ref name="uvjeti">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130101020517/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 |date=1. siječnja 2013. }} Siniša Jurić, 28.prosinca 2012. Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku</ref> Zasad je problem što se đaci prvaci upisuju u srpske odjele iako su išli u predškolske skupine na hrvatskom.<ref name="uvjeti"/> Danas postoje predškolske skupine na hrvatskom u dječjem vrtiću '[[Marija Petković]]' u [[Ker (Subotica)|Keru]], te u [[Tavankut]]u i [[Đurđin]]u.<ref name="uvjeti"/> Iako postoji dovoljan broj zainteresiranih i dovoljan broj djece, u [[Sombor]]u i [[Apatin]]u nema nastave na hrvatskom niti predmeta 'Hrvatski s elementi nacionalne kulture'.<ref name="uvjeti"/> Počevši od školske godine 2013./14., djeci će u osnovnoj školi u [[Bezdan (Sombor, Srbija)|Bezdanu]] biti omogućeno fakultativno pohađati predmet 'Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture', s obzirom na veliki interes.<ref name="HR04072013">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1970/Za-nastavu-se-izjasnilo-dvadesetak-ucenika/ Dopisnici. Od jeseni u Bezdanu hrvatski jezik kao izborni predmet - Za nastavu se izjasnilo dvadesetak učenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202444/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1970/Za-nastavu-se-izjasnilo-dvadesetak-ucenika/ |date=4. ožujka 2016. }}, [[Hrvatska riječ (Subotica)]], Z.V., 4. srpnja 2013.</ref> Očekuje se da će to potaknuti da se i u [[Bereg]]u i [[Sombor]]u uvede fakultativna nastava hrvatskog, jer u tim dvama naseljima živi znatno veći broj Hrvata od onoga u Bezdanu.<ref name="HR04072013"/> Od 2017. u [[Petrovaradin]]u se jednom tjedno održava nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u župnoj dvorani župe Uzvišenja svetoga Križa u Petrovaradinu.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3894-hrvatski-jezik-u-petrovaradinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510201105/http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3894-hrvatski-jezik-u-petrovaradinu |date=10. svibnja 2019. }} S.D./Hrvatska riječ: ''Hrvatski jezik u Petrovaradinu'', 21. ožujka 2017. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref> Broj zainteresiranih je porastao. Ograničenje rada hrvatskoj nastavi je slaba potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.<ref name="hrvatskiumitrovici"/> Napretku hrvatske zajednice šteti pogubna koncentracija svega što je hrvatsko u Subotici, ponajviše u ruke bunjevačkih Hrvata. Zbog takve centralizacije, Hrvati u ostalim dijelovima Vojvodine i drugdje po Srbiji su potisnuti, po čemu su srijemski Hrvati najzakinutiji.<ref name="najzakinutiji"/> == Narječja == [[Datoteka:Shtokavian Subdialect en.png|mini|desno|300px|Narječja. Bunjevački Hrvati su na zapadu i sjeveru Bačke.]] Bunjevački Hrvati govore zapadnom novoštokavskom ikavicom, istim narječjem hrvatskog jezika kojim govore Hrvati u Zagori, Lici, zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj Krajini. U te govore spadaju autohtoni mjesni govori Bikova, Lemeša, Đurđina, Male Bosne, Tavankuta, Žednika, zatim u Bajmaku, na Kelebiji i Verušiću, govori Hrvata u gradu Subotici, u Mirgešu, na Pavlovcu, a još samo u tragovima i u Somboru.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=95&arc=95 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162934/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=95&arc=95 |date=1. ožujka 2021. }} dr Sanja Vulić: Odnos dijalekta i standardnoga jezika s posebnim osvrtom na Hrvate u Bačkoj, 28. srpnja 2007.</ref> Govori šokačkih Hrvata u Vojvodini, a to su primjerice autohtoni mjesni šokački govori Bača, Berega, Monoštora, Plavne, Sonte, Vajske te govori srijemskih Hrvata se temelje na slavonskom staroštokavskom ikavicom hrvatskoga jezika,<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Nas-divan-monostoracki.html Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090609065844/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Nas-divan-monostoracki.html |date=9. lipnja 2009. }} [[Milovan Miković]]: Naš divan - monoštorački - Nova knjiga: Antun Kovač, »Na dvoru Pašinog Tune«, NIU »Hrvatska riječ«, Subotica 2009., 24. travnja 2009., preuzeto 10. ožujka 2011.</ref> narječjem hrvatskoga jezika kojim govore Hrvati u Slavoniji, Baranji, Posavini, rumunjskom Rekašu, mađarskom Santovu i manjim oazama u Podravini i Bačkoj. Šokački govori iz Bođana odudaraju od drugih šokačkih govora po tome što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među šokačkim Hrvatima, što je posljedica toga što u tom selu od davna žive izmiješani sa Srbima<ref>Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.</ref> Smanjena uporaba staroštokavskih govora kod mlađih naraštaja je posljedica utjecaja standarda i novoštokavskih govora, brojnih socioloških i političkih čimbenika, a najveći utjecaj imaju mediji i škola.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12173 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306175206/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=12173&tid=5 |date=6. ožujka 2016. }} najave: "Znanstveni kolokvij na temu „Šokački govori u Bačkoj“, 7. lipnja 2011.</ref><ref name="bit_narodnog">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=6150 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081018203752/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=6150 |date=18. listopada 2008. }} Siniša Jurić: Jezik u bîti narodnog bića (Marina Balažev o stanju na terenu), 7. lipnja 2011., preuzeto 9. lipnja 2011.</ref> Budući da je govor šokačkih Hrvata uvijek bio samo govorom obitelji, a nikad nije bio dobro primljen u javnom životu, došlo je do situacije da najmlađi iz obitelji šokačkih Hrvata niti kod kuće ne koriste govor svojih predaka, nego su prešli na govor okružja, na srpski standard.<ref name="bit_narodnog"/> Govori doseljenih Hrvata u Vojvodinu nakon 1945. variraju ovisno o dobi. Stariji govore narječjem rodnog zavičaja, dok su mlađi Hrvati usvojili narječje sela ili grada u kojem su se rodili i žive. Usvajanje hrvatskoga standardnog jezika u Bačkoj u zadnjih 2000-ih je i 2010-ih godina izrazito poraslo, što se posebice odrazilo i dalo izvrsne rezultate u znanosti i u kulturnom životu uopće.<ref name="Vijenac13092012">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac490.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_govori_u_Vojvodini Hrvatski govori u Vojvodini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219015603/https://www.matica.hr/vijenac/490/Hrvatski%20govori%20u%20Vojvodini/ |date=19. veljače 2021. }} [[Josip Lisac]], Vijenac, Broj 490-491, 13. prosinca 2012.</ref> Nasuprot tome, u Vojvodini su danas hrvatski organski idiomi izrazito ugroženi.<ref name="Vijenac13092012"/> <!--OSVRT NA ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG JEZIKA U VOJVODINI [[Mijo Lončarić]] Jezični pejzaž Vojvodine općenito je poznat: Vojvodina je nacionalno veoma heterogena – 26 naroda, manjina i etničkih skupina. Većina su Srbi, a oko 40% su pripadnici drugih naroda: Mađari, Slovaci, Hrvati, Rumuni, Rusini, Romi… Značajke su multietničnost, multikulturalizam, multikonfesionalizam i multijezičnost. Mješoviti brakovi česti su. Konfesionalne, jezičke i etničke razlike pretežno se poklapaju, ali i preklapaju. Pojedinci su gotovo svakodnevno u kontaktu sa sugrađanima druge etničke ili vjerske pripadnosti. Različite kulture prožimaju se i utječu jedna na drugu. U javoj je upotrebi 12 jezika (srpski, hrvatski, mađarski, slovački, rumunski, rusinski, ukrajinski, bugarski, češki, makedonski, njemački i romski. Dosta je o tome pisano. Skupine su hrvatskoga jezika u Vojvodini: I. govori u Srijemu, autohtoni, novoštokavski ekavski, II. šokački zabadnobački hrvatski govori, staroštokavski ikavski slavonskoga dijalekta, nastavak Srijema i Slavonije III. bunjevački IV. štokavci u Banatu V. kajkavci. Općenito je najbolje poznat bunjevački dijalekt, a kajkavski govor u Banatu najslabije je zastupljen. Hrvatski su govori bili u interferenciji s drugim jezicima, narodnim govorima, svuda sa srpskim narodnim govorima i srpskim književnim jezikom, manje s mađarskim, njemačkim i slovačkim narodnim govorima. I. O geolingvističkim istraživanjimna hrvatskoga jezika Ako se uzme naziv lingvistička, kao i dijalektološka geografija u širem značenju, gdje se govori o rasporedu jezičnih elemenata na zemljištu, onda je to za hrvatski jezik relativno rano. Bartol Kašić u predgovoru prve hrvatske gramatike (1604) govori o hrvatskim narječjima. Nakon njega važan je Juraj Habedlić, kajkavski književnik i autor prvoga kajkavskoga rječnika, za kojega Josip Vončina kaže: «Nije mi poznato da je ijedan književnik prije 19. stoljeća bolje opisao dijalekatsku situaciju našega jezika.» (Vončina) Hrvatski jezik prikazivan je na kartama, tako i na kartama slavenskih i europskih jezika, te na posebnim kartama, i to kartama cijeloga jezika i kartama njegovih dijelova. karte. Najbolja slika stanja jezičnoga kontinuuma, pejzaža, raznolikosti narodnih govora na terenu, dobije se istraživanjima lingvističke geografije, tj. po ravnomjernoj koordinantnoj mreži punktova nas terenu, što može biti gušće ili rjeđe, porema koncepciji, kao i drugim značajkama zemljišta, geografskih, vegetacijskih. (U dijalektologiji mreža nije pravilan koordinatni sustav zbog različite naseljenosti uvjetovane terenom (more, jezera, planine). Rezultati istraživanja prikazuju se na kartama, a oni su osnova za sva druga jezikoslovna istraživanja nekoga jezika – dijalektološka, jezičnopovijesna, kontaktna, leksikografska; važna su za povijest jezika, naroda i zemlje, kontakte s drugim jezicima. Europski narodi i zemlje vodeći u jezikoslovlju to su davno uradili – krajem 19. stoljeća Francuzi i Nijemci obavili su ta istraživanja. Metodologija se razlikovala: Francuzi rjeđa mreža, manje punktova – više građe (riječi i oblika), Nijemci gušća mreža govora, više punktova – manje građe. Tada je istražena i Bosna i Hercegovina, naravno i s hrvatskim govorima. Talijani – početkom 20. st., Rumunji pred II. svjetski rat, Slovaci, Česi i Mađari nakon njega. Za Njemački jezični atlas u 19. st. podaci za više od 40.000 govora. Istraživanje hrvatskoga jezika metodom lingvističke geografije, izrada atlasa, prikupljanje građe za njega, znatno kasni. Hrvatski se jezik istraživao u okviru sedam višejezičnih atlasa, to su: Lingvistički atlas Mediterana (7 punktova), [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA, 39), Europski lingvistički atlas (ALE), atlas srednjojužnoslavenskih jezika, dijasistema (Srpsko-hrvatski dijalektološki atlas, izrada napuštena), Karpatski atlas (1), Mali dijalektološki atlas balkanskih jezka (1); Bosansko-hercegovački dijalektološki atlas (55). U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje prišlo se 1996. izradi hrvatskoga jezičnoga atlasa (koncepcija I voditelj M. Lončarić), najvažnijega hrvatskoga filološkog znanstvenoistraživačkoga prioriteta. Atlas obuhvaća i hrvatske govore izvan Hrvatske. U drugoj fazi izrade treba obuhvatiti i jezike manjina u Hrvatskoj, Uz istraživanje na terenu izrađuju se fonološki opisi punktova radi vjerodostojne fonološke interpretacije građe. Polustoljetno razdoblje istraživanja za atlas objektivno uvjetuje neusklađenost građe. Stanje u nekim govorima promijenilo se zbog migracija, civilizacijskih promjena (opće školovanje, urbanizacija, agresivni javni mediji, radio, televizija). S vremenom se idiom mijenjaju i svojim organskim razvojem. Treba snimiti zvučni zapis (60 do 120 minuta) slobodnoga govora i za punkt. istražene ranije. Mreža za Hrvatski jezični atlas predviđa oko 410 hrvatskih punktova (odabranih mjesnih govora u mreži Atlasa): u Hrvatskoj 289, u BiH 55, dijaspori 56 (Italija 2, Crna Gora 4, Kosovo 2, Češka 1, Slovačka 3, Austrija 10, Mađarska 18, Srbija 11, Rumunjska 5). Po narječjima: čak. 102 (Hr. 86, dijas. 16), štok. 188 ( H112, BH 55, dijas. 32); kajk. 111 (H 106, dijas. 5). Trebalo je terensko istraživanje završiti za 5-8 godina. Zbog izostanka financiranja istraživanje još nije završeno, istraženo je ¾ punktova; nisu istraženi svi kajkavski (20, petina) ni štokavski (70 trećina), iako su većina Hrvata štokavci. Građa je prikupljana od izvornih govornika po jedinstvenom upitniku (2098 pitanja), koji je sastavljen po semantičkim cjelinama, obuhvaća riječi i njihove oblike koji daju podatke o pojedinim razinama jezika (prozodiji, fonemima, izgovoru, morfologiji, tvorbi, sintaksi, ograničeno o leksiku). Uz njih je i dvadesetak dodatnih pitanja o mjestu te isto toliko o ispitaniku. Zbog izostanka financiranja terenskih istraživanja prišlo se intenzivnijoj izradi fonološćkih opisa. Čakavski punktovi bili su uglavnom istraženi, izrađivani su najprije njihovi fonološki opisi, koji će se objaviti kao jedan od triju svezaka fonoloških opisa, druga dva sveska obuhvatit će štokavske i kajkavske punktove. Građa upitnika nije potpuno sumjerljiva zbog razlike u vremenu istraživanja i iskustva istraživača; mogla se provjeriti u nekoliko slučajeva. Kada su novija istraživanja pokazala drukčije stanje, prikazuje se stanje prema upitniku, u bilješci se iznose novija saznanja. U izradi je opisa najvažnija građa upitnika, posao istraživača, koji je na terenu bilježio i interpretirao građu – obrađeni upitnik originalno je znanstveno djelo, iako nije objavljeno. V. Zečević izradila je probni fonološki opis, i to na primjeru govora Pisarovine. Opisi su dijelom različiti, vidi se i autorski pristup. U međuvremenu građa je digitalizirana. Govori koji su punktovi OLA također su i punktovi HJA. Većina je istražena po oba upitnika. Upitnik za OLA ne sadrži pitanja za neke osobine koje su karakteristične za hrvatski jezik. Odbor za dijalektologiju HAZU odlučio je da se za čakavski svezak fonolooških opisa HJA preuzmu opisi iz FO OLA. Za hrvatski jezik može se pretpostaviti jedan zajednički ishodišni fonološki sustav za vokalizam i konzonantizam (koji su jednaki ne samo za srednjojužnoslavenski dijasistem, srednjužnosolavenske jezike nego i za slovenski), ali ne može za prozodiju. Suponiraju se tri, i to dva za štokavsku i čakavsku akcentuaciju te jedan za kajkavsku. Redovno se polazi od pretpostavljenoga općehrvatskoga razvoja (ishodišnoga fonološkoga sustava), ali ako treba, donosi se prasl. stanje. Pretpostavljeno općehrvatsko stanje nije uvijek u apsolutnoj kronologiji istodobno, važna je relativna kronologija, a polazi se od zadnje faze razvoja. II. Istraživanja dijaspore Za Bosnu i Hercegovinu mogu se uzeti istraživanja za Bosansko-hercegovački dijalektološki atlas (55 punktova). Od navedenih punktova za dijasporu većina je istražena; istraženi su svi čakavski punktovi. Najmanje je istraženo u Srbiji, od predviđenih 14 punktova istražen je samo jedan, i to kajkavski (Boka kod Vršca), što nije slučajno, jer je to bio najugroženiji govor, te u Crnoj Gori. Možda je istražen i koji drugi hrvatski govor, prema planu za HSDA (npr. Kukujevci), ali o tome nema podataka. Prema stanju na terenu, umjesto predviđenoga puncta može se istražiti koji drugi sličan (ako u predviđenom govoru nema dobroga informatora, a u sličnom susjednom ima sl.). Također ako se utvrdi da postoji specifičan tip govora za kakav se nije znalo, nože se istražiti dodatni punkt. U Srbiji, Vojvodini, predviđeni su kao punktovi Hrvatskoga jezičnoga atlasa govori: 403. Subotica, 403a.Tavankut, 403b. Bikovo, 404. Bački Monoštor, 404a. Svetozar Miletić (Lemeš), 405. Sonta, 406. Bač, 407. Kukujevci, 408. Beočin, 409. Hrtkovci, 410. Golubinci, 411. Surčin, 412. Starčevo (ili Opovo, štok., Banat), 413. Boka, kajkavski (istražio M. Lončarić). Apsurd je što je nacionalni identitet deklarativno jedan od prioriteta znanstvenoga istraživanja, a kao da jezik nije najvažniji element identiteta. To je ne samo važan posao nego i hitan – zbog stoljetnoga zaostatka, a narodni govori nestaju, kroz vrijeme se mijenjaju – govor jednoga mjesta nije isti danas kao što je bio krajem 19. stoljeća, a to su i migracije (npr. i u domovinskom ratu), civilizacijske promjene (opće obrazovanje, agresija javnih medija, posebno radija i televizije), urbanizacija. Nestaju i mjesta u kojima su se govorili. Knjige koje se izdaju u Stoljećima mogu se izdati i koju godinu kasnije, rimsko kamenje može se otkopati i za više godina nepromijenjeno, ali narodni govor od danas nije jednak kao sutra, ili posve nestaje. Nadam se da će ono što nismo za svoj jezik napravili u prošlom mileniju, ni u prvom desetljeću ovoga, ni za moga radnoga vijeka, čemu sam težio, napraviti realno brzo.--><!--Bez izvora--> == Stanje po popisima == Vidi više u članku [[demografska povijest Vojvodine]]. {| class="wikitable" ! Godina ! Hrvata <br>prema<ref name="Zigmanov">Hrvatska revija br.3/2005. [[Tomislav Žigmanov]]: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, str. 26</ref> ! postotak ! Hrvata <br>prema<ref>[http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124120825/http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm |date=24. studenoga 2005. }} Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991) <br> Autori se pozivaju: za 1880.-1910. i 1941. na mađarske popise o materinjem jeziku; jugoslavenske popise za 1921. i 1931. o materinjem jeziku, a za 1948.-1991. o nacionalnosti; za 1941. su kombinirali mađarske (Bačka 1941.) i jugoslavenske (Banat i Srijem 1931.) popise.<br> Za 1880.-1910. naselja Tompa, Kelebija i Čikerija, danas u Mađarskoj, su onda upravno pripadale Mađarskoj. Brojke za Hrvate obuhvaćaju osobe koje su u popisima zapisane u rubrikama Hrvati, Bunjevci, Šokci, Dalmatinci te "Srbi rimokatoličke vjerske afilijacije 1890."</ref> ! postotak ! Hrvata <br>prema<ref>Statistički godišnjak SAP Vojvodine [[1989.]], PZS, [[Novi Sad]], 1989., citirano na [http://www.hrz.hr/aktualno/zivic.htm HRZ-u: Depopulacija Hrvata u Vojvodini (1953. – 2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100822155807/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic.htm |date=22. kolovoza 2010. }}</ref> ! postotak ! nehrv. opcija<br>Bunjevci<ref name="#3">Prema srbijanskim statistikama.</ref><br><ref name="LPD8788"/> ! postotak ! nehrv. opcija<br>Šokci<ref name="#3"/><br><ref name="LPD8788"/> ! postotak |- | 1880. || - || - || align=right| 72.486 || align=right |6,2% || - || - || - || - || - || - |- | 1890. || - || - || align=right|80.404 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || - |- | 1900. || - || - || align=right|80.901 || align=right |5,6% || - || - || - || - || - || - |- | 1910. || - || - || align=right|91.016 || align=right |6,0% || - || - || - || - || - || - |- | 1921. || - || - || align=right|129.788 || align=right |8,5% || - || - || - || - || - || - |- | 1931. || - || - || align=right|132.517 || align=right |8,2% || - || - || - || - || - || - |- | 1941. || - || - || align=right|105.810 || align=right |6,5% || - || - || - || - || - || - |- | 1948. || - || - || align=right|132.980 || align=right |8,1% || - || - || - || - || - || - |- | 1953. || - || - || align=right|127.040 || align=right |7,5% || align=right|128.054 || align=right |7,5% || - || - || - || - |- | 1961. || - || - || align=right|145.341 || align=right |7,8% || align=right|145.341 || align=right |7,8% || - || - || - || - |- | 1971. || align=right|120.303 || - || align=right|138.561 || align=right |7,1% || align=right|138.561 || align=right |7,1% || - || - || - || - |- | 1981. || align=right|109.204 || align=right |5,37% || align=right|119.157 || align=right |5,9% || align=right|109.203 || align=right |5,4% || align=right| 9.755 || - || align=right|199 || - |- | 1991. || align=right|74.808 || align=right |3,71% || align=right|98.025 || align=right |4,9% || align=right|72.394<br>74.226 || align=right |3,7%<br>3,7% || align=right | 21.552 || align=right | 1,1% || align=right | 1.866 || align=right | 0,1% |- | 2002. || align=right|56.546 || align=right |2,78% || - || - || align=right|56.546 || align=right |2,8% || align=right | 19,766 || align=right |0,9% || align=right |<ref>717 u cijeloj Srbiji.</ref> 679 || align=right | - |- | 2011. || align=right| || align=right | || - || - || align=right| 47.033<ref name="popis2011prezentacija">(srpski) [http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf Republički zavod za statistiku Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180708082957/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Prezentacija_Knjiga1.pdf |date=8. srpnja 2018. }}</ref><ref name="popis2011tabela">[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 Republički zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. godine prema nacionalnoj pripadnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171122193601/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 |date=22. studenoga 2017. }}, pristupljeno 5. svibnja 2016. godine</ref> || align=right | 2,4%<ref name="popis2011prezentacija"/><ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 16.469<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | 0,85%<ref name="popis2011tabela" /> || align=right | ? || align=right | ? |} * prvi stupac: Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini - aktualni trenutak, Hrvatska revija br.3/2005. * treći stupac: Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991) * peti stupac: Hrvatim prema Statističkom godišnjaku SAP Vojvodine i Republičkom zavodu za statistiku Republike Srbije Od 56.546 Hrvata u Bačkoj, oko 40.000 je u Bačkoj, oko 12.000 u Srijemu. Najviše ih je u Subotici, Somboru i Novom Sadu.<ref name="Zigmanov"/> Hrvate u Vojvodini je na popisima karakterizirala i etnička mimikrija<ref name="Zigmanov"/> - izjašnjavanjem pod drugim nacionalnim imenom radi izbjegavanja pritisaka odnosno mogućnosti napredovanja u karijeri i ostvarivanja kvalitetnijeg života. Tako su svojevremeno rasle brojnosti izjašnjenih kao Bunjevaca i Šokaca, a dobrim dijelom i osoba izjašnjenih kao Jugoslaveni,<ref name="kolikosepoznajemo"/> dok je istodobno bilježen pad broja osoba izjašnjenih kao Hrvati. Smatra se da od 200.000 nacionalno neopredijeljenih građana u Srbiji veliki udio čine Hrvati; kod Hrvata koji se nisu izjasnili kao Hrvati, brojni su se u Srijemu izjašnjavali kao neopredijeljeni ili su bili neizjašnjeni, dok su se u Bačkoj mnogi izjašnjavali prema svojoj subetničkoj pripadnosti.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162926/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 |date=1. ožujka 2021. }} Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Mato Groznica, zamjenik Pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne zajednice.</ref> Pri tome se ne smije nepravedno pripisivati sav "gubitak" Hrvata etničkoj mimikriji, jer je postojala prirodna depopulacija, dobrovoljno iseljavanje u Hrvatsku ili u inozemstvo, ali prije svega nizak prirodni prirast koji je karakterizirao cijelu SAP Vojvodinu. Statistički se procjenivalo da bi broj Hrvata 1981. u Vojvodini trebao biti 142.718. Do brojke se došlo popisnim stanjem 1971. uvećanim za prirodni prirast i migracijski saldo Hrvata s drugim republikama i inozemstvom. Popisom 1981. izbrojeno je 109.203 Hrvata u Vojvodini, što daje pretpostavku o drukčijem izjašnjavanju 34.000 Hrvata. Posljedica je da su neka bačka naselja s tradicionalno brojna Hrvatima izgubila hrvatsku većinu. Ovo nije posljedica nacionalno miješanih brakova, jer je broj miješanih brakova sporije narastao od broja neopredijeljenih Jugoslavena. Isto tako brz rast broja Jugoslavena u nacionalno homogenim naseljima ruši te pretpostavke.<ref name="LPD8788">Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., M. Bara: Jugoslaveni, s. 87-88</ref> Od jačanja velikosrpskih snaga u drugoj polovici 1980-ih su se pojavili dodatni pritisci na Hrvate (nakon onih iz i nakon doba hrvatskog proljeća), koji su rezultirali u dobrovoljnim odlascima radi izbjegavanja pritisaka odnosno nakon pritisaka i zastrašivanja, i prije svega nasilnih odlazaka u RH ili inozemstvo. Posljedica svega toga je da se danas "''jedni srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141211031847/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 |date=11. prosinca 2014. }} Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010., pristupljeno 10. prosinca 2010.</ref> "''...dio naroda izjašnjava kao Hrvati, drugi kao Bunjevci, treći kao Jugoslaveni, a postoje i oni koji su neizjašnjeni.''", pa se čak "''...u najužoj rodbini, čak i unutar iste obitelji, ljudi različito izjašnjavaju.''",<ref>Izjava predsjednika Matice hrvatske u Subotici [[Stipan Stantić|Stipana Stantića]] na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br />[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307022212/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4609&tid=3|date=7. ožujka 2016.}} Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010.</ref> s time što je ovakva podvojenost "''plod stalne manipulacije ovdašnjeg hrvatskog življa od strane svih režima, od Marije Terezije do danas''".<ref>Izjava generalne konzulice RH u Subotici Ljerke Alajbeg na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini» <br>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4609 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307022212/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=4609&tid=3 |date=7. ožujka 2016. }} Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010.</ref> Da bi hrvatska nacionalna manjine ostvarila sva manjinska prava u Srbiji, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je pokrenulo kampanju [[Izjasni se HRabro]], kojom želi potaknuti pripadnike hrvatske zajednice neka se izjašnjavaju kao Hrvati, da se ne ponove situacije s prijašnjih popisa kad se zbog straha za vlastitu sigurnost veliki dio Hrvata nije izjasnio kao Hrvati te zbog toga Hrvati iz Srbije nisu mogli zakonskim putem ostvarivati prava na koja bi imali pravo s obzirom na svoju brojnost.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162926/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6296&arc=6296 |date=1. ožujka 2021. }} Siniša Jurić: Samo HRabro o svojoj nacionalnoj pripadnosti, 25. srpnja 2011., preuzeto 17. kolovoza 2011.</ref> Na popisu 2011. broj Hrvata je smanjen. Na razini R. Srbije to je pojava kod svih opcija kod Hrvata: kod izjašnjenih Hrvata manje je 12.702 pripadnika, kod nehrvatske opcije koja se izjasnila kao Bunjevci manje je za 3306 pripadnika, slijedi malobrojna nehrvatska opcija izjašnjenih kao Šokci, dok kod četvrte nehrvatske opcije kod Hrvata, gdje su izjašnjeni kao Jugoslaveni, i ta je skupina zabilježila pad od 57.418 pripadnika, no u njoj su i pripadnici drugih naroda.<ref name="popis2011prezentacija"/> Tome su pridonijeli iznimno negativni demografski trendovi unutar hrvatske zajednice, opći uvjeti ekonomske besperspektivnosti i negativno društveno ozračje spram Hrvata, iseljavanje mladih i obrazovanih, činjenica da su Hrvati bili "objektom etnički motiviranog nasilja" (više od 20 registriranih incidenata), što su u medijima prikazivani kao negativci (napose u Subotici kao "narod koji obavlja asimilaciju"), negativno medijsko tretiranje koje je stvaralo gađenjespram svega hrvatskog. Neočekivano je veliki broj ljudi koji su u nacionalnom smislu neopredijeljeni. Zanimljiva je činjenica da među izjašnjenim Hrvatima 59 posto čine Hrvatice. S obzirom na činjenicu da je Srbija izgubila 5% stanovništva, da je samo beogradska regija zabilježila rast, a sve ostale pad (na jugu Srbije negdje i 40% stanovnika), i prijateljskom bi okružju broj pripadnika bio u padu.<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7803 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162944/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7803 |date=1. ožujka 2021. }} Siniša Jurić: Više Hrvatica na posljednjem popisu. Izjava [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]], 3. prosinca 2012.</ref> Po brojnosti izjašnjeni Hrvati su iza Srba, Mađara i Slovaka, a zajedno s nehrvatskim opcijama Bunjevaca i Šokaca su iza Srba i Mađara.<ref name="popis2011prezentacija"/> U Gradu Subotici i Apatinu činili su više od 10% stanovnika, u općinama Somboru, Baču i Srijemskim Karlovcima, a od unutar 1 - 5% stanovnika bili su u Kuli, Vrbasu, Bačkoj Palanci, Novom Sadu, Titelu, Beočinu, Srijemskoj Mitrovici, Irigu, Rumi, Inđiji, Staroj Pazovi, Petrovaradinu i Opovu.<ref name="popis2011prezentacija"/> == Kultura == Uvriježeno je mišljenje toponimija kulture Hrvata u Vojvodini pokriva samo prostor oko Subotice i Sombora, jugozapadne Bačke i Srijema, no to nije ograničeno samo na taj prostor. Kako je naglasio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov na otvorenju izložbe akademskog slikara [[Kristijan Sekulić|Kristijana Sekulića]] u Subotici, tu je bitan i prostor [[Novi Sad|Novoga Sada]], gdje postoji značajna scena stvaratelja koji djeluju na različitim područjima kulture.<ref name="figurativni">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A15263/Figurativni-prizori-sa-simbolickim-znacenjima/ Hrvatska riječ broj 548] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151007143904/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A15263/Figurativni-prizori-sa-simbolickim-znacenjima/ |date=7. listopada 2015. }} Figurativni prizori sa simboličkim značenjima. Izložba Kristijana Sekulića u ZKVH, 4. listopada 2013.</ref> === Pučke manifestacije === Najpoznatije su pučke manifestacije Hrvata u Vojvodini [[Dužijanca]], [[Dužionica]] i [[Grožđe bal]], koje su u svezi s poljodjelskim radovima (žetva, berba grožđa) te [[Veliko prelo]]. Višestruka je manifestacija [[Šokačko veče]], koju organizira kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata "Šokadija" iz Sonte, a održava se od 2001. u Sonti. Od 2001. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini organizira u Subotici, Sonti, Srijemskoj Mitrovici i Somboru običajnu manifestaciju bačkih bunjevčakih Hrvata ''[[Deb'o četvrtak]]'', manifestaciju koja se održava prije nego što počne [[korizma]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6921 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162954/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6921 |date=1. ožujka 2021. }} Siniša Jurić: «Fančana reakcija» na «Debeli četvrtak» u DSHV-u, 20. veljače 2012.</ref> Vjersko-kulturnu manifestaciju [[Razgovor (Subotica)|Razgovor]] u Subotici je održavala Hrvatska prosvjetna zajednica od 1934. – 1940., a obnovio ju je Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović 1990. godine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=13%3Arazgovor Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821002213/http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=13%3Arazgovor |date=21. kolovoza 2014. }} Razgovor</ref> Od 1944. se godine u Monoštoru održava vjersko-kulturna manifestacija [[Zavitni dan]]. Seoski dio proslave organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=24%3Azavitni-dan Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821003921/http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/index.php?option=com_content&view=article&id=24:zavitni-dan |date=21. kolovoza 2014. }} Zavitni dan</ref> U Baču Hrvatsko kulturno-umjetničko i prosvjetno društvo „Mostonga" organizira [[Susret Šokadije]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/714-susret-okadije-u-bau Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} „Susret Šokadije“ u Baču</ref> === Dječje manifestacije === Od 1996. se u Tavankutu odražava [[Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"]], kojeg organizira mjesno Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec. Od 2004. se godine u Subotici održava [[Hrckov maskenbal]],pokladna manifestacija djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. U Subotici se održava [[Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku]], a organizira ju subotička Hrvatska čitaonica. === Glazbene manifestacije === Od 1987. se godine u Subotici održava [[Zlatna harfa]], godišnji susret malih župnih zborova. Od 1994. se godine u Beregu održavaju [[Mikini dani]], glazbeno-gastronomsko-likovna manifestacija, koju organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević". Od 2001. se godine u Subotici održava [[Festival bunjevački pisama]]. Od 2006. se godine u Subotici održava [[HosanaFest]], festival hrvatskih duhovnih pjesama, kojeg organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Subotičke biskupije. Od iste se godine u Monoštoru održava [[Festival marijanskog pučkog pjevanja]], festival duhovne glazbe, kojeg organizira Kulturno umjetničko društvo Hrvata "Bodrog". === Kazališta === U Vojvodini su Hrvati nekad imali svoje [[HNK Subotica|hrvatsko narodno kazalište]] u [[Subotica|Subotici]]. Od 1996. se godine u Mirgešu održava [[Festival hrvatskog amaterskog teatra]]. === Tiskovine i internetski mediji === Od tiskanih medija na hrvatskom jeziku danas u Vojvodini izlaze [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], [[Glas ravnice]], [[Miroljub]], [[Klasje naših ravni]], [[Subotička Danica]], [[Glasnik Pučke kasine]], a donedavna su izlazili i [[Bačko klasje]], [[Žig (časopis)|Žig]]. Kao prilog Hrvatske riječi izlaze izdanja za mlade [[Kužiš?!]] i [[Hrcko]]. Internetsko izdanje danas ima subotička Hrvatska riječ, Zvonik, Glas ravnice i Glasnik Pučke kasine a nekad su internetsko izdanje imali Miroljub, Klasje naših ravni i Žig. === Radio i televizija === [[Radio Subotica]] emitira program na hrvatskom jeziku. Od televizijskih emisija, na hrvatskom se jeziku emitira emisija [[TV tjednik]] na [[Yu Eco televizija|Yu Eco televiziji]], a od 20. srpnja 2001. do 26. siječnja 2005. se na [[TV Novi Sad]] bila emitirala polusatna emisija [[TV divani]],<ref>[http://www.hnd.hr/hr/novine/show/49377/ HND] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901011717/http://www.hnd.hr/hr/novine/show/49377/ |date=1. rujna 2014. }} TV Novi Sad briše hrvatske tragove, 27. siječnja 2005.</ref> kada je zbog političkih razloga TV Novi Sad odbila emitirati emisiju. === Nakladništvo === Nakladnička djelatnost se odvija preko [[NIU Hrvatska riječ]] ([[Izdavačka djelatnost NIU Hrvatska riječ|izdanja]]), [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović|Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ''Ivan Antunović'']] i [[ZKVH|Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata]]. === Jezik kao službeni === Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine od 2002. utvrdilo se da i hrvatski jezik bude u uporabi.<ref name="HNV-službenijezik"/> Tako je trebao postati službenim jezikom u Vojvodini, no kako to nije potvrdila srbijanska Skupština, odluka nije stupila na snagu.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-postaje-sluzbeni-jezik-u-vojvodini/406962.aspx Index.hr] Hrvatski postaje službeni jezik u Vojvodini, 23. listopada 2008., pristupljeno 6. prosinca 2009.<br> "''Hrvatski zastupnik u Skupštini Vojvodine [[Dujo Runje]] izjavio je da će hrvatski jezik postati jedan od službenih jezika u Vojvodini....''".</ref> 2009. su Statutom AP Vojvodine hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od službenih jezika i pisama u organima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Postoji prevoditelj za hrvatski jezik u Službi za prevoditeljske poslove pri pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice.<ref name="HNV-službenijezik"/> === Književne manifestacije === Od 2002. se godine u Subotici održavaju [[Dani Balinta Vujkova]] organizaciji Hrvatske čitaonice. Od 2003. se godine održava Susret pučkih pjesnika [[Lira naiva]] kojeg organiziraju Organiziraju ga Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović. [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatska čitaonica]] od 2007. održava Književno prelo.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3552&arc=3552 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301162955/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3552&arc=3552 |date=1. ožujka 2021. }} Siniša Jurić: Održano treće «Književno prelo» Hrvatske čitaonice, 24. veljače 2009.</ref> === Književne nagrade === Od 2010. [[Društvo književnika Vojvodine]] dodjeljuje [[nagrada Ilija Okrugić Srijemac|nagradu za najbolju knjigu]] na hrvatskom jeziku. Nagrada nosi ime hrvatskog književnika Ilije Okrugića Srijemca. Utemeljena je na poticaj hrvatskog književnika [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]]. Od 2011. je godine Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata «Šokadija» iz Sonte objavila je književni natječaj ''[[Za lipu rič]]'' povodom manifestacije ''[[Šokačko veče]]''. Pjesme moraju biti neobjavljene, pisane neknjiževnim narječjem hrvatskoga jezika, šokačkom ikavicom. Nagrađuje se 5 prvoplasiranih.<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12568 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301163010/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=1. ožujka 2021. }} Književni natječaj «Za lipu rič 2011», 19. kolovoza 2011.</ref> === Književni časopisi === Aktivnost hrvatskih književnika iz Vojvodine razvijala se kroz više književnih listova i časopisa: * Časopis za književnost i umjetnost [[Klasje naših ravni]], pokrenut je u Subotici 1935., a tijekom II. svj. rata, tri sveska izlaze u Zagrebu (nakladom Društva bačkih Hrvata). Izlaženje časopisa [[Klasje naših ravni]] obnovljeno je 1996. u Subotici, gdje od tada djeluje kao glasilo Matice hrvatske Subotica. Časopis na godinu tiska dvanaest brojeva, u šest svezaka, formata A-4, na 120 str. * Časopis za književnost i umjetnost [[Rukovet]], izlazi u Subotici od svibnja 1955. god., a pokrenuo ga je [[Lazar Merković]]. * Srpnja 2013. izašao je časopis za književnost i umjetnost [[Nova riječ]] koji izlazi na hrvatskom jeziku.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ Izišao prvi broj »Nove riječi«. Novi časopis za književnost i umjetnost na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031617/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1972/Novi-casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-na-hrvatskom-jeziku/ |date=24. rujna 2015. }}, [[Hrvatska riječ (Subotica)]], D.B.P., 4. srpnja 2013.</ref> === Likovne kolonije i udruge === Hrvatske ustanove organiziraju likovne kolonije: * [[Kolonija naive u tehnici slame]] (od 1986.), organizira ju Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=5451&arc=5451 Radio-Subotica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008.</ref> * Međunarodna likovna kolonija ''Bunarić'' (od 1997.), organizira ju Likovni odjel [[HKC Bunjevačko kolo]],<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6369 Radio Subotica, program na hrvatskom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Marina Kujundžić Kovačić: Dužijanca, žito, rad i ljeto preporučene su teme ovogodišnje kolonije «Bunarić», 18. kolovoza 2011.</ref> jedna od 28 manifestacija u sklopu [[Dužijanca|Dužijance]] * Likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru (od 2006,), organizira ju Župa Presvetog Trojstva u Somboru<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/711-odrana-6-likovna-kolonija-u-upi-presvetog-trojstva-u-somboru Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821002850/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/711-odrana-6-likovna-kolonija-u-upi-presvetog-trojstva-u-somboru |date=21. kolovoza 2014. }} Z.G.: Održana 6. likovna kolonija u župi Presvetog Trojstva u Somboru</ref> * Likovna kolonija ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata'' (od 2009.), organizira ju HKUD Vladimir Nazor iz Stanišića<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141226231450/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 |date=26. prosinca 2014. }} Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref> * Međunarodna umjetnička kolonija ''Stipan Šabić'' (od 2011.), održava se na salašu Paje Đurasevića na Bunariću, organizira ju Hrvatska likovna udruga «Cro Art»<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12566 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301163018/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12566 |date=1. ožujka 2021. }} Međunarodna umjetnička kolonija «Stipan Šabić» (najave za 24. kolovoza 2011.)</ref> * Hrvatska likovna udruga Cro Art iz Subotice<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/597-hrvatska-likovna-udruga-cro-art ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418095351/http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/597-hrvatska-likovna-udruga-cro-art |date=18. travnja 2013. }} Hrvatska likovna udruga CRO ART</ref> === Udruge === Hrvatska zajednica suočava se s problemom poplava mnoštva udruga, funkcionalnošću i svrhovitošću udruga, ravnopravnom distribucijom novca s obzirom na napučenost Hrvatima i disperzijom Hrvata po Srbiji. Od preko 60 hrvatskih udruga u Republici Srbiji, koliko ih na popisu te time i financiranju ima HNV, 25 ih je iz Subotice. S udrugama iz subotičkih sela čine više od polovice hrvatskih kulturnih udruga dolazi iz tog kraja. S obzirom na popis stanovništva, Subotica i okolica zbog koncentriranosti hrvatske zajednice dobiva nesrazmjerno više. U Subotici i okolici je oko 10.000 Bunjevaca nehrvatske opcije (koji nemaju ništa zajedničko s Hrvatima osim kad se interesno izjašnjavaju kao Hrvati radi dokumenata i povlatica) te oko 10.000 „hrvatskih Bunjevaca“. U cijeloj Republici Srbiji je oko 57.000 „običnih“ Hrvata, osobito u Srijemu i Beogradu, no mnoštvo njih se još uvijek ne usude službeno izjasniti kao Hrvati. Nesrazmjerno više novaca završava u subotičkom okružju. Izmišlja se hrvatske udruge koje tako i dobivaju više od polovice ukupnih sredstava namijenjenih svim hrvatskim udrugama u Republici Srbiji, posebice najezda udruga predznaka CRO da namaknule što veći novac. Gledano po članstvu hrvatskih udruga i ustanova u Subotici, tu su cijele obitelji „hrvatskih Bunjevaca“ koje udruženo uzimaju novac namijenjenih svim srbijanskim Hrvatima. Takvo djelovanje pomaže [[negativna selekcija|negativnu selekciju]] u kulturi, književnosti, umjetnosti i dr. unutar srbijanskih Hrvata što vodi ka konačnom nestanku. Rješnje problema je popisati posebni birački popis za izbor čelnika sustavom "jedan čovjek - jedan glas", dok sadašnji elektorski sustav ne radi tako. Sadašnje rukovodstvo je redom iz Subotice, djeluju suprotno rješenju te se po sustavu elektora sami sebe biraju na najviše funkcije-<ref>[https://hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17325-hrvati-samo-zbog-novaca Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223102204/https://hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/17325-hrvati-samo-zbog-novaca |date=23. prosinca 2017. }} Branimir Miroslav Cakić: ''Poplava "hrvatskih udruga" u Subotici i okolici''. 8. srpnja 2016. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref> == Šport == Vojvođanski Hrvati su se najviše istakli u [[nogomet]]u (državni reprezentativci), [[hokej na travi|hokeju na travi]], [[hrvanje|hrvanju]], [[stolni tenis|stolnom tenisu]], [[mačevanje|mačevanju]] ([[Eugen Jakobčić]], [[András Jakobčić]], [[Lazar Jaramazović]], [[mačevalački klub Spartak Subotica]], državni prvak 1985. i 1987.)<ref>[http://www.gradsubotica.co.rs/macevaoci-na-stazama-stare-slave/ Grad Subotica] Mačevaoci na stazama stare slave (Lansky), 12. veljače 2011.</ref> [[gimnastika|gimnastici]] ([[Josip Kujundžić]], [[Antun Katančić]], [[Marica Ivandekić]], [[Blaško Sudarević]] i dr.), [[odbojka|odbojci]] ([[Akoš Budinčević]], [[Sanja Malagurski]]), ženskom [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|malom]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene|velikom rukometu]] (prvakinje 1940-ih, 1950-ih i 1960-ih; [[Ana Evetović]], [[Marija Jakovetić]], [[Jovanka Jurčak]], [[Justina Jurčak]], [[Jelisaveta Jurčak]], [[Ana Zemko]]). Nogometni klub subotičkih Hrvata [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka]] osnovan 1901. najstariji je nogometni klub kod Južnih Slavena, a počasni predsjednik bio je veleposjednik i državni zastupnik [[Šandor Vojnić od Bajše]].<ref name="povijestNKBačka">(srpski) [http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120825165757/http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html |date=25. kolovoza 2012.}} Povijest NK Bačka. Pristup 4. prosinca 2012.</ref> Zasluge Hrvata za povijest nogometa ovdje još idu dalje u prošlost. Nogomet počinje u Subotici sa Subotičkim športskim društvom ([[Szabadkai Sport Egylet]]), osnovanim 12. kolovoza 1894. godine. Nogometni odjel tog društva osnovan je 1898. godine, zahvaljujući Hrvatu, gimnazijskom profesoru i treneru [[Nikola Matković|Nikoli Matkoviću]] i Zoltanu Wagneru, nogometašu budimpeštankog [[Műegyetemi FC]].<ref name="povijestNKBačka"/> Momčad su poslije po Bačkoj i susjednim krajevima predvodili Nikola Matković, [[Đuro Stantić]] i [[Ivan Sarić]]. Prvu je utakmicu odigrala 22. svibnja 1899. protiv momčadi iz Kiskunhalasa, a taj se susret koji se odigrao na subotičkom Vašarištu u blizini današnjeg Bačkinog igrališta, smatra prvom nogometnom utakmicom u Hrvata<ref name="povijestNKBačka"/> a vjerojatno i svih Južnih Slavena. == Političke stranke == * [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] (od srpnja 1990.) * [[Hrvatski narodni savez]] (od prosinca 1998. do veljače 2004.) * [[Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka]] (od lipnja 2004.) * [[Demokratska zajednica Hrvata]] (od lipnja 2007.) * [[Hrvatska srijemska inicijativa]] (od veljače 2008.) Iako postoji nekoliko stranaka hrvatskog predznaka u Vojvodini odnosno stranaka koje se u programu definiraju kao stranke koje se brinu za Hrvate u Vojvodini, hrvatsko se je biračko tkivo glasovima raspodijelilo na više stranaka. Isto vrijedi i za Hrvate po članstvu u strankama, tako da su Hrvati raspršeni na više stranaka. Primjer za to je sastav subotičkog Gradskog vijeća i Hrvata u njemu od 16. srpnja 2012. Gradonačelnik [[Modest Dulić]] je iz Demokratske stranke, zamjenik [[Blaško Stantić]] iz [[DSHV]]-a, zamjenik predsjednice gradske skupštine je iz [[LSV]]-a, pomoćnik predsjednice gradske skupštine je iz SBB-a, član gradskog vijeća zadužen za omladinu i turizam je iz [[LDP]]-a, a zaduženik za poljodjelstvo je - u [[Savez vojvođanskih Mađara|Savezu vojvođanskih Mađara]].<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7386&arc=7386 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250123201018/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7386&arc=7386 |date=23. siječnja 2025. }} Marija Matković: Izabrani novi gradski čelnici: Modest Dulić i Mária Kern Sólya, 10. srpnja 2012.</ref> == Bilješke == #{{fusd|1}}Moguća [[Krivotvorenje|krivotvorina]].<ref>Tomislav Vuković, [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/56/Tragom-%C2%BBpovijesnog%C2%AB-dokumenta-o-Hrvatima-u-Backoj:-Komedija-o-falsifikatu-u-deset-slika/ ''Tragom »povijesnog« dokumenta o Hrvatima u Bačkoj: Komedija o falsifikatu u deset slika''], hrvatskarijec.rs, 23. ožujka 2011., pristupljeno 2. studenoga 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2274 Hrvatska matica iseljenika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pregled proze Hrvata u Vojvodini, 30. ožujka 2009. * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2217913&no=108 Hrvatska riječ] Denacionalizacija Hrvata u Bačkoj, 4. ožujka 2005. * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=639&no=38 Hrvatska riječ] Kompatibilnost bunjevačkog s hrvatskim, 20. listopada 2003. * {{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927194442/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm Dnevnik (Novi Sad)] Živeti zajedno: Nacionalne manjine u Vojvodini: Hrvati - Pravi test vojvođanske tolerancije (poveznica nije aktivna) * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=1719562&no=65 Hrvatska riječ] Istraživanje identiteta bačkih Hrvata - osobni i profesionalni izazov, 10. svibnja 2004, * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca * [http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD "Matija Gubec" Tavankut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111216165804/http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm |date=16. prosinca 2011. }} Sadrži i povijesni odjeljak * [https://web.archive.org/web/20120323112349/http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/ Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata] * [http://www.zkvh.org.rs/ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] * Hrvatski jezik (ur. Mijo Lončarić). Prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998. Puni tekst 643435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. siječnja 2019. u 04:51 sati). U seriji objavljeno je 12 monografija slavenskih jezika. {{narodi u Vojvodini}} {{Hrvati}} [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Hrvati u Srbiji|*]] gb6au4bm7m10ucoc98pshdpdrvlhyvn 0 227047 7597701 7486115 2026-09-11T13:31:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597701 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hamadan | ime_genitiv =Hamadana | izvorno_ime =همدان (''Hagmatana'') | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike = 300px | opis_slike = [[Avicena|Avicenin]] trg u Hamadanu | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Hamadan na zemljovidu Irana | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 34 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 48 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|IRN}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Hamadanska pokrajina]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1850 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2005. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 550.284 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.hegmataneh.ir/ www.hegmataneh.ir] | bilješke = }} '''Hamadan''' (''Hamedān'' ili ''Hamadān''; [[perzijski|perz.]] همدان; ''Hagmatana'', [[grčki|grč.]] ''[[Ekbatana]]'') je grad u [[Iran]]u, odnosno glavni grad [[Hamadanska pokrajina|Hamadanske pokrajine]], smješten oko 375&nbsp;km jugozapadno od [[Teheran]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.farsinet.com/hamadan/ |title=Hamadan (Farsinet.com) |access-date=1. rujna 2009. |archive-date=5. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005005945/http://www.farsinet.com/hamadan/ |url-status=dead }}</ref> Prema popisu iz [[2005.]] godine grad je imao 550.284 stanovnika.<ref>[http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Iran.html Procjena broja stanovnika iranskih gradova u 2005. godini (Mongabay.com)]</ref> Hamadan je s 5.000 godina povijesti jedan od najstarijih gradova u Iranu i svijetu općenito.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |title=Hamadan (Iran Chamber) |access-date=1. rujna 2009. |archive-date=8. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190908074105/http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |url-status=dead }}</ref> Smješten je u zelenom [[Planina|planinskom]] području podno 3.574 metara visoke planine [[Alvand]], na nadmorskoj visini od 1.850 metara. Posebna priroda i povijest grada ljeti privlače brojne turiste. Glavne aktrakcije grada su drevni zapisi [[Ganjnameh]], te [[Ibn Sina|Avicenin]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/45755/Avicenna Avicena (enciklopedija Britannica)]</ref> i [[Baba Tahir]]ov [[mauzolej]]. == Povijest == {{glavni|Ekbatana}} Prema zapisima prvog [[Asirija|asirskog]] kralja, Hamadan je podignut [[1100. pr. Kr.]], no neki povjesničari tvrde kako njegova povijest počinje [[3000. pr. Kr.]] Drevni Hamadan ili [[Ekbatana|Ekbatanu]] podigli su [[Medijci]], koji su ga koristili kao glavni grad [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], dok je kasnije postao jedan od glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]]. Hamadan se spominje u [[Biblija|biblijskoj]] [[Ezra (knjiga)|knjizi o Ezri]] kao mjesto gdje je [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] vladar [[Darije Veliki]] dozvolio Židovima obnovu [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskog hrama]].<ref>Biblija, Stari zavjet, Knjiga o Ezri, 6:2</ref> Budući kako se grad nalazi gotovo dva kilometra iznad površine mora, zbog male vlažnosti očuvani su brojni dokumenti od kože. Tijekom vladavine [[Parti|Parta]], glavni grad [[Partsko Carstvo|Arsakidskog Carstva]] zimi je bio [[Ktezifont]], dok je Hamadan korišten kao ljetni glavni grad. Nakon dinastije Arsakida, [[Sasanidi]] su nastavili praksu korištenja Hamadana kao ljetnog glavnog grada, u kojem su podigli brojne [[Palača|palače]]. U doba [[Islamsko osvajanje Irana|islamskog osvajanja]] grad su [[633.]] zauzeli [[Arapi]]. U doba [[Bujidi|Bujida]] grad je pretrpio velika razaranja, a u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] [[Seldžuci]] premještaju svoj glavni grad iz [[Bagdad]]a u Hamadan. Grad je potpuno razoren u doba [[Tamerlan|Timurove]] invazije,<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/253131/Hamadan Hamadan (enciklopedija Britannica)]</ref> no ponovo se uzdiže u doba [[Safavidi|Safavida]]. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] nakratko ga osvajaju [[Osmansko Carstvo|Turci]], no protjerani su u doba [[Nader-šah]]a. Grad je imao veliko prometno značenje budući kako se nalazio na [[Put svile|Putu svile]] koji je povezivao [[zapadni svijet]] s [[Kina|Kinom]]. Tijekom [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] grad je postao poprištem borbi između [[Rusija|ruskih]] i [[Osmansko Carstvo|tursko]]-[[Njemačko Carstvo|njemačkih]] snaga. Grad su tijekom borbi držale obje snage, dok su ga kasnije kontrolirali i [[Britansko Carstvo|Britanci]]. Poslije rata kontrola nad gradom je [[1918.]] vraćena u [[iran]]ske ruke. == Klima == [[Hamadanska pokrajina]] leži u [[Planina|planinskoj]] regiji istočno od masiva [[Zagros]] gdje vlada [[umjerena klima]]. Prostrana područja na sjeveru i sjeveroistoku su pod utjecajem snažnih [[Vjetar|vjetrova]] koji su česti tijekom cijele godine. Sjeverni i sjeverozapadni vlažni vjetovi učestali su tijekom [[Proljeće|proljetnog]] i [[Zima|zimskog]] razdoblja, dok istočni i zapadni vjetrovi pušu tijekom [[jesen]]i. Budući kako se nalazi na nadmorskoj visini od gotovo dva kilometra, Hamadan je zimi jedan od najhladnijih [[iran]]skih gradova. Tijekom većeg dijela zime grad je pokriven snijegom (i po dva mjeseca), a temperatura se spušta i do -30&nbsp;°C. Ljeti vlada blago, ugodno i većinom sunačno vrijeme. == Kultura i život == Hamadan je rodno mjesto brojnih [[pjesnik]]a, [[filozof]]a, [[znanstvenik]]a i važnih [[iran]]skih političara. Osim što je poznat kao jedan od najstarijih gradova svijeta, poznat je po izradi vrhunskih sagova, keramike i drugih rukotvorina. ''Iranska organizacija za kulturu i nasljeđe'' uvrstila je na popis ukupno 207 različitih povijesnih i kulturnih spomenika iz Hamadana. Prema legendi, [[Estera]] iz [[Estera (knjiga)|Biblije]] pokopana je u Hamadanu gdje postoji i navodna „Esterina grobnica“. U gradu su pokopani i slavni [[Perzijanci|perzijski]] znanstvenici i pjesnici kao što su [[Ibn Sina]] (na [[Zapadni svijet|Zapadu]] poznat kao „Avicena“) odnosno [[Baba Tahir]], dok je Hamagan rodno mjesto[[ Badi' al-Zaman al-Hamadani ]]ja, autora zbirku priča „Maqamat“. Najpopularnija povijesna ličnost grada je svakako [[Avicena]] prema kojem su nazvane brojne gradske škole, fakulteti, sveučilišta, trgovine, tvrtke i ulice. Grad se smatra razvijenim, a na njegovom širem području živi oko 600.000 ljudi; radnička i niža klasa živi u sjevernim kotarima, dok je srednja i visoka ekonomska klasa smještena na južnom dijelu grada. == Šport == Nogometni klub [[PAS Hamedan]] sudionik je [[Iranska Pro Liga|Iranske Pro Lige]]; osnovan je [[9. lipnja]] [[2007.]] godine nakon što je [[iran]]ski nogometni savez odlučio raspustiti neke [[teheran]]ske klubove na korist provincijskim klubovima. Klub [[Pas Teheran]] ugašen je na uštrb novoosnovanog kluba iz Hamadana. Grad je poznat i po izvrsnim [[Hrvanje|hrvačima]]. == Atrakcije == * [[Ibn Sina|Avicenin]] mauzolej * [[Baba Tahir]]ov mauzolej * Istakhr e Abbas Abad (jezero s pogledom na grad) * Iskopine drevnog grada Ekbatane * [[Ganjnameh]] * Gonbad-e Alavian * Hamadanski muzej prirodne povijesti * Hamadanski kameni lav * Lalejin (lončarije) * Kuća Mohammadi * Kuća House * Pećina Ali Sadr * „Esterina i Mordekajova grobnica“ == Sveučilišta i fakulteti == * [http://www.basu.ac.ir Sveučilište Bu-Ali Sina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509231251/http://basu.ac.ir/ |date=9. svibnja 2019. }} * [http://www.umsha.ac.ir Medicinski fakultet Hamedan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200819043300/http://umsha.ac.ir/ |date=19. kolovoza 2020. }} * [https://web.archive.org/web/20050308083048/http://www.iauh.ac.ir/ Islamsko sveučilište Azad u Hamadanu] * [http://www.hut.ac.ir/ Tehnološki fakultet Hamadan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916040145/http://www.hut.ac.ir/ |date=16. rujna 2009. }} == Poznati Hamadanci == * Abolhassan Banisadr – ekonomist, političar, i prvi izabrani predsjednik [[Iran|Islamske Republike Iran]] * Amir Nosrat'ollah Balakhanlou – rođen u [[Teheran]]u, dvaput izabrani gradonačelnik i član iranskog parlamenta * Amir-Shahab Razavian – filmski redatelj, pisac i režiser * Ardeshir Bahmani – književni stručnjak * Baba-Taher-e Oryan – slavni iranski pjesnik (oko 1100. godine) * Ebrahim Bahrololoum Razavi – filozof, prvi Iranac koji je diplomirao na sveučilištu u Bagdadu (1954.) * Ayn al-Quzat Hamadani – filozof i sufist, Great philosopher and sufist (1100 A.C) * Ehsan Yarshater – povjesničar, znanstvenik i osnivač „enciklopedije Iranice“ * Fazlollah Zahedi – vojni general * Fereydoun Moshiri – pjesnik Originally is from Hamadan, but was born in Tehran, Contemporary Poet * Hanieh Tavassoli – glumica * Hasan Habibi – političar * Hosseini Davar – pjesnik koji je podržavako Mosadeka * Jalal Cheshmeh-Ghassabani – planinar koji se dvaput popeo na [[Mount Everest]] * Roghieh „Maman Hamedan“ Ghamarian – majka mnogih poznatih Ghamarianaca u [[Washington]]u kao što su dr. Ahmad Ghamarian, dr. Nina Ghamarian, dr. Ghafoor Ghamary i Mohandes Ali Ghamarian. * Mir Sayyid Ali Hamadani – proslavljeni sufist i pjesnik A celebrated sufi saint and poet. * Mirza Esmaeel Farid – hamadanski guverner * Mirzadeh Eshghi – pjesnik * Mohammad Fakhreddin-e Araghi – pjesnik (oko 1300. godine) * Parviz Parastouei – glumac * Shirin Ebadi – odvjetnica i dobitnica [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] * Mirza Gholam-Hossein Bargharari – filozof i pjesnik * Mohammad-Ali Zolfi-Gol – kemičar i trenutačni voditelj sveučilišta Buali Sina * Samuel Rahbar – znanstvenik * Hamid Omrani – arhitekt * Abolmohsen Salemi – novinar, odvjetnik, pjesnik i pisac == Galerija == <gallery> Datoteka:Inscription pierre GanjNameh hamedan.jpg|[[Ganjnameh]] ([[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidski]] zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]) Datoteka:Hamadan - Sang-e shir.jpg|Ostaci drevnih „lavljih vrata“ Datoteka:Mausolée Baba Taher Hamedan.jpg|Grobnica [[Baba Tahir]]u Datoteka:Tomb of Esther and Mordechai exterior.jpg|„Esterina grobnica“ </gallery> == Zbratimljeni gradovi == * [[Kulob]], [[Tadžikistan]] == Poveznice == * [[Ekbatana]] * [[Zračna luka Hamadan]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hegmataneh.ir/ Službena stranica grada Hamadana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422030307/http://www.hegmataneh.ir/ |date=22. travnja 2008. }} * [https://web.archive.org/web/20070313124653/http://www.iranica.com/newsite/articles/v11f6/v11f6023.html Hamadan (enciklopedija Iranica)] * [http://www.livius.org/a/iran/hamadan/ecbatana.html Drevni Hamadan (Ekbatana), Livius.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071208194301/http://www.livius.org/a/iran/hamadan/ecbatana.html |date=8. prosinca 2007. }} * [http://www.livius.org/a/iran/gandj_nameh/gandj_nameh.html Drevni zapisi Ganjnameh (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071229090035/http://www.livius.org/a/iran/gandj_nameh/gandj_nameh.html |date=29. prosinca 2007. }} * [http://aryo.ir/pages/hamedan/city.htm Fotografije grada (Aryo.ir)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927075401/http://aryo.ir/pages/hamedan/city.htm |date=27. rujna 2007. }} * [https://web.archive.org/web/20150924040115/http://www.irantour.org/Iran/city/HAMADAN.html Grad Hamadan (IranTour.org)] * [http://www.farsinet.com/hamadan/index.html ''Hamadan: Stariji od povijesti'' (FarsiNet.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091114064910/http://www.farsinet.com/hamadan/index.html |date=14. studenoga 2009. }} * [http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php Hamadan - glavni grad Medijskog Carstva (Iran Chamber)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190908074105/http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |date=8. rujna 2019. }} * [https://web.archive.org/web/20050924125854/http://archive.spaceimaging.com/ikonos/2/kpms/2005/01//browse.5806.crss_sat.0.0.jpg Satelitske fotografije (siječanj, 2005.)] * [http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=hamadan,+iran&ll=34.800413,48.521547&spn=0.074144,0.192261&t=k&om=1 Hamadan (Google Satellite Picture] * [https://web.archive.org/web/20050529232627/http://www.hamedanmiras.ir/ Hamedan Cultural Heritage Organization] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Hamadan |commonscathr = Hamadan }} {{Gradovi u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] [[Kategorija:Hamadanska pokrajina]] hywcph8x9dlb6j9g1ez2tosngsrwmy7 0 227936 7597963 7145240 2026-09-12T10:42:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597963 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime =Jeff Koons |period = [[postmoderna]]<br>(neo [[pop art]]) |slika =Jeff Koons at the 2009 Tribeca Film Festival.jpg |veličina = |opis = Jeff Koons na filmskom festivalu u Tribeci 2009. |rođenje =[[21. siječnja]] [[1955.]] |smrt = |nacionalnost = [[SAD]] |vrsta =[[kiparstvo]], [[slikarstvo]] |praksa =[[Umjetnički institut u Chicagu]], Institut za umjetnost Marylanda u Baltimoru | nagrade = |utjecao = |utjecali = [[H.C. Westermann]], [[Salvador Dalí]], [[Marcel Duchamp]] |djela = |potpis = }} '''Jeff Koons''' (York, [[Pennsylvania]], [[21. siječnja]], [[1955.]]) je američki [[likovna umjetnost|likovni umjetnik]] koji je najpoznatiji po prikazivanju banalnih pojmova od nehrđajućeg čelika visokog sjaja i zrcalne površine. Koons je također i autor najskupljeg djela živućeg umjetnika. Naime, njegovi „Tulipani” su na aukciji njujorške aukcijske kuće [[Christie's]] 14. studenog 2012. god. prodani za 33.682.500 [[$]].<ref>[http://www.christies.com/features/in-the-saleroom-jeff-koons-tulips-3061-3.aspx Službene stranice aukcijske kuće Christie's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121120012607/http://www.christies.com/features/in-the-saleroom-jeff-koons-tulips-3061-3.aspx |date=20. studenoga 2012. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 7. veljače 2013.</ref> ==Život i djelo== [[Datoteka:A Bibao - Puppy - de Jeff Koons.jpg|thumb|lijevo|<center>''Puppy'', konstrukcija sa živim cvijećem, 13 m visina, 1997., [[Guggenheim muzej u Bilbau]]]] [[Datoteka:Bilbao - Guggenheim 35.jpg|thumb|<center>''Tulipani'', nehrđajući čelik, 1995. – 98., [[Guggenheim muzej u Bilbau]]]] Koons je kao dječak zarađivao džeparac hodajući nakon škole od vrata do vrata i prodavajući papir za zamatanje i slatkiše. Kao mladić se zainteresirao za umjetnost, a osobito ga je fascinirao [[Salvador Dali]], kojeg je posjetio dok je ovaj boravio u [[New York]]u. Slikarstvo je studirao u Chicagu i Marylandu, a nakon diplome radi kao broker i istovremeno se probija kao umjetnik. Tijekom osamdesetih plaća reklame svojih radova u glavnim svjetskim art magazinima i daje intervjue u kojima o sebi govori u trećem licu, smatrajući se umjetnikom jednakim [[Michelangelo|Michelangelu]]. Takav pristup je kod mnogih kolekcionara imao efekta, te Koons u New Yorku otvara atelier u kojem, slično [[Andy Warhol|Warholovoj]] tvornici, u nekim razdobljima radi i više od 30 pomoćnika. Jedno od prvih djela kojima je Koons privukao pažnju umjetničkog svijeta je ''New Shelton Wet/Dry Tripledecker'' iz 1981. Riječ je o trostrukoj vitrini od pleksiglasa u kojoj su identičnom rasporedu poslagani najnoviji usisavači, te je potom iz nje isisan zrak čime je dobiven vakuum. Tako dobivena kompozicija jasno odaje duh Duchampovih reddy-madea. Na sličnom tragu 1985. nastaje i drugo Koonsovo važno djelo - ''One Ball Total Equilibrium Tank'' – bazen u kojem se u destiliranoj vodi nalazi košarkaška lopta ispunjena slanom vodom, što za posljedicu ima činjenicu da se lopta uvijek nalazi u geometrijskoj sredini bazena. U drugoj polovici osamdesetih Koonsov se izraz međutim bitno mijenja. Dok su klasični umjetnici [[pop art]]a uzimali običnu, popularnu estetiku svakodnevice da bi je uzdigli na razinu vrhunske estetike ([[Andy Warhol]] u seriji s motivom Campbel`s juha ili Brillo sapuna, ili [[Roy Lichtenstein]] u seriji uvećanih strip sličica, itd.), Koons, donekle na tragu iskustava [[Claes Oldenburg|Claesa Oldenburga]] koji je monumentalizirao često posve neestetske predmete iz svakidašnjice ide još dalje, te počinje stvarati kič objekte koje izlaže u galerijama, i koje tijekom devedesetih i kasnije nerijetko uvećava do grandioznih dimenzija. Tako 1988. nastaje pozlaćeni porculanski uradak u prirodnoj veličini pod nazivom ''Michael Jackson i Bubbles'', koji prikazuje poznatog pop pjevača u društvu svojeg ljubimca čimpanze. Taj je rad svojevrstan manifest neukusa i kiča, koji će biti glavnom odlikom Koonsova opusa tijekom devedesetih, sve do danas. U sličnoj maniri Koons 1991. potpisuje ''Jorkširske terijere'', koje, kao u ostalom i druge svoje radove nije izveo sam, već je to za njega u ovom slučaju učinila tvrtka koja se bavi izradom kič suvenira. Iste 1991., Koons se ženi za poznatu porno glumicu [[Ilona Staller|Ilonu Staller]], poznatiju pod nadimkom [[Cicciolina]], i tada nastaju serije slika, fotografija i skulptura s motivima Koonsa i Ciccioline u različitim pozama spolnog odnosa. Djela je koncipirao Koons, ali su i njih zapravo izveli njegovi pomoćnici ili vanjski suradnici i tvrtke. No možda najbizarniji od svih Koonsovih uradaka je ''Puppy'' iz 1992. Riječ je o ogromnom, 12j4 m visokom prikazu psića terijera, izvedenom u kombinaciji nehrđajućeg čelika i cvijeća, originalno koncipiranom za izložbu u Bad Arolsenu u Njemačkoj, a kasnije postavljenom ispred Muzaja Guggenheim u [[Bilbao|Bilbau]]. Stavovi likovnih kritičara o Koonsovu djelu, koje se obično svrstava u neo-geometrijski konceptualizam (skraćeno: neo-geo) ili neo [[pop art]], vrlo su različiti. Dok ga neki smatraju velikim umjetnikom, premda za to ne navode osobito uvjerljive argumente, drugi nisu toliko blagonakloni. Tako glasoviti Edward Lucie Smith pomalo cinično bilježi: „Sofisticirani gledatelji osjećaju stanovito zadovoljstvo u Koonsovim postupcima estetskog silovanja.“, a renomirani Robert Hughes ga uspoređuje sa Sewardom Johnsonom, i napominje da je ta usporedba slična usporedbi između psećeg i mačjeg izmeta. Ipak, cijene Koonsova djela na aukcijama u pravilu dosežu rekordne, milijunske iznose. Istodobno, njegova bivša supruga Illona Staller je protiv Koonsa podigla tužbu zbog neplaćanja alimentacije. <gallery> Slika:Three Ball Total Equilibrium Tank by Jeff Koons, Tate Liverpool.jpg|<center>''Posuda potpune ravnoteže s tri lopte'', Tate Liverpool Slika:'White Terrier', polychromed wood sculpture by Jeff Koons, 1988.JPG|<center>Bijeli terijer, obojeno drvo, 1988. |<center>''Cvjetni balon'', New York 2011. </gallery> == Djela == * [[Kiepenkerl]], skulptura ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} * Michael Archer: ''Art Since 1960''. New Edition, London 2002., {{ISBN|0-500-20351-2}} * Jamie James: ''Pop Art, London'', 1998., {{ISBN|0-7148-3332-0}} * David Joselit: ''American Art Since 1945'', London, 2003, {{ISBN|0-500-20368-7}} * Edward Lucie-Smith: ''Movements in Art Since 1945''. New Edition., London, 2001., {{ISBN|0-500-20344-X}} * Nikos Stangos (ur): ''Concepts of Modern Art'', London, 1994., {{ISBN|0-500-20268-0}} * Marina Tenžera: ''Spektakl provokatori promiču kič "vrhunsku estetiku" i zgrću milijune'', 7dnevno, Zagreb, 6. veljače, str. 22-23 ==Vanjske poveznice== * [http://news.artnet.com/market/jeff-koons-sued-for-plagiarism-201510 Jeff Koons tužen zbog plagijata (engl.)] * [http://news.artnet.com/market/second-plagiarism-claim-against-jeff-koons-in-two-weeks-208930 Druga optužba Jeffa Koonsa za plagijat u samo dva tjedna (engl.)] * [http://www.vijesti.me/caffe/kunsova-kontroverzna-skulptura-je-plagijat-928750 Koonsova skulptura je plagijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170806183314/http://www.vijesti.me/caffe/kunsova-kontroverzna-skulptura-je-plagijat-928750 |date=6. kolovoza 2017. }} {{GLAVNIRASPORED:Koons, Jeff}} [[Kategorija:Američki umjetnici]] [[Kategorija:Postmoderni umjetnici]] rm8l9hitwoy1tzwauy7t7bp1uqkfqpv 0 229476 7597884 7597489 2026-09-11T23:52:27Z Croxyz 205325 7597884 wikitext text/x-wiki '''Lasinjska kultura''' eneolitička je [[arheološka kultura]] zapadnog dijela [[Panonska nizina|Panonske nizine]], rasprostranjena na području kontinentalne Hrvatske, sjeverne Bosne, Slovenije, jugoistočne Austrije i zapadne Mađarske. Na prostoru kontinentalne Hrvatske smješta se na početak srednjega [[Bakreno doba|eneolitika]], a većina suvremenih [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonskih datuma]] pada približno između 4350. i 3900. godine pr. Kr.<ref name="Cataj2018">Lea Čataj, [https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/download/37/48/1882?inline=1 »Lasinjska kultura«], u: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković (ur.), ''Povratak u prošlost: bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj'', Zagreb – Osijek, 2018., str. 25–47, doi:10.17234/9789531758185-03.</ref> U literaturi se razlikuju i regionalne skupine odnosno tipovi lasinjske kulture, među kojima su Balaton-Lasinja u zapadnoj Mađarskoj i Kanzianiberg-Lasinja u Austriji.<ref name="Cataj2018" /> == Naziv == Kulturu je imenovao arheolog [[Stojan Dimitrijević]] prema nalazištu [[Lasinja]] na Kupi. Eponimno nalazište nalazi se na položaju Talijanovo brdo.<ref name="Cataj2018" /><ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/lasinja Lasinja], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Kultura == Na području istočne Hrvatske lasinjska kultura slijedi završnu fazu [[sopotska kultura|sopotske kulture]], a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj njezin tip Seče. U Gorskoj Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i zapadnoj Mađarskoj javlja se nakon završnoga stupnja [[lengyelska kultura|lengyelske kulture]], a u sjevernoj Bosni nakon kasne [[vinčanska kultura|vinčanske kulture]]. Njezina unutarnja periodizacija i dalje nije potpuno razriješena, a nakon ili potkraj lasinjske kulture pojavljuje se kultura Retz-Gajary.<ref name="Cataj2018" /> Naselja su najčešće bila otvorenoga tipa, smještena na manjim uzvisinama u blizini potoka i rijeka. Novija istraživanja pokazala su da, nasuprot starijim tumačenjima, stanovništvo nije živjelo pretežno u zemunicama, nego su građene i nadzemne kuće od stupova i pruća oblijepljenoga glinom. Špilje su povremeno služile kao privremena skloništa, a Ajdovska jama i za pogrebne i obredne aktivnosti.<ref name="Cataj2018" /> Keramika obuhvaća lonce, vrčeve, posude s izljevom, zdjele, šalice i posude na nozi, a česti su urezani, ubodeni i plastični ukrasi. Kamene izrađevine uobičajen su nalaz, dok su metalni predmeti na lasinjskim nalazištima u Hrvatskoj rijetki, ali nisu nepoznati. Arheobotanički i drugi nalazi pokazuju da su u gospodarstvu važnu ulogu imali i zemljoradnja i stočarstvo, pa se nekadašnja pretpostavka o izrazitoj prevlasti stočarstva ne može održati.<ref name="Cataj2018" /> == Nalazišta == Na području Hrvatske nalazišta lasinjske kulture poznata su od istočne i sjeverozapadne Hrvatske do gorskih krajeva. Među poznatijima su Cerje Tužno, [[Ozalj]], Drljanovac, Ždralovi, Beketinec, Jakšić, Ašikovci, [[Vinkovci]] i [[Vučedol]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/lasinjska-kultura Lasinjska kultura], ''Hrvatska enciklopedija'', mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Novija istraživanja proširila su poznatu južnu granicu rasprostranjenosti u Hrvatskoj do Otočca, gdje su lasinjski nalazi zabilježeni na položaju Stari grad.<ref name="Cataj2018" /> == Izvori == {{izvori}} {{Eneolitik u Europi}} [[Kategorija:Bakreno doba]] [[Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Arheološke kulture u Sloveniji]] 8em23gauwf25m88sdg4r9qel693lhek 0 244599 7597920 7296022 2026-09-12T07:28:37Z Keksi s mlijekom 334079 /* */ 7597920 wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Nova ljevica (Hrvatska)]]|hrvatsku stranku}} '''Nova ljevica''' ([[engleski]] ''New Left'') je naziv za lijevo orijetirane političke pokrete koji su nastali [[1960-ih]] i [[1970-ih]] u mnogim zemljama [[zapadni svijet|zapadnog svijeta]]. Nova ljevica crpi svoje ideje iz [[neomarksizam|neomarksističke]] – naročito iz misli [[Herbert Marcuse|Herberta Marcusea]] – i [[Postmarksizam|postmarksističke]] teorije. Dok je klasični [[marksizam]] bio utemeljen na promišljanju klasne borbe, tj. na borbi – bilo miroljubivoj, bilo nasilnoj – za interese [[Radnička klasa|radničke klase]], neomarksizam (koji se razvijao nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]) i osobito [[postmarksizam]] (koji se razvija od 1980-ih godina) proširuju polje svojega interesa na pitanja potlačenih [[rasa]], manjinskih [[Etnička skupina|etničkih skupina]], [[žena]], te [[seksualna orijentacija|seksualnih manjina]]. Kod ljevičarski mislilaca, koji su sebe 1980-ih godina praktično bez iznimke smatrali ili marksistima, ili anarhistima, mogu se od tog vremena pratiti debate između [[Neomarksizam|neomarksista]] poput [[Ernesto Laclau|Ernesta Laclaua]], koji nastoje prihvatiti doprinose znanosti nastale u doba nakon [[Karl Marx|Marxovog]] vremena, ali ostajući dosljedno "vjerni" Marxovoj ideji; i onih koji su poput primjerice [[Norman Geras|Normana Gerasa]] otvoreniji novim filozofijama i koji ostaju vjerni tek temeljnom ljevičarskom nagnuću da promatraju svijet kao borbu potlačenih slojeva (radnika, pripadnika koloniziranih naroda itd.) i eksploatatora (kapitalista, kolonizatora itd.).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Townshend |first=Jules |title=Living with the Fragments: Further Thoughts on Norman Geras’s Critique of Post-Marxism |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/21598282.2017.1357490 |date=2017-12-13 |journal=International Critical Thought |volume=Volume 7, 2017 - Issue 4 |accessdate=2019-05-10}}</ref> Ovi drugi mislioci – koji s vremenom bivaju označeni kao "[[Postmarksizam|postmarksisti]]", ili naprosto kao mislioci "lijevo od centra" (u Njemačkoj i drugdje u Europi), a u Sjedinjenim Američkim Državama nerijetko kao "liberali" - uvjerljivo prevladavaju u vrijeme nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i pada većeg broja njemu satelitskih režima u sklopu [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka;]] uspijevajući izložiti narativ koji je kulturalno prihvatljiviji široj populaciji ljevičara u suvremenom svijetu.<ref>{{Citiranje knjige |title=From Marxism to Post-Marxism? |author=Göran Therborn |origdate=2018-05-01 |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=1PdNDwAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=post-marxism++neo-marxism&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi6xsSfo5HiAhU5AxAIHUScD54Q6AEILzAB#v=onepage&q=post-marxism&f=false |language=engleski |pages=poglavlje "Post-Marxism" |publisher=Verso Books}}</ref> U [[SAD]] je pokret nove ljevice 1960-ih godina bio asociran s [[hippy]] pokretom. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] pokret nove ljevice nastaje kao reakcija na neuspjehe stranaka [[Stara ljevica|Stare ljevice]] poslije Drugog svjetskog rata da posve uvjerljivo izvedu korjenite promjene u društvima kojima su kao stranke na vlasti dugo upravljale. U desetljećima koja su uslijedila nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Skrbnička država|skrbnička država ("država blagostanja")]] u industrijaliziranim zapadnim državama uspješno kontrolirala socijalne napetosti unutar razvijenih kapitalističkih društava, velika pažnja nove ljevice bila je usmjerena prema zemljama [[Treći svijet|trećeg svijeta]],<ref>{{Citiranje knjige |title=The New Left: Legacy and Continuity |author=Dimitrios I. Roussopoulos |orig-year=2007 |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=WIm7-RRDoSUC&pg=PA35&dq=new+left+third+world&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjZ_67vq5HiAhVlhosKHUJVA8EQ6AEIPjAD#v=onepage&q=new%20left%20third%20world&f=false |edition=Black Rose Books Ltd. |language=engleski |pages=35 |accessdate=2019-05-10}}</ref> gledajući u širokim slojevima tih zemalja potlačeni sloj kojemu treba ponuditi svjetsku revoluciju, i koji bi dio čovječanstva možda tu svjetsku revoluciju mogao i iznijeti. Od kraja 20. stoljeća, pažnja nove ljevice je u sve većoj mjeri usmjerena prema raznim manjinama, koje se sagledavaju kao po definiciji diskriminirane i potlačene – od rasnih i nacionalnih manjina,<ref>{{Citiranje knjige |title=Toward Freedom Land: The Long Struggle for Racial Equality in America |author=Harvard Sitkoff |origdate=30. stu 2010. |chapter=Introduction |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=K87-4rCCsgoC&pg=PA5&dq=racial+national+minorities+new+left&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiNz6CFqpHiAhVuAhAIHVaDCD0Q6AEIXjAH#v=onepage&q=new%20left&f=false |edition=University Press of Kentucky |language=engleski |pages=5-8 |publisher=University Press of Kentucky |accessdate=2019-05-10}}</ref> do [[LGBT]] populacije<ref>{{Citiranje časopisa |first=Susan Ferentinos, Ph.D |title=Interpreting LGBT History at Museums and Historic Sites |url=https://books.google.hr/books?id=UzgHBgAAQBAJ&pg=PA77&dq=new+left+lgbt&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjMwca-qJHiAhXitYsKHTGuDyUQ6AEISzAF#v=onepage&q=new%20left%20lgbt&f=false |date=2014-12-16 |issue=Rowman & Littlefield |accessdate=2019-05-10}}</ref> i žena.<ref>{{Citiranje knjige |title=Latin America's New Left and the Politics of Gender: Lessons from Nicaragua |author=Karen Kampwirth |origdate=26. srp 2011. |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=9E47gbzj35MC&pg=PA3&dq=new+left+feminism&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi9_uO0p5HiAhX_AxAIHYhzAHEQ6AEIODAC#v=onepage&q=Feminism%20and%20the%20Sandinista%20Revolution&f=false |language=engleski |pages=poglavlje" Feminism and the Sandinista Revolution" |publisher=Springer Science & Business Media |accessdate=2019-05-10}}</ref> Ovaj pokret se naizgled gasi, tj. postaje manje vidljivim tijekom 1970-ih, nakon što su aktivisti nove ljevice u tzv. [[Dugi marš kroz institucije|dugom maršu kroz institucije]] (termin kojega je osmislio [[Rudi Dutsckhe]]) uspjeli uspostaviti svoje projekte unutar postojećih velikih političkih stranaka, osnovati organizacija koje se bave [[socijalna pravda|socijalnom pravdom]] i pravima raznih manjina (u čemu se izbjegavaju pozivati na političku ideologiju), uz prebacivanje fokusa na [[politika identiteta|politiku identiteta]] (rase, manjine i seksualna orijentacija), tzv. [[Zelena politika|zelenu politiku]] ili na politiku alternativnog načina života. Nova ljevica zauzima stajalište o režimima realnog socijalizma koji u isto vrijeme nastoji biti kritičan i afirmativan. Tako primjerice povodom donošenja Rezolucije Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)) - u kojoj se, između ostalog, "naglašava da je [[Drugi svjetski rat]], najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]], i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva [[Totalitarizam|totalitarna]] režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja... podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi... izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola", te "napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0021_HR.html |title=Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP) |publisher=Europski parlament |accessdate=2019-10-25}}</ref> - komentira Boris Postnikov u zagrebačkim "Novostima": "...nova evropska rezolucija je nedvosmisleno, apsolutno i apsurdno revizionistička... iako nitko razuman, naravno, neće osporiti da je sporazum Ribbentrop-Molotov svojevremeno šokirao evropske [[Komunizam|komuniste]] ni da je tajnim aneksima o podjeli teritorija raskomadao [[Poljska|Poljsku]], svođenje razloga svjetskog sukoba samo na taj pakt briše iz kolektivne memorije sve ono što se događalo prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata... da je <abbr>[[Sovjetski Savez|SSSR]]</abbr> potom u ratu dao zastrašujućih 27 milijuna ljudskih žrtva. Prešućuje, napokon, i ono što je bilo nakon 1945: dok rezolucija govori o patnji istočnoevropskih naroda pod staljinističkom diktaturom – koju, opet, nitko razuman ne osporava – ni riječju ne spominje podjednako neosporive procese modernizacije i industrijalizacije socijalističkih zemalja".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/neprijateljska-propaganda-radikali-i-redikuli |title=Neprijateljska propaganda: Radikali i redikuli |author=Boris Postnikov |date=2019-10-05 |work=portalnovosti.com |publisher=Novosti |accessdate=2019-10-25}}</ref> U Hrvatskoj je 2016. godine osnovana stranka imena "Nova ljevica", u kojoj su vjerojatno najistaknutije figure [[Rada Borić]], [[Nadežda Čačinovič|Nadežda Čačinović]] i [[Dragan Markovina]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://novaljevica.hr/blog/2016/12/19/osnovana-nova-ljevica/ |title=OSNOVANA NOVA LJEVICA |date=2019-06-19 |publisher=Nova ljevica |accessdate=2019-10-25 |url-status=dead}}</ref> U svojim Temeljnim načelima, izražava ta stranka sve ono, s čime se nova ljevica kao svjetski fenomen identificira.<ref>{{Citiranje weba |url=https://novaljevica.hr/stranka/temeljna-nacela/ |title=TEMELJNA NAČELA I CILJEVI |publisher=Nova ljevica |accessdate=2019-10-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190610200123/http://novaljevica.hr/stranka/temeljna-nacela/ |archivedate=10. lipnja 2019.}}</ref> Ta stranka surađuje s nekoliko stranaka i inicijativa koje dijele slični svjetonazor: [[Radnička fronta|Radničkom frontom]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]]-om, [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je naš'']] i [[Za grad|''Za grad'']].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radnickafronta.hr/citaonica/clanci/426-podrska-koaliciji-zagreb-je-nas-nova-ljevica-orah-radnicka-fronta-za-grad |title=Podrška koaliciji Zagreb je naš - Nova ljevica - ORaH - Radnička fronta - Za grad |date=2017-05-17 |publisher=Radnička fronta |accessdate=2019-10-25 |archive-date=25. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191025114457/https://www.radnickafronta.hr/citaonica/clanci/426-podrska-koaliciji-zagreb-je-nas-nova-ljevica-orah-radnicka-fronta-za-grad |url-status=dead }}</ref> == Vidi još == * [[socijalizam]] * [[marksizam]] * [[kulturni marksizam]] * [[kritička teorija]] * [[politička ljevica]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://newleftreview.org/issues New Left Review], dvomjesečnik o ljevičarskom misli koji neprekidno izlazi od 1960. godine (engleski) *[https://progressiveparty.org/about-us/ Vermont Progressive Party], službene stranice ljevičarske stranke s nezanemarivim utjecajem u [[Vermont]]u, SAD. {{Komunizam}} {{mrva-pol}} [[Kategorija:Politika]] 20punb0vop10ud5wusnblzepol5k6fp 0 251520 7597703 7264908 2026-09-11T13:50:50Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Teorija motora]]; +[[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]]; +[[Kategorija:Rotacijski strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597703 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Wankel Cycle anim en.gif|mini|desno|Wankelov ciklus]] [[datoteka:DrehkolbenmotorDKM54.JPG|mini|desno|motor s okretnim stapom (njem. ''Drehkolbenmotor'') DKM 54, prvi model Wankelova motora iz 1954.]] '''Wankelov motor''', četverotaktni [[motor s unutarnjim izgaranjem]] s rotirajućim ekscentričnim [[klip]]om. Zbog posebne konstrukcije klip se u njemu okreće kružno, a ne pravocrtno gore-dolje. Wankelov motor dobio je naziv po svojem izumitelju [[Felix Wankel|Felixu Wankelu]], a prvi model automobila koji je rabio ovaj motor bio je [[NSU Prinz]]. Velika prednost Wankelovih motora je u tome da se klip ne giba pravocrtno gore-dolje, nego se okreće. Motor je manji, lakši je i ima manje pokretnih dijelova nego običan motor s klipom koji se giba pravocrtno. Wankelov motor je sastavljen od ovalnog, u sredini malo stisnutog kućišta (trohoidno kućište), u koje naliježe [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]] (klip) u obliku trokuta s izbočenim stranicama. Sastavljanjem dvaju ili više takvih rotora dobivamo višerotorski motor koji ima bolje karakteristike. Pri svakom okretu rotora se pogonsko [[vratilo]] (motorno) okrene tri puta. Rotor se u kućištu okreće ekscentrično i to tako da su njegova tri ugla uvijek na stijenci kućišta. Rotor je s motornim vratilom povezan planetarnim zupčanikom. Između triju stranica rotora i unutrašnje stijenke rotora su tri radna prostora čiji se obujam stalno mijenja dok se rotor okreće. U kućištu su jedna ili dvije [[Svjećica|svjećice]], i po jedan usisni i ispušni otvor, koje jedan za drugim otvara rotor koji se okreće. Na taj način se u svakom radnom prostoru pri svakom okretu rotora zbiva četverotaktni proces koji odgovara četverotaktnom procesu običnog klipnog motora: usisavanje, kompresija, tad i ispuh. Budući da su između rotora i kućišta tri radna prostora (komore), motor pri svakom okretu obavi tri radna takta. '''Brtvljenje''' Rotor je na svojim trima uglovima (bridovima) i na bokovima, što znači na svim dodirnim površinama prema kućištu, tako zabrtvljen, da plinovi iz jedne radne komore ne mogu prodrijeti u drugu. Većina Wankelovih motora ima [[rasplinjač]], ali ima ih i s uštrcavanjem goriva. Wankelov motor se uglavnom hladi vodom, a rotor još i zrakom. U automobile se ne ugrađuju rotacijski motori potpuno hlađeni zrakom... {{mrva-tehno|Vanjske poveznice = }} {{izvori}}http://www.oktani.com/wankelov_motor.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151128122421/http://www.oktani.com/wankelov_motor.php |date=28. studenoga 2015. }} [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Rotacijski strojevi]] qpp4uhkv1dqtf1o61ye9qgivtbge73y 0 256404 7597819 6855924 2026-09-11T18:26:12Z Vitek 12410 7597819 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kindu | ime_genitiv =Kindua | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | slika_panorama =Kindu church.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Crkva u Kinduu | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =2 | širina-minute =57 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =25 | dužina-minute =57 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =455 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =135.534 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Srednjoafričko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kindu''' je glavni grad provincije [[Maniema]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]]. Leži na rijeci [[Kongo (rijeka)|Kongo]], 350 km zapadno od tromeđe [[Burundi]] - [[Ruanda]] - DR Kongo. Ima zračnu luku, a željeznicom je povezan s [[Kananga|Kanangom]]. Grad je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bio središte trgovine [[zlato]]m, [[Bjelokost|bjelokošću]] i [[roblje]]m. Prema popisu iz [[2004.]] godine, Kindu je imao 135.534 stanovnika.<ref>[http://www.citypopulation.de/CongoDemRep.html Democratic Republic of Congo: Population]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-grad-drkongo}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongu]] 9cttxdbnzelgk2i51vbqoj15w2uzlei 0 263019 7597650 7579929 2026-09-11T12:00:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597650 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Gubbio |izvorno ime= Gubbio |regija= Umbrija |pokrajina = Perugia |slika grba = Gubbio-Stemma.svg |karta = |kratica regije= UMB |kratica pokrajine = PG |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 21 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 34 |dužina-sekunde= |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 06024, 06020 |pozivni broj = 075 |istat = |zaštitnik = |stranica= [http://www.comune.spoleto.pg.it Službene stranice] }} '''Gubbio''' je grad u središnjoj [[Italija|Italiji]]. Gubio je peti po veličini grad pokrajine [[Perugia (pokrajina)|Perugia]] u regiji [[Umbrija]]. Gubio je poznat kao pravi relikt srednjovjekovnog urbanizma, jer je grad postavljen strateški na vrlo strmoj padini, što stvara veoma zanimljivu mrežu gradskih trgova i ulica. == Zemljopis == Grad Gubio nalazi se u središnjem dijelu [[Italija|Italije]], u sjeveroistočnom dijelu [[Umbrija|Umbrije]]. Grad se smjestio na strmoj padini iznad koje se izdiže planina [[Ingino]], jedna iz lanca središnjih [[Apenini|Apenina]]. == Povijest == Brdo iznad grada bilo je naseljeno još u brončano doba, a bio je i važno središe [[Umbri|Umbra]] u predrimsko vrijeme, a nakon rimskog osvajanja u 2. stoljeću pr. Kr., naziva se [[latinski|lat.]] ''Iguvium''. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|21686 |1871.|22754 |1881.|23048 |1901.|26091 |1911.|28337 |1921.|30494 |1931.|31471 |1936.|33727 |1951.|37302 |1961.|32857 |1971.|31434 |1981.|31961 |1991.|30792 |2001.|31616 |2011.|32432 |2021.|30650 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Gubbio panorama.jpg|Panorama grada Datoteka:Gubbio - palazzo dei Consoli.JPG|Gradska kuća Datoteka:Gubbio05.jpg|Mala ulica starog Gubbia Datoteka:Gubbio Corsa Ceri.jpg|Gradski karneval </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Gubbio}} *[http://www.comune.spoleto.pg.it Službene stranice grada Gubbia] {{eng oznaka}} {{it}} [[Kategorija:Gradovi u Umbriji]] 2ig23795mecpdvajareguf09yql0u5f 0 274025 7597808 6750352 2026-09-11T17:43:23Z Argo Navis 852 7597808 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Smeđi kivi | slika = TeTuatahianui.jpg | slika2 = Kiwi Female North Island brown kiwi song.ogg | slika2_opis = Glasanje ženke<br>[[file:Kiwi Male North Island brown kiwi song.ogg|250px]]<br>Glasanje mužjaka | status = VU | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Apterygiformes]] | familia = [[Apterygidae]] | genus = ''[[Apteryx]]'' | species = '''''A. mantelli''''' | dvoimeno = ''Apteryx mantelli'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Abraham Dee Bartlett|Bartlett]], 1851) | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost vrste na [[Sjeverni otok|Sjevernom otoku]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] }} '''Smeđi kivi''' (lat. ''Apteryx mantelli'') je vrsta ptice iz reda [[nojevke|nojevki]]. [[Datoteka:Bul02Bird326a.jpg|left|thumb|225px|Mladi ptić smeđeg kivija]] [[Endem]] je [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Živi diljem [[Sjeverni otok|Sjevernog otoka]], blizu sjevernih zemalja, u [[Comorandel]]u, istočnom Sjevernom otoku, otocima [[Aroha]], [[Little Barrier]], [[Kawau]] i [[Ponui]], te regiji [[Whanganui]]. Pokazao je zavidnu otpornost. Živi u tropskim, subtropskim i umjerenim [[šuma]]ma. Ženke su visoke oko 40 centimetara, a teške su oko 2.8 kilograma. Mužjaci su teški 2.2 kilograma. [[Perje]] je prošarano crveno-smeđim prugama. Kao i svi kiviji, hrani se [[beskralježnjaci]]ma. Gnijezdi se 2-3 puta godišnje, i svaki put se u [[gnijezdo|gnijezdu]] nalaze 2 [[jaje|jaja]]. Ptići samostalni postaju tjedan dana nakon izlaska iz gnijezda. Od tada se potpuno sami brinu za sebe. == Izvori == *BirdLife International (2008). Apteryx mantelli. 2006. IUCN Red List of Threatened Species. IUCN 2006. [www.iucnredlist.org]. *BirdLife International (2008(a)). "Northern Brown Kiwi - BirdLife Species Factsheet". Data Zone. [http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=9818&m=1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103162031/http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=9818&m=1 |date=3. siječnja 2009. }}. Retrieved 06 Feb 2009. *Davies, S.J.J.F. (2003). "Kiwis". in Hutchins, Michael. Grzimek's Animal Life Encyclopedia. 8 Birds I Tinamous and Ratites to Hoatzins (2 ed.). Farmington Hills, MI: Gale Group. pp.&nbsp;89–92. {{ISBN|0-7876-5784-0}}. *Save the Kiwi (2008). "Population status of the North Island Brown Kiwi". Save the Kiwi. [http://www.savethekiwi.org.nz/about-the-bird/brown-kiwi.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090526142100/http://www.savethekiwi.org.nz/about-the-bird/brown-kiwi.html |date=26. svibnja 2009. }}. {{Izvori}} [[Kategorija:Kiviji]] [[Kategorija:Ptičje endemske vrste]] mvraufrjxzvfzssz78a43pud1l28gu1 0 275488 7597834 6749485 2026-09-11T19:42:59Z Argo Navis 852 7597834 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Tepujski tinamu | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 13 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Crypturellus ptaritepui'' |volume=2016 |article-number=e.T22678172A92759757 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22678172A92759757.en |access-date=13 November 2021}}</ref> | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[tinamuovke|Tinamiformes]] | familia = [[tinamuovke|Tinamidae]] | subfamilia = [[Tinaminae]] | genus = ''[[Crypturellus]]'' | species = '''''C. ptaritepui''''' | dvoimeno = ''Crypturellus ptaritepui'' | dvoimeno_autorstvo = ([[John Todd Zimmer|Zimmer]] & [[William H. Phelps|Phelps]], 1945.){{sfn|Brands|2008}} }} '''Tepujski tinamu''' ({{lat.|Crypturellus ptaritepui}}) je vrsta [[ptice]] iz roda ''[[Crypturellus]]'' iz reda [[tinamuovke|tinamuovki]]. Živi u vlažnim planinskim [[šuma]]ma na [[tepui]]ma u jugoistočnoj [[Venecuela|Venecueli]]. Prosječno je dug oko 27 centimetara. Vrh [[glava|glave]] i stražnji dio [[vrat]]a su riđe-smeđe boje. Dijelovi glave i vrata su sivkasti, a gornji dio [[donja čeljust|donje čeljusti]] je crne boje, dok je donji dio žut s crnim vrhom. [[noga|Noge]] su maslinaste. Hrani se [[plod]]ovima s tla ili niskih [[grm]]ova. Također se hrani i malom količinom manjih [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]] i biljnih dijelova. Mužjak [[Inkubacija (biologija)|inkubira]] [[jaje|jaja]] koja mogu biti od čak četiri različite ženke. Inkubacija obično traje 2-3 tjedna. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{cite web | url=http://www.taxonomy.nl/Main/Classification/51327.htm | title=Systema Naturae 2000 / Classification, Genus Crypturellus | access-date=Feb 9, 2009 | last=Brands | first=Sheila | date=Aug 14, 2008 | work=Project: The Taxonomicon |year=2008}} {{Refend}} [[Kategorija:Crypturellus]] g7sdu7kzu334kjsgu37zf2m14klu3pi 0 289403 7597809 6739580 2026-09-11T17:46:31Z Argo Navis 852 7597809 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora ampullacea | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 15 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora ampullacea'' |volume=2004 |article-number=e.T45538A11003831 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45538A11003831.en |access-date=15 November 2021}}</ref> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. ampullacea''''' | dvoimeno = ''Passiflora ampullacea'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Maxwell T. Masters|Mast.]]) [[Hermann Harms|Harms]] }} '''Passiflora ampullacea''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]], [[ekvador]]ski je endem. Ugrožena je vrsta. Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] razvrstana je kao [[ugrožena vrsta]], stupnja ugroženosti kao [[osjetljiva vrsta]] (VU) (IUCN 3.1).<ref>[http://zipcodezoo.com/Plants/P/Passiflora_ampullacea/ Zipcodezoo: Passiflora ampullacea] </ref> [[Ekvador]]ski je [[endem]]. ==Izvori== {{izvori}} ** Jørgensen, P. & Pitman, N. 2004. [http://www.iucnredlist.org/search/details.php/45538/all ''Passiflora ampullacea'']. [http://www.iucnredlist.org 2006 IUCN Red List of Threatened Species. ] Preuzeto 23. kolovoza 2007. [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] 7j8fl5b56vbdopl96szfstxrmkhzcs8 7597832 7597809 2026-09-11T19:36:53Z Argo Navis 852 7597832 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora ampullacea | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 15 November 2021"/> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. ampullacea''''' | dvoimeno = ''Passiflora ampullacea'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Maxwell T. Masters|Mast.]]) [[Hermann Harms|Harms]] }} '''Passiflora ampullacea''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]], [[ekvador]]ski je endem. Ugrožena je vrsta. Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] razvrstana je kao [[ugrožena vrsta]], stupnja ugroženosti kao [[osjetljiva vrsta]] (VU) (IUCN 3.1).<ref name="iucn status 15 November 2021"/> [[Ekvador]]ski je [[endem]]. ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="iucn status 15 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora ampullacea'' |volume=2004 |article-number=e.T45538A11003831 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45538A11003831.en |access-date=15 November 2021}}</ref> }} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] ngednoigp3ltbmjgk83qgw6yojg0wsx 0 289405 7597835 6739581 2026-09-11T19:45:20Z Argo Navis 852 7597835 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora andina | slika = | slika_opis = | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 17 November 2021"/> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. andina''''' | dvoimeno = ''Passiflora andina'' | dvoimeno_autorstvo = [[Ellsworth Paine Killip|Killip]] }} '''Passiflora andina''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]]. [[Ekvador]]ski je [[endem]]. Prema [[IUCN-ova crvena lista|IUCN-ovoj crvenoj listi]], vrsta je kojoj prijeti izumiranje, stupnja ugroženosti [[ugrožena vrsta]] (EN) (IUCN 3.1).<ref name="iucn status 17 November 2021"/> ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="iucn status 17 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora andina'' |volume=2004 |article-number=e.T45539A11003877 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45539A11003877.en |access-date=17 November 2021}}</ref> }} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] qd63cp23xozpc1lyahc9rcfpy1rryup 0 289406 7597836 6739583 2026-09-11T19:47:44Z Argo Navis 852 7597836 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora anfracta | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 16 November 2021"/> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. anfracta''''' | dvoimeno = ''Passiflora anfracta'' | dvoimeno_autorstvo = [[Maxwell T. Masters|Mast.]] ex Andrè }} '''Passiflora andina''' je biljka iz porodice[[Passifloraceae]]. [[Ekvador]]ski je [[endem]]. Prema [[IUCN-ova crvena lista|IUCN-ovoj crvenoj listi]], vrsta je kojoj prijeti izumiranje, stupnja ugroženosti [[ugrožena vrsta]] (EN) (IUCN 3.1).<ref name="iucn status 16 November 2021"/> ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="iucn status 16 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora anfracta'' |volume=2004 |article-number=e.T45540A11003923 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45540A11003923.en |access-date=16 November 2021}}</ref> }} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] ngtjfviwy03gnyt94e7h784qw62zogy 0 289695 7597837 6739584 2026-09-11T19:51:23Z Argo Navis 852 7597837 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora antioquiensis | slika = Curuba de monte (Passiflora antiquiensis) - Flickr - Alejandro Bayer (3).jpg | slika_opis = Cvijet Passiflore antioquiensis | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="IUCN"/> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. antioquiensis''''' | dvoimeno = ''Passiflora antioquiensis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten|H.Karst]] }} '''Passiflora antioquiensis''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]]. Domovina joj je [[Kolumbija]]. Ime je dobila prema kolumbijskom departmanu [[Antioquia (departman)|Antioquiji]] gdje su ju skupljači našli. Prvi ju je opisao njemački botaničar [[Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten]] 1859. godine.<ref name="Passiflora">Ulmer, T., and J.M. MacDougal. 2004. ''[http://books.google.com/books?id=43bVC3P8PJsC&pg=PA335 ''Passiflora'': Passionflowers of the World.]'' Portland, Oregon: Timber Press. str. 335.</ref> Sinonimi za ovu biljku su: *''P.&nbsp;van&ndash;volxemii'' <small>([[William Jackson Hooker|Hook.]]) [[José Jerónimo Triana|Triana]] & [[Jules Émile Planchon|Planch.]]</small> *''Tacsonia&nbsp;van-volxemii'' <small>Hook.</small> ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="IUCN">{{cite iucn |author= Lopez-Gallego, C. |author2= Morales M, P.A. |date=2021 |title= ''Passiflora antioquiensis'' |volume=2021 |article-number= e.T203440347A203440353 |doi= 10.2305/IUCN.UK.2021-3.RLTS.T203440347A203440353.es |access-date=February 4, 2025}}</ref> }} [[Kategorija:Passiflora]] kkst3dq4oltms7fa1taolrfcpneualb 0 289700 7597838 6739586 2026-09-11T19:53:22Z Argo Navis 852 7597838 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora arbelaezii | slika =Passiflora arbelaezii L. Uribe..jpg | slika_širina = 250 px | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. arbelaezii''''' | dvoimeno = ''Passiflora arbelaezii'' | dvoimeno_autorstvo = [[Antonio Lorenzo Uribe Uribe|L.Uribe]] }} '''Passiflora arbelaezii ''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]]. Domovina joj je istočna [[Nikaragva]] i zapadna [[Kolumbija]]. Ime je dobila u čast Enriquea Péreza Arbeláeza, koji je skupljao biljke. Prvi ju je opisao [[Antonio Lorenzo Uribe Uribe]] 1957. godine.<ref name="Passiflora">Ulmer, T., and J.M. MacDougal. 2004. ''[https://books.google.com/books?id=43bVC3P8PJsC&pg=PA98 ''Passiflora'': Passionflowers of the World.]'' Portland, Oregon: Timber Press. p. 98.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Passiflora]] g0yjlqjznf9p76629zskepk8hqlw0c8 0 291543 7597839 6767263 2026-09-11T19:54:51Z Argo Navis 852 7597839 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora biflora | slika =IMG 2309-Passiflora biflora.jpg | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. biflora''''' | dvoimeno = ''Passiflora biflora'' | dvoimeno_autorstvo = [[Jean-Baptiste Lamarck|Lam.]] }} '''Passiflora biflora''' je dvocvjetna vrsta iz porodice [[Passifloraceae]]. Egzotična je [[Passiflora]]. Poznata je po svojim bijelim cvjetovima koji se pojavljuju u parovima. ''Passiflora&nbsp;biflora'' je brzorastuća [[povijuša]] s poluškoljkastim listovima. Može narasti i preko metra u jednom godišnjem dobu. Njena otpornost nije u potpunosti poznata, no vjerojatno je izdržljiva na mraz. Neki izvori tvrde da može izdržati nisku temperaturu do 15-20 °F. ''Passiflora&nbsp;biflora'' raste u polusjeni. Jednom kad se dobro primi, raste brzo. Razmnožava se sjemenski. Sjemenu treba nekoliko tjedan dok ne proklija. Sjemenke treba saditi u toplom tlu i natapati 24-48 sati u toploj vodi prije sađenja. Tretiranje [[giberelinska kiselina|giberelinskom kiselinom]] dobro pomaže. Može se razmnažati i reznicama. Uzgaja ju se kao ukrasnu biljku zbog njenih prelijepih bijelih cvjetova. Domovina ove biljke je Amerika. U divljini raste u dijelovima južne [[Florida|Floride]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Passiflora]] g7dqdw3bvrad197f4aycfelee3l3kdr 0 292850 7597840 6767266 2026-09-11T19:56:50Z Argo Navis 852 7597840 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora brachyantha | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 17 November 2021"/> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. brachyantha''''' | dvoimeno = ''Passiflora brachyantha'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.K.Escobar]] }} '''Passiflora brachyantha''' je vrsta iz porodice [[Passifloraceae]]. [[Ekvador]]ski je [[endem]]. Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] razvrstana je u skupinu kojoj prijeti izumiranje, stupnja ugroženosti EN - [[ugrožena vrsta]] (IUCN 3.1).<ref name="iucn status 17 November 2021"/> == Izvor == {{Izvori|refs= <ref name="iucn status 17 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora brachyantha'' |volume=2004 |article-number=e.T45541A11003969 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45541A11003969.en |access-date=17 November 2021}}</ref> }} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] pclnpgsdlsj4d7sg2bm04cntxf2h8qp 0 292853 7597841 6975207 2026-09-11T19:59:29Z Argo Navis 852 7597841 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Passiflora capsularis | slika = Passiflora capsularis 2.jpg | slika_opis =Cvijet | slika2 = Passiflora capsularis fruit closed.JPG | slika2_opis = Plod | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. capsularis''''' | dvoimeno = ''Passiflora capsularis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] }} '''''Passiflora capsularis''''' je član obitelji [[Trubanjovke|Passifloraceae]] s nježnim bijelim cvjetovima koji mirišu na vaniliju i dugi su oko 5 centimetres. Daje neobične rebraste elipsoidne plodove crvenkasto ljubičaste boje koji nisu jestivi. Lako raste u tropskim klimatskim uvjetima, tolerirajući do 5&nbsp;°C pa čak i niže za kratka razdoblja. Cvjeta i lako raste čak i u malim posudama.<ref>[http://www.rarepalmseeds.com/pix/PasCap.shtml Passiflora capsularis] Retrieved 28 January 2019.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Passiflora]] ov7c4vzrr4h56nn8vk056vq5lm3cxyv 0 294794 7597969 7477823 2026-09-12T11:05:26Z Carl Johnson 120592 7597969 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Davor Čop | slika = | opis slike = | puno ime = Davor Čop | nadimak = | datum rođenja = [[31. listopada]] [[1958.]] | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1973. – 1976. | juniorski klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 1976. – 1980. <br /> 1980. – 1982. <br /> 1982. – 1984. <br /> 1984. – 1987. <br /> 1987. – 1988. <br /> 1988. – 1990. <br /> 1990. – 1994. | profesionalni klubovi = [[Hajduk Split]]<br />[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]<br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[Dinamo Vinkovci]]<br />[[Empoli F.C.|Empoli]]<br />[[Dinamo Vinkovci]]<br />[[HNK Cibalia|Cibalia]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}87 {{0}}{{0}}(15) <br /> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}(17) <br /> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(32) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(30) <br /> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(14) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 12. rujna 2026. }} '''Davor Čop''' ([[Rijeka]], [[31. listopada]] [[1958.]]) je bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i nogometni [[trener]]. Njegov sin [[Duje Čop|Duje]] je također nogometaš. == Karijera == Seniorsku karijeru je započeo u [[HNK Hajduk Split|Hajduku]] iz [[Split]]a za koji igra od 1976. do 1980. godine. U tom periodu s Hajdukom osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|Prvu saveznu ligu 1978./79.]] i [[Kup maršala Tita 1976./77.]] Godine 1980. odlazi u [[FK Napredak Kruševac]], te se već 1982. vraća u Hajduk s kojim osvaja [[Kup maršala Tita 1983./84.]] U ljeto 1984. prelazi u [[Vinkovci|vinkovački]] [[Dinamo Vinkovci|Dinamo]] (današnja Cibalija) za koji odigrava 61 susret i postiže 32 zgoditka. U sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]] postaje najbolji strijelac s postignuta 22 zgoditka. Tijekom ljeta 1987. godine napušta Dinamo i odlazi u [[Italija|talijanski]] [[Empoli F.C.|Empoli]] za koji odigrava tek 9 utakmica bez postignutog gola. Nakon toga po drugi put dolazi u Vinkovce i odigrava 119 utakmica i postiže 44 gola. Svoju karijeru je okončao 1994. godine. Poslije igračke karijere bavi se trenerskim poslom. Trenirao je nogometaše [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]], [[NK Solin|Solina]], [[NK Mosor Žrnovnica|Mosora]], [[NK Trogir|Trogira]], [[HNK Grude|Gruda]], [[HNK Ljubuški|Ljubuškog]], [[NK Junak Sinj|Junaka]],<ref>[http://www.glasdalmacije.hr/?show=0&article=17496 Trener Junaka Davor Čop: U Imotski se idemo nadigravati]</ref> [[NK Virovitica|Virovitice]],<ref>[http://www.virovitica.info/vijesti/1435/novi-trener-nk-virovitca-davor-cop/ Novi trener NK Virovitca Davor Čop]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorca]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/01102010/rastane-s-burculom-na-zmaj |title=Primorac: Traži se trener |access-date=5. veljače 2011. |archive-date=24. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110424222647/http://www.zadarskilist.hr/clanci/01102010/rastane-s-burculom-na-zmaj |url-status=dead }}</ref> i [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]].<ref>[http://www.bsk-zmaj.hr/novosti/932-davor-cop-novi-trener-bsk-zmaj.html Službene stranice kluba, Davor Čop novi trener BŠK Zmaj ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928023948/http://www.bsk-zmaj.hr/novosti/932-davor-cop-novi-trener-bsk-zmaj.html |date=28. rujna 2013. }} pristupljeno 26. rujna 2013.</ref> {{Statistika u Hajduku |113|20 |11|1 |0|0 |13|3 |0|0 |137|24 |48|35 |185|59}} == Klupski uspjesi == '''Hajduk Split''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2):''' [[Kup maršala Tita 1976./77.|1976./77.]], [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] == Vidi i == * [[Duje Čop]] * [[Josip Čop]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/davor-cop/ Profil] na weltfussball.de * [http://www.rsssf.com/players/joeg-players-in-it.html Njegova karijera] na popisu jugoslavenskih igrača i trenera u Italiji (RSSSF) {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{GLAVNIRASPORED:Čop, Davor}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Cibalije]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri HNK Cibalije]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] gsakhl314hxcdgqjhjir4pylkze4u38 0 297997 7597844 6739572 2026-09-11T20:15:51Z Argo Navis 852 7597844 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =''Passiflora aimae'' | slika = | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. aimae''''' | dvoimeno = ''Passiflora aimae'' | dvoimeno_autorstvo = [[Hilaire Annonay|Annonay]] i Feuillet }} '''''Passiflora aimae''''' je biljna vrsta iz porodice [[Passifloraceae]]. Raste u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]]. Raste kao divlja, još nije u organiziranom uzgoju. Krajnje je rijetka vrsta. Ime je dobila prema Aimee Govindoorazoo, majci [[Hilaire Annonay]], koja je sistematizirala ovu biljku.<ref>[https://www.passiflora.it/aimae/625/eng/ Passiflora aimae] pristupljeno 27. rujna 2022</ref> Cvjetovi su jarkocrveni, promjera 9&nbsp;cm. Spada u nadsekciju (''supersectio'') Coccineae, zajedno s vrstama [[Passiflora miniata]], [[Passiflora arta]], [[Passiflora coccinea]], [[Passiflora compar]], [[Passiflora curva]], [[Passiflora manicata]], [[Passiflora quadriglandulosa]], [[Passiflora tecta]] i [[Passiflora vitifolia]]. == Izvori == {{izvori}} * MacDougal, J.M. & Feuillet 2003. Passiflora 13(2): 38. * Ulmer, T. & MacDougal, J.M. 2004. Passiflora: Passionflowers of the World. Timber Press. {{ISBN|0-88192-648-5}}. [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Flora Francuske Gijane]] c1p6l4sg481m9cojcvtjcflnx43oehb 0 301211 7597933 7400234 2026-09-12T08:42:15Z ~2026-49514-67 372248 Ispravljen pravopis 7597933 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Asim Ferhatović | slikaSlika = | opis slike = | država = | puno ime = Asim Ferhatović | nadimak = ''Hase'' | datum rođenja = [[24. siječnja]] [[1933.]] | mjesto rođenja = [[Sarajevo]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti = [[23. siječnja]] [[1987.]] | mjesto smrti = [[Sarajevo]] | država smrti = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | ugovor = | mlade godine = ?? - [[1949.]]<br />[[1949.]] – [[1950.]] | juniorski klubovi = [[FK Vratnik Sarajevo|FK Vratnik]]<br />[[FK Sarajevo]] | godina = [[1952.]] – [[1963.]]<br />[[1963.]]<br />[[1964.]] – [[1967.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo]]<br />[[Fenerbahçe S.K.]]<br />[[FK Sarajevo]] | nastupi(golovi) = {{0}}161 {{0}}{{0}}(66)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(9) | godine u reprezentaciji = [[1961.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 16. kolovoza 2013. }} '''Asim Ferhatović Hase''' ([[Sarajevo]], [[24. siječnja]] [[1933.]] – [[Sarajevo]], [[23. siječnja]] [[1987.]]),<ref>{{bos oznaka}} Semir Zilić, [https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=154 ''Dan kada je otišao Hase''], bordovremeplov.ba, 23. siječnja 2023.</ref> bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš. == Klupska karijera == Jedan od najboljih [[BiH|bosanskohercegovački]]h nogometaša u povijesti. Nogometom se počeo baviti u nižerazrednom [[FK Vratnik Sarajevo|Vratniku]] iz Sarajeva.<ref name="radio sarajevo">{{bos oznaka}} Nermin Čengić, [http://www.radiosarajevo.ba/content/view/19393/182/ ''Svi u napad, jedan je Hase''], Radio Sarajevo, 25. siječnja 2010., {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100704011432/http://www.radiosarajevo.ba/content/view/19393/182/ |date=4. srpnja 2010. }}, preuzeto 8. travnja 2011.</ref> Potom je igrao u [[FK Sarajevo|Sarajevu]], prvo u mlađim kategorijama a zatim i u seniorskoj momčadi s kojom u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvenstvo Jugoslavije]]. U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 pogodaka. Godine [[1963.]] otišao je nakratko u [[Turska|turski]] nogometni klub [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] ali se vratio u rodno Sarajevo nakon samo mjesec i pol dana provedenih u [[Istanbul]]u.<ref name="radio sarajevo" /> Za Sarajevo je odigrao oko 700 utakmica i postigao 350 pogodaka.<ref name="leksikon">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=450 Nogometni leksikon: Ferhatović, Asim (Hase)] preuzeto 8. travnja 2011.</ref> == Reprezentativna karijera == Za A selekciju nogometne reprezentacije Jugoslavije Ferhatović je odigrao samo jednu utakmicu i to [[8. listopada]] [[1961.]] godine, u [[Beograd]]u, utakmicu u kojoj je Jugoslavija pobijedila Južnu Koreju s 5:1.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres60.html Rsssf: Yugoslavia National Team List of Results 1960-1969], preuzeto 8. travnja 2011.</ref> Za mladu i B reprezentaciju Jugoslavije Ferhatović je odigrao više od 20 utakmica.<ref name="leksikon" /> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji strijelac [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstva Jugoslavije]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] s postignutih 19 pogodaka. === Klupska === '''[[FK Sarajevo|Sarajevo]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] == Zanimljivosti == * Godine [[1964.]] sarajevski novinar i kasniji političar [[Stjepan Kljujić]] napisao je knjigu o Asimu Ferhatoviću, ''"Ferhatović majstor driblinga"'' koja je tiskana u 30.000 primjeraka što je rekord u [[šport]]skim publikacijana u BiH.<ref name="leksikon" /> * Opjevan je u pjesmi ''"Nedjelja kad je otiš'o Hase"'' objavljenoj na albumu ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' sarajevskoga [[rock]] sastava [[Zabranjeno Pušenje]]. * [[Stadion]] u sarajevskom kvartu ''Koševo'' po njemu danas nosi ime ''Stadion Asim Ferhatović Hase''.<ref name="leksikon" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ferhatović, Asim}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] i4ndkw9e94vic0tqlc2aajvi9tlxg4o 7597943 7597933 2026-09-12T09:13:17Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-49514-67|~2026-49514-67]] ([[User talk:~2026-49514-67|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7400234 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Asim Ferhatović | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Asim Ferhatović | nadimak = ''Hase'' | datum rođenja = [[24. siječnja]] [[1933.]] | mjesto rođenja = [[Sarajevo]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti = [[23. siječnja]] [[1987.]] | mjesto smrti = [[Sarajevo]] | država smrti = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | ugovor = | mlade godine = ?? - [[1949.]]<br />[[1949.]] – [[1950.]] | juniorski klubovi = [[FK Vratnik Sarajevo|FK Vratnik]]<br />[[FK Sarajevo]] | godina = [[1952.]] – [[1963.]]<br />[[1963.]]<br />[[1964.]] – [[1967.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo]]<br />[[Fenerbahçe S.K.]]<br />[[FK Sarajevo]] | nastupi(golovi) = {{0}}161 {{0}}{{0}}(66)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(9) | godine u reprezentaciji = [[1961.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 16. kolovoza 2013. }} '''Asim Ferhatović Hase''' ([[Sarajevo]], [[24. siječnja]] [[1933.]] – [[Sarajevo]], [[23. siječnja]] [[1987.]]),<ref>{{bos oznaka}} Semir Zilić, [https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=154 ''Dan kada je otišao Hase''], bordovremeplov.ba, 23. siječnja 2023.</ref> bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš. == Klupska karijera == Jedan od najboljih [[BiH|bosanskohercegovački]]h nogometaša u povijesti. Nogometom se počeo baviti u nižerazrednom [[FK Vratnik Sarajevo|Vratniku]] iz Sarajeva.<ref name="radio sarajevo">{{bos oznaka}} Nermin Čengić, [http://www.radiosarajevo.ba/content/view/19393/182/ ''Svi u napad, jedan je Hase''], Radio Sarajevo, 25. siječnja 2010., {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100704011432/http://www.radiosarajevo.ba/content/view/19393/182/ |date=4. srpnja 2010. }}, preuzeto 8. travnja 2011.</ref> Potom je igrao u [[FK Sarajevo|Sarajevu]], prvo u mlađim kategorijama a zatim i u seniorskoj momčadi s kojom u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvenstvo Jugoslavije]]. U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 pogodaka. Godine [[1963.]] otišao je nakratko u [[Turska|turski]] nogometni klub [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] ali se vratio u rodno Sarajevo nakon samo mjesec i pol dana provedenih u [[Istanbul]]u.<ref name="radio sarajevo" /> Za Sarajevo je odigrao oko 700 utakmica i postigao 350 pogodaka.<ref name="leksikon">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=450 Nogometni leksikon: Ferhatović, Asim (Hase)] preuzeto 8. travnja 2011.</ref> == Reprezentativna karijera == Za A selekciju nogometne reprezentacije Jugoslavije Ferhatović je odigrao samo jednu utakmicu i to [[8. listopada]] [[1961.]] godine, u [[Beograd]]u, utakmicu u kojoj je Jugoslavija pobijedila Južnu Koreju s 5:1.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres60.html Rsssf: Yugoslavia National Team List of Results 1960-1969], preuzeto 8. travnja 2011.</ref> Za mladu i B reprezentaciju Jugoslavije Ferhatović je odigrao više od 20 utakmica.<ref name="leksikon" /> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji strijelac [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstva Jugoslavije]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] s postignutih 19 pogodaka. === Klupska === '''[[FK Sarajevo|Sarajevo]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] == Zanimljivosti == * Godine [[1964.]] sarajevski novinar i kasniji političar [[Stjepan Kljujić]] napisao je knjigu o Asimu Ferhatoviću, ''"Ferhatović majstor driblinga"'' koja je tiskana u 30.000 primjeraka što je rekord u [[šport]]skim publikacijana u BiH.<ref name="leksikon" /> * Opjevan je u pjesmi ''"Nedjelja kad je otiš'o Hase"'' objavljenoj na albumu ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' sarajevskoga [[rock]] sastava [[Zabranjeno Pušenje]]. * [[Stadion]] u sarajevskom kvartu ''Koševo'' po njemu danas nosi ime ''Stadion Asim Ferhatović Hase''.<ref name="leksikon" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ferhatović, Asim}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] fmmbbybffpwuwntpizb5uufosoqc8s3 0 304628 7597845 6767436 2026-09-11T20:17:36Z Argo Navis 852 7597845 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =Passiflora guatemalensis | slika =Passiflora_guatemalensis_S._Watson.JPG | slika_širina =250px | slika_opis =Cvijet, listovi i plod. | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. guatemalensis''''' | dvoimeno = ''Passiflora guatemalensis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Sereno Watson|S.Watson]] }} '''Passiflora guatemalensis''' je biljka [[povijuša]] iz porodice [[Passifloraceae]]. Na engleskom je zovu i "guatemalskom pasijonskom povijušom" (eng. ''Guatemala passion vine''). Domovina joj je [[Guatemala]] no može ju se naći od južnog [[Meksiko|Meksika]] preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Venezuela|Venezuele]].<ref name="passionflowers">[https://books.google.com/books?id=43bVC3P8PJsC&dq=Passiflora+guatemalensis&pg=PA128 "Passiflora: passionflowers of the world;" By Torsten Ulmer, John Mochrie MacDougal; Page 128]</ref> Može narasti velika. Donje strane njenih listova su ljubičaste. Cvjetovi su bijeli. Uzgaja ih se u [[zimski vrt|zimskim vrtovima]] i suptropskim vrtovima.<ref name="passionflowers"/> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Passiflora]] a0qr3xvmffc2bypmjtz9exxb32h8kf5 0 304637 7597846 6767452 2026-09-11T20:19:07Z Argo Navis 852 7597846 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =Passiflora hirtiflora | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 15 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora hirtiflora'' |volume=2004 |article-number=e.T45546A11004233 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45546A11004233.en |access-date=15 November 2021}}</ref> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. hirtiflora''''' | dvoimeno = ''Passiflora hirtiflora'' | dvoimeno_autorstvo = P.Jørg. & [[Lauritz Broder Holm-Nielsen|Holm-Niels.]] }} '''Passiflora hirtiflora''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]]. [[Ekvador]]ski je [[endem]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:282196-2 Kew], pristupljeno 3. studenog 2023.</ref>. Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] razvrstana je u skupinu kojoj prijeti izumiranje, stupnja ugroženosti VU - [[osjetljiva vrsta]] (IUCN 3.1). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti/FF/wikidata}} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] d2q4dx0otyo25sth8n7hcx602bb4yp0 7597847 7597846 2026-09-11T20:19:25Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7597847 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =Passiflora hirtiflora | slika = | slika_širina = | slika_opis = | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 15 November 2021">{{cite iucn |author=Jørgensen, P. |author2=Pitman, N. |date=2004 |title=''Passiflora hirtiflora'' |volume=2004 |article-number=e.T45546A11004233 |doi=10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T45546A11004233.en |access-date=15 November 2021}}</ref> | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Passifloraceae]] | genus = '''''[[Passiflora]]''''' | species = '''''P. hirtiflora''''' | dvoimeno = ''Passiflora hirtiflora'' | dvoimeno_autorstvo = P.Jørg. & [[Lauritz Broder Holm-Nielsen|Holm-Niels.]] }} '''Passiflora hirtiflora''' je biljka iz porodice [[Passifloraceae]]. [[Ekvador]]ski je [[endem]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:282196-2 Kew], pristupljeno 3. studenog 2023.</ref>. Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] razvrstana je u skupinu kojoj prijeti izumiranje, stupnja ugroženosti VU - [[osjetljiva vrsta]] (IUCN 3.1). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Passiflora]] [[Kategorija:Endemska flora Ekvadora]] cnwdmtkc3e8syr5i6lnpu3atu29yv4c 0 310677 7597649 7579924 2026-09-11T11:59:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597649 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{prekratko}} '''Guastalla''' je grad i ''[[komuna]]'' (općina) u [[pokrajina Reggio Emilia|pokrajini Reggio Emiliji]] u [[Emilia-Romagna|Emiliji-Romagni]] u [[Italija|Italiji]]. ==Geografija== Guastalla je smještena u [[padska nizina|padskoj nizini]] i leži na oblama [[Po (rijeka)|rijeke Po]]. Guastalla je smještena oko 30&nbsp;km od gradova [[Reggio Emilia|Reggio Emilije]], [[Parma|Parme]] i [[Mantova|Mantove]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|10231 |1871.|10906 |1881.|10362 |1901.|11091 |1911.|11959 |1921.|12929 |1931.|13318 |1936.|13723 |1951.|13824 |1961.|13654 |1971.|14242 |1981.|13558 |1991.|13354 |2001.|13886 |2011.|14786 |2021.|14661 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&city=Guastalla&country=IT Mapquest - Guastalla] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija: Gradovi u Emiliji-Romagni]] qlj7x91t3bld7cckljivfm0ptgwc3fz 0 315454 7597653 7344221 2026-09-11T12:03:10Z Argo Navis 852 7597653 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|poluotok}}{{UNESCO – svjetska baština|embed=no |ime mjesta =Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii |slika = Three-storied Pagoda of Seiganto-ji and Nachi Falls 201808.jpg |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv, vi |ugroženost = ne |dossier = 1142 |država = {{Z+X|JAP}} |karta = Japan |karta-oznaka = Gorje Kii |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|34|18|10|N|135|57|18|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija gorja Kii u Japanu }} [[Datoteka:Japan satellite view with Kii Peninsula marked.png|mini|300px|lijevo|<center>Položaj poluotoka Kii u Japanu]] '''Poluotok Kii''' ([[japanski]]: 紀伊半島, ''Kii Hantō'') je najveći [[poluotok]] na najvećem [[japan]]skom otoku, [[Honshu]]. Poluotok pripada pokrajini [[Kansai]], gdje se nalaze prefektura [[Wakayama, prefektura|Wakayama]] na jugu, prefektura [[Nara, prefektura|Nara]] u sredini i prefektura [[Mie, prefektura|Mie]] na istoku, ali i južni dio prefekture [[Osaka, prefektura|Osake]] se nalazi na poluotoku. Poluotok Kii najpoznatiji je po svojim svetištima (''[[Yoshino]]u i [[Omine]]u, [[Kumano Sanzan]]u i [[Koyasan]]u'') koja su povezana [[hodočašće|hodočasničkim]] putovima jedno s drugim i sa starim japanskim prijestolnicama ([[Nara|Narom]] i [[Kyoto]]m). Ova mjesta, zajedno sa svojim šumskim okolišem, predstavljaju spoj [[šintoizam|šintoizma]], kroz staru tradiciju štovanja prirode, i [[budizam|budizma]], koji je preko [[Koreja|Koreje]] uvezen iz [[Kina|Kine]]. Na sva tri mjesta se nalaze svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću. Pored toga, tu je mnoštvo potoka, rijeka i slapova, koji su još uvijek dio žive [[Japanska kultura|kulture Japana]] i svake godine ih obiđe oko 15 milijuna hodočasnika i posjetitelja. Njihovih 459,3 hektara svjedoče o izvanredno dokumentiranoj tradiciji štovanja svetih planina Japana u posljednjih 1200 godina. Zbog toga su sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kiija 2004. god. upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1142 Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 18. rujna 2011.</ref> [[Datoteka:Map Kumano Kodo.png|mini|lijevo|<center>Karta s istaknutim svetim mjestima i hodočasničkim putovima poluotoka Kii]] ==Povijest== [[Datoteka:Kinpusenji_Yoshino_Nara02n4272.jpg|mini|<center>Shugendo-budistički hram ''Kinpusen-ji'']] [[Datoteka:Nachi_waterfall_01.jpg|mini|<center>Slap ''Nachi'' na Kumano Sanzannu]] Od 3. do 2. stoljeća prije Krista, u isto vrijeme kada je uzgoj [[riža|riže]] uveden u Japanu i započela se razvijati trajna naselja u nizinama, prihvaćena je i religija [[šintoizam|šintoizma]], u kojoj se prirodne značajke, kao što su planine, šume, stijene i stabla cijenjeni kao božanstva. Vjerovalo se kako bog koji je vodio prvog cara da osnuje grad Naru, prvu japansku prijestolnicu, boravio u planinama gorja Kii. Uvođenje [[budizam|budizma]], sredinom 6. stoljeća, podudara se s razvojem vladavine centraliziranog sustava zakona, sljedeći primjere u [[Kina|Kini]] i [[korejski poluotok|korejskom poluotoku]]. Sredinom 8. stoljeća vlada je sagradila budističke hramove u svakoj pokrajini Japana. U isto vrijeme je pojam "Čiste zemlje" ([[amidizam]]), povezan s gorjem [[Kii, gorje|Kii]] zaživio među ljudima i odonda posjećuju planine. U 8. stoljeću prijestolnica se preselila u Kyoto i u sljedećem stoljeću alternativna je budistička sekta [[mikkyo]] ([[vajrayana]]) uvedena iz Kine. Ona je naglašavala uvjerenje da su planine mjesta za obuku ostvarenja buđenja ([[sanskrt]]: [[Bodhi]]). Od toga se razvila lokalne sekta [[Shingon]] i mnogi novi hramovi su izgrađeni u gorju Kiiju. Uspon ove sekte se poklopio s porastom moći aristokracije, jer se prema njezinom učenju autoritet plemstva temelji na vlasništvu nad zemljom. Oni su, kao i sam car, sudjelovali u različitim vjerskim obredima kao što su hodočašća na svete planine gorja Kii. Nova sekta je također bila i u interakciji sa šintoizmom od 8. stoljeća, čime je nastala jedinstvena japanska šinto-budistička religija koja je ostala moćna sila sve do 19. stoljeća. Od 9. do 10. stoljeća je nastala većina hodočasnikih ruta, a u sljedeća dva stoljeća, 11. i 12., došlo je do izrazitog procvata japanske budističke prakse, i izgradnje građevina povezanih s tim vjerovanjima, zbog vladine odluke da se zaustavi slanje izaslanstva u Kinu. Tri glavna svetišta na gorju Kii su stekli značajnu podršku ljudi koji su bježali od pogoršanog socijalnog stanja zbog učestalih sukoba [[samuraj]]a. Carske obitelji, plemstvo i samuraji su postali dobročinitelji novih hramova i zemljišta, u želji da si zajamče bolji život nakon smrti. Umirovljeni car je hodočastio u Koyasan i Kumano Sanzan krajem 11. stoljeća, što je potaklo druge da ga slijede u sve većem broju. Uslijedio je razvoj hospicija, obnova svetišta i hramova, te izgradnja Oji svetišta uz glavne rute, koje je financirala carska obitelj i plemići. Do kraja 12. stoljeća svetišta gorja Kii su postala glavne svete planine u Japanu, što su i ostale do današnjeg dana. Od 14. do 16. stoljeća, zbog ratova različitih vladarskih francija, samurajskog uzurpiranja vlasti i konstantnih borbi između feudalnih gospodara, došlo je do slabljenja carske i centralizirane vlasti, ali u isto vrijeme rasta monetarne ekonomije i unaprijeđenja metoda proizvodnje. Hodočašća su postala moguća svakomu tko si je mogao priuštiti putovanje. Od 17. stoljeća do 1868. godine osnovana je snažna feudalna vlast u Edou (kasnije [[Tokio]]), i veći dio zemlje povezane s hramovima je apsorbirala vlada. U isto vrijeme su poboljšane ceste omogućile lakše putovanje i broj hodočasnika je počeo rasti, kao i onih koji žele putovati kao turisti. God. 1868., nova carska vlada iz Tokija uvodi mjere za kontrolu religijama u Japanu, i izdaje uredbu o odvajanju šintoizma i budizma. Zabranjene su aktivnosti vezane uz šinto-budističke fuzije i kipovi Bude su uklonjeni iz svetišta. No, zbog snažne potpore društva u cjelini, mnogi spomenici gorja Kii su preživjeli. Odljev kulturnih dobara iz Japana da je vlada donijela "zakon o zaštiti starih svetišta i hramova" 1897. godine, a koji je ojačala 1929. i proširila na prirodne lokalitete 1919. god. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i revitalizacije gospodarstva, posjetitelji su se u velikom broju vratili na planine Kii. ==Popis lokaliteta== [[Datoteka:Kumanonachitaisha4s1800.jpg|mini|<center>''Kumano-nachi-taishan'']] {| class="wikitable sortable" ! Slika ! Ime ! Vrsta ! Lokacija ! Koordinate ! Odlike |- valign=top | [[Datoteka:Cherry blossoms at Yoshinoyama 02.jpg|200x200px|<center>''Yoshinoyama'']] | <center>'''Yoshino i Omine'''<br>([[japanski]]: 吉野 大峯, ''Yoshino Ōmine'') | Planina | [[Yoshino-gun]] ([[Nara-ken]]) | {{Coord|34|21|N|135|52|E|type:landmark|display=inline}} | To je najsjevernije i najviše mjesto, u blizini grada [[Nara]]. Yoshino ili sjeverno mjesto je za oko 10. stoljeća bilo poznato kao najvažnija sveta planina u Japanu i njezin ugled je dosegao i u Kinu. Mjesto šintoističkog obožavanja planine u 7. i 8. stoljeću je kasnije u 8. stoljeću postalo jedno od najvažnijih svetih mjesta za sljedbenik asketskog [[Shugen]] budizma. Od njegovih šinto-svetišta najpoznatija su ''Yoshino Mikumari'' (吉野水分神社), Kimpu (金峯神社) i Yoshimizu (吉水神社), dok je hram Kimpusen (金峯山寺) Shugendo-budistički hram. Omine, južni dio, je također povezan sa sektom Shugen, a posebice s asketskim praksama u oštrom planinskom krajoliku. Ova mjesta, poput hrama ''Ominesana'' (大峯山寺), se sastoje od skupine zgrada jedinstvenog arhitektonskog stila koji utjelovljuje šinto-budističku vjersku fuziju. |- valign=top | [[Datoteka:Inside_the_Kumano_Hongu_Taisha.jpg|200x200px|<center>''Kumano Hongū Taisha'']] | <center>'''Kumano Sanzan'''<br>(熊野神社, ''Kumano Hongū Taisha'') | Planine | [[Wakayama-ken]] i [[Mie-ken]] | {{Coord|33|50|24|N|135|46|25|E|type:landmark|display=inline}} | Kumano Sanzan su svetišta na tri južne planine: ''Hongū, Shingū i Nachi''. Od njih su najpoznatija šintoistička svetišta ''Kumano Hongū Taisha'' (熊野本宮大社), ''Kumano Hayatama Taisha'' (熊野速玉大社) i ''Kumano Nachi Taisha'' (熊野那智大社), te hramove [[Tendai]] budizma, ''Fudarakusan-ji'' (補陀洛山寺) i ''Seiganto-ji'' (青岸渡寺) uz prašumu i slap ''Nachi'' (那智滝). Ove građevine su izvanredan primjer drvene japanske arhitekture, bez premca, a povezani su hodočasničkom cestom. Pored Shugen sekte šinto-budizma, oni predstavljaju i budističku "čistu zemlju" južnog mora. |- valign=top | [[Datoteka:Danjogaran_Koyasan12n3200.jpg|200x200px|<center>''Danjogaran'']] | <center>'''Planine Koya'''<br>(高野山, ''Kōyasan'') | Planine | [[Wakayama-ken]] | {{Coord|34|12|45|N|135|35|11|E|type:landmark|display=inline}} | Ovo mjesto, južno od Nare, je djelomično u alpskom bazenu na nadmorskoj visini od 800 m, a dijelom u podnožju planine. Aktivno se koristi za godišnje festivale i rituale posvećene božanstvu zemljišta i obrede budističke sekte [[Shingon]]. Od spomenika najpoznatiji su mauzolej i groblje ''Okunoin'' (奥の院), shingonski budistički hramovi ''Kongōbu-ji'' (金剛峯寺) i ''Jison-in'' (慈尊院), te šintoistička svetišta ''Niutsuhime'' (丹生都比売神社) i ''Niukanshōfu'' (丹生官省符神社). |- valign=top | [[Datoteka:Daimonzaka28-640.jpg|200x200px|<center>''Daimonzaka'']] | <center>'''Hodočasnički putovi'''<br>(高野山, ''Kōyasan'') | Hodočasnički putovi | [[Wakayama-ken]], [[Nara-ken]], [[Mie-ken]] | {{Coord|34|12|45|N|135|35|11|E|type:landmark|display=inline}} | Planinski hodočasnički putovi su dizajnirani za naporna putovanja preko kojih bi se došlo do vjerskog iskustva, a ne kao najlakši putovi koji spajaju svetišta i hramove s gradovima Nara i Kyoto. Većina putova nisu ništa više nego 1 m široke zemljane staze kroz šumu, na nekoliko mjesta spojene s kamenim stepenicama ili kamenim pločnicima, kao što je 34 km duga trasa ''Kumano Sankeimichi'' (熊野参詣道) između Kumano Sanzena i Ise Jungua. ostale slavne staze su: Ōmine Okugakemichi (大峯奥駈道) koja spaja Naru i sela prefekture Wakayama preko prefekture Mie, te ''Kōyasan chōishi-michi'' (高野山町石道) koja spaja sela Ito-guna (Wakayama). |- valign=top |} ==Izvori== {{commonscat|Sacred sites and pilgrimage routes in the Kii mountain range|Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://whc.unesco.org/en/list/1142/video Video] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} * [http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 Kumano turistički ured grada Tanabea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925191301/http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 |date=25. rujna 2011. }} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Japanu}} {{GLAVNIRASPORED:Kii, poluotok}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Japanu]] [[Kategorija:Budizam u Japanu]] [[Kategorija:Honshu]] [[Kategorija:Poluotoci Tihog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Filipinskom moru]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] 7sy17x1ucu5j05lhg4qgzeh6lf8fbkh 0 315680 7597651 7571647 2026-09-11T12:00:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Honshu|Honshu]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hirošima|Hirošima]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597651 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta =Spomenik mira (Kupola Genbaku) u Hirošimi |slika = Hiroshima DSC 3123 (6248212356).jpg |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = vi |ugroženost = nije ugroženo |dossier = 775 |država = {{Z+X|JAP}} |karta = Japan |karta-oznaka = Kupola atomske bombe |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|34|23|57.9|N|132|27|18.3|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Hirošime u Japanu }} '''Kupola atomske bombe''' ([[japanski]]: 原爆ド, ''Genbaku Dōmu'') ili '''Spomenik mira''' je dio Spomen parka mira u [[Hirošima|Hirošimi]]. To je građevina koja je ostala neobnovljena kao spomenik stradalima u [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija|atomskom bombardiranju Hirošime]] 6. kolovoza 1945. godine. Tada je u trenu stradalo oko 70.000 ljudi, a na koncu više oko 200.000 je preminulo kasnije zbog posljedica radijacije. God. 1996., Kupola atomske bombe je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] jer »predstavlja ne samo snažan simbol najsnažije razarajuće sile koju je stvorilo čovječanstvo, nego izražava i nadu za postizanje svjetskog mira i uništenje svog nuklearnog naoružanja«.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/775 Kupola atomske bombe] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 21. rujna 2011.</ref> {{široka slika|HiroshimaPeaceMemorialPanorama.jpg|1200px|Panorama Spomen parka mira u Hirošimi|50%|center|}} ==Povijest== Građevinu je dizajnirao češki arhitekt Jan Letzel, i otvorena je za javnost 1915. godine za "Županijski trgovački sajam Hirošima". Njezina kupola je jako neobična jer je u tlocrtu ovalna. God. 1921. prozvana je "Izložbenom dvoranom županijskih proizvoda Hirošime", a 1933. "Promidžbenom dvoranom županije Hirošima". U 8 sati i 15 minuta 6. kolovoza 1945. godine, [[Little Boy]], prva upotrebljena [[atomska bomba]], eksplodirala je gotovo izravno iznad kupole (150 metara dalje i 600 metara iznad) i svi ljudi u zgradi su poginuli u trenu.<ref>Zapis s komemorativne ploče ispred Kupole atomske bombe.</ref> Kada se Hirošima počela obnavljati neki od stanovnika su zatražili da se ova građevina ne obnovi, nego da ostane trajna ruševina i kao takva [[spomenik]] stradanja grada. Od 1966. godine to je proglasila i gradska uprava, nazvavši ju Kupola atomske bombe. Vremenom je oko nje, što japanskom što stranom pomoći, nastao Memorijalni park mira Hirošime (広島平和記念公園, ''Hiroshima heiwa kinen kōen''). Trideset godina kasnije ovaj spomenik je priznat i kao [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. Treba istaknuti kako se Kina bunila protiv ovog proglašenja, ističući kako su žrtve-države jako više stradale od japanske agresije, dok se predstavnik SAD-a distancirao istaknuvši da će se na ovaj način zapostaviti povijesni kontekst samog napada.<ref>[http://whc.unesco.org/archive/repco96x.htm#annex5 WH Committee Report of the 20th Session, Merida 1996.] {{eng oznaka}} Preuzeto 21. rujna 2011.</ref> <gallery perrow="5"> File:HiroshimaGembakuDome6715.jpg|Kupola atomske bombe File:Hiroshima Peace Memorial Museum 2009.jpg|Memorijalni muzej mira ([[Kenzo Tange]]) File:HiroshimaCenotaph 2008 01.JPG|Kenotaf s imenima poginulih u eksploziji File:Hiroshima National Peace Memorial Hall for the Atomic Bomb Victims 2008 01.JPG|Dvorana sjećanja File:A bomb dome hiroshima sunset.jpg|Kupola atomske bombe u sumrak </gallery> ==Izvori== {{commonscat|Hiroshima Peace Memorial (Genbaku Dome)}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.pcf.city.hiroshima.jp/top_e.html Službena stranica spomenika] {{eng oznaka}} * [http://www.city.hiroshima.jp/image/dome10.gif Fotografije zgrade prije stradanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051203152535/http://www.city.hiroshima.jp/image/dome10.gif |date=3. prosinca 2005. }} * [http://www.richard-seaman.com/Travel/Japan/Hiroshima/AtomicDome/index.html Kupola atomske bombe] {{eng oznaka}} ;Video * http://whc.unesco.org/en/list/775/video Hiroshima Peace Memorial (Genbaku Dome)] ([[UNESCO]] video na [[YouTube]]) {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Japanu}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Građevine u Japanu]] [[Kategorija:Povijest Japana]] [[Kategorija:Hirošima]] [[Kategorija:Japanske turističke atrakcije]] f3hxmwk7s9joubgkweni4dksozd89wm 0 315803 7597652 7487062 2026-09-11T12:01:52Z Argo Navis 852 7597652 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština|embed=no |ime mjesta =Shirakami-Sanchi |slika = Sirakami santi.JPG |godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |dossier = 663 |država = {{Z+X|JAP}} |karta = Japan |karta-oznaka = Shirakami-Sanchi |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|40|28|12|N|140|07|48|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Shirakami-Sanchija u Japanu }} '''Shirakami-Sanchi''' ([[japanski]]: 白神山地, što znači "područje boga bijele planine") je [[šuma|šumovito]] područje u [[japan]]skim prefekturama [[Akita]] i [[Aomori]] ([[Honshu]]). Ovo planinsko područje, površine od oko 1,300 km², većinom prekriva [[prašuma]] japanske [[bukva|bukve]] (''[[Fagus crenata]]''), i njezinih 169,7 km² u najzaštićenijem središnjem području je 1993. god. upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/663 Shirakami-Sanchi] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 22. rujna 2011.</ref> [[Datoteka:MG 1608-1s.jpg|mini|lijevo|<center>Slap ''Anmon no taki'']] Kako je bukova šuma jako loše područje za uzgoj [[šitake]] [[gljiva]], uzgajivači gljiva ga nikada nisu uzurpirali i ostalo je skoro nedirnuto, za razliku od okolne šume. Osim bukve, na ovom području raste 500 vrsta drugih biljaka od kojih su najvažnije: [[katsura]] (''Cercidiphyllum''), [[kalopanaks]] (''Kalopanax''), japanski [[grab]] (''Ostrya japonica'') i druge vrste [[bjelogorica|bjelogorice]]. Od životinja na ovom području, pored 87 vrsta ptica i 2.212 vrsta insekata (najviše u Japanu) obitavaju: nacionalni simbol - [[crna žuna]] (''Dryocopus martius''), [[japanski serov]] (''Capricornis crispus''), planinski sokol-orao (''Nisaetus nipalensis''), [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''), [[japanski makaki]] (''Macaca fuscata''), miševi ''Gliridae'' i [[azijski mrki medvjed]] (''Ursus thibetanus''). Ovo područje nikada nije bilo mjesto ljudskog djelovanja, te u njemu postoje samo planinarski putovi, a za ulazak potrebna je dozvola Šumarske uprave. Da bi lovili ribu na ovom području treba vam i dozvola Nacionalne ribolovne udruge. Popularno odredište posjetitelja je slikoviti slap Anmon no taki ("Slap sjenovitih vrata"). Shirakami-Sanchi na istoku graniči s nacionalnim parkom [[Tsugaru quasi]], a najviši vrh mu je Shirakamidake, koji nije u zaštićenoj središnjoj zoni područja, stoga za uspon na njega nije potrebna posebna dozvola, a tu se nalazi i sklonište s toaletom. U podnožju Shirakami-Sanchija, u mjestu Hachimori (Akita), svake godine se održava koncert na otvorenom poznat kao ''Yūkyū-no-Mori'' (悠久の杜) ili Shirakami festival. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://whc.unesco.org/en/list/663/video Video] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} * [http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 Kumano turistički ured grada Tanabea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925191301/http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 |date=25. rujna 2011. }} {{eng oznaka}} {{WProjekti |commonscat=Shirakami-Sanchi |commonscathr=Shirakami-Sanchi }} {{Svjetska baština u Japanu}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Japanu]] [[Kategorija:Šume u Aziji]] [[Kategorija:Honshu]] [[Kategorija:Japanske turističke atrakcije]] ivyv4y0ovfj1ssiz1totmpfd90dfzfw 0 316442 7597744 7520731 2026-09-11T15:06:06Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Strojarstvo]]; −[[Kategorija:Teorija motora]]; +[[Kategorija:Omjeri]]; +[[Kategorija:Mehanizmi]]; +[[Kategorija:Zupčanici]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597744 wikitext text/x-wiki [[datoteka:NonSynchronousGearBoxSF.jpg|mini|desno|300px|Prikaz [[zupčanik|zupčanog prijenosnika]].]] [[datoteka:Gears_animation.gif|mini|desno|250px|Čelni zupčanici u zahvatu.]] [[datoteka:gears large.jpg|mini|desno|250px|Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 [[zupčanik]]a) je 42/13 = 3,23.]] [[datoteka:Cambio H.jpg|mini|desno|250px|[[Mjenjač brzine|Mjenjač]] automobila s 5 prijenosnih omjera i povratnom brzinom, [[Volkswagen Golf|1600 Volkswagen Golf]] (2009.).]] [[datoteka:Differentialgetriebe2.jpg|mini|desno|250px|[[Diferencijal]] automobila.]] [[datoteka:Ford Design 3-speed OD Transmission w. Hurst Shifter.jpg|mini|desno|250px|Ručni [[mjenjač brzine]] automobila (''Ford Toploader'').]] [[datoteka:Sincronizzatore.jpg|mini|desno|250px|Prsten za sinkronizaciju.]] '''Prijenosni omjer''' ili '''prijenosni odnos''' prijenosnika (oznaka: ''i'') je omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) člana prijenosnika. Kod zupčanog prijenosnika obodna brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) [[zupčanik]]a mora biti jednaka:<ref> [http://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/mehanicke/pdf/Osnovni.pdf] "Osnovni pojmovi iz prijenosa snage i gibanja", M. Opalić: "Prijenosnici snage i gibanja, www.fsb.unizg.hr, 2011.</ref> :<math> v = r_A \cdot \omega_A = r_B \cdot \omega_B \!</math> gdje je: ''r_A'' – [[polumjer]] kinematske kružnice pogonskog (ulaznog) [[zupčanik]]a, ''r_B'' – polumjer kinematske kružnice gonjenog (izlaznog) zupčanika, ''ω_A'' – [[kutna brzina]] pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''ω_B'' – kutna brzina gonjenog (izlaznog) zupčanika. Broj zubiju zupčanika ''z'' je razmjeran polumjeru [[zupčanik]]a, pa vrijedi: :<math> \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{r_B}{r_A} = \frac{z_B}{z_A}.</math> gdje je: ''z_A'' – broj zubiju pogonskog zupčanika, ''z_B'' – broj zubiju gonjenog zupčanika. Prema tome, prijenosni omjer zupčanog prijenosnika je: :<math> i = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{n_A}{n_B} = \frac{z_B}{z_A}.</math> Iz ove jednadžbe se može zaključiti da je broj zubiju gonjenog (izlaznog) zupčanika veći od pogonskog zupčanika, ali isto da se pogonski zupčanik okreće brže od gonjenog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> [[Moment sile|Momenti sile]] ''T'' se odnose: :<math> i = \frac{T_B}{T_A},</math> gdje je: ''T_A'' – moment sile pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''T_B'' - moment sile gonjenog (izlaznog) zupčanika. Ako je prijenosni omjer prijenosnika veći od 1 (R ˃ 1), onda se kod tog prijenosnika kutna brzina smanjuje na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[reduktor]]i. Prednost reduktora je da mu se [[moment sile]] na izlazu povećava. Ako je prijenosni omjer prijenosnika manji od 1 (R ˂ 1), onda se kod tog prijenosnika [[kutna brzina]] povećava na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[multiplikator]]i. Nedostatak multiplikatora je da mu se moment sile na izlazu smanjuje.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611202832/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/Zupcanici.pdf |date=11. lipnja 2012. }} "Elementi strojeva II", Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2011.</ref> Kod [[Remenski prijenos|remenskog]] i [[Tarni prijenos|tarnog prijenosa]] podjelimo [[promjer]] pogonske remenice s promjerom gonjene remenice. == Prijenosni omjer kod ručnog mjenjača automobile == Kolika će biti najveća [[brzina]] [[automobil]]a, ovisi o tome kolika je najveća [[snaga]] njegovog [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]]. Motor razvija najviše snage pri visokim okretima (na primjer: najveća brzina je 140 km/h pri 5500 [[Broj okretaja|okretaja u minuti]]). Automobilski [[kotač]]i prosječne veličine se međutim pri 140 [[metar|km]]/[[sat|h]] okrenu samo 54 850 puta na sat i zato ih motor ne može pokretati izravno. Potreban je uređaj koji će učiniti da se pogonski kotači automobila okrenu samo otprilike jedanput dok se [[koljenasto vratilo]] motora okrene četiri puta. To prilagodavanje okreta obavlja prijenosni odnos u [[diferencijal]]u. Odnos između okreta [[motor]]a i [[kotač]]a je u ovom slučaju jednak prijenosnom odnosu u diferencijalu i obično iznosi oko 4:1. Taj prijenosni odnos je dovoljan za ravnomjernu, dovoljno veliku brzinu po ravnome. Međutim na usponu se brzina vožnje smanji. Smanje se i [[broj okretaja]] motora. Zbog svojstva motora s unutrašnjim izgaranjem da pri nižem broju okreta imaju manje snage, motor jednostavno ne može savladati uspon, posustaje i na kraju se zaustavi. Da bi se po potrebi motoru mogao povećati broj okreta, a da se pri tome ne povećava i broj okreta kotača, potrebno je povećati omjer okretaja motora u odnosu na okrete kotača. To se postiže [[Mjenjač brzine|mjenjačem brzine]].<ref>[http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150616024139/http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/Zupcani%20prijenosnici%20Read-Only.pdf |date=16. lipnja 2015. }} "Zupčani prijenosnici", www.unizd.hr, 2011.</ref> === Prijenosni omjeri automobila === Kod manjih automobila je prijenosni omjer prvog stupnja približno 3,5:1. Ako mjenjač ima četiri stupnja prijenosa, onda sljedeći stupnjevi imaju približno ove odnose: 2:1 u drugom stupnju, 1,4:1 u trećem stupnju i 1:1 u četvrtom (izravnom) stupnju. S prijenosom u diferencijalu se prijenosni omjer za toliko pomnoži. Ako je prijenosni omjer u diferencijalu na primjer 4:1, ukupni prijenosni odnosi su na primjer: u 1. stupnju 4:1 x 3,5:1 = 14; u 2. stupnju 4:1 x 2:1 = 8; u 3. stupnju 4:1 x 1,4:1 = 5,6; u 4. stupnju 4:1 x 1:1 = 4. U mjenjačima s pet stupnjeva prijenosa su ti omjeri nešto veći. Što je manja razlika u prijenosnom omjeru dvaju susjednih stupnjeva, to lakše i brže se po pravilu može uključivati iz jednog u drugi stupanj. Kod jačih motora mogu prijenosni odnosi biti manji, nižu se otprilike ovako: 2,8:1, 1,8:1; 1,3:1; 1:1. Jači motori mogu imati i mjenjač s tri stupnja prijenosa. U tom je slučaju doduše odnos 1. stupnja približno 2,8:1, ali 2. stupanj ima odnos prijenosa oko 1,5:1, a to je nekako između 2. i 3. stupnja mjenjača koji ima četiri stupnja.<ref> [http://www.prometna-zona.com/autodijelovi-037_rucni_mjenjac.html] "Ručni mjenjač", Prometna-zona.com, 2011.</ref> === Mjenjač s dvama glavnim vratilima === Kada je motor ugrađen blizu pogonskih kotača, obično je diferencijal smješten između [[motor]]a i mjenjača. Tako je u automobilima s prednjim pogonom ili s motorom straga. Snagu s motora u mjenjač prenosi [[vratilo]] ugrađeno iznad diferencijala, a snagu iz mjenjača u diferencijal prenosi usporedno, niže smješteno vratilo. Zupčanici potrebni za različite stupnjeve prijenosa, nalaze se na oba vratila. Ali za svaki stupanj uvijek je u zahvatu samo jedan par zupčanika. To je '''mjenjač s dvama glavnim vratilima'''. === Mijenjanje stupnjeva prijenosa === Budući da su zupčanici u mjenjaču stalno u zahvatu, ne mogu svi biti čvrsto uklinjeni na svojim vratilima, jer bi u tom slučaju mjenjač bio blokiran. Zupčanici koji u određenom trenutku nisu potrebni uključenom stupnju prijenosa, moraju se stoga okretati u prazno, drugim riječima ne smiju biti čvrsto uklinjeni na vratilu. U većini mjenjača to se izvodi tako da se zupčanici jednog vratila čvrsto [[Klin (strojni dio)|ukline]] na vratilu i uvijek se okreću zajedno s njim, dok se zupčanici drugog vratila okreću u prazno i vezuju se za vratilo tek kad se uključi određeni stupanj prijenosa. Tada par zupčanika prenosi snagu. Zupčanike s vratilom čvrsto povezuje zupčasta [[spojka]] koja je naglavljena na vratilo tako da se okreće skupa s njim, ali se po žljebovima može pomicati u aksijalnom (uzdužnom) smjeru vratila. Na obodu spojke je žlijeb u koji zahvaća vilica za pomicanje. Kad vozač uključi određeni stupanj prijenosa, ručicom mjenjača pomakne polugu mjenjača, a vilica koja je na poluzi pomakne određenu zupčastu spojku k zupčaniku određenog stupnja prijenosa. [[Zupčasta spojka]] se čvrsto uklini sa zupčanikom i tako uspostavi čvrstu vezu zupčanika i vratila. [[Kandžasta spojka]] omogućava lako mijenjanje stupnjeva. Zupčaste spojke i zupčanici mjenjača imaju na bočnoj strani posebna, kandžasta ozubljenja koja međusobno naliježu. Kad se spojka pomakne k zupčaniku, ozubljenja na legnu jedno na drugo i spojka i zupčanik se zahvate. Obično je zupčana [[spojka]] kandžasto ozubljena na obje strane da bi se po potrebi mogla čvrsto zahvatiti s lijevim ili desnim zupčanikom. U medupoložaju između zupčanika zupčasta spojka nije zahvaćena ni s jednim ni s drugim i tada se oba zupčanika mogu slobodno okretati na vratilu. Mjenjači kod kojih je jedan od stupnjeva prijenosa (obično najviši) direktan, imaju zupčanu spojku i za uključivanje izravnog stupnja prijenosa, kada treba izravno povezati pogonsko i pogonjeno vratilo. === Sinkronizirani mjenjač === U ranijim mjenjačima, gotovo da je bilo nemoguće mijenjati stupnjeve prijenosa bez škripe i struganja. Ponekad je trebalo brzo potisnuti ručicu mjenjača u novi položaj da bi se druga dva zupčanika mogla zahvatiti. Takvo mijenjanje je bilo bučno i uvijek popraćeno trzajima. Važno je da se pri uključivanju kandžaste spojke oba ozubljena vijenca okreću što ujednačenijom [[brzina|brzinom]], da bi se mogla zahvatiti bez [[trenje|trenja]]. Ranije je uključivanjem višega stupnja prijenosa vozač morao praviti stanku u praznom hodu, da se pogonski dio zbog trenja i otpora [[ulja]] uspori i prilagodi brzinu pogonjenom dijelu. Još je teže bilo pri mijenjanju naniže: vozač je morao za vrijeme stanke u praznom hodu otpustiti spojku i dodati takozvani međugas, da bi povećao broj okreta motora i time okrete pogonskog elementa; zatim je ponovno morao pritisnuti spojku i uključiti stupanj prijenosa. Danas je to gotovo zaboravljeno. U zupčaste spojke ugrađeni su '''uređaji za sinkronizaciju''', koji automatski osiguravaju gladak prijelaz iz jednog stupnja u drugi. Obično su u sinkroniziranim mjenjačima sinkronizirani svi stupnjevi prijenosa. Danas se još rijetko gdje nade automobil u kojem nije sinkroniziran prvi stupanj prijenosa. Sinkronizacija radi na načelu klizne spojke: na zupčanoj su spojci i zupčaniku prijenosa po jedan vanjski i unutrašnji stožac. Pri uključivanju stupnja prijenosa, stožaste se klizne površine pritisnu tako da se izjednače brzine pogonskog vratila i zupčanika koji se prije toga na njemu slobodno okretao. Tek nakon toga se zupčasta spojka pomakne naprijed, da se spoje kandžasti vijenci. === Sinkronizacija sa zaporom === Zaporni prsten sprečava pomicanje kandžastog prstena naprijed, a s tim i čvrsto zahvatanje dvaju kandžastih vijenaca sve dok zupčanici ne postignu jednake obodne brzine. Sa sinkroniziranim mjenjačem sa zaporom može se uspostaviti spoj dijelova koji se okreću samo kad se oni okreću jednakom brzinom. Ako na primjer vozač ne pritisne papučicu spojke do kraja, ne može ručicu mjenjača potisnuti u položaj nekog drugog stupnja prijenosa. Ima više sinkronizacija sa zaporom, ali sve rade na istom načelu: kad uključujete stupanj prijenosa, koče veće zupčanike, a ubrzavaju manje. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Omjeri]] [[Kategorija:Mehanizmi]] [[Kategorija:Zupčanici]] [[da:Tandhjulsgearing]] je6hu68mm2u2h5z0ft6lrcdo1920inz 0 323138 7597780 7287576 2026-09-11T16:11:00Z MaGa 20797 +slika 7597780 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gorje | ime = Vrgorsko gorje | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = S Turije.jpg | opis slike = Pogled na Vrgorsko gorje s prijevoja Turija | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|43|18|N|17|18|E|region:HR-17_type:mountain}} | lokacija = | dio gorja = [[Dinaridi]] | dz = HRV | najbliži gradovi= | najviši vrh = | visina vrha = 1 314 | koordinate vrha = | ostali vrhovi = | starost = | zadnja erupcija = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Hrvatska | pushpin_label = | pushpin_label_position = | pushpin_label_position_B = | bilješke = | zaštita = }} '''Vrgorsko gorje''' je brdsko planinsko područje u zaleđu planine [[Biokovo]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], dio [[Dinaridi|Dinarida]] u čijem se okrilju nalazi grad [[Vrgorac]]. == Zemljopis == U Dalmaciji se Dinarsko gorje račva i pruža u nekoliko usporednih redova. Najviši je niz onaj koji čini prirodnu granicu prema Bosni, a sastoji se od Ilice, [[Dinara|Dinare]], [[Troglav]]a i [[Kamešnica|Kamešnice]]. Primorski niz čine [[Kozjak]], [[Mosor]], [[Omiška Dinara]], [[Biokovo]] i [[Rilić]]. Kroz Dalmatinsku zagoru se pruža niz u kojemu je i Vrgorsko gorje, a čine ga još [[Promina]], [[Moseć]] i [[Svilaja]]. Vrgorsko gorje je zabiokovskom zavalom odijeljeno od zapadnijih [[hrbat]]a [[Biokovo|Biokova]] i [[Rilić]]a, a ta zavala je osobito dobro izražena na potezu od [[Župa Biokovska|Župe Biokovske]] do [[Vrgorsko polje|Vrgorskog polja]]. Na sjeverozapadu je ovaj prostor spojen s predjelima imotskog [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]], a kao prirodna granica nameće se veća udolina na području naselja [[Slivno (Runovići)|Slivnog]] i Krstatice, te prostrano [[Imotsko polje]]. Istočno se masiv manjim dijelom u području [[Kruševica (Ljubinje, BiH)|Kruševice]] pruža preko državne granice u Bosnu i Hercegovinu, do riječnog sustava [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] – [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]], a u južnijem području do polja Rastok. Na samom jugu, granica ovog prostora su uvala Bunina i Vrgorsko polje, odnosno podnožje [[Matokit]]a i najjužnijih uzvišenja Gradina i Radović. == Geomorfologija== Prema geomorfološkoj regionalizaciji, vrgorsko područje pripada megamakrogeomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava, odnosno makrogeomorfološkoj regiji Središnje Dalmacije s arhipelagom. == Reljef == U masivu Vrgorskog gorja svojom veličinom i visinom se ističu manji gorski hrptovi: * [[Matokit]] s 1 062 m nadmorske visine, * Mihovil 1 245 m * [[Veliki Šibenik]] 1 314 m. Gorski hrptovi, zavala i manje udoline u gorju imaju dinarski pravac pružanja SZ-JI. [[Datoteka:Vrgorsko gorje2 (panorama).jpg|mini|Tri gorska hrbata Vrgorskog gorja.]] Zona strmaca na zapadu omeđuje ovaj planinski prostor od Satulije (1 170 m) do južnih padina Mihovila. Prostor strmaca i strmih padina ne nastavlja se u zaleđu vrhova Satulija i M. Šibenik, već je ovdje zona prostrane visoravni na prostoru iznad 1 110&nbsp;[[Nadmorska visina|mnv.]] Gorski hrbat Mihovila je morfološki izdvojen od ostatka planinskog masiva na visini od 950 m i od njega ga dijeli područje Zamihovlja koje je omeđeno sa sjeverne i južne strane padinama obaju planinskih prostora. Prostor [[Zamihovlje|Zamihovlja]] bio je područje pokretne stočarske djelatnosti o čemu svjedoče stočarski [[stan]]ovi (Antunovića staje) smješteni u blizini [[Lokva|lokve]]. Elementi stočarske djelatnosti mogu se naći i na prostoru [[Zamagorje|Zamagorja]]. Prema sjeveroistoku, prostor Zamagorja nastavlja se padinama koje završavaju uzvišenjima V. Glavica (1 034 m), Kalivret (1 052 m) i Maleški brig (1 000 m). Podno ovih uzvišenja, između 900 i 950 m/nv nagib je ublažen, te se razvila zona manjih [[Vrtača|ponikava]] Ančića Dolac. Sjeverno od Mihovila i Zamihovlja najviša je zona Vrgorskog gorja. Radi se o gorskom hrbatu [[Šibenik (planina)|Šibenika]] s najvišim vrhom [[Veliki Šibenik]]. Ovaj vrh se nalazi istočno od linije Satulija – M. Šibenik – Mihovil, a za razliku od Mihovila nije tako vizualno istaknut. Visoki prostor nastavlja se od V. Šibenika prema istoku nizom nešto nižih grebena s osnovnim smjerom pružanja prema istoku. Između uzvišenja Ober (1 098 m) i Medviđa ploča (1 076 m) nalazi se sedlo Milina zasida. Preko ovog prijevoja vodi jedina prometnica koja izravno spaja sjeverna izolirana sela Mijaca i Poljica Kozička s [[Vrgorac|Vrgorcem]]. Gorski hrbat Matokita s najvišom točkom Sv. Rok (1 062 m) dominira južnim dijelom Vrgorskog gorja. S obzirom na to da je u njezinom jugoistočnom kraku smješten grad [[Vrgorac]], riječ je o o jednom od vizualno najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih krajolika na cijelom području. U morfološkom smislu, istočni dio hrbata područje je relativno strmih i jednoličnih padina, dok su na zapadu padine blaže, što je rezultiralo pojedinim morfološki složenijim zonama poput sustava ponikava u zoni Razdolje. == Tlo i vegetacija == Od šumskih sastojina prevladava šumska zajednica hrasta medunca i crnog graba (Seslerio - Ostrryetum). Za Vrgorsko gorje je karakterističan degradirani šumski pokrov, pa je najveći dio površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom. Takvo siromaštvo vegetacijom je uzrokovano ne samo klimatskim uvjetima (bura i insolacija) i građom tla (bezvodni vapnenac), nego osobito dugotrajnim agrarnim iskorištavanjem i pustošenjem koje je izazvala stoljetna pretjerana ispaša koza. Tijekom stoljeća šumske su se sastojine krčile radi dobivanja pašnjačkih površina. Suprotno tome, u novije doba, zbog napuštanja stočarstva kao jedne od glavnih gospodarskih grana, ali i kontinuirane emigracije stanovništva tijekom 20. stoljeća primjećuje se postupna regeneracija vegetacije. == Hidrologija == Unatoč obilnim oborinama (2 000&nbsp;mm) na granici dvaju klimatskih regija, nema površinskih tokova. Svi vodeni talozi zbog vapnenačke građe planine brzo nestaju u škrapama, ponorima i podzemnim šupljinama. == Podrijetlo imena == [[Datoteka:Fortis viaggio in Dalmazia.jpg|mini|Alberto Fortis "Viaggio in Dalmazia"]] Naziv Vrgorsko gorje se prvi puta spominje u putopisu [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] "Viaggio in Dalmazia" (hrv. "Put po Dalmaciji"), tiskanom 1774. u Veneciji, gdje je u poglavlju "Delle voragini di Coccorich; de´ laghi di Rastok, di Jezero, di Desna; e del fiume Trebisat" (hrv. "Ponori u Kokoriću, Rastočka jezera, Jezero, Desne i rijeka Trebižat") zapisano sljedeće: "Le campange dominate dal '''monte di Vergoraz''' sono tutte soggete all´acqua...", što u prijevodu s talijanskog znači "Sva polja nad kojima se uzdiže '''Vrgorsko gorje''' podložna su vodi..." '''Monte di Vergoraz''' bi mogli prevesti i kao Vrgorska planina, ali je u duhu hrvatskog jezika prevodimo kao Vrgorsko gorje, jer za razliku od Fortisa znamo da se sastoji od tri gorska hrbata. Usprkos činjenici da je u podnožju planine u selu Zavojane 1951. rođen proslavljeni hrvatski Himalajac [[Stipe Božić]], nepostojanje planinarske tradicije u Vrgorskom kraju dovelo je do toga da je nestalo zajedničko ime za ovaj planinski masiv, pa je svako selo na podnožju za svoj dio planine koristilo zasebno ime. Koriste se uglavnom nazivi gorskih hrbata Vrgorskog gorja, dakle Šibenik, Mihovil i Matokit. == Vrgorac == [[Datoteka:Vrgorac 2026 1.jpg|mini|lijevo|250px|Pogled na grad [[Vrgorac]].]] Sam grad [[Vrgorac]] smješten je na svojevrsnom prijevoju nadmorske visine 200 m između Matokita i južnih grebena Gradina (480 m) i Zveč (462 m) koji dijele Vrgorsko polje od polja [[Rastok]]. Njegovo značenje dijelom je rezultat središnjeg položaja na raskrižju prirodno-geografskih cjelina krških polja i jugoistočnog kraka Vrgorskog gorja, te u nastavku Gradinom i Zvečom. No, unatoč blizini plodnih krških polja, [[Vrgorac]] se primarno razvijao kao trgovište, i to zahvaljujući povoljnom pograničnom položaju koji je imao kroz više od četiri i pol stoljeća. Najbliži centri su [[Makarska]] udaljena 36&nbsp;km, [[Metković]] 28&nbsp;km, [[Ploče]] 28&nbsp;km, [[Ljubuški]] 14&nbsp;km i [[Split]] 100&nbsp;km. Grad se sastoji od 28 mjesnih odbora, a cijelo područje se tradicionalno naziva Vrgorska krajina. Reljef prostora je većinom brdsko-planinski s malo niskih i zaravnjenih prostora. Status općine Vrgorac ima od 1806., a grada od 1997. godine. Površina grada iznosi 284&nbsp;km² na kojima živi 7 593 stanovnika (2001.). Vrgorska krajina ima kontinuitet naseljenosti od prapovijesti, a sam [[Vrgorac]] prvi put se spominje u prvoj polovici 15. stoljeća. Najvažniji kulturni spomenici potječu iz srednjeg vijeka (stećci i gomile) i iz vremena osmanlijske vladavine (sedam turskih kula). == Literatura == * Čaplar, Alan, ''Planinarski vodič po Hrvatskoj'', Meridijani, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-239-099-5}}, str. 646-648 == Poveznice == * [[Hrvatske planine]] * [[Vrgorac]] == Vanjske poveznice == * [http://www.summitpost.org/vrgorsko-gorje/768998 Vrgorsko gorje na SummitPost-u] {{Eng oznaka}} * [http://www.youtube.com/watch?v=7YEmaA5BXtc&feature=share Filmić o Vrgorskom gorju 00:05:10] [[Kategorija:Gorja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vrgorac]] k7kv77yaupi2cgyw8enjfwaax0r5epd 0 328587 7597658 6854378 2026-09-11T12:06:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Športska natjecanja u Tokiju|Športska natjecanja u Tokiju]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597658 wikitext text/x-wiki '''Tokijski [[ATP turnir]]''' (oficijalno '''Rakuten Japan Open Tennis Championships''') je japanski muški teniski turnir. Trenutno se igra na tvrdoj podlogi i dio je [[ATP World Tour 500 serija]]. == Pobjednički spisak == === Pojedinačno === {| class="wikitable" |- bgcolor="efefef" !Godina !Pobjednik !Finalist !Rezultat |- |1973 || {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] || {{Z|AUS}} [[John Newcombe]] || 6:1, 6:4 |- |1974 || {{Z|AUS}} John Newcombe || {{Z|AUS}} Ken Rosewall || 3:6, 6:2, 6:3 |- |1975 || {{Z|MEX}} [[Raúl Ramírez]] || {{Z|ŠPA}} [[Manuel Orantes]] || 6:4, 7:5, 6:3 |- |1976 || {{Z|SAD}} [[Roscoe Tanner]] || {{Z|ITA}} [[Corrado Barazzutti]] || 6:3, 6:2 |- |1977 || {{Z|ŠPA}} Manuel Orantes || {{Z|AUS}} [[Kim Warwick]] || 6:2, 6:1 |- |1978 || {{Z|ITA}} [[Adriano Panatta]] || {{Z|SAD}} [[Pat Du Pré]] || 6:3, 6:3 |- |1979 || {{Z|SAD}} [[Terry Moor]] || {{Z|SAD}} Pat Du Pré || 3:6, 7:6, 6:2 |- |1980 || {{Z|ČEŠ}} [[Ivan Lendl]] || {{Z|SAD}} [[Eliot Teltscher]] || 3:6, 6:4, 6:0 |- |1981 || {{Z|MAĐ}} [[Balázs Taróczy]] || {{Z|SAD}} Eliot Teltscher || 6:3, 1:6, 7:6 |- |1982 || {{Z|SAD}} [[Jimmy Arias]] || {{Z|FRA}} [[Dominique Bedel]] || 6:2, 2:6, 6:4 |- |1983 || {{Z|SAD}} Eliot Teltscher || {{Z|EKV}} [[Andrés Gómez]] || 7:5, 3:6, 6:1 |- |1984 || {{Z|SAD}} [[David Pate]] || {{Z|SAD}} Terry Moor || 6:3, 7:5 |- |1985 || {{Z|SAD}} [[Scott Davis (Tennisspieler)|Scott Davis]] || {{Z|SAD}} Jimmy Arias || 6:1, 7:6 |- |1986 || {{Z|IND}} [[Ramesh Krishnan]] || {{Z|ŠVE}} [[Johan Carlsson]] || 6:3, 6:1 |- |1987 || {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] <small>(1)|| {{Z|SAD}} [[David Pate]] || 7:6, 6:4 |- |1988 || {{Z|SAD}} [[John McEnroe]] || {{Z|ŠVE}} Stefan Edberg || 6:2, 6:2 |- |1989 || {{Z|ŠVE}} Stefan Edberg <small>(2) || {{Z|ČEŠ}} Ivan Lendl || 6:3, 2:6, 6:4 |- |1990 || {{Z|ŠVE}} Stefan Edberg <small>(3) || {{Z|SAD}} [[Aaron Krickstein]] || 6:4, 7:5 |- |1991 || {{Z|ŠVE}} Stefan Edberg <small>(4) || {{Z|ČEŠ}} Ivan Lendl || 6:1, 7:5, 6:0 |- |1992 || {{Z|SAD}} [[Jim Courier]] <small>(1)|| {{Z|NIZ}} [[Richard Krajicek]] || 6:4, 6:4, 7:6 |- |1993 || {{Z|SAD}} [[Pete Sampras]] <small>(1) || {{Z|SAD}} [[Brad Gilbert]] || 6:2, 6:2, 6:2 |- |1994 || {{Z|SAD}} Pete Sampras <small>(2) || {{Z|SAD}} [[Michael Chang]] || 6:4, 6:2 |- |1995 || {{Z|SAD}} Jim Courier <small>(2) || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:4, 6:3 |- |1996 || {{Z|SAD}} Pete Sampras <small>(3) || {{Z|SAD}} [[Richey Reneberg]] || 6:4, 7:5 |- |1997 || {{Z|NIZ}} Richard Krajicek || {{Z|FRA}} [[Lionel Roux]] || 6:2, 3:6, 6:1 |- |1998 || {{Z|RUM}} [[Andrei Pavel]] || {{Z|ZIM}} [[Byron Black]] || 6:3, 6:4 |- |1999 || {{Z|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || {{Z|JAR}} [[Wayne Ferreira]] || 7:6, 7:5 |- |2000 || {{Z|NIZ}} [[Sjeng Schalken]] || {{Z|EKV}} [[Nicolás Lapentti]] || 6:4, 3:6, 6:1 |- |2001 || {{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || {{Z|ŠVI}} [[Michel Kratochvil]] || 6:4, 6:2 |- |2002 || {{Z|DAN}} [[Kenneth Carlsen]] || {{Z|ŠVE}} [[Magnus Norman]] || 7:6, 6:3 |- |2003 || {{Z|NJE}} [[Rainer Schüttler]] || {{Z|FRA}} [[Sébastien Grosjean]] || 7:6, 6:2 |- |2004 || {{Z|ČEŠ}} [[Jiří Novák]] || {{Z|SAD}} [[Taylor Dent]] || 5:7, 6:1, 6:3 |- |2005 || {{Z|JAR}} [[Wesley Moodie]] || {{Z|HRV}} [[Mario Ančić]]|| 1:6, 7:6, 6:4 |- |2006 || {{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{Z|ENG}} [[Tim Henman]] || 6:3, 6:3 |- |2007 || {{Z|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{Z|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:1, 6:2 |- |2008 || {{Z|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || {{Z|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:1, 6:4 |- |2009 || {{Z|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{Z|RUS}} [[Mihail Južnji]] || 6:3, 6:3 |- |2010 || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{Z|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:5 |- |2011 || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 3:6, 6:2, 6:0 |} === Parovi === {| class="wikitable" |- !Godina !Pobjednik !Finalist !Rezultat |- |1973|| {{Z|AUS}} [[Mal Anderson]] / {{Z|AUS}} [[Ken Rosewall]] <small>(1) || {{Z|AUS}} [[Colin Dibley]] / {{Z|AUS}} [[Allan Stone]] || 7:6, 7:5 |- |1974 || colspan="3" | ''bez Rezultata'' |- |1975|| {{Z|SAD}} [[Brian Gottfried]] / {{Z|MEX}} [[Raúl Ramírez]] || {{Z|ŠPA}} [[Juan Gisbert sr.]] / {{Z|ŠPA}} [[Manuel Orantes]] || 6:2, 6:4 |- |1976|| {{Z|AUS}} [[Bob Carmichael]] / {{Z|AUS}} Ken Rosewall <small>(2) || {{Z|EGI}} [[Ismail El Shafei]] / {{Z|NZL}} [[Brian Fairlie]] || 6:3, 7:5 |- |1977|| {{Z|AUS}} [[Kim Warwick]] / {{Z|AUS}} [[Geoff Masters]] <small>(1)|| {{Z|AUS}} Colin Dibley / {{Z|AUS}} [[Chris Kachel]] || 6:4, 7:5 |- |1978|| {{Z|AUS}} [[Ross Case]] <small>(1)</small> / {{Z|AUS}} Geoff Masters <small>(2) || {{Z|JUG}} [[Zeljko Franulovic]] / {{Z|ENG}} [[Buster C. Mottram]] || 4:6, 6:1, 6:3 |- |1979|| {{Z|AUS}} Colin Dibley / {{Z|SAD}} [[Pat Dupre]] || {{Z|AUS}} [[Rod Frawley]] / {{Z|PAR}} [[Francisco González (Tennisspieler)|Francisco González]] || 3:6, 6:1, 6:1 |- |1980|| {{Z|AUS}} Ross Case <small>(2)</small> / {{Z|ČIL}} [[Jaime Fillol sr.]] || {{Z|SAD}} [[Terry Moor]] / {{Z|SAD}} [[Eliot Teltscher]] || 6:3, 3:6, 6:4 |- |1981|| {{Z|ŠVI}} [[Heinz Günthardt]] / {{Z|MAĐ}} [[Balázs Taróczy]] || {{Z|SAD}} [[Larry Stefanki]] / {{Z|SAD}} [[Robert Van't Hof]] || 3:6, 6:2, 6:1 |- |1982|| {{Z|SAD}} [[Sherwood Stewart]] / {{Z|SAD}} [[Ferdi Taygan]] || {{Z|SAD}} [[Tim Gullikson]] / {{Z|SAD}} [[Tom Gullikson]] || 6:1, 3:6, 7:6 |- |1983 || colspan="3" | ''bez Rezultata'' |- |1984|| {{Z|SAD}} [[David Dowlen]] / {{Z|NIG}} [[Nduka Odizor]] || {{Z|SAD}} [[Mark Dickson]] / {{Z|SAD}} [[Steve Meister]] || 6:7, 6:4, 6:3 |- |1985|| {{Z|SAD}} [[Scott Davis (Tennisspieler)|Scott Davis]] / {{Z|SAD}} [[David Pate]] || {{Z|SAD}} [[Sammy Giammalva]] / {{Z|SAD}} [[Greg Holmes]] || 7:6, 6:7, 6:3 |- |1986|| {{Z|SAD}} [[Matt Anger]] / {{Z|SAD}} [[Ken Flach]] <small>(1)|| {{Z|SAD}} [[Jimmy Arias]] / {{Z|SAD}} Greg Holmes || 6:2, 6:3 |- |1987|| {{Z|SAD}} [[Paul Annacone]] / {{Z|SAD}} [[Kevin Curren]] || {{Z|EKV}} [[Andrés Gómez]] / {{Z|ŠVE}} [[Anders Järryd]] || 6:3, 6:7, 6:3 |- |1988|| {{Z|AUS}} [[John Fitzgerald]] / {{Z|SAD}} [[Johan Kriek]] || {{Z|SAD}} [[Steven Denton]] / {{Z|SAD}} David Pate || 6:4, 6:4 |- |1989|| {{Z|SAD}} Ken Flach <small>(2)</small> / {{Z|SAD}} [[Robert Seguso]] || {{Z|SAD}} Kevin Curren / {{Z|SAD}} David Pate || 6:4, 6:4 |- |1990|| {{Z|AUS}} [[Mark Kratzmann]] / {{Z|AUS}} [[Wally Masur]] || {{Z|SAD}} [[Kent Kinnear]] / {{Z|SAD}} [[Brad Pearce]] || 6:4, 6:3 |- |1991|| {{Z|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] / {{Z|AUS}} [[Todd Woodbridge]] <small>(1) || {{Z|AUS}} John Fitzgerald / {{Z|ŠVE}} Anders Järryd || 6:3, 7:6 |- |1992|| {{Z|SAD}} [[Kelly Jones (Tennisspieler)|Kelly Jones]] / {{Z|SAD}} [[Rick Leach]] <small>(1)|| {{Z|AUS}} John Fitzgerald / {{Z|ŠVE}} Anders Järryd || 6:1, 6:7, 6:4 |- |1993|| {{Z|SAD}} Ken Flach <small>(3)</small> / {{Z|SAD}} Rick Leach <small>(2) || {{Z|KAN}} [[Glenn Michibata]] / {{Z|SAD}} David Pate || 6:4, 7:5 |- |1994|| {{Z|ŠVE}} [[Henrik Holm]] / {{Z|ŠVE}} Anders Järryd || {{Z|KAN}} [[Sébastien Lareau]] / {{Z|SAD}} [[Patrick McEnroe]] || 6:4, 6:2 |- |1995|| {{Z|BAH}} [[Mark Knowles]] / {{Z|SAD}} [[Jonathan Stark]] || {{Z|AUS}} John Fitzgerald / {{Z|ŠVE}} Anders Järryd || 7:5, 6:4 |- |1996 || {{Z|AUS}} Todd Woodbridge <small>(2)</small> / {{Z|AUS}} [[Mark Woodforde]] || {{Z|BAH}} Mark Knowles / {{Z|SAD}} [[Rick Leach]] || 6:1, 7:6 |- |1997 || {{Z|ČEŠ}} [[Martin Damm]] / {{Z|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]] <small>(1) || {{Z|SAD}} [[Justin Gimelstob]] / {{Z|AUS}}[[Patrick Rafter]] || 3:6, 7:6, 7:6 |- |1998 || {{Z|KAN}} Sébastien Lareau / {{Z|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{Z|FRA}} [[Olivier Delaître]] / {{Z|ITA}} [[Stefano Pescosolido]] || 6:4, 3:6, 6:4 |- |1999 || {{Z|SAD}} [[Jeff Tarango]] / {{Z|ČEŠ}} Daniel Vacek <small>(2) || {{Z|ZIM}} [[Wayne Black]] / {{Z|SAD}} [[Brian MacPhie]] || 7:5, 7:6 |- |2000 || {{Z|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] / {{Z|IND}} [[Leander Paes]] || {{Z|AUS}} [[Michael Hill (Tennisspieler)|Michael Hill]] / {{Z|SAD}} Jeff Tarango || 6:4, 6:7, 6:1 |- |2001 || {{Z|SAD}} Rick Leach <small>(3)</small> / {{Z|AUS}} [[David Macpherson (Tennisspieler)|David Macpherson]] || {{Z|AUS}} [[Paul Hanley (Tennisspieler)|Paul Hanley]] / {{Z|AUS}} [[Nathan Healey]] || 7:5, 7:6 |- |2002 || {{Z|JAR}} [[Jeff Coetzee]] / {{Z|JAR}} [[Chris Haggard]] || {{Z|SAD}} [[Jan-Michael Gambill]] / {{Z|SAD}} [[Graydon Oliver]] || 3:6, 6:4, 6:2 |- |2003 || {{Z|SAD}} [[Justin Gimelstob]] / {{Z|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || {{Z|SAD}} [[Scott Humphries]] / {{Z|BAH}} [[Mark Merklein]] || 6:7, 6:3, 7:6 |- |2004 || {{Z|SAD}} [[Jared Palmer]] / {{Z|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{Z|ČEŠ}} [[Jiří Novák]] / {{Z|ČEŠ}} [[Petr Pála]] || 5:1, predaja |- |2005 || {{Z|JAP}} [[Satoshi Iwabuchi]] / {{Z|JAP}} [[Takao Suzuki]] || {{Z|ŠVE}} [[Simon Aspelin]] / {{Z|AUS}} [[Todd Perry]] || 5:4, 5:4 |- |2006 || {{Z|AUS}} [[Ashley Fisher]] /{{Z|SAD}} [[Tripp Phillips]] || {{Z|SAD}} [[Paul Goldstein]] / {{Z|SAD}} [[Jim Thomas]] || 6:2, 7:5 |- |2007 || {{Z|AUS}} [[Jordan Kerr]] / {{Z|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] || {{Z|KAN}} [[Frank Dancevic]] / {{Z|AUS}} [[Stephen Huss]] || 6:4, 6:4 |- |2008 || {{Z|RUS}} [[Michail Juschny]] / {{Z|NJE}} [[Mischa Zverev]] || {{Z|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] / {{Z|IND}} Leander Paes || 6:3, 6:4 |- |2009 || {{Z|AUT}} [[Jürgen Melzer]] / {{Z|AUT}} [[Julian Knowle]] || {{Z|ENG}} [[Ross Hutchins]] / {{Z|AUS}} Jordan Kerr || 6:2, 5:7, 10:8 |- |2010 || {{Z|SAD}} [[Eric Butorac]] / {{Z|NIZ ANT}} [[Jean-Julien Rojer]]|| {{Z|ITA}} [[Andreas Seppi]] / {{Z|RUS}} [[Dmitri Tursunow]] || 6:3, 6:2 |- |2011 || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] / {{Z|UK}} [[Jamie Murray]] || {{Z|ČEŠ}} [[František Čermák]] / {{Z|SLK}} [[Filip Polášek]] || 6:1, 6:4 |} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20081221203344/http://www.atptennis.com/1/en/home/ ATP] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Japanu]] [[Kategorija:Međunarodna teniska natjecanja]] [[Kategorija:Tenis u Japanu]] [[Kategorija:Športska natjecanja u Tokiju]] sbve26wqznhv4sv0za0c7e9x49xh8uh 0 335796 7597656 7456504 2026-09-11T12:04:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Građevine u Brazilu|Građevine u Brazilu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597656 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Estação da Luz.jpg|mini|desno|250px|Tramvajska stanica Luz u sklopu koje se nalazi muzej]] '''Muzej portugalskog jezika''' ''([[portugalski]]: Museu da Língua Portuguesa)'' je [[muzej]] u gradu [[São Paulo]], [[Brazil]]. Smješten u sklopu tramvajske stanice Luz, koja se nalazi u istoimenoj četvrti. Svečano je otvoren [[20. ožujka]] [[2006.]] godine. Muzej je opremljen inovativnim i pretežito virtualnim izlošcima koji su spoj umjetnosti, tehnologije i interaktivnosti, dok se u isto vrijeme pazilo na povijest zgrade u kojem se nalazi. Sastoji se od različitih izložbi sa zvukovima, videima i slikama povezanih s lingvistikom i napretkom [[Portugalski|portugalskog jezika]]. Muzej se prostire na tri kata tramvajske postaje Luz, ukupne površine 4.333 m².<ref>http://www.noticiaslusofonas.com/view.php?load=arcview&article=13562&catogory=CPLP {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210501003337/http://www.noticiaslusofonas.com/view.php?load=arcview&article=13562&catogory=CPLP |date=1. svibnja 2021. }} pristupljeno 29.06.2006.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{pt}} [http://www.museulinguaportuguesa.org.br/ Službena stranica muzeja] [[Kategorija:Muzeji u Brazilu]] [[Kategorija:São Paulo]] 1i6rkwvsk1jsdh1prym0kjryobrlxwx 0 336373 7597796 7594568 2026-09-11T17:02:27Z Zeljko 1196 7597796 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Šparogolike | slika = Asperge in bloei Asparagus officinalis.jpg | slika_opis = ''[[Asparagus officinalis]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = '''Asparagales''' | ordo_autorstvo = [[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]] }} [[Datoteka:Ophiopogon bodinieri - Kunming Botanical Garden - DSC03002.JPG|mini|lijevo|''[[Ophiopogon bodinieri]]''.]] '''Šparogolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Asparagales'') red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz nadreda ''[[Lilianae]]'' unutar razreda ''[[Magnoliopsida]]''. Heinrich Friedrich Link objavio je ime [[1829.]] u djelu Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse. Red je jedan od najvećih među Magnoliopsidama i uključuje izrazito raznolike skupine, od [[Orhideje|orhideja]] i [[perunika]] do [[šparoga]], [[luk]]ova, [[aloja]], [[agava]] i [[Dracaena|dracenâ]].<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000036 WFO], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda najčešće su višegodišnje zeljaste biljke, često [[geofiti]] s [[Lukovica (biljke)|lukovica]]ma, [[Podanak|podancima]], [[gomolj]]ima ili drugim podzemnim organima, ali među njima ima i [[grm]]ova, stablašica, [[Sukulenti|sukulenata]], penjačica i [[Epifitne biljke|epifita]]. [[List]]ovi su uglavnom jednostavni, često skupljeni u prizemne ili vršne rozete. [[Cvjetovi]] su najčešće građeni na tročlanom planu, sa šest listića ocvijeća i do šest [[prašnik]]a, ali je građa u nekim porodicama, osobito ''[[Orchidaceae]]'' i ''[[Iridaceae]]'', snažno preobražena. Položaj plodnice također varira; podrasla plodnica česta je u ranijim granama reda, dok se u dijelu izvedenijih skupina ponovno javlja nadrasla.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/asparagalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> Za mnoge Asparagales karakteristična je prisutnost fitomelana, tvrdoga crnog sloja u sjemenoj lupini, iako taj znak nije prisutan u svim skupinama, osobito ne u ''Orchidaceae''. Česti su i septalni nektariji. Morfološka raznolikost reda toliko je velika da je njegovo današnje ograničenje prvenstveno rezultat molekularnih filogenetskih istraživanja.<ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Mnoge porodice koje danas pripadaju Asparagales u starijim su sustavima bile uključivane u široko shvaćeni red ''[[Liliales]]''. Dahlgrenov sustav tijekom 1980-ih napravio je važan korak u odvajanju tih dviju velikih skupina, a molekularna istraživanja krajem 20. stoljeća omogućila su suvremeno ograničenje ''Asparagales''. Sustavi APG od 1998. nadalje postupno su stabilizirali položaj porodica i znatno proširili neke od njih.<ref name="Mobot "/> APG III je 2009. osobito proširio ''[[Amaryllidaceae]]'' uključivanjem ''[[Agapanthaceae]]'' i ''[[Alliaceae]]'' te ''[[Asparagaceae]]'' uključivanjem ''[[Agavaceae]]'', ''Aphyllanthaceae'', ''Hyacinthaceae'', ''Ruscaceae'' i još nekoliko nekadašnjih porodica. Široka ''[[Xanthorrhoeaceae]]'' uključivala je ''[[Asphodelaceae]]'' i ''[[Hemerocallidaceae]]''; APG IV je 2016. za taj isti opseg prihvatio ime ''Asphodelaceae''. APG V donosi novu promjenu: ''[[Ixioliriaceae]]'' <small>Nakai</small> uključuje u ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leyb.</small> Time broj porodica ''Asparagales'' pada s 14 na 13. To je važna razlika prema sadašnjem WFO-u, koji u rujnu 2026. još uvijek prikazuje 14 porodica i zasebnu Ixioliriaceae, jer njegova stranica Asparagales izričito slijedi APG IV.<ref name="JSE ">[Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V JSE], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Porodice == Prema APG V red obuhvaća 13 porodica: # ''[[Orchidaceae]]'' <small>Juss.</small>, nom. cons. # ''[[Boryaceae]]'' <small>M.W.Chase, Rudall & Conran</small> # ''[[Blandfordiaceae]]'' <small>R.Dahlgren & Clifford</small> # ''[[Asteliaceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Lanariaceae]]'' <small>Huber ex R.Dahlgren</small> # ''[[Hypoxidaceae]]'' <small>R.Br.</small>, nom. cons. # ''[[Doryanthaceae]]'' <small>R.Dahlgren & Clifford</small> # ''[[Tecophilaeaceae]]'' <small>Leyb.</small>, nom. cons. — uključuje bivšu Ixioliriaceae # ''[[Iridaceae]]'' <small>Juss.</small>, nom. cons. # ''[[Xeronemataceae]]'' <small>M.W.Chase, Rudall & M.F.Fay</small> # ''[[Asphodelaceae]]'' <small>Juss.</small>, nom. cons. # ''[[Amaryllidaceae]]'' <small>J.St.-Hil.</small>, nom. cons. # ''[[Asparagaceae]]'' <small>Juss.</small>, nom. cons. == Sinonimi == APweb među povijesnim imenima koja se danas uključuju u Asparagales navodi ''Agavales'', ''Alliales'', ''Amaryllidales'', ''Apostasiales'', ''Asphodelales'', ''Asteliales'', ''Gilliesiales'', H''ypoxidales'', ''Iridales'', ''Ixiales'', ''Narcissales'', ''Orchidales'', ''Tecophilaeales'' i ''Xanthorrhoeales''. WFO od njih trenutačno kao sinonime reda prikazuje ''Hypoxidales'', ''Orchidales'', ''Tecophilaeales'' i ''Xanthorrhoeales''. == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Orchidaceae]]''''' <small>Juss.</small> (30 739 spp.) ## Subfamilia ''[[Apostasioideae]]'' <small>(Lindl.) Horan.</small> ### ''[[Apostasia]]'' <small>Blume</small> (9 spp.) ### ''[[Neuwiedia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Vanilloideae]]'' <small>Szlach.</small> ### Tribus ''[[Pogonieae]]'' <small>Pfitzer ex Garay & Dunst.</small> #### ''[[Duckeella]]'' <small>Porto & Brade</small> (8 spp.) #### ''[[Pogonia]]'' <small>Juss.</small> (5 spp.) #### ''[[Cleistesiopsis]]'' <small>Pansarin & F. Barros</small> (3 spp.) #### ''[[Cleistes]]'' <small>Rich.</small> (48 spp.) #### ''[[Isotria]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vanilleae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Epistephium]]'' <small>Kunth</small> (28 spp.) #### ''[[Clematepistephium]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.) #### ''[[Eriaxis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lecanorchis]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) #### ''[[Vanilla]]'' <small>Mill.</small> (138 spp.) #### ''[[Cyrtosia]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Galeola]]'' <small>Lour.</small> (5 spp.) #### ''[[Erythrorchis]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudovanilla]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Cypripedioideae]]'' <small>Lindl. ex Endl.</small> ### ''[[Selenipedium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (12 spp.) ### ''[[Cypripedium]]'' <small>L.</small> (47 spp.) ### ''[[Phragmipedium]]'' <small>Rolfe</small> (27 spp.) ### ''[[Mexipedium]]'' <small>V. A. Albert & M. W. Chase</small> (1 sp.) ### ''[[Paphiopedilum]]'' <small>Pfitzer</small> (104 spp.) ## Subfamilia ''[[Orchidoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Codonorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Codonorchis]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Orchideae]]'' <small>Small</small> #### Subtribus ''[[Huttonaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Huttonaea]]'' <small>Harv.</small> (5 spp.) ##### ''[[Pachites]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Brownleeinae]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> ##### ''[[Brownleea]]'' <small>Harv. ex Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Disperis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Coryciinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pterygodium]]'' <small>Sw.</small> (19 spp.) ##### ''[[Corycium]]'' <small>Sw.</small> (13 spp.) ##### ''[[Evotella]]'' <small>Kurzweil & H. P. Linder</small> (2 spp.) ##### ''[[Ceratandra]]'' <small>Eckl. ex F. A. Bauer</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Disinae]]'' <small>Lindl. ex Benth.</small> ##### ''[[Disa]]'' <small>Bergius</small> (184 spp.) #### Subtribus ''[[Satyriinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Satyrium]]'' <small>Sw.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Habenariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Herminium]]'' <small>L.</small> (51 spp.) ##### ''[[Hsenhsua]]'' <small>X. H. Jin, Schuit. & W. T. Jin</small> (1 sp.) ##### ''[[xHerminorchis]]'' <small>P. Fourn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Tylostigma]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligophyton]]'' <small>H. P. Linder</small> (1 sp.) ##### ''[[Benthamia]]'' <small>A. Rich.</small> (32 spp.) ##### ''[[Pecteilis]]'' <small>Raf.</small> (10 spp.) ##### ''[[Gennaria]]'' <small>Parl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Peristylus]]'' <small>Blume</small> (101 spp.) ##### ''[[Stenoglottis]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Habenaria]]'' <small>Willd.</small> (899 spp.) ##### ''[[Odisha (biljni rod)|Odisha]]'' <small>S. Misra</small> (2 spp.) ##### ''[[Centrostigma]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bonatea]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cynorkis]]'' <small>Thouars</small> (180 spp.) ##### ''[[Thulinia]]'' <small>P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Veyretella]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (2 spp.) ##### ''[[Cooktownia]]'' <small>D. L. Jones</small> (1 sp.) ##### ''[[Platycoryne]]'' <small>Rchb. fil.</small> (21 spp.) ##### ''[[Aziza]]'' <small>Farminhão & D´haijère</small> (1 sp.) ##### ''[[Megalorchis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Diplomeris]]'' <small>D. Don</small> (3 spp.) ##### ''[[Roeperocharis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (9 spp.) ##### ''[[Holothrix]]'' <small>Rich.</small> (45 spp.) ##### ''[[Brachycorythis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Neobolusia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizochilus]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dracomonticola]]'' <small>H. P. Linder & Kurzweil</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Orchidinae]]'' <small>Dressler & Dodson ex Reveal</small> ##### ''[[Neotinea]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamorchis]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steveniella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Himantoglossum]]'' <small>W. D. J. Koch</small> (10 spp.) ##### ''[[xOrchimantoglossum]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) ##### ''[[Ophrys]]'' <small>L.</small> (84 spp.) ##### ''[[Serapias]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[xSerapicamptis]]'' <small>Godfery</small> (3 spp.) ##### ''[[xSerapirhiza]]'' <small>Potucek</small> (0 sp.) ##### ''[[Anacamptis]]'' <small>Rich.</small> (21 spp.) ##### ''[[Orchis]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Traunsteinera]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudorchis]]'' <small>Ség.</small> (2 spp.) ##### ''[[xPseudorhiza]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudanthera]]'' <small>McKean</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudinium]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Platanthera]]'' <small>Rich.</small> (149 spp.) ##### ''[[Galearis]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[xDactylanthera]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactylorhiza]]'' <small>Neck.</small> (53 spp.) ##### ''[[xDactyloglossum]]'' <small>P. F. Hunt & Summerh.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymnoglossum]]'' <small>Rolfe</small> (0 sp.) ##### ''[[Gymnadenia]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[xGymnigritella]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[Nigritella]]'' <small>Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[xDactylodenia]]'' <small>Garay & H. R. Sweet</small> (3 spp.) ##### ''[[xOrchigymnadenia]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseudadenia]]'' <small>P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[xGymnotraunsteinera]]'' <small>Cif. & Giacom.</small> (0 sp.) ##### ''[[xGymplatanthera]]'' <small>E. G. Camus</small> (0 sp.) ##### ''[[xPseuditella]]'' <small>P. F. Hunt</small> (0 sp.) ##### ''[[Sirindhornia]]'' <small>H. A. Pedersen & Suksathan</small> (3 spp.) ##### ''[[Hemipilia]]'' <small>Lindl.</small> (72 spp.) #### Subtribus ''[[Vietorchidinae]]'' <small>Aver.</small> ##### ''[[Silvorchis]]'' <small>J. J. Sm.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Diurideae]]'' <small>Endl. ex Butzin</small> #### Subtribus ''[[Rhizanthellinae]]'' <small>R. S. Rogers</small> ##### ''[[Rhizanthella]]'' <small>R. S. Rogers</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Prasophyllinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Prasophyllum]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) ##### ''[[Genoplesium]]'' <small>R. Br.</small> (59 spp.) ##### ''[[Microtis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) #### Subtribus ''[[Cryptostylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cryptostylis]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ##### ''[[Coilochilus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Drakaeinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chiloglottis]]'' <small>R. Br.</small> (27 spp.) ##### ''[[Drakaea]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiculaea]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arthrochilus]]'' <small>F. Muell.</small> (15 spp.) ##### ''[[Paracaleana]]'' <small>Blaxell</small> (14 spp.) ##### ''[[Caleana]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Megastylidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Rimacola]]'' <small>Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Lyperanthus]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Waireia]]'' <small>D. L. Jones, Clem. & Molloy</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrorchis]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Burnettia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leporella]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ##### ''[[Megastylis]]'' <small>(Schltr.) Schltr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Acianthinae]]'' <small>(Lindl.) Schltr.</small> ##### ''[[Stigmatodactylus]]'' <small>Maxim. ex Makino</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtostylis]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Acianthus]]'' <small>R. Br.</small> (8 spp.) ##### ''[[Townsonia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ##### ''[[Corybas]]'' <small>R. Br.</small> (159 spp.) #### Subtribus ''[[Diuridinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Diuris]]'' <small>Sm.</small> (104 spp.) ##### ''[[Orthoceras]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Caladeniinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Aporostylis]]'' <small>Rupp & Hatch</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenochilus]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eriochilus]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) ##### ''[[Leptoceras]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praecoxanthus]]'' <small>Hopper & A. P. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elythranthera]]'' <small>(Lindl.) A. S. George</small> (2 spp.) ##### ''[[Pheladenia]]'' <small>D. L. Jones & M. A. Clem.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caladenia]]'' <small>R. Br.</small> (310 spp.) #### Subtribus ''[[Thelymitrinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn</small>. ##### ''[[Calochilus]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Epiblema]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelymitra]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (118 spp.) ### Tribus ''[[Cranichideae]]'' <small>(Lindl.) Endl.</small> #### Subtribus ''[[Chloraeinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Chloraea (Plantae)|Chloraea]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Gavilea]]'' <small>Poepp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Bipinnula]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Pterostylidinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Pterostylis]]'' <small>R. Br.</small> (311 spp.) ##### ''[[Achlydosa]]'' <small>M. A. Clem. & D. L. Jones</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Physurinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Pachyplectron]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microchilus]]'' <small>C. Presl</small> (273 spp.) ##### ''[[Erythrodes]]'' <small>Blume</small> (24 spp.) ##### ''[[Goodyera]]'' <small>R. Br.</small> (94 spp.) ##### ''[[Danhatchia]]'' <small>Garay & Christenson</small> (3 spp.) ##### ''[[Gonatostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Halleorchis]]'' <small>Szlach. & Olszewski</small> (1 sp.) ##### ''[[Platylepis]]'' <small>A. Rich.</small> (20 spp.) ##### ''[[Schuitemania]]'' <small>Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Orchipedum]]'' <small>Breda, Kuhl & Hasselt</small> (3 spp.) ##### ''[[Herpysma]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hylophila]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lepidogyne]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurycentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cystorchis]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) ##### ''[[Zeuxinella]]'' <small>Aver.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ludisia]]'' <small>A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dossinia]]'' <small>C. Morren</small> (1 sp.) ##### ''[[Macodes]]'' <small>(Blume) Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Papuaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaegastrodia]]'' <small>Makino & F. Maek.</small> (3 spp.) ##### ''[[Cheirostylis]]'' <small>Blume</small> (61 spp.) ##### ''[[Zeuxine]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Hetaeria]]'' <small>Blume</small> (27 spp.) ##### ''[[Rhomboda]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Vrydagzynea]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) ##### ''[[Odontochilus]]'' <small>Blume</small> (75 spp.) ##### ''[[Anoectochilus]]'' <small>Blume</small> (48 spp.) ##### ''[[Aenhenrya]]'' <small>Gopalan</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Manniellinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Manniella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Cranichidinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Prescottia]]'' <small>Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Galeoglossum]]'' <small>A. Rich. & Galeotti</small> (3 spp.) ##### ''[[Stenoptera]]'' <small>C. Presl</small> (11 spp.) ##### ''[[Gomphichis]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Porphyrostachys]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Solenocentrum]]'' <small>Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pseudocentrum]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Baskervilla]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ponthieva]]'' <small>R. Br.</small> (74 spp.) ##### ''[[Pterichis]]'' <small>Lindl.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cranichis]]'' <small>Sw.</small> (79 spp.) ##### ''[[Fuertesiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nezahualcoyotlia]]'' <small>R. González</small> (1 sp.) ##### ''[[Altensteinia]]'' <small>Kunth</small> (8 spp.) ##### ''[[Aa (biljni rod)|Aa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Myrosmodes]]'' <small>Rchb. fil.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Discyphinae]]'' ##### ''[[Discyphus]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Spiranthinae]]'' <small>Lindl. ex Meisn.</small> ##### ''[[Cotylolabium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenorrhynchos]]'' <small>Rich.</small> (9 spp.) ##### ''[[Eltroplectris]]'' <small>Raf.</small> (16 spp.) ##### ''[[Mesadenella]]'' <small>Pabst & Garay</small> (11 spp.) ##### ''[[Sacoila]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pteroglossa]]'' <small>Schltr.</small> (16 spp.) ##### ''[[Skeptrostachys]]'' <small>Garay</small> (13 spp.) ##### ''[[Lyroglossa]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyclopogon]]'' <small>C. Presl</small> (96 spp.) ##### ''[[Hapalorchis]]'' <small>Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pelexia]]'' <small>Poit. ex Rich.</small> (100 spp.) ##### ''[[Sarcoglottis]]'' <small>C. Presl</small> (57 spp.) ##### ''[[Veyretia]]'' <small>Szlach.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thelyschista]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Coccineorchis]]'' <small>Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Odontorrhynchus]]'' <small>M. N. Correa</small> (8 spp.) ##### ''[[Sauroglossum]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Buchtienia]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachystele]]'' <small>Schltr.</small> (23 spp.) ##### ''[[Degranvillea]]'' <small>Determann</small> (1 sp.) ##### ''[[Cybebus]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Eurystyles]]'' <small>Wawra</small> (24 spp.) ##### ''[[Lankesterella]]'' <small>Ames</small> (9 spp.) ##### ''[[Quechua (biljni rod)|Quechua]]'' <small>Salazar & L. Jost</small> (1 sp.) ##### ''[[Nothostele]]'' <small>Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiranthes]]'' <small>Rich.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dichromanthus]]'' <small>Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Deiregyne]]'' <small>Schltr.</small> (25 spp.) ##### ''[[Svenkoeltzia]]'' <small>Burns-Bal.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sotoa]]'' <small>Salazar</small> (1 sp.) ##### ''[[Aulosepalum]]'' <small>Garay</small> (9 spp.) ##### ''[[Beloglottis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Mesadenus]]'' <small>Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stalkya]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Funkiella]]'' <small>Schltr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Microthelys]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Schiedeella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Greenwoodiella]]'' <small>Salazar, Hern.-López & J. Sharma</small> (3 spp.) ##### ''[[Physogyne]]'' <small>Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudogoodyera]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Aracamunia]]'' <small>Carnevali & I. Ramírez</small> (1 sp.) ##### ''[[Helonoma]]'' <small>Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kionophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galeottiellinae]]'' <small>Salazar & M. W. Chase</small> ##### ''[[Galeottiella]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ## Subfamily ''[[Epidendroideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Neottieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Neottia]]'' <small>Guett.</small> (78 spp.) #### ''[[Holopogon (Plantae)|Holopogon]]'' <small>Kom. & Nevski</small> (7 spp.) #### ''[[Diplandrorchis]]'' <small>S. C. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllorchis]]'' <small>Blume</small> (21 spp.) #### ''[[Epipactis]]'' <small>Sw.</small> (65 spp.) #### ''[[Cephalanthera]]'' <small>Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[xCephalopactis]]'' <small>Asch. & Graebn.</small> (0 sp.) #### ''[[Limodorum]]'' <small>Boehm.</small> (2 spp.) #### ''[[Palmorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (39 spp.) ### Tribus ''[[Sobralieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Sertifera]]'' <small>Lindl. & Rchb. fil.</small> (10 spp.) #### ''[[Elleanthus]]'' <small>C. Presl</small> (132 spp.) #### ''[[Sobralia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (169 spp.) ### Tribus ''[[Triphoreae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus ''[[Diceratostelinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Diceratostele]]'' <small>Summerh.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Triphorinae (Plantae)|Triphorinae]]'' <small>(Dressler) Szlach.</small> ##### ''[[Triphora (Plantae)|Triphora]]'' Nutt.</small> (23 spp.) ##### ''[[Monophyllorchis]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogoniopsis]]'' Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilochilus]]'' Barb. Rodr.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Xerorchideae]]'' <small>P. J. Cribb</small> #### ''[[Xerorchis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wullschlaegelieae]]'' #### ''[[Wullschlaegelia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Gastrodieae]]'' <small>Lindl.</small> #### ''[[Gastrodia]]'' R. Br.</small> (97 spp.) #### ''[[Uleiorchis]]'' Hoehne</small> (4 spp.) #### ''[[Auxopus]]'' Schltr.</small> (4 spp.) #### ''[[Didymoplexis]]'' Griff.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Nervilieae]]'' <small>Dressler</small> #### Subtribus [[Nerviliinae]] <small>Schltr.</small> ##### ''[[Nervilia]]'' <small>Comm. ex Gaudich.</small> (79 spp.) #### Subtribus ''[[Epipogoniinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Epipogium]]'' <small>Borkh.</small> (6 spp.) ##### ''[[Stereosandra]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tropidieae]]'' <small>(Pfitzer) Dressler</small> #### ''[[Tropidia]]'' <small>Lindl.</small> (35 spp.) #### ''[[Corymborkis]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Thaieae]]'' <small>X. G. Jin & X. G. Xiang</small> #### ''[[Thaia (Plantae)|Thaia]]'' <small>Seidenf.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arethuseae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Arethusinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Calopogon]]'' R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arethusa]]'' L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthogonium]]'' Wall. ex Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Arundina]]'' Blume</small> (1 sp.) ##### ''[[Eleorchis]]'' F. Maek.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Coelogyninae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Pleione]]'' D. Don</small> (24 spp.) ##### ''[[Thunia]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dilochia]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Thuniopsis]]'' L. Li, D. P. Ye & Shi J. Li</small> (2 spp.) ##### ''[[Bletilla]]'' Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Mengzia]]'' W. C. Huang, Z. J. Liu & C. Hu</small> (1 sp.) ##### ''[[Aglossorrhyncha]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Glomera]]'' Blume</small> (157 spp.) ##### ''[[Coelogyne]]'' Lindl.</small> (607 spp.) ### Tribus ''[[Malaxideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Dendrobiinae]]'' ##### ''[[Epigeneium]]'' <small>Gagnep.</small> (43 spp.) ##### ''[[Dendrobium]]'' <small>Sw.</small> (1624 spp.) ##### ''[[Bulbophyllum]]'' <small>Thouars</small> (2180 spp.) #### Subtribus ''[[Malaxidinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Liparis (Plantae)|Liparis]]'' Rich.</small> (329 spp.) ##### ''[[Stichorkis]]'' Thouars</small> (115 spp.) ##### ''[[Blepharoglossum]]'' (Schltr.) L. Li</small> (38 spp.) ##### ''[[Ypsilorchis]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Dienia]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Crepidium]]'' Blume</small> (307 spp.) ##### ''[[Oberonioides]]'' Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Malaxis]]'' Sol. ex Sw.</small> (175 spp.) ##### ''[[Crossoliparis]]'' Marg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tamayorkis]]'' Szlach.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hammarbya]]'' Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossoglossa]]'' Dressler & Dodson</small> (50 spp.) ##### ''[[Alatiliparis]]'' Marg. & Szlach.</small> (14 spp.) ##### ''[[Orestias]]'' Ridl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oberonia]]'' Lindl.</small> (343 spp.) ##### ''[[Hippeophyllum]]'' Schltr.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Podochileae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Podochilus]]'' Blume</small> (65 spp.) #### ''[[Appendicula]]'' Blume</small> (156 spp.) #### ''[[Ascidieria]]'' Seidenf.</small> (9 spp.) #### ''[[Eria]]'' Lindl.</small> (44 spp.) #### ''[[Bryobium]]'' Lindl.</small> (29 spp.) #### ''[[Aeridostachya]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (21 spp.) #### ''[[Cylindrolobus]]'' Blume</small> (84 spp.) #### ''[[Callostylis]]'' Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Bambuseria]]'' Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (2 spp.) #### ''[[Pseuderia]]'' Schltr.</small> (21 spp.) #### ''[[Dendrolirium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Pinalia]]'' Buch.-Ham. ex D. Don</small> (181 spp.) #### ''[[Campanulorchis]]'' Brieger</small> (4 spp.) #### ''[[Strongyleria]]'' (Pfitzer) Schuit., Y. P. Ng & H. A. Pedersen</small> (4 spp.) #### ''[[Mycaranthes]]'' Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Dilochiopsis]]'' (Hook. fil.) Brieger</small> (1 sp.) #### ''[[Trichotosia]]'' Blume</small> (80 spp.) #### ''[[Oxystophyllum]]'' Blume</small> (36 spp.) #### ''[[Porpax]]'' Lindl.</small> (56 spp.) #### ''[[Epiblastus]]'' Schltr.</small> (23 spp.) #### ''[[Ceratostylis]]'' Blume</small> (155 spp.) #### ''[[Mediocalcar]]'' J. J. Sm.</small> (17 spp.) #### ''[[Cryptochilus]]'' Wall.</small> (8 spp.) #### ''[[Poaephyllum]]'' Ridl.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Thelasinae]]'' <small>Ridl.</small> ##### ''[[Ridleyella]]'' Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Octarrhena]]'' Thwaites</small> (57 spp.) ##### ''[[Thelasis]]'' Blume</small> (29 spp.) ##### ''[[Phreatia]]'' Lindl.</small> (212 spp.) ### Tribus ''[[Collabieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### ''[[Acanthephippium]]'' Blume ex Endl.</small> (12 spp.) #### ''[[Ancistrochilus]]'' Rolfe</small> (2 spp.) #### ''[[Styloglossum]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (47 spp.) #### ''[[Calanthe]]'' R. Br.</small> (177 spp.) #### ''[[Phaius]]'' Lour.</small> (46 spp.) #### ''[[Cephalantheropsis]]'' Guillaumin</small> (5 spp.) #### ''[[Preptanthe]]'' Rchb. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Gastrorchis]]'' Thouars</small> (11 spp.) #### ''[[Chrysoglossum]]'' Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Eriodes]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Spathoglottis]]'' Blume</small> (41 spp.) #### ''[[Ipsea]]'' Lindl.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystoma]]'' Blume</small> (3 spp.) #### ''[[Plocoglottis]]'' Blume</small> (37 spp.) #### ''[[Pilophyllum]]'' Schltr.</small> (1 sp.) #### ''[[Diglyphosa]]'' Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Risleya]]'' King & Pantl.</small> (1 sp.) #### ''[[Collabium]]'' Blume</small> (15 spp.) #### ''[[Nephelaphyllum]]'' Blume</small> (11 spp.) #### ''[[Hancockia]]'' Rolfe</small> (1 sp.) #### ''[[Tainia]]'' Blume</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Vandeae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Adrorhizinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Adrorhizon]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sirhookera]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Bromheadia]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Polystachyinae]]'' ##### ''[[Polystachya]]'' <small>Hook.</small> (262 spp.) ##### ''[[Hederorkis]]'' <small>Thouars</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Angraecinae]]'' ##### ''[[Angraecum]]'' Bory</small> (223 spp.) ##### ''[[Jumellea]]'' Schltr.</small> (66 spp.) ##### ''[[Lemurorchis]]'' Kraenzl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sobennikoffia]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oeoniella]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ambrella]]'' H. Perrier</small> (1 sp.) ##### ''[[Lemurella]]'' Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cryptopus]]'' Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Neobathiea]]'' Schltr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oeonia]]'' Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aeranthes]]'' Lindl.</small> (47 spp.) ##### ''[[Calyptrochilum]]'' Kraenzl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Listrostachys]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Campylocentrum]]'' Benth.</small> (88 spp.) ##### ''[[Dendrophylax]]'' Rchb. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Erasanthe]]'' P. J. Cribb, Hermans & D. L. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Aerangis]]'' Rchb. fil.</small> (58 spp.) ##### ''[[Summerhayesia]]'' P. J. Cribb</small> (3 spp.) ##### ''[[Amesiella]]'' Schltr. ex Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Microcoelia]]'' Lindl.</small> (33 spp.) ##### ''[[Chauliodon]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Taeniorrhiza]]'' Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dinklageella]]'' Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Solenangis]]'' Schltr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Beclardia]]'' A. Rich.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eurychone]]'' Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eggelingia]]'' Summerh.</small> (3 spp.) ##### ''[[Tridactyle]]'' Schltr.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cardiochilos]]'' P. J. Cribb</small> (1 sp.) ##### ''[[Nephrangis]]'' (Schltr.) Summerh.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ypsilopus]]'' Summerh.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ancistrorhynchus (Plantae)|Ancistrorhynchus]]'' Finet</small> (18 spp.) ##### ''[[Bolusiella]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Plectrelminthus]]'' Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyrtorchis]]'' Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Planetangis]]'' Stévart & Farminhão</small> (1 sp.) ##### ''[[Podangis]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kylicanthe]]'' Descourv., Stévart & Droissart</small> (7 spp.) ##### ''[[Diaphananthe]]'' Schltr.</small> (30 spp.) ##### ''[[Rhipidoglossum]]'' Schltr.</small> (49 spp.) ##### ''[[Sarcorhynchus]]'' Schltr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Mystacidium]]'' Lindl.</small> (24 spp.) ##### ''[[Sphyrarhynchus]]'' Mansf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angraecopsis]]'' Kraenzl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Triceratorhynchus]]'' Summerh.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Aeridinae]]'' ##### ''[[Pennilabium]]'' J. J. Sm.</small> (18 spp.) ##### ''[[Ceratocentron]]'' Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenorchis]]'' Schltr.</small> (14 spp.) ##### ''[[Omoea]]'' Blume</small> (2 spp.) ##### ''[[Santotomasia]]'' Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Trachoma]]'' Garay</small> (16 spp.) ##### ''[[Tuberolabium]]'' Yamam.</small> (13 spp.) ##### ''[[Porrorhachis]]'' Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Saccolabium]]'' Blume</small> (4 spp.) ##### ''[[Chamaeanthus]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chroniochilus]]'' J. J. Sm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grosourdya]]'' Rchb. fil.</small> (34 spp.) ##### ''[[Kipandiorchis]]'' P. O´Byrne & Gokusing</small> (2 spp.) ##### ''[[Luisia]]'' Gaudich.</small> (49 spp.) ##### ''[[Gastrochilus]]'' D. Don</small> (81 spp.) ##### ''[[Biermannia]]'' King & Pantl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Taprobanea]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyakia]]'' Christenson</small> (1 sp.) ##### ''[[Dryadorchis]]'' Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Phragmorchis]]'' L. O. Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Robiquetia]]'' Gaudich.</small> (93 spp.) ##### ''[[Malleola]]'' J. J. Sm. & Schltr. ex Schltr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uncifera]]'' Lindl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aerides]]'' Lour.</small> (30 spp.) ##### ''[[Papilionanthe]]'' Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Vanda]]'' Jones</small> (92 spp.) ##### ''[[Seidenfadenia]]'' Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Paraholcoglossum]]'' Z. J. Liu, S. C. Chen & L. J. Chen</small> (2 spp.) ##### ''[[Holcoglossum]]'' Schltr.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rhynchostylis]]'' Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Phalaenopsis]]'' Blume</small> (84 spp.) ##### ''[[Paraphalaenopsis]]'' A. D. Hawkes</small> (4 spp.) ##### ''[[Pteroceras]]'' Hasselt ex Hassk.</small> (13 spp.) ##### ''[[Brachypeza]]'' Schltr. ex Garay</small> (12 spp.) ##### ''[[Macropodanthus]]'' L. O. Williams</small> (12 spp.) ##### ''[[Dimorphorchis]]'' Rolfe</small> (10 spp.) ##### ''[[Cottonia]]'' Wight</small> (1 sp.) ##### ''[[Diploprora]]'' Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Drymoanthus]]'' Nicholls</small> (8 spp.) ##### ''[[Vandopsis]]'' Pfitzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Cymbilabia]]'' D. K. Liu & Ming H. Li</small> (3 spp.) ##### ''[[Sarcanthopsis]]'' Garay</small> (6 spp.) ##### ''[[Acampe]]'' Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Saccolabiopsis]]'' J. J. Sm.</small> (15 spp.) ##### ''[[Schoenorchis]]'' Reinw.</small> (30 spp.) ##### ''[[Seidenfadeniella]]'' C. S. Kumar</small> (4 spp.) ##### ''[[Pelatantheria]]'' Ridl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jejewoodia]]'' Szlach.</small> (6 spp.) ##### ''[[Trichoglottis]]'' Blume</small> (86 spp.) ##### ''[[Pomatocalpa]]'' Breda, Kuhl & Hasselt</small> (24 spp.) ##### ''[[Plectorrhiza]]'' Dockrill</small> (6 spp.) ##### ''[[Renanthera]]'' Lour.</small> (26 spp.) ##### ''[[Sarcoglyphis]]'' Garay</small> (14 spp.) ##### ''[[Cleisomeria]]'' Lindl. ex G. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Diplocentrum]]'' Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Smitinandia]]'' Holttum</small> (3 spp.) ##### ''[[Deceptor]]'' Seidenf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cleisostomopsis]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cleisostoma]]'' Blume</small> (107 spp.) ##### ''[[Stereochilus]]'' Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Micropera]]'' Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[Bidoupia]]'' Aver., Ormerod & Duy</small> (2 spp.) ##### ''[[Arachnis]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Ascochilus]]'' Ridl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Bogoria (rod)|Bogoria]]'' J. J. Sm.</small> (12 spp.) ##### ''[[Thrixspermum]]'' Lour.</small> (199 spp.) ##### ''[[Cleisocentron]]'' Brühl</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhynchogyna]]'' Seidenf. & Garay</small> (2 spp.) ##### ''[[Chiloschista]]'' Lindl.</small> (25 spp.) ##### ''[[Sarcochilus]]'' R. Br.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ophioglossella]]'' Schuit. & Ormerod</small> (1 sp.) ##### ''[[Mobilabium]]'' Rupp</small> (1 sp.) ##### ''[[Peristeranthus]]'' P. F. Hunt</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhinerrhiza]]'' Rupp</small> (2 spp.) ##### ''[[Parasarcochilus]]'' Dockrill</small> (3 spp.) ##### ''[[Eclecticus]]'' P. O´Byrne</small> (1 sp.) ##### ''[[Adenoncos]]'' Blume</small> (18 spp.) ##### ''[[Microsaccus]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Calymmanthera]]'' Schltr.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sarcophyton]]'' Garay</small> (3 spp.) ##### ''[[Taeniophyllum]]'' Blume</small> (245 spp.) ### Tribus ''[[Cymbidieae]]'' <small>Pfitzer</small> #### Subtribus ''[[Cymbidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cymbidium]]'' Sw.</small> (80 spp.) ##### ''[[Acriopsis]]'' Reinw. ex Blume</small> (6 spp.) ##### ''[[Thecopus]]'' Seidenf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Thecostele]]'' Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Devogelia]]'' Schuit.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grammatophyllum]]'' Blume</small> (13 spp.) ##### ''[[Porphyroglottis]]'' <small>Ridl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eulophiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Ansellia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Claderia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imerinaea]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Graphorkis]]'' <small>Thouars</small> (4 spp.) ##### ''[[Eulophia]]'' <small>R. Br.</small> (275 spp.) #### Subtribus ''[[Catasetinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Cyanaeorchis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Grobya]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galeandra]]'' <small>Lindl.</small> (32 spp.) ##### ''[[Clowesia]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Catasetum]]'' <small>Rich. ex Kunth</small> (182 spp.) ##### ''[[Dressleria]]'' <small>Dodson</small> (13 spp.) ##### ''[[Cycnoches]]'' <small>Lindl.</small> (31 spp.) ##### ''[[Mormodes]]'' <small>Lindl.</small> (89 spp.) #### Subtribus ''[[Cyrtopodiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Cyrtopodium]]'' <small>R. Br.</small> (49 spp.) #### Subtribus ''[[Oncidiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Psychopsis]]'' <small>Raf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychopsiella]]'' <small>Lückel & Braem</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichopilia]]'' <small>Lindl.</small> (43 spp.) ##### ''[[Cuitlauzina]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rossioglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & G. C. Kenn.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cohniella]]'' <small>Pfitzer</small> (26 spp.) ##### ''[[Trichocentrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (65 spp.) ##### ''[[Grandiphyllum]]'' <small>Docha Neto</small> (11 spp.) ##### ''[[Saundersia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lockhartia]]'' <small>Hook.</small> (33 spp.) ##### ''[[Ornithocephalus]]'' <small>Hook.</small> (54 spp.) ##### ''[[Dunstervillea]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Caluera]]'' <small>Dodson & Determann</small> (5 spp.) ##### ''[[Eloyella]]'' <small>P. Ortiz</small> (10 spp.) ##### ''[[Zygostates]]'' <small>Lindl.</small> (28 spp.) ##### ''[[Phymatidium]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Rauhiella]]'' <small>Pabst & P. I. S. Braga</small> (3 spp.) ##### ''[[Chytroglossa]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Thysanoglossa]]'' <small>Porto & Brade</small> (3 spp.) ##### ''[[Platyrhiza]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hintonella]]'' <small>Ames</small> (1 sp.) ##### ''[[Centroglossa]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Trichoceros]]'' <small>Kunth</small> (9 spp.) ##### ''[[Telipogon]]'' <small>Mutis ex Kunth</small> (247 spp.) ##### ''[[Hofmeisterella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Fernandezia]]'' <small>Lindl.</small> (104 spp.) ##### ''[[Vitekorchis]]'' <small>Romowicz & Szlach.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oncidium]]'' <small>Sw.</small> (374 spp.) ##### ''[[Ecuadorella]]'' <small>Dodson & G. A. Romero</small> (3 spp.) ##### ''[[Nohawilliamsia]]'' <small>M. W. Chase & Whitten</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglossum]]'' <small>(Schltr.) Garay & Dunst.</small> (24 spp.) ##### ''[[Cyrtochiloides]]'' <small>N. H. Williams & M. W. Chase</small> (3 spp.) ##### ''[[Miltoniopsis]]'' <small>God.-Leb.</small> (6 spp.) ##### ''[[Caucaea]]'' <small>Schltr.</small> (26 spp.) ##### ''[[Cyrtochilum]]'' <small>Kunth</small> (204 spp.) ##### ''[[Miltonia]]'' <small>Lindl.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cischweinfia]]'' <small>Dressler & N. H. Williams</small> (11 spp.) ##### ''[[Oliveriana]]'' <small>Rchb. fil.</small> (14 spp.) ##### ''[[Systeloglossum]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Aspasia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Brassia]]'' <small>R. Br.</small> (67 spp.) ##### ''[[Tolumnia]]'' <small>Raf.</small> (26 spp.) ##### ''[[Erycina]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rhynchostele]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Notyliopsis]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Zelenkoa]]'' <small>Chase & Williams</small> (1 sp.) ##### ''[[Gomesa]]'' <small>R. Br.</small> (139 spp.) ##### ''[[Solenidium]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Capanemia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (17 spp.) ##### ''[[Plectrophora]]'' <small>H. Focke</small> (9 spp.) ##### ''[[Leochilus]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (14 spp.) ##### ''[[Pterostemma]]'' <small>Kraenzl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Schunkea]]'' <small>Senghas</small> (1 sp.) ##### ''[[Suarezia]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sanderella]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) ##### ''[[Rodriguezia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (48 spp.) ##### ''[[Seegeriella]]'' <small>Senghas</small> (3 spp.) ##### ''[[Warmingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Macradenia]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ##### ''[[Trizeuxis]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macroclinium]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (48 spp.) ##### ''[[Santanderella]]'' <small>P. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cypholoron]]'' <small>Dodson & Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Notylia]]'' <small>Lindl.</small> (52 spp.) ##### ''[[Polyotidium]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Sutrina]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ionopsis]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) ##### ''[[Comparettia]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (88 spp.) ##### ''[[Quekettia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Archivea]]'' <small>Christenson & Jenny</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Eriopsis]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Maxillariinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Maxillaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (661 spp.) ##### ''[[Neomoorea]]'' <small>Rolfe</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycaste]]'' <small>Lindl.</small> (50 spp.) ##### ''[[Anguloa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sudamerlycaste]]'' <small>Archila</small> (49 spp.) ##### ''[[Xylobium]]'' <small>Lindl.</small> (34 spp.) ##### ''[[Scuticaria]]'' <small>Lindl.</small> (12 spp.) ##### ''[[Rudolfiella]]'' <small>Hoehne</small> (7 spp.) ##### ''[[Bifrenaria]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Guanchezia]]'' <small>G. A. Romero & Carnevali</small> (1 sp.) ##### ''[[Horvatia]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Teuscheria]]'' <small>Garay</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Zygopetalinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Zygopetalum]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ##### ''[[Cryptarrhena]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dichaea]]'' <small>Lindl.</small> (131 spp.) ##### ''[[Benzingia]]'' <small>Dodson</small> (11 spp.) ##### ''[[Chaubardiella]]'' <small>Garay</small> (8 spp.) ##### ''[[Stenia]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Huntleya]]'' <small>Bateman ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Kefersteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (60 spp.) ##### ''[[xAckersteinia]]'' <small>Neudecker</small> (0 sp.) ##### ''[[Stenotyla]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Cochleanthes]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warszewiczella]]'' <small>Rchb. fil.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pescatoria]]'' <small>Rchb. fil.</small> (22 spp.) ##### ''[[Euryblema]]'' <small>Dressler</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondroscaphe]]'' <small>(Dressler) Senghas & Gerlach</small> (14 spp.) ##### ''[[Daiotyla]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Echinorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (5 spp.) ##### ''[[Aetheorhyncha]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixyophora]]'' <small>Dressler</small> (8 spp.) ##### ''[[Chondrorhyncha]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pridgeonia]]'' <small>Pupulin</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheiradenia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Warreella]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Warreopsis]]'' <small>Garay</small> (4 spp.) ##### ''[[Vargasiella]]'' <small>C. Schweinf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Warrea]]'' <small>Lindl.</small> (3 spp.) ##### ''[[Otostylis]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Paradisanthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hoehneella]]'' <small>Ruschi</small> (2 spp.) ##### ''[[Koellensteinia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (19 spp.) ##### ''[[Galeottia]]'' <small>A. Rich.</small> (12 spp.) ##### ''[[Batemannia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Zygosepalum]]'' <small>Rchb. fil.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chaubardia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Neogardneria]]'' <small>Schltr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aganisia]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Promenaea]]'' <small>Lindl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Pabstia]]'' <small>Garay</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Stanhopeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Braemia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Paphinia]]'' <small>Lindl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Horichia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Houlletia]]'' <small>Brongn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Schlimmia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (2 spp.) ##### ''[[Trevoria]]'' <small>F. Lehm.</small> (6 spp.) ##### ''[[Cirrhaea]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gongora]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (75 spp.) ##### ''[[Acineta (Plantae)|Acineta]]'' <small>Lindl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lueddemannia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lacaena]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vasqueziella]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycycnis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (18 spp.) ##### ''[[Lueckelia]]'' <small>Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Kegeliella]]'' <small>Mansf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Soterosanthus]]'' <small>Lehm. ex Jenny</small> (1 sp.) ##### ''[[Stanhopea]]'' <small>Frost ex Hook.</small> (78 spp.) ##### ''[[Embreea]]'' <small>Dodson</small> (1 sp.) ##### ''[[Sievekingia]]'' <small>Rchb. fil.</small> (11 spp.) ##### ''[[Coryanthes]]'' <small>Hook.</small> (65 spp.) #### Subtribus ''[[Coeliopsidinae]]'' <small>Szlach.</small> ##### ''[[Coeliopsis]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lycomormium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (5 spp.) ##### ''[[Peristeria]]'' <small>Hook.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Dipodiinae]]'' ##### ''[[Dipodium]]'' <small>R. Br.</small> (40 spp.) ### Tribus ''[[Epidendreae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Agrostophyllinae]]'' ##### ''[[Agrostophyllum]]'' <small>Blume</small> (141 spp.) ##### ''[[Earina]]'' <small>Lindl</small>. (8 spp.) #### Subtribus ''[[Ponerinae (Plantae)|Ponerinae]]'' <small>Pfitzer</small> ##### ''[[Ponera]]'' <small>Lindl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nemaconia]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (6 spp.) ##### ''[[Helleriella]]'' <small>A. D. Hawkes</small> (2 spp.) ##### ''[[Isochilus]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### Subtribus ''[[Calypsoinae]]'' ##### ''[[Ephippianthus]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dactylostalix]]'' <small>Rchb. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Calypso]]'' <small>Salisb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tipularia]]'' <small>Nutt.</small> (7 spp.) ##### ''[[Changnienia]]'' <small>Chien</small> (2 spp.) ##### ''[[Govenia]]'' <small>Lindl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Aplectrum]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremastra]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oreorchis]]'' <small>Lindl.</small> (18 spp.) ##### ''[[Corallorhiza]]'' <small>Châtel.</small> (15 spp.) ##### ''[[Yoania]]'' <small>Maxim.</small> (4 spp.) ##### ''[[Danxiaorchis]]'' <small>J. W. Zhai et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Coelia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chysidinae]]'' <small>Schltr.</small> ##### ''[[Chysis]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### Subtribus ''[[Bletiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Bletia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (55 spp.) #### Subtribus ''[[Laeliinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Meiracyllium]]'' <small>Rchb. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orleanesia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (8 spp.) ##### ''[[Jacquiniella]]'' <small>Schltr.</small> (12 spp.) ##### ''[[Scaphyglottis]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (84 spp.) ##### ''[[Nidema]]'' <small>Britton & Millsp.</small> (2 spp.) ##### ''[[Domingoa]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Arpophyllum]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (5 spp.) ##### ''[[Alamania]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isabelia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (3 spp.) ##### ''[[xIsanitella]]'' <small>Leinig</small> (0 sp.) ##### ''[[Loefgrenianthus]]'' <small>Hoehne</small> (1 sp.) ##### ''[[Homalopetalum]]'' <small>Rolfe</small> (8 spp.) ##### ''[[Pygmaeorchis]]'' <small>Brade</small> (2 spp.) ##### ''[[Epidendrum]]'' <small>L.</small> (1822 spp.) ##### ''[[Microepidendrum]]'' <small>Brieger</small> (5 spp.) ##### ''[[Dimerandra]]'' <small>Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barkeria]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (19 spp.) ##### ''[[Acrorchis]]'' <small>Dressler</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetramicra]]'' <small>Lindl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Artorima]]'' <small>Dressler & G. E. Pollard</small> (2 spp.) ##### ''[[Hagsatera]]'' <small>R. González</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudolaelia]]'' <small>Porto & Brade</small> (23 spp.) ##### ''[[Leptotes]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dinema]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oestlundia]]'' <small>W. E. Higgins</small> (5 spp.) ##### ''[[Amoana]]'' <small>Leopardi & Carnevali</small> (2 spp.) ##### ''[[Encyclia]]'' <small>Hook.</small> (194 spp.) ##### ''[[Prosthechea]]'' <small>Knowles & Westc.</small> (133 spp.) ##### ''[[Psychilis]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ##### ''[[Caularthron]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cattleya]]'' <small>Lindl.</small> (140 spp.) ##### ''[[Guarianthe]]'' <small>Dressler & W. E. Higgins</small> (4 spp.) ##### ''[[Broughtonia]]'' <small>R. Br.</small> (6 spp.) ##### ''[[Quisqueya]]'' <small>Dod</small> (4 spp.) ##### ''[[Schomburgkia]]'' <small>Lindl.</small> (21 spp.) ##### ''[[xSchombolaelia]]'' (0 sp.) ##### ''[[Laelia (Plantae)|Laelia]]'' <small>Lindl.</small> (7 spp.) ##### ''[[Adamantinia]]'' <small>van den Berg & C. N. Gonç.</small> (1 sp.) ##### ''[[Myrmecophila]]'' <small>Rolfe</small> (9 spp.) ##### ''[[Rhyncholaelia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brassavola]]'' <small>R. Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Constantia]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pleurothallidinae]]'' <small>Lindl. ex G. Don</small> ##### ''[[Neocogniauxia]]'' <small>Schltr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dilomilis]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tomzanonia]]'' <small>Nir</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachionidium]]'' <small>Lindl.</small> (83 spp.) ##### ''[[Atopoglossum]]'' <small>Luer</small> (3 spp.) ##### ''[[Sansonia]]'' <small>Chiron</small> (2 spp.) ##### ''[[Octomeria]]'' <small>R. Br.</small> (142 spp.) ##### ''[[Dresslerella]]'' <small>Luer</small> (14 spp.) ##### ''[[Myoxanthus]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (51 spp.) ##### ''[[Echinosepala]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (17 spp.) ##### ''[[Pupulinia]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Restrepiella]]'' <small>Garay & Dunst.</small> (5 spp.) ##### ''[[Barbosella]]'' <small>Schltr.</small> (19 spp.) ##### ''[[Restrepia]]'' <small>Kunth</small> (63 spp.) ##### ''[[Pleurothallopsis]]'' <small>Porto & Brade</small> (20 spp.) ##### ''[[Chamelophyton]]'' <small>Garay</small> (1 sp.) ##### ''[[Acianthera]]'' <small>Scheidw.</small> (303 spp.) ##### ''[[Lankesteriana]]'' <small>Karremans</small> (24 spp.) ##### ''[[Zootrophion]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Trichosalpinx]]'' <small>Luer</small> (31 spp.) ##### ''[[Tubella]]'' <small>(Luer) Archila</small> (73 spp.) ##### ''[[Pseudolepanthes]]'' <small>(Luer) Archila</small> (11 spp.) ##### ''[[Pendusalpinx]]'' <small>Karremans & Mel. Fernández</small> (7 spp.) ##### ''[[Opilionanthe]]'' <small>Karremans & Bogarín</small> (2 spp.) ##### ''[[Gravendeelia]]'' <small>Bogarín & Karremans</small> (1 sp.) ##### ''[[Stellamaris]]'' <small>Mel. Fernández & Bogarín</small> (1 sp.) ##### ''[[Anathallis]]'' <small>Barb. Rodr.</small> (121 spp.) ##### ''[[Lepanthopsis]]'' <small>(Cogn.) Ames</small> (49 spp.) ##### ''[[Lepanthes]]'' <small>Sw.</small> (1131 spp.) ##### ''[[Draconanthes]]'' <small>(Luer) Luer</small> (6 spp.) ##### ''[[Frondaria]]'' <small>Luer</small> (2 spp.) ##### ''[[Trisetella]]'' <small>Luer</small> (28 spp.) ##### ''[[Dracula]]'' <small>Luer</small> (145 spp.) ##### ''[[Porroglossum]]'' <small>Schltr.</small> (56 spp.) ##### ''[[Masdevallia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (640 spp.) ##### ''[[Diodonopsis]]'' <small>Pridgeon & M. W. Chase</small> (4 spp.) ##### ''[[Phloeophila]]'' <small>Hoehne & Schltr.</small> (5 spp.) ##### ''[[Luerella]]'' <small>Braas</small> (1 sp.) ##### ''[[Ophidion]]'' <small>Luer</small> (15 spp.) ##### ''[[Andreettaea]]'' <small>Luer</small> (1 sp.) ##### ''[[Andinia (Plantae)|Andinia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (81 spp.) ##### ''[[Dryadella]]'' <small>Luer</small> (61 spp.) ##### ''[[Specklinia]]'' <small>Lindl.</small> (111 spp.) ##### ''[[Muscarella]]'' <small>Luer</small> (56 spp.) ##### ''[[Scaphosepalum]]'' <small>Pfitzer</small> (54 spp.) ##### ''[[Platystele]]'' <small>Schltr.</small> (120 spp.) ##### ''[[Teagueia]]'' <small>(Luer) Luer</small> (18 spp.) ##### ''[[Stelis]]'' <small>Sw.</small> (1335 spp.) ##### ''[[Pleurothallis]]'' <small>R. Br.</small> (535 spp.) ##### ''[[Pabstiella]]'' <small>Brieger & Senghas</small> (147 spp.) ##### ''[[Madisonia]]'' <small>Luer</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Boryaceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (13 spp.) ## ''[[Alania (Plantae)|Alania]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) ## ''[[Borya]]'' <small>Labill.</small> (12 spp.) # '''Family ''[[Blandfordiaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (4 spp.) ## ''[[Blandfordia]]'' <small>Sm.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Asteliaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (37 spp.) ## ''[[Neoastelia]]'' <small>J. B. Williams</small> (1 sp.) ## ''[[Milligania]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## ''[[Astelia]]'' <small>Banks & Sol. ex R. Br.</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Lanariaceae]]''''' <small>H. Huber ex R. Dahlgren</small> (1 sp.) ## ''[[Lanaria]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Hypoxidaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (171 spp.) ## ''[[Empodium]]'' <small>Salisb.</small> (7 spp.) ## ''[[Spiloxene]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) ## ''[[Pauridia]]'' <small>Harv.</small> (35 spp.) ## ''[[Rhodohypoxis]]'' <small>Nel</small> (6 spp.) ## ''[[Hypoxis]]'' <small>L.</small> (88 spp.) ## ''[[Sinocurculigo]]'' <small>Z. J. Liu, L. J. Chen & K. Wei Liu</small> (1 sp.) ## ''[[Molineria]]'' <small>Colla</small> (10 spp.) ## ''[[Curculigo]]'' <small>Gaertn.</small> (18 spp.) ## ''[[Hypoxidia]]'' <small>Friedmann</small> (2 spp.) ## ''[[Neofriedmannia]]'' <small>Kocyan & Wiland</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Tecophilaeaceae]]''''' <small>Leyb.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Tecophilaeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Conanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ### ''[[Tecophilaea]]'' <small>Bertero ex Colla</small> (2 spp.) ### ''[[Zephyra]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Odontostomum]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Wallerioideae]]'' <small>R. Dahlgren</small> ### ''[[Kabuyea]]'' <small>Brummitt</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanastrum]]'' <small>Oliv.</small> (3 spp.) ### ''[[Walleria]]'' <small>J. Kirk</small> (3 spp.) ### ''[[Eremiolirion]]'' <small>J. C. Manning & F. Forest</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanella]]'' <small>Royen ex L.</small> (9 spp.) # '''Familia ''[[Doryanthaceae]]''''' <small>R. Dahlgren & Clifford</small> (2 spp.) ## ''[[Doryanthes]]'' <small>Corrêa</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Ixioliriaceae]]''''' <small>(Pax) Nakai</small> (4 spp.) ## ''[[Ixiolirion]]'' <small>Fisch. ex Herb.</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Iridaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2579 spp.) ## Subfamilia ''[[Isophysidoideae]]'' <small>Takht. ex Thorne & Reveal</small> ### ''[[Isophysis]]'' <small>T. Moore</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Patersonioideae]]'' <small>Goldblatt</small> ### ''[[Patersonia]]'' <small>R. Br.</small> (23 spp.) ## Subfamilia ''[[Geosiridoideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> ### ''[[Geosiris]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Aristeoideae]]'' <small>Vines</small> ### ''[[Aristea]]'' <small>Sol. ex Aiton</small> (61 spp.) ## Subfamilia ''[[Nivenioideae]]'' <small>Schulze ex Goldblatt</small> ### ''[[Nivenia]]'' <small>Vent.</small> (11 spp.), [[nivenija]] ### ''[[Witsenia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Klattia]]'' <small>Baker</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Crocoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Tritoniopsideae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> #### ''[[Tritoniopsis]]'' <small>L. Bolus</small> (23 spp.) ### Tribus ''[[Watsonieae]]'' <small>Klatt</small> #### ''[[Watsonia]]'' <small>Mill.</small> (53 spp.) #### ''[[Pillansia]]'' <small>L. Bolus</small> (1 sp.) #### ''[[Thereianthus]]'' <small>G. J. Lewis</small> (11 spp.) #### ''[[Micranthus]]'' <small>(Pers.) Eckl.</small> (7 spp.) #### ''[[Codonorhiza]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (7 spp.) #### ''[[Savannosiphon]]'' <small>Goldblatt & Marais</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanixia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) #### ''[[Schizorhiza]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) #### ''[[Lapeirousia]]'' <small>Pourr.</small> (27 spp.) #### ''[[Afrosolen]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Ixieae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Gladiolinae]]'' <small>Goldblatt</small> ##### ''[[Gladiolus]]'' <small>L.</small> (285 spp.) #### Subtribus ''[[Melasphaerulinae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> ##### ''[[Melasphaerula]]'' <small>Ker Gawl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Freesiinae]]'' <small>Goldblatt</small> ##### ''[[Zygotritonia]]'' <small>Mildbr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Xenoscapa]]'' <small>(Goldblatt) Goldblatt & Manning</small> (3 spp.) ##### ''[[Freesia]]'' <small>Eckl. ex Klatt</small> (16 spp.) ##### ''[[Crocosmia]]'' <small>Planch.</small> (8 spp.) ##### ''[[Devia]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperanthinae]]'' <small>Goldblatt</small> ##### ''[[Geissorhiza]]'' <small>Ker Gawl.</small> (102 spp.) ##### ''[[Hesperantha]]'' <small>Ker Gawl.</small> (92 spp.) #### Subtribus ''[[Tritoniinae]]'' <small>Goldblatt</small> ##### ''[[Babiana]]'' <small>Ker Gawl.</small> (93 spp.) ##### ''[[Chasmanthe]]'' <small>N. E. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sparaxis]]'' <small>Ker Gawl.</small> (16 spp.) ##### ''[[Duthieastrum]]'' <small>M. P. de Vos</small> (1 sp.) ##### ''[[Dierama]]'' <small>K. Koch</small> (43 spp.) ##### ''[[Tritonia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (30 spp.) ##### ''[[Ixia]]'' <small>L.</small> (100 spp.) #### Subtribus ''[[Radinosiphoninae]]'' <small>Goldblatt & J. C. Manning</small> ( sp.) ##### ''[[Radinosiphon]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Crocinae]]'' <small>Benth. Hook.</small> ##### ''[[Crocus]]'' <small>L.</small> (243 spp.) ##### ''[[Romulea]]'' <small>Maratti</small> (112 spp.) ##### ''[[Afrocrocus]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (1 sp.) ##### ''[[Syringodea]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ## Subfamilia ''incertae sedis'' ### ''[[Diplarrena]]'' <small>Labill.</small> (2 spp.), [[diplarena]] ## Subfamilia ''[[Iridoideae]]'' <small>Eaton</small> ### Tribus ''[[Irideae]]'' <small>Kitt.</small> #### Subtribus ''[[Iridineae]]'' ##### ''[[Dietes]]'' <small>Salisb.</small> (6 spp.), dietes ##### ''[[Iris (Plantae)|Iris]]'' <small>L.</small> (316 spp.), [[perunika]]. #### Subtribus ''[[Ferrariineae]]'' ##### ''[[Ferraria]]'' <small>Burm. ex Mill.</small> (18 spp.), [[ferarija]] ##### ''[[Moraea]]'' <small>Mill.</small> (231 spp.), [[Moreja (biljni rod)|moreja]] ### Tribus ''[[Sisyrinchieae]]'' <small>Klatt</small> #### ''[[Orthrosanthus]]'' <small>Sweet</small> (9 spp.), [[ortrozantus]] #### ''[[Libertia]]'' <small>Spreng.</small> (17 spp.), [[libercija]] #### ''[[Solenomelus]]'' <small>Miers</small> (2 spp.), solenomelus #### ''[[Olsynium]]'' <small>Raf.</small> (19 spp.) #### ''[[Tapeinia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Sisyrinchium]]'' <small>L.</small> (205 spp.), [[sisirinhijum]], [[rogoz ljiljan]] ### Tribus ''[[Trimezieae]]'' <small>Ravenna</small> #### ''[[Pseudiris]]'' <small>Chukr & A. Gil</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudotrimezia]]'' <small>R. C. Foster</small> (28 spp.) #### ''[[Neomarica]]'' <small>Sprague</small> (37 spp.), [[nejomarika]] #### ''[[Deluciris]]'' <small>A. Gil & Lovo</small> (2 spp.) #### ''[[Trimezia]]'' <small>Salisb. ex Herb.</small> (32 spp.) ### Tribus ''[[Tigridieae]]'' <small>Kitt.</small> #### ''[[Larentia]]'' <small>Klatt</small> (3 spp.) #### ''[[Cipura]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) #### ''[[Lethia]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Salpingostylis]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Nemastylis]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) #### ''[[Herbertia]]'' <small>Sweet</small> (8 spp.), [[herbercija]] #### ''[[Calydorea]]'' <small>Herb.</small> (21 spp.) #### ''[[Cypella]]'' <small>Herb.</small> (37 spp.), [[Cipela (biljni rod)|cipela]] #### ''[[Sphenostigma]]'' <small>Baker</small> (6 spp.) #### ''[[Alophia]]'' <small>Herb.</small> (7 spp.) #### ''[[Phalocallis]]'' <small>Herb.</small> (6 spp.) #### ''[[Eleutherine]]'' <small>Herb.</small> (3 spp.) #### ''[[Hesperoxiphion]]'' <small>Baker</small> (5 spp.) #### ''[[Gelasine]]'' <small>Herb.</small> (8 spp.) #### ''[[Mastigostyla]]'' <small>I. M. Johnst.</small> (29 spp.) #### ''[[Ennealophus]]'' <small>N. E. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Cobana]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Sessilanthera]]'' <small>Molseed & Cruden</small> (3 spp.) #### ''[[Tigridia (Plantae)|Tigridia]]'' <small>Juss.</small> (58 spp.), [[tigrov cvijet]] # '''Familia ''[[Xeronemataceae]]''''' <small>M. W. Chase</small> (2 spp.) ## ''[[Xeronema]]'' <small>Brongn. & Gris</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Asphodelaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1239 spp.) ## Subfamilia ''[[Asphodeloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Asphodeleae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### ''[[Asphodeline]]'' <small>Rchb.</small> (18 spp.) #### ''[[Asphodelus]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Bulbinella]]'' <small>Kunth</small> (25 spp.) #### ''[[Kniphofia]]'' <small>Moench</small> (72 spp.) #### ''[[Trachyandra]]'' <small>Kunth</small> (61 spp.) #### ''[[Eremurus]]'' <small>M. Bieb.</small> (58 spp.) #### ''[[Bulbine]]'' <small>Wolf</small> (88 spp.) ### Tribus ''[[Aloeae]]'' <small>A. Rich.</small> #### ''[[Aloidendron]]'' <small>(Berger) Klopper & Gideon F. Sm.</small> (7 spp.) #### ''[[Kumara]]'' <small>Medik.</small> (2 spp.) #### ''[[Haworthia]]'' <small>Duval</small> (117 spp.) #### ''[[Aloiampelos]]'' <small>Klopper & Gideon F. Sm.</small> (7 spp.) #### ''[[Aloe]]'' <small>L.</small> (563 spp.) #### ''[[Haworthiopsis]]'' <small>G. D. Rowley</small> (18 spp.) #### ''[[Gasteria]]'' <small>Duval</small> (27 spp.) #### ''[[Astroloba]]'' <small>Uitewaal</small> (10 spp.) #### ''[[xAstroworthia]]'' <small>G. D. Rowley</small> (0 sp.) #### ''[[Aristaloe]]'' <small>Boatwr. & J. C. Manning</small> (1 sp.) #### ''[[Gonialoe]]'' <small>(Baker) Boatwr. & J. C. Manning</small> (3 spp.) #### ''[[Tulista]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Xanthorrhoeoideae]]'' <small>Reveal</small> ### ''[[Xanthorrhoea]]'' <small>Sm.</small> (28 spp.) ## Subfamilia ''[[Hemerocallidoideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Hemerocallideae]]'' <small>Duby</small> #### ''[[Simethis]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### ''[[Hemerocallis]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Johnsonieae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Hodgsoniola]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Tricoryne]]'' <small>R. Br.</small> (9 spp.) #### ''[[Corynotheca]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) #### ''[[Caesia]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) #### ''[[Arnocrinum]]'' <small>Endl. & Lehm. ex Lehm.</small> (3 spp.) #### ''[[Hensmania]]'' <small>W. Fitzg.</small> (3 spp.) #### ''[[Stawellia]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Johnsonia]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Phormieae]]'' <small>Nakai</small> #### ''[[Pasithea]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Phormium]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Dianelleae]]'' <small>Baker</small> #### ''[[Geitonoplesium]]'' <small>A. Cunn.</small> (1 sp.) #### ''[[Agrostocrinum]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Herpolirion]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Stypandra]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### ''[[Thelionema]]'' <small>R. J. F. Hend.</small> (3 spp.) #### ''[[Excremis|Eccremis]]'' <small>Willd. ex Schult. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Dianella (Plantae)|Dianella]]'' <small>Juss.</small> (38 spp.) # '''Familia ''[[Amaryllidaceae]]''''' <small>J. St.-Hil.</small> (2359 spp.) ## Subfamilia ''[[Agapanthoideae]]'' <small>Endl.</small> ### ''[[Agapanthus]]'' <small>L’Hér.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''[[Allioideae]]'' <small>Herb.</small> ### ''[[Allium]]'' <small>L.</small> (1049 spp.) ### ''[[Milula]]'' <small>Prain</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Tulbaghioideae]]'' <small>M. F. Fay & M. W. Chase</small> ### ''[[Tulbaghia]]'' <small>L.</small> (29 spp.) ## Subfamilia ''[[Gilliesioideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Solaria]]'' <small>Phil.</small> (5 spp.) ### ''[[Gilliesia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ### ''[[Miersia]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ### ''[[Nothoscordum]]'' <small>Kunth</small> (93 spp.) ### ''[[Schickendantziella]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) ### ''[[Speea]]'' <small>Loes.</small> (1 sp.) ### ''[[Tristagma]]'' <small>Poepp.</small> (31 spp.) ### ''[[Trichlora]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ### ''[[Leucocoryne]]'' <small>Lindl.</small> (47 spp.) ### ''[[Atacamallium]]'' <small>Nic. García</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Amaryllidoideae]]'' ### Tribus ''[[Amaryllideae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Amaryllis]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Boophone]]'' <small>Herb.</small> (2 spp.) #### ''[[Ammocharis]]'' <small>Herb.</small> (7 spp.) #### ''[[Crinum]]'' <small>L.</small> (112 spp.) #### ''[[Crossyne]]'' <small>Salisb.</small> (2 spp.) #### ''[[Strumaria]]'' <small>Jacq.</small> (28 spp.) #### ''[[Nerine]]'' <small>Herb.</small> (26 spp.) #### ''[[Hessea]]'' <small>Herb.</small> (15 spp.) #### ''[[Brunsvigia]]'' <small>Heist.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Cyrtantheae]]'' <small>Traub</small> #### ''[[Cyrtanthus]]'' <small>Aiton</small> (58 spp.) ### Tribus ''[[Calostemmateae]]'' <small>D. Müll.-Doblies & U. Müll.-Doblies</small> #### ''[[Calostemma]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Proiphys]]'' <small>Herb.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Haemantheae]]'' <small>Hutch.</small> #### ''[[Cryptostephanus]]'' <small>Welw. ex Baker</small> (3 spp.) #### ''[[Clivia]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) #### ''[[Scadoxus]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) #### ''[[Haemanthus]]'' <small>L.</small> (22 spp.) #### ''[[Apodolirion]]'' <small>Baker</small> (6 spp.) #### ''[[Gethyllis]]'' <small>L.</small> (31 spp.) ### Tribus ''[[Lycorideae]]'' <small>Nakai</small> #### ''[[Ungernia]]'' <small>Bunge</small> (10 spp.) #### ''[[Lycoris (Plantae)|Lycoris]]'' <small>Herb.</small> (20 spp.) #### ''[[Shoubiaonia]]'' <small>W. H. Qin, W. Q. Meng & Kun Liu</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Galantheae]]'' <small>Parl.</small> #### ''[[Hannonia]]'' <small>Braun-Blanq. & Maire</small> (1 sp.) #### ''[[Lapiedra]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Vagaria]]'' <small>Herb.</small> (2 spp.) #### ''[[Acis]]'' <small>Salisb.</small> (9 spp.) #### ''[[Leucojum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Galanthus]]'' <small>L.</small> (24 spp.) ### Tribus ''[[Pancratieae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Pancratium]]'' <small>L.</small> (24 spp.) ### Tribus ''[[Narcisseae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### ''[[Sternbergia]]'' <small>Waldst. & Kit.</small> (7 spp.) #### ''[[Narcissus]]'' <small>L.</small> (68 spp.) ### Tribus ''[[Hippeastreae]]'' <small>Herb. ex Sweet</small> #### ''[[Worsleya]]'' <small>(Traub) Traub</small> (1 sp.) #### ''[[Cearanthes]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Griffinia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (23 spp.) #### ''[[Hyline]]'' <small>Herb.</small> (4 spp.) #### ''[[Traubia]]'' <small>Moldenke</small> (1 sp.) #### ''[[Phycella]]'' <small>Lindl.</small> (15 spp.) #### ''[[Sprekelia]]'' <small>Heist.</small> (2 spp.) #### ''[[Rhodophiala]]'' <small>C. Presl</small> (9 spp.) #### ''[[Zephyranthes]]'' <small>Herb.</small> (195 spp.) #### ''[[Paposoa]]'' <small>Nic. García</small> (1 sp.) #### ''[[Eremolirion]]'' <small>Nic. García</small> (1 sp.) #### ''[[Hippeastrum]]'' <small>Herb.</small> (100 spp.) ### Tribus ''[[Eustephieae]]'' <small>Hutch.</small> #### ''[[Eustephia]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) #### ''[[Chlidanthus]]'' <small>Herb.</small> (5 spp.) #### ''[[Hieronymiella]]'' <small>Pax</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Hymenocallideae]]'' <small>Small</small> #### ''[[Pamianthe]]'' <small>Stapf</small> (3 spp.) #### ''[[Paramongaia]]'' <small>Velarde</small> (5 spp.) #### ''[[Clinanthus]]'' <small>Herb.</small> (25 spp.) #### ''[[Hymenocallis]]'' <small>Salisb.</small> (62 spp.) #### ''[[Leptochiton]]'' <small>Sealy</small> (2 spp.) #### ''[[Ismene]]'' <small>Salisb.</small> (11 spp.) #### ''[[Rauhia]]'' <small>Traub</small> (5 spp.) #### ''[[Phaedranassa]]'' <small>Herb.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Eucharideae]]'' <small>Hutch.</small> #### ''[[Plagiolirion]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Caliphruria]]'' <small>Herb.</small> (4 spp.) #### ''[[xCalicharis]]'' <small>Meerow</small> (0 sp.) #### ''[[Eucharis]]'' <small>Planch. & Linden</small> (17 spp.) #### ''[[Mathieua]]'' <small>Klotzsch</small> (1 sp.) #### ''[[Stenomesson]]'' <small>Herb.</small> (17 spp.) #### ''[[Urceolina]]'' <small>Rchb.</small> (7 spp.) #### ''[[Eucrosia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Asparagaceae]]''''' <small>Juss.</small> (3501 spp.) ## Subfamilia ''[[Lomandroideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Sowerbaea]]'' <small>Sm.</small> (5 spp.) ### ''[[Laxmannia]]'' <small>R. Br.</small> (14 spp.) ### ''[[Xerolirion]]'' <small>A. S. George</small> (1 sp.) ### ''[[Romnalda]]'' <small>P. F. Stevens</small> (3 spp.) ### ''[[Chamaexeros]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ### ''[[Acanthocarpus (Plantae)|Acanthocarpus]]'' <small>Lehm.</small> (7 spp.) ### ''[[Lomandra]]'' <small>Labill.</small> (58 spp.) ### ''[[Chamaescilla]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ### ''[[Cordyline]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (24 spp.) ### ''[[Trichopetalum]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ### ''[[Thysanotus]]'' <small>R. Br.</small> (55 spp.) ### ''[[Eustrephus]]'' <small>R. Br. ex Ker Gawl.</small> (1 sp.) ### ''[[Dichopogon]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ### ''[[Arthropodium]]'' <small>R. Br.</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Asparagoideae]]'' ### ''[[Hemiphylacus]]'' <small>S. Watson</small> (5 spp.) ### ''[[Asparagus]]'' <small>L.</small> (219 spp.) ## Subfamilia ''[[Nolinoideae]]'' <small>Nakai</small> ### Tribus ''[[Eriospermeae]]'' #### ''[[Eriospermum]]'' <small>Jacq.</small> (117 spp.) ### Tribus ''[[Polygonateae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> #### ''[[Disporopsis]]'' <small>Hance</small> (12 spp.) #### ''[[Maianthemum]]'' <small>F. H. Wigg.</small> (40 spp.) #### ''[[Heteropolygonatum]]'' <small>M. N. Tamura & Ogisu</small> (13 spp.) #### ''[[Polygonatum]]'' <small>Mill.</small> (79 spp.) #### ''[[Theropogon]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) #### ''[[Comospermum]]'' <small>Rauschert</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Dracaeneae]]'' #### ''[[Dracaena]]'' <small>Vand.</small> (206 spp.) #### ''[[Chrysodracon]]'' <small>P. L. Lu & Morden</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Rusceae]]'' <small>Dum.</small> #### ''[[Danae]]'' <small>Medik.</small> (1 sp.) #### ''[[Semele]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) #### ''[[Ruscus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Ophiopogoneae]]'' #### ''[[Peliosanthes]]'' <small>Andrews</small> (61 spp.) #### ''[[Liriope]]'' <small>Lour.</small> (8 spp.) #### ''[[Ophiopogon]]'' <small>Ker Gawl.</small> (81 spp.) ### Tribus ''[[Nolineae]]'' #### ''[[Dasylirion]]'' <small>Zucc.</small> (23 spp.) #### ''[[Beaucarnea]]'' <small>Lem.</small> (13 spp.) #### ''[[Nolina]]'' <small>Michx.</small> (36 spp.) ### Tribus ''[[Convallarieae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Speirantha]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Convallaria]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Reineckea]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) #### ''[[Rohdea]]'' <small>Roth</small> (29 spp.) #### ''[[Tupistra]]'' <small>Ker Gawl.</small> (40 spp.) #### ''[[Aspidistra]]'' <small>Ker Gawl.</small> (214 spp.) ## Subfamilia ''[[Aphyllanthoideae]]'' <small>Lindl.</small> ### ''[[Aphyllanthes]]'' <small>Tourn. ex L.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Agavoideae]]'' <small>Herbert</small> ### Tribus ''[[Anemarrheneae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Anemarrhena]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Behnieae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Behnia]]'' <small>Didr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Herrerieae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Herreria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (10 spp.) #### ''[[Herreriopsis]]'' <small>H. Perrier</small> (1 sp.) #### ''[[Clara (Plantae)|Clara]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Anthericeae]]'' #### ''[[Anthericum]]'' <small>L.</small> (7 spp.) #### ''[[Diamena]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Diora]]'' <small>Ravenna</small> (1 sp.) #### ''[[Paradisea]]'' <small>Mazzuc.</small> (2 spp.) #### ''[[Trihesperus]]'' <small>Herb.</small> (2 spp.) #### ''[[Diuranthera]]'' <small>Hemsl.</small> (4 spp.) #### ''[[Hagenbachia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (6 spp.) #### ''[[Chlorophytum]]'' <small>Ker Gawl.</small> (202 spp.) #### ''[[Leucocrinum]]'' <small>Nutt. ex A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Echeandia]]'' <small>Ortega</small> (95 spp.) ### Tribus ''[[Hesperocalleae]]'' ined. #### ''[[Hesperocallis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Chlorogaleae]]'' ined. #### ''[[Hosta]]'' <small>Tratt.</small> (47 spp.) #### ''[[Eremocrinum]]'' <small>M. E. Jones</small> (1 sp.) #### ''[[Chlorogalum]]'' <small>(Lindl.) Kunth</small> (3 spp.) #### ''[[Hooveria]]'' <small>D. W. Taylor & D. J. Keil</small> (2 spp.) #### ''[[Schoenolirion]]'' <small>Torr. ex Durand</small> (3 spp.) #### ''[[Hastingsia]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) #### ''[[Camassia]]'' <small>Lindl.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Agaveae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Hesperoyucca]]'' <small>(Engelm.) Trel.</small> (2 spp.) #### ''[[Hesperaloe]]'' <small>Engelm.</small> (7 spp.) #### ''[[Yucca]]'' <small>L.</small> (52 spp.) #### ''[[Beschorneria]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) #### ''[[Furcraea]]'' <small>Vent.</small> (24 spp.) #### ''[[Agave]]'' <small>L.</small> (281 spp.) ## Subfamilia ''[[Brodiaeoideae]]'' <small>Traub</small> ### ''[[Androstephium]]'' <small>Torr.</small> (2 spp.) ### ''[[Muilla]]'' <small>S. Watson</small> (5 spp.) ### ''[[Bloomeria]]'' <small>Kellogg</small> (2 spp.) ### ''[[Triteleia]]'' <small>Douglas ex Lindl.</small> (16 spp.) ### ''[[Triteleiopsis]]'' <small>Hoover</small> (1 sp.) ### ''[[Dichelostemma]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ### ''[[Brodiaea]]'' <small>Sm.</small> (18 spp.) ### ''[[Jaimehintonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ### ''[[Petronymphe]]'' <small>H. E. Moore</small> (2 spp.) ### ''[[Bessera]]'' <small>Schult. fil.</small> (5 spp.) ### ''[[Xochiquetzallia]]'' <small>J. Gut.</small> (4 spp.) ### ''[[Dandya]]'' <small>H. E. Moore</small> (1 sp.) ### ''[[Milla]]'' <small>Cav.</small> (10 spp.) ## Subfamilia ''[[Scilloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Oziroeeae|Oziroëeae]]'' <small>M. W. Chase, Reveal & M. F. Fay</small> #### ''[[Oziroe]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Dipcadieae]]'' <small>Speta ex J. C. Manning & Goldblatt</small> #### ''[[Pseudogaltonia]]'' <small>Kuntze</small> (2 spp.) #### ''[[Dipcadi]]'' <small>Medicus</small> (44 spp.) #### ''[[Battandiera]]'' <small>Maire</small> (10 spp.) #### ''[[Trimelopter]]'' <small>Raf.</small> (12 spp.) #### ''[[Albuca]]'' <small>L.</small> (116 spp.) #### ''[[Iosanthus]]'' <small>Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter, Slade & Wetschnig</small> (1 sp.) #### ''[[Coilonox]]'' <small>Raf.</small> (24 spp.) #### ''[[Stellarioides]]'' <small>Medicus</small> (9 spp.) #### ''[[Galtonia]]'' <small>Decne.</small> (5 spp.) #### ''[[Ethesia]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) #### ''[[Eliokarmos]]'' <small>Raf.</small> (36 spp.) #### ''[[Avonsera]]'' <small>Speta</small> (1 sp.) #### ''[[Neopatersonia]]'' <small>Schönl.</small> (4 spp.) #### ''[[EIsiea]]'' <small>F. M. Leight.</small> (1 sp.) #### ''[[Nicipe]]'' <small>Raf.</small> (44 spp.) #### ''[[Cathissa]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) #### ''[[Melomphis]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) #### ''[[Loncomelos]]'' <small>Raf.</small> (27 spp.) #### ''[[Ornithogalum]]'' <small>L.</small> (104 spp.) ### Tribus ''[[Urgineeae]]'' <small>Rouy</small> #### ''[[Bowiea]]'' <small>Haw. ex Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Schizobasis]]'' <small>Baker</small> (5 spp.) #### ''[[Mucinaea]]'' <small>M. Pinter, Mart.-Azorín, U. Müll.-Doblies, D. Müll.-Doblies, Pfosser & Wetschnig</small> (1 sp.) #### ''[[Rhodocodon]]'' <small>Baker</small> (19 spp.) #### ''[[Austronea]]'' <small>Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig</small> (19 spp.) #### ''[[Tenicroa]]'' <small>Raf.</small> (12 spp.) #### ''[[Drimia]]'' <small>Jacq.</small> (105 spp.) #### ''[[Zingela]]'' <small>N. R. Crouch, Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & M. Á. Alonso</small> (1 sp.) #### ''[[Sagittanthera]]'' <small>Mart.-Azorín, M. B. Crespo, A. P. Dold & van Jaarsv.</small> (1 sp.) #### ''[[Aulostemon]]'' <small>Mart.-Azorín, M. B. Crespo, M. Pinter & Wetschnig</small> (1 sp.) #### ''[[Fusifilum]]'' <small>Raf.</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Massonieae]]'' <small>Baker</small> #### ''[[Schizocarphus]]'' <small>Van der Merwe</small> (1 sp.) #### ''[[Ledebouria]]'' <small>Roth</small> (102 spp.) #### ''[[Eucomis]]'' <small>L’Hér.</small> (12 spp.) #### ''[[Spetaea]]'' <small>Wetschnig & Pfosser</small> (1 sp.) #### ''[[Daubenya]]'' <small>Lindl.</small> (8 spp.) #### ''[[Veltheimia]]'' <small>Gled.</small> (2 spp.) #### ''[[Lachenalia]]'' <small>Jacq.</small> (138 spp.) #### ''[[Namophila]]'' <small>U. Müll.-Doblies & D. Müll.-Doblies</small> (1 sp.) #### ''[[Massonia]]'' <small>Thunb. ex L. fil.</small> (26 spp.) ### Tribus ''[[Pseudoprospereae]]'' <small>Manning & Goldblatt</small> #### ''[[Pseudoprospero]]'' <small>Speta</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Hyacintheae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Barnardia]]'' <small>Lindl.</small> (1 sp.) #### ''[[Zagrosia (Plantae)|Zagrosia]]'' <small>Speta</small> (1 sp.) #### ''[[Alrawia]]'' <small>(Wendelbo) K. Perss. & Wendelbo</small> (2 spp.) #### ''[[Puschkinia]]'' <small>Adams</small> (8 spp.) #### ''[[Brimeura]]'' <small>Salisb.</small> (3 spp.) #### ''[[Hyacinthus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudomuscari]]'' <small>Garbari & Greuter</small> (8 spp.) #### ''[[Fessia]]'' <small>Speta</small> (13 spp.) #### ''[[Hyacinthoides]]'' <small>Heist. ex Fabr.</small> (12 spp.) #### ''[[Leopoldia]]'' <small>Herb.</small> (32 spp.) #### ''[[Prospero (biljni rod)|Prospero]]'' <small>Salisb.</small> (15 spp.) #### ''[[Hyacinthella]]'' <small>Schur</small> (19 spp.) #### ''[[Muscari]]'' <small>Tourn. ex Mill.</small> (56 spp.) #### ''[[Bellevalia]]'' <small>Lapeyr.</small> (77 spp.) #### ''[[Scilla]]'' <small>L.</small> (66 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šparogolike| ]] [[Kategorija:Redovi Lilianae]] mucs5psw94smcrlom78lfwd0j7wyj3l 0 343742 7597972 7580889 2026-09-12T11:08:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597972 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Jesolo |regija= Veneto |pokrajina = Venecija |slika grba =Jesolo-Stemma.svg |karta = |kratica regije= VEN |kratica pokrajine = VE |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 32 |širina-sekunde= 02 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 38 |dužina-sekunde= 27 |dužina-oznaka= E |mappaX = 141 |mappaY = 58 |poštanski broj = 30016 |pozivni broj = 0421 |istat = |zaštitnik = |stranica= [http://www.jesolo.it www.jesolo.it] }} '''Jesolo''' je grad i [[općina]] u [[Veneto|Venetu]] - [[Sjeverna Italija]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1871.|2821 |1881.|3455 |1901.|3951 |1911.|6010 |1921.|7305 |1931.|10438 |1936.|12006 |1951.|14623 |1961.|16431 |1971.|20984 |1981.|22039 |1991.|22151 |2001.|22698 |2011.|24479 |2021.|26556 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] 1g0o1pt1nbhunbxbj31ez5a467vb1eu 0 467584 7597774 6855141 2026-09-11T15:45:26Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Mongolija]]; +[[Kategorija:Azijska kultura]]; ±[[Kategorija:Kuće]]→[[Kategorija:Vrste kuća]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597774 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Jurta |slika = Gorskii 04412u.jpg |godina = 2014. |regija = Azija |id = 00998 |ugroženost = ne |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/traditional-knowledge-and-skills-in-making-kyrgyz-and-kazakh-yurts-turkic-nomadic-dwellings-00998 |država = {{Z+X|KAZ}} {{Z+X|KIRG}} }} '''Jurta''' je [[šator]] koji tradicionalno koriste [[nomadi]] u [[stepa]]ma [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Struktura se sastoji od krune ili kompresije kotača (tüýnük) na vrhu jurte, podržanih od strane krovnim rebrima koja se savijaju na kraju gdje se susreću s rešetkama [[zid]]a. Na vrhu zida da bi se spriječilo njegovo širenje nalazi se obrub. Jurta se obično pokriva slojevima tkanine i ovčje [[Vuna|vune]]. Simboli jurte nalaze se na [[Grb Kazahstana|kazahstanskom grbu]] i [[Zastava Kirgistana|zastavi Kirgistana]]. ==Gradnja mongolske jurte (Ger)== <gallery> Image:Montage d'une yourte murs.jpg|Gradnja počinje sa zidovima i vratima Image:Yurt-construction-1.JPG|Postavljanje krovnih rebara Image:Yurt-construction-2.JPG|Postavljanje krovnih rebara na krunu Image:Yurt-construction-3.JPG|Stavljanje tanke tkanine na krov Image:Yurt-construction-4.JPG|Prekirivanje krova i zidova tkaninom Image:Yurt-construction-5.JPG|Prekirivanje vanjskom tkaninom </gallery> ==Vanjske poveznice== {{Commons|Yurts}} *[http://www.yurtshawaii.com yurtshawaii.com - Online video jurte] *[https://web.archive.org/web/20050319231409/http://www.president.kz/articles/culture/culture_container.asp?lng=en&art=urta Kazaška jurta] {{mrva-građ}} [[Kategorija:Vrste kuća]] [[Kategorija:Mongolija]] [[Kategorija:Azijska kultura]] hyu03o19qhuk69yeic8o2mid0m2esdu 0 477654 7597794 7494244 2026-09-11T16:59:16Z Zeljko 1196 7597794 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Žabočunovke | slika = Alismalanceolatum.jpg | slika_opis = [[Alisma lanceolatum‎]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Alismatales]] | familia = ''Alismataceae'' | familia_autorstvo = [[Étienne Pierre Ventenat|Vent.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi tekst | karta_raspon = Map-Alismataceae.PNG | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Žabočunovke su raširene po svim kontinentima }} '''Žabočunovke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Alismataceae''), biljna porodica iz reda [[žabočunolike|žabočunolikih]] koja svoje ime dobiva po [[žabočun]]ima ([[Alisma]]), jednoj od njezinih rodova., a pripada [[jednosupnice|jednosupnicama]] (Liliopsida). Cijela porodica ''Alismataceae'' pa i pravi žabočuni (rod ''Alisma'') vole močvarna područja, i rasprostranjena je po svim kontinentima, uključujući i [[Australija|Australiju]]. Odlikuju se velikim listovima i lijepim cvjetovima. sastoji se od 17 rodova sa 111 vrsta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/70f49d2ff7a7dfb14d37e4bc38e8183a |title=Catalogue of Life: 30th April 2017 |journal= |access-date=4. svibnja 2017. |archive-date=24. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170124095215/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/70f49d2ff7a7dfb14d37e4bc38e8183a |url-status=dead }}</ref><ref>[http://wcsp.science.kew.org/incfamilies.do WCSP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181018053037/http://wcsp.science.kew.org/incfamilies.do |date=18. listopada 2018. }} Pristupljeno 14. listopada 2018.</ref> [[Žabočun]] ([[Alisma plantago-aquatica]]), koristi se kao diuretik.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51172/ Proleksis Enc.]</ref> == Opis == ''Alismataceae'' su porodica koja se sastoji od 113 vrsta slatkovodnih cvjetnica koje pripadaju redu ''[[Alismatales]]'' i uključuju 17 rodova, od kojih su najčešći [[Alisma]] (žabočun), Echinodorus (glavac) i [[Sagittaria (Plantae)|Sagittaria]] (strelica). Većina članova porodice porijeklom je sa sjeverne hemisfere, ali neke su vrste široko rasprostranjene u tropskim i umjerenim regijama.<ref name="Britannica ">[https://www.britannica.com/plant/Alismataceae Britannica] Pristupljeno 7. studenog 2023.</ref> ''Alismataceae'' se obično nalaze u plitkoj vodi i [[močvara]]ma ili na muljevitim obalama ili mokrom [[Pijesak|pijesku]]. Općenito imaju duge tanke lisne peteljke koje su u osnovi skupljene i mogu rasti pod [[voda|vodom]], plutajući ili iznad vode. Takve zeljaste biljke često su laticiferne (proizvode [[lateks]]), a mnoge se mogu vegetativno razmnožavati [[stoloni]]ma ili [[rizom]]ima. Nekoliko vrsta je jestivo, uključujući brojne vrste ''Sagittaria'' poznate po svojim ukusnim rizomima i gomoljima. Cvjetovi imaju tri čašice (modificirani listovi) i tri [[Latica|latice]] i mogu biti bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje. Plodovi su folikuli (suhi plod koje se rascijepi duž jedne strane) ili ahenije (suhi plod s jednom sjemenkom).<ref name="Britannica "/> == Rodovi i broj vrsta == {{div col|cols=3}} # ''[[Albidella]]'' <small>Pichon</small>, (4 spp.) # ''[[Alisma]]'' <small>L.</small> (9 spp.) # ''[[Aquarius (biljni rod)|Aquarius]]'' <small>Christenh. & Byng</small>, 26 # ''[[Astonia]]'' <small>S. W. L. Jacobs</small> (1 sp.) # ''[[Baldellia]]'' <small>Parl.</small> (3 spp.) # ''[[Burnatia]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) # ''[[Butomopsis]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) # ''[[Caldesia]]'' <small>Parl.</small> (3 spp.) # ''[[Damasonium]]'' <small>Hill</small> (5 spp.) # ''[[Echinodorus]]'' <small>Rich.</small> (31 spp.) # ''[[Helanthium]]'' <small>(Benth. & Hook. f.) Engelm. ex J. G. Sm.</small>, 3 # ''[[Hydrocleys]]'' <small>Rich.</small> (5 spp.) # ''[[Limnocharis]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (2 spp.) # ''[[Limnophyton]]'' <small>Miq.</small> (3 spp.) # ''[[Luronium]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) # ''[[Ranalisma]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) # ''[[Sagittaria (Plantae)|Sagittaria]]'' <small>L.</small> (¸41 spp.) # ''[[Wiesneria]]'' <small>Micheli</small> (3 spp.) {{div col end}} <gallery> Datoteka:Duck Potato (Sagittaria lancifolia) (6135184779).jpg|''[[Sagittaria lancifolia]]'' Datoteka:Sagittaria sagittifolia L. (7567563442).jpg|''[[Sagittaria sagittifolia]]'' Datoteka:Alisma plantago-aquatica20090812 259.jpg|''[[Alisma plantago-aquatica]]'' Datoteka:Echinodorus isthmicus2.jpg|''[[Echinodorus isthmicus]]'' Datoteka:Hydrocleys martii LeavesFlower BotGardBln0906.JPG|''[[Hydrocleys martii]]'' Datoteka:Ranalisma rostrata IP.png|''[[Ranalisma rostrata]]'' </gallery> == Sinonimi == * ''Damasoniaceae'' <small>Nakai</small> * ''Limnocharitaceae'' <small>Takht. ex Cronquist</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Žabočunovke| ]] [[Kategorija:Porodice žabočunolikih]] lmdw3zokrgad946grx2hymr4kf54wbw 0 477657 7597793 7592710 2026-09-11T16:58:37Z Zeljko 1196 7597793 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Žabočunolike | slika = Triglochium palustris BotGartBln310505.JPG | slika_opis = ''[[Triglochium palustris]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = '''''Alismatales''''' | ordo_autorstvo = R. Br. ex Bercht. & J. Presl | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodica]] | razdioba = vidi tekst | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = }} '''Žabočunolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Alismatales'') velik je red ''[[Lilianae]]'' koji obuhvaća pretežno vodene, močvarne i druge biljke vezane uz vlažna staništa, ali također vrlo raznoliku kopnenu porodicu ''[[Araceae]]''. World Flora Online navodi autorstvo R.Br. ex Bercht. & J.Presl i objavu u O přirozenosti rostlin na str. 271, 1820. godine.<ref name="WFO ">[https://prod.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000013%3Bjsessionid%3D5A75F909E741A7F318E46DC0D70F144A?utm WFO], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APweb danas za red navodi 14 porodica, oko 166 rodova i 4785 vrsta. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/alismatalesweb.htm Mobot], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Opis == Velik dio žabočunolikih čine [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] ili [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] vodene i močvarne zeleni, ukorijenjene u mulju, slobodno plutajuće ili potpuno potopljene. Unutar reda ipak postoji velika raznolikost: Araceae obuhvaćaju i kopnene zeleni, [[Epifitne biljke|epifite]], penjačice te biljke tropskih [[šuma]]. Za mnoge pripadnike reda karakteristična su razvijena zračna tkiva u vegetativnim organima, prilagodbe životu u vodi te reducirani ili potpuno izgubljeni provodni elementi kod nekih potpuno vodenih skupina.<ref name="Mobot "/> [[List]]ovi su najčešće jednostavni i pri osnovi obuhvaćaju [[Stabljika|stabljiku]], a kod mnogih vodenih predstavnika mogu biti linearni, vrpčasti ili plutajući. [[Cvjetovi]] pokazuju golem raspon od relativno krupnih, pravilnih i dvospolnih cvjetova s jasno razvijenim ocvijećem do izrazito reduciranih jednospolnih cvjetova morskih i drugih potopljenih biljaka. Plodni listovi često su slobodni ili samo djelomično srasli, a kod velikoga dijela reda tipičan je helobijalni razvoj endosperma.<ref name="Mobot "/> Jedna od najupečatljivijih posebnosti reda jest raznolikost načina oprašivanja. Osim oprašivanja [[kukci]]ma i [[Vjetar|vjetrom]], u nekoliko je evolucijskih linija razvijeno oprašivanje vodom, uključujući prijenos peluda na površini vode i potpuno podvodno oprašivanje. == Ekologija i rasprostranjenost == Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo po cijelom svijetu. Brojne vrste nastanjuju [[Jezero|jezera]], [[rijeke]], [[Močvara|močvare]], slane močvare i plitke obalne vode. ''Alismatales'' obuhvaćaju i jedine kritosjemenjače koje potpuno uronjene žive i razmnožavaju se u moru — morske cvjetnice ili „morske trave”. One pripadaju ponajprije porodicama ''[[Posidoniaceae]]'', ''[[Cymodoceaceae]]'' i ''[[Zosteraceae]]'' te pojedinim skupinama Hydrocharitaceae.<ref name="Mobot "/> Vodeni način života vjerojatno je vrlo star u evoluciji reda. Mnoge vrste nemaju mikorizu, što je povezano s vodenim staništem, dok potpuno potopljene linije pokazuju gubitke puči, provodnih elemenata i drugih struktura nepotrebnih pod vodom.<ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APG V (2026) · APG IV (2016) · APG III (2009) · APweb – Alismatales Današnji ''Alismatales'' mnogo su šire shvaćeni nego u većini starijih klasifikacija. Skupine koje danas čine jedan red nekada su bile raspoređene među brojne redove kao što su ''Arales'', ''Najadales'', ''Potamogetonales'', ''Hydrocharitales'', ''Zosterales'' i drugi. Unatoč različitim klasifikacijama, srodnost većine vodenih skupina dugo je bila prepoznavana pod nazivima poput ''Helobiae'' ili ''Alismatidae''. Veliku promjenu molekularna je sistematika donijela uključivanjem Araceae u isti red s vodenim alismatidnim porodicama.<ref name="Mobot "/> U APG II (2003.) red je imao 14 porodica, među kojima su Limnocharitaceae još bile samostalne.U APG II (2003.) red je imao 14 porodica, među kojima su Limnocharitaceae još bile samostalne.<ref name="APG II ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x?utm_source An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APG III (2009.) uključio je ''Limnocharitaceae'' u ''[[Alismataceae]]'', pa je broj porodica pao na 13. Molekularni rezultati pokazali su da usko shvaćene Alismataceae bez Limnocharitaceae nisu dobro podržana prirodna skupina. Nekadašnja ''Limnocharitaceae'' danas je unutar Alismataceae sačuvana kao tribus ''[[Limnochariteae]]''.<ref name="APG III ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APG III već je upozorio da rod ''[[Maundia]]'' vjerojatno treba izdvojiti iz ''[[Juncaginaceae]]'', ali tada nije smatrao dokaze dovoljnima za novu porodicu.<ref name="APG III "/> APG IV (2016.) to je proveo: ''Maundia'' je izdvojena iz ''Juncaginaceae'' u samostalnu, monotipsku porodicu ''[[Maundiaceae]]'' Nakai, pa se broj porodica ponovno popeo na 14.<ref name="APG IV ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APG V (2026.) ne mijenja taj opseg. Budući da među izmjenama APG V nema Alismatales ni neke njihove porodice, zadržava se APG IV sustav od 14 porodica.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Izmjene == * ''Limnocharitaceae'' → Alismataceae → danas tribus Limnochariteae (Limnocharis, Hydrocleys, Butomopsis i srodnici prema suvremenoj podjeli). * ''Najadaceae'' → ''[[Hydrocharitaceae]]'' → rod ''[[Najas]]'' danas pripada potporodici ''[[Hydrilloideae]]''; APweb upravo pod Hydrilloideae navodi Najadaceae među sinonimima. * ''Lemnaceae'' → Araceae → vodene leće (Lemna, Wolffia, Spirodela i dr.) danas se u široko prihvaćenoj klasifikaciji vode kao ''[[Lemnoideae]]'' unutar Araceae. Postoje suvremeni autori koji ponovno zagovaraju samostalne ''Lemnaceae'', ali APG V ih ne izdvaja. * ''Zannichelliaceae'' → ''[[Potamogetonaceae]]'' → njezini predstavnici danas pripadaju tribusu ''Zannichellieae'' unutar ''Potamogetonaceae''. * Maundia: Juncaginaceae → Maundiaceae → ovo nije „gutanje”, nego obrnuto: APG IV ju je izvadio iz Juncaginaceae i ponovno priznao porodicu Maundiaceae. == Porodice prema APG V == Glavni izvori: APG V · APweb · WFO – Alismatales # ''[[Araceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Tofieldiaceae]]'' <small>Takht.</small> # ''[[Alismataceae]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Butomaceae]]'' <small>Mirb.</small> # ''[[Hydrocharitaceae]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Aponogetonaceae]]'' <small>Planch.</small> # ''[[Scheuchzeriaceae]]'' <small>F.Rudolphi</small> # ''[[Juncaginaceae]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Maundiaceae]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Posidoniaceae]]'' <small>Vines</small> # ''[[Ruppiaceae]]'' <small>Horan.</small> # ''[[Cymodoceaceae]]'' <small>Vines</small> # ''[[Zosteraceae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Potamogetonaceae]]'' <small>Bercht. & J.Presl</small> == Porodice == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Araceae]]''''' <small>Juss.</small> (4309 spp.) ## Subfamilia ''[[Gymnostachydoideae]]'' <small>Bogner & Nicolson</small> ### ''[[Gymnostachys]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Orontioideae]]'' <small>R. Br. ex Müll. Berol.</small> ### Tribus ''[[Orontieae]]'' <small>Dumort.</small> #### [[Orontium]] <small>L.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Symplocarpeae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Lysichiton]]'' <small>Schott</small> (2 spp.) #### ''[[Symplocarpus]]'' <small>Salisb. ex Barton</small> (5 spp.) ## Subfamilia ''[[Lemnoideae]]'' <small>Bab.</small> ### ''[[Spirodela]]'' <small>Schleid.</small> (2 spp.) ### ''[[Landoltia]]'' <small>Les & D. J. Crawford</small> (1 sp.) ### ''[[Lemna]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### ''[[Wolffiella]]'' <small>Hegelm.</small> (10 spp.) ### ''[[Wolffia]]'' <small>Horkel ex Schleid.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''[[Pothoideae]]'' <small>Engl.</small> ### Tribus ''[[Anthericeae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Anthurium]]'' <small>Schott</small> (1198 spp.) ### Tribus ''[[Potheae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Pothos]]'' <small>L.</small> (69 spp.) #### ''[[Pothoidium]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Monsteroideae]]'' <small>Engl.</small> ### Tribus ''[[Heteropsideae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Stenospermation]]'' <small>Schott</small> (55 spp.) #### ''[[Heteropsis (Plantae)|Heteropsis]]'' <small>Kunth</small> (20 spp.) ### Tribus ''[[Anadendreae]]'' <small>Bogner & J. C. French</small> #### ''[[Anadendrum]]'' <small>Schott</small> (15 spp.) ### Tribus ''[[Monstereae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Alloschemone]]'' <small>Schott</small> (2 spp.) #### ''[[Rhodospatha]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (34 spp.) #### ''[[Holochlamys]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) #### ''[[Spathiphyllum]]'' <small>Schott</small> (55 spp.) #### ''[[Rhaphidophora]]'' <small>Hassk.</small> (99 spp.) #### ''[[Scindapsus]]'' <small>Schott</small> (37 spp.) #### ''[[Monstera]]'' <small>Adans.</small> (62 spp.) #### ''[[Amydrium]]'' <small>Schott</small> (5 spp.) #### ''[[Epipremnum]]'' <small>Schott</small> (16 spp.) ## Subfamilia ''[[Lasioideae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Urospatha]]'' <small>Schott</small> (13 spp.) ### ''[[Dracontium]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Dracontioides]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Anaphyllopsis]]'' <small>A. Hay</small> (3 spp.) ### ''[[Podolasia]]'' <small>N. E. Br.</small> (1 sp.) ### ''[[Lasia]]'' <small>Lour.</small> (2 spp.) ### ''[[Cyrtosperma]]'' <small>Griff.</small> (13 spp.) ### ''[[Pycnospatha]]'' <small>Thorel ex Gagnep.</small> (2 spp.) ### ''[[Lasimorpha]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### ''[[Anaphyllum]]'' <small>Schott</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Zamioculcadoideae]]'' <small>Bogner & Hesse</small> ### ''[[Stylochaeton]]'' <small>Lepr.</small> (20 spp.) ### ''[[Zamioculcas]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### ''[[Gonatopus]]'' <small>Hook. fil. ex Engl.</small> (5 spp.) ## Subfamilia ''[[Aroideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Callopsideae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Callopsis]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Anubiadeae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Anubias]]'' <small>Schott</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Culcasieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Cercestis]]'' <small>Schott</small> (9 spp.) #### ''[[Culcasia]]'' <small>P. Beauv.</small> (29 spp.) ### Tribus ''[[Philodendreae]]'' <small>Schott</small> #### ''[[Philodendron]]'' <small>Schott</small> (584 spp.) #### ''[[Thaumatophyllum]]'' <small>Schott</small> (21 spp.) ### Tribus ''[[Homalomeneae]]'' <small>M. Hotta</small> #### ''[[Furtadoa]]'' <small>M. Hotta</small> (3 spp.) #### ''[[Adelonema]]'' <small>Schott</small> (16 spp.) #### ''[[Homalomena]]'' <small>Schott</small> (159 spp.) ### Tribus ''[[Aglaonemateae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Aglaonema]]'' <small>Schott</small> (24 spp.) #### ''[[Aglaodorum]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Nephthytideae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Nephthytis]]'' <small>Schott</small> (6 spp.) #### ''[[Pseudohydrosme]]'' <small>Engl.</small> (4 spp.) #### ''[[Anchomanes]]'' <small>Schott</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Zantedeschieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Zantedeschia]]'' <small>Spreng.</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Spathicarpeae]]'' <small>Schott</small> #### ''[[Lorenzia]]'' <small>E. G. Gonç.</small> (1 sp.) #### ''[[Bognera]]'' <small>Mayo & Nicolson</small> (1 sp.) #### ''[[Gearum]]'' <small>N. E. Br.</small> (1 sp.) #### ''[[Synandrospadix]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) #### ''[[Croatiella]]'' <small>E. G. Gonç.</small> (1 sp.) #### ''[[Spathicarpa]]'' <small>Hook.</small> (4 spp.) #### ''[[Taccarum]]'' <small>Brongn. ex Schott</small> (5 spp.) #### ''[[Asterostigma]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (10 spp.) #### ''[[Dieffenbachia]]'' <small>Schott</small> (64 spp.) #### ''[[Mangonia]]'' <small>Schott</small> (2 spp.) #### ''[[Incarum]]'' <small>E. G. Gonç.</small> (1 sp.) #### ''[[Spathantheum]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) #### ''[[Gorgonidium]]'' <small>Schott</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Montrichardieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Montrichardia]]'' <small>Crueg.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Philonotieae]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> #### ''[[Philonotion]]'' <small>Schott</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Cryptocoryneae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Lagenandra]]'' <small>Dalzell</small> (18 spp.) #### ''[[Cryptocoryne]]'' <small>Fisch. ex Rchb.</small> (70 spp.) ### Tribus ''[[Schismatoglottideae]]'' <small>Nakai</small> #### ''[[Apoballis]]'' <small>Schott</small> (12 spp.) #### ''[[Pichinia]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Piptospatha]]'' <small>N. E. Br.</small> (4 spp.) #### ''[[Schottariella]]'' <small>P. C. Boyce & S. Y. Wong</small> (1 sp.) #### ''[[Nabalu]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Bidayuha]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Schottarum]]'' <small>P. C. Boyce & S. Y. Wong</small> (2 spp.) #### ''[[Gosong]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Vesta (biljni rod)|Vesta]]'' <small>S. Y. Wong</small> (1 sp.) #### ''[[Bakoa]]'' <small>P. C. Boyce & S. Y. Wong</small> (1 sp.) #### ''[[Bakoaella]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (2 spp.) #### ''[[Ooia]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (10 spp.) #### ''[[Gamogyne]]'' <small>N. E. Br.</small> (6 spp.) #### ''[[Rhynchopyle]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) #### ''[[Hottarum]]'' <small>Bogner & Nicolson</small> (1 sp.) #### ''[[Kiewia]]'' <small>S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (3 spp.) #### ''[[Bucephalandra]]'' <small>Schott</small> (29 spp.) #### ''[[Phymatarum]]'' <small>M. Hotta</small> (1 sp.) #### ''[[Burttianthus]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (7 spp.) #### ''[[Toga (biljni rod)|Toga]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (6 spp.) #### ''[[Heteroaridarum]]'' <small>M. Hotta</small> (3 spp.) #### ''[[Aridarum]]'' <small>Ridl.</small> (5 spp.) #### ''[[Tawaia]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Pursegloveia]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (7 spp.) #### ''[[Naiadia]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Hera (biljni rod)|Hera]]'' <small>S. Y. Wong, S. L. Low & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Fenestratarum]]'' <small>P. C. Boyce & S. Y. Wong</small> (2 spp.) #### ''[[Galantharum]]'' <small>P. C. Boyce & S. Y. Wong</small> (1 sp.) #### ''[[Schismatoglottis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> (153 spp.) #### ''[[Colobogynium]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Calleae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Calla]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Thomsonieae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Amorphophallus]]'' <small>Blume</small> (243 spp.) ### Tribus ''[[Caladieae]]'' <small>Schott</small> #### ''[[Jasarum]]'' <small>G. S. Bunting</small> (1 sp.) #### ''[[Hapaline]]'' <small>Schott</small> (9 spp.) #### ''[[Caladium]]'' <small>Vent.</small> (20 spp.) #### ''[[Syngonium]]'' <small>Schott</small> (40 spp.) #### ''[[Filarum]]'' <small>Nicolson</small> (1 sp.) #### ''[[Ulearum]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Chlorospatha]]'' <small>Engl.</small> (70 spp.) #### ''[[Xanthosoma]]'' <small>Schott</small> (205 spp.) #### ''[[Scaphispatha]]'' <small>Brongn. ex Schott</small> (2 spp.) #### ''[[Idimanthus]]'' <small>E. G. Gonç.</small> (1 sp.) #### ''[[Zomicarpa]]'' <small>Schott</small> (3 spp.) #### ''[[Zomicarpella]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Ambrosineae]]'' <small>Schott</small> #### ''[[Ambrosina]]'' <small>Bassi</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arisareae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Arisarum]]'' <small>Mill.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Typhonodoreae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Typhonodorum]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Peltandreae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Peltandra]]'' <small>Raf.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Arophyteae]]'' <small>A. Lemée ex Bogner</small> #### ''[[Arophyton]]'' <small>Jum.</small> (7 spp.) #### ''[[Colletogyne]]'' <small>Buchet</small> (1 sp.) #### ''[[Carlephyton]]'' <small>Jum.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Protareae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Protarum]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Pistieae]]'' <small>Lecoq & Juill.</small> #### ''[[Pistia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Colocasieae]]'' <small>Brongn.</small> #### ''[[Englerarum]]'' <small>Nauheimer & P. C. Boyce</small> (1 sp.) #### ''[[Ariopsis]]'' <small>Nimmo</small> (3 spp.) #### ''[[Colocasia]]'' <small>Schott</small> (17 spp.) #### ''[[Remusatia]]'' <small>Schott</small> (4 spp.) #### ''[[Steudnera]]'' <small>K. Koch</small> (10 spp.) #### ''[[Leucocasia]]'' <small>Schott</small> (2 spp.) #### ''[[Alocasia]]'' <small>(Schott) G. Don</small> (90 spp.) #### ''[[Vietnamocasia]]'' <small>N. S. Lý, S. Y. Wong & P. C. Boyce</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Arisaemateae]]'' <small>Nakai</small> #### ''[[Pinellia]]'' <small>Ten.</small> (11 spp.) #### ''[[Arisaema]]'' <small>Mart.</small> (208 spp.) ### Tribus ''[[Areae]]'' <small>R. Br. ex Duby</small> #### ''[[Theriophonum]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Typhonium]]'' <small>Schott</small> (91 spp.) #### ''[[Sauromatum]]'' <small>Schott</small> (13 spp.) #### ''[[Eminium]]'' <small>(Blume) Schott</small> (9 spp.) #### ''[[Helicodiceros]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) #### ''[[Biarum]]'' <small>Schott</small> (23 spp.) #### ''[[Dracunculus (Plantae)|Dracunculus]]'' <small>Mill.</small> (2 spp.) #### ''[[Arum]]'' <small>L.</small> (29 spp.) # '''Familia ''[[Tofieldiaceae]]''''' <small>Takht.</small> (29 spp.) ## ''[[Pleea]]'' <small>Michx.</small> (1 sp.) ## ''[[Harperocallis]]'' <small>McDaniel</small> (11 spp.) ## ''[[Triantha]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ## ''[[Tofieldia]]'' <small>Huds.</small> (13 spp.) # '''Familia ''[[Alismataceae]]''''' <small>Vent.</small> (118 spp.) ## ''[[Luronium]]'' <small>Raf.</small> (1 sp.) ## ''[[Damasonium]]'' <small>Hill</small> (5 spp.) ## ''[[Baldellia]]'' <small>Parl.</small> (3 spp.) ## ''[[Alisma]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ## ''[[Burnatia]]'' <small>Micheli</small> (1 sp.) ## ''[[Limnocharis]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (2 spp.) ## ''[[Butomopsis]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ## ''[[Hydrocleys]]'' <small>Rich.</small> (5 spp.) ## ''[[Ranalisma]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ''[[Caldesia]]'' <small>Parl.</small> (6 spp.) ## ''[[Echinodorus]]'' <small>Rich.</small> (39 spp.) ## ''[[Sagittaria (Plantae)|Sagittaria]]'' <small>L.</small> (41 spp.) ## ''[[Astonia]]'' <small>S. W. L. Jacobs</small> (1 sp.) ## ''[[Limnophyton]]'' <small>Miq.</small> (3 spp.) ## ''[[Wiesneria]]'' <small>Micheli</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Butomaceae]]''''' <small>Mirb.</small> (1 sp.) ## ''[[Butomus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Hydrocharitaceae]]''''' <small>Juss.</small> (140 spp.) ## Subfamilia ''[[Hydrocharitoideae]]'' <small>Eaton</small> ### ''[[Limnobium]]'' <small>Rich.</small> (2 spp.) ### ''[[Hydrocharis]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ## Subfamilia ''[[Anacharidoideae]]'' <small>Thomé</small> ### ''[[Appertiella]]'' <small>C. D. K. Cook & Triest</small> (1 sp.) ### ''[[Lagarosiphon]]'' <small>Harv.</small> (9 spp.) ### ''[[Blyxa]]'' <small>Noronha ex Thouars</small> (14 spp.) ### ''[[Ottelia]]'' <small>Pers.</small> (24 spp.) ### ''[[Egeria (biljni rod)|Egeria]]'' <small>Planch.</small> (3 spp.) ### ''[[Elodea]]'' <small>Michx.</small> (7 spp.) ## Subfamilia ''[[Stratiotoideae]]'' <small>Luerss.</small> ### ''[[Stratiotes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Najadoideae]]'' <small>Luerss.</small> ### Tribus ''[[Vallisnerieae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Hydrilla]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) #### ''[[Nechamandra]]'' <small>Planch.</small> (1 sp.) #### ''[[Vallisneria]]'' <small>Mich. ex L.</small> (14 spp.) ### Tribus ''[[Najadeae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Najas]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ### Tribus ''[[Halophileae]]'' <small>Asch.</small> #### ''[[Halophila]]'' <small>Thouars</small> (19 spp.) #### ''[[Enhalus]]'' <small>Rich.</small> (1 sp.) #### ''[[Thalassia]]'' <small>Banks & C. Koenig</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Scheuchzeriaceae]]''''' <small>F. Rudolphi</small> (1 sp.) ## ''[[Scheuchzeria]]'' <small>L.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Aponogetonaceae]]''''' <small>Planch.</small> (60 spp.) ## ''[[Aponogeton]]'' <small>Hill</small> (60 spp.) # '''Familia ''[[Juncaginaceae]]''''' <small>Rich.</small> (34 spp.) ## ''[[Tetroncium]]'' <small>Willd.</small> (1 sp.) ## ''[[Cycnogeton]]'' <small>Endl.</small> (8 spp.) ## ''[[Triglochin]]'' <small>L.</small> (25 spp.) # '''Familia ''[[Maundiaceae]]''''' <small>Nakai</small> (1 sp.) ## ''[[Maundia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Zosteraceae]]''''' <small>Dumort.</small> (21 spp.) ## ''[[Phyllospadix]]'' <small>Hook.</small> (6 spp.) ## ''[[Zostera]]'' <small>L.</small> (15 spp.) # '''Familia ''[[Potamogetonaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (112 spp.) ## ''[[Althenia]]'' <small>F. Petit</small> (10 spp.) ## ''[[Zannichellia]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ## ''[[Groenlandia]]'' <small>J. Gay</small> (1 sp.) ## ''[[Stuckenia]]'' <small>Börner</small> (9 spp.) ## ''[[Potamogeton]]'' <small>L.</small> (87 spp.) # '''Familia ''[[Posidoniaceae]]''''' <small>Vines</small> (9 spp.) ## ''[[Posidonia]]'' <small>K. Koenig</small> (9 spp.) # '''Familia ''[[Ruppiaceae]]''''' <small>Horan.</small> (12 spp.) ## ''[[Ruppia]]'' <small>L.</small> (12 spp.) # '''Familia ''[[Cymodoceaceae]]''''' <small>Vines</small> (18 spp.) ## ''[[Halodule]]'' <small>Endl.</small> (7 spp.) ## ''[[Cymodocea]]'' <small>K. D. Koenig</small> (3 spp.) ## ''[[Syringodium]]'' <small>Kütz.</small> (2 spp.) ## ''[[Oceana]]'' <small>Byng & Christenh.</small> (1 sp.) ## ''[[Thalassodendron]]'' <small>Hartog</small> (3 spp.) ## ''[[Amphibolis]]'' <small>C. Agardh</small> (2 spp.) {{div col end}} == Vernakularni nazivi == Nazivi dolaze po rodu žabočunovki i vrsti [[žabočun]], a kao takav javlja se i u nekim drugim slavenskim jezicima * Żabieńcowce, [[poljski]] * Žabníkotvaré, [[češki]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Žabočunolike| ]] [[Kategorija:Redovi Lilianae]] reg9szphu21un7fqhal4iu7c4gcz5hu 0 477661 7597789 6955260 2026-09-11T16:55:08Z Zeljko 1196 7597789 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Obični iđirot'' | slika = Acorus calamus illustration.jpg | slika_opis = Acorus calamus | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. calamus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus calamus'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | FCD = 386 }} '''Obični iđirot''' (iđirot, babad, baban, vodena sabljica, vodeni božur, [[Latinski jezik|lat.]] ''Acorus calamus''), jedna od nekoliko vrsti biljaka [[jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Acoraceae]], red [[Acorales]], koja se donedavno klasificirala u red [[žabočunolike|žabočunolikih]] (Alismatales). Druga poznata vrste roda [[Acorus]] je [[Acorus gramineus]]. Kako je veoma ljekovit poznat je pod mnogim narodnim nazivima kao <code>mirišljivi šaš</code>, <code>vodeni božur</code>, <code>mirisni korijen</code>, <code>mirisava trska</code>, <code>sabljar</code>, <code>komuš</code>, <code>kalamus</code>, <code>babat</code> i <code>vodena sabljica</code>. Biljka je ovisna o vodi pa raste uz močvare, jezera i bare. Iđirot cvate od [[lipanj|lipnja]] do [[kolovoz]]a, izuzetno je ljekovita i aromatična a može narasti do jedan metar visine. Ima dug vodoravni korijen debljine palca na kojem leži puzeći podanak iz kojeg rastu dugi zeleni kopljati listovi<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.prirodnolijecenje.net/idirot.htm |title=IĐIROT (Acorus calamus) |journal= |access-date=1. travnja 2013. |archive-date=25. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130225083657/http://www.prirodnolijecenje.net/idirot.htm |url-status=dead }}</ref> ==Sastav== Korijen sadrži do 4,85 % eteričnog ulja,25 - 40 % škroba,asaron(7,8%),glikozid asarin,sluz,alfa pinen,kalamin,taninske tvari,askorbinsku kiselinu ( do 150 mg%).Eterično ulje sadrži eugenol,borneol(3%),kalamen(10%),d-kamfen(7%),d-kamfor(8,7%),pinen(1%) i druge tvari.<ref> Putiskij,i.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.48</ref> ==Ljekovitost== Iđirot je ljekovita biljka,poznata od davnine.Izvrstan je za probleme sa želucem,posebno za dispepsiju i gastritis.<ref>Lukas,r. Tajne kineskih travara,kineski recepti-naše trave ,Beograd 1987.,str.24</ref> Djeluje i kao Abortiv; anodin; antireumatik; afrodizijak; aromatik; karminativ; dijaforetik; emenagog; febrifug; odontalgik; sedativ; stimulans; stomahik; tonik; vermifug. == Podvrste == * ''[[Acorus calamus var. americanus]]'' <small>Raf.</small> * ''[[Acorus calamus var. angustatus]]'' <small>Besser</small> == Hrvatski nazivi i autori == {{div col|cols=3}} * babad, Šulek, B., 1879, * babji štapi, Šulek, B., 1879, * balad, Šulek, B., 1879, * čemin vodeni, Šulek, B., 1879, * iđirot, Šulek, B., 1879, * kalmus, Šulek, B., 1879, * komuš, Šulek, B., 1879, * korien mirisni, Šulek, B., 1879, * kulmiš, Šulek, B., 1879, * ljiljan žuti, Šulek, B., 1879, * mačic vodeni, Šulek, B., 1879, * mačić vodeni, Šulek, B., 1879, * manturin cvit, Šulek, B., 1879, * obični iđirot, Domac, R., 1994, * sabljar, Šulek, B., 1879, * sabljica vodena, Šulek, B., 1879, * šaš mirisavi, Šulek, B., 1879, * šaš smrdući, Šulek, B., 1879, * trska mirišava, Šulek, B., 1879, * trstika mirisna, Šulek, B., 1879, * vodeni božur, Šulek, B., 1879, * zelje tatarsko, Šulek, B., 1879, :Izvori za hrvatske nazive<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/KorisnoBilje/Detalji.aspx?IdVrste=386 FCD]</ref> {{div col end}} ==Dodatna literatura== Wilfort,R Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974. ==Vanjske poveznice== https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Acorus+calamus <gallery> Datoteka:Acorus calamus 001.JPG| Datoteka:Acorus-calamus1.jpg| Datoteka:AcorusCalamus.jpg| Datoteka:Acorus calamus 001.JPG|Biljka u svom prirodnom staništu Datoteka:Illustration Acorus calamus0 clean fragment.jpg| Datoteka:Illustration Acorus calamus0 clean fragment2.jpg| Datoteka:Acoretum calami Roguszów.jpg| Datoteka:Acorus calamus seeds.jpg|sjemenke Datoteka:Acorus calamus 002.JPG| Datoteka:Acorus calamus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-006.jpg| </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] [[Kategorija:Flora Sibira]] [[Kategorija:Flora Ruskog dalekog istoka]] [[Kategorija:Flora Srednje Azije]] [[Kategorija:Flora Kine]] [[Kategorija:Flora Tibeta]] [[Kategorija:Flora Mongolije]] [[Kategorija:Flora Istočne Azije]] [[Kategorija:Flora Indijskog potkontinenta]] [[Kategorija:Flora Indokine]] [[Kategorija:Flora Malezije]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] gmiz3hmpf71ebx28gk0b6ss3fls1skk 0 486933 7597935 6838346 2026-09-12T09:04:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597935 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Jaime Lopresti Travanic | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Jaime Lopresti Travanic | nadimak = [[27. siječnja]] [[1974.]] | datum rođenja = | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|desni bek]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1992.]] – [[1993.]] <br> [[1994.]] – [[1995.]] <br> [[1996.]] – [[1997.]] <br> [[1998.]] – [[1999.]] <br> [[2000.]] – [[2001.]] <br> [[2002.]] – [[2003.]] <br> [[2004.]] | profesionalni klubovi = [[Club Deportivo Universidad Católica|Universidad Católica]] <br> [[Coquimbo Unido]] <br> [[Unión Española]] <br> [[Deportes Iquique]] <br> [[Colo-Colo]] <br> [[Unión Española]] <br> [[Edmonton Aviators]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = [[1995.]] | reprezentacija = {{NogRep|ČIL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Jaime Lopresti Travanic''' ([[Vancouver]], Kanada, [[27. siječnja]] [[1974.]])<ref>{{Citiranje weba |url=http://slam.canoe.ca/Slam/Soccer/Canada/2004/04/16/423892.html |title=Long Road Home - Slam Sports |access-date=21. svibnja 2013. |archive-date=30. lipnja 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120630025457/http://slam.canoe.ca/Slam/Soccer/Canada/2004/04/16/423892.html |url-status=dead }}</ref> je [[Čile|čilski]] [[nogomet]]aš [[Hrvati u Čileu|hrvatskog podrijetla]]. Igra u obrani i kao obrambeni vezni. Igrao je za [[Edmonton Aviators]] u [[USL First Division|A ligi]] koja obuhvaća Kanadu, SAD i Portoriko. Prije je igrao u matičnom Čileu za velike momčadi kao što su [[Club Deportivo Universidad Católica|Universidad Catolica]],<ref name="#1">http://www.emol.com/noticias/deportes/2002/06/26/88710/lopresti-se-une-a-union-espanola.html</ref> [[Club Unión Española|Unión Española]],<ref name="#1"/> [[Club Social y Deportivo Colo-Colo|Colo-Colo]],<ref name="#1"/> [[Club de Deportes Coquimbo Unido|Coquimbo Unido]]<ref name="#1"/> i [[Club de Deportes Iquique|Municipal Iquique]]. Osvojio je dva državna prvenstva. Odigrao je jednu utakmicu za [[čileanska nogometna reprezentacija|Čile]]. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.playerhistory.com/player/132502/ Player History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307023900/https://playerhistory.com/player/132502/ |date=7. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Lopresti Travanic, Jaime}} [[Kategorija:Čileanski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Kanadski nogometaši]] <!-- Kanađani čilskog podrijetla --> l7abp6rluc5bjuvm4g4z23jyco8xwzw 0 489435 7597797 7594661 2026-09-11T17:03:22Z Zeljko 1196 7597797 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Đumbirolike | slika = Zingiber parishii Curtis 99 6019.jpg | slika_opis = ''[[Zingiber parishii]]'' | regnum = [[Biljke]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = ''[[Zingiberales]]'' | ordo_autorstvo = Griseb., 1854 }} '''Đumbirolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Zingiberales'') red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz skupine commelinida, rasprostranjenih ponajprije u tropskim područjima svijeta. Obuhvaćaju osam porodica, među kojima su gospodarski i [[Hortikultura|hortikulturno]] važne biljke poput [[banana]], [[đumbir]]a, [[Kurkuma|kurkume]], [[Kana (biljni rod)|kana]], [[helikonija]] i [[strelicija]]. Red je morfološki vrlo prepoznatljiv, a suvremene filogenetske analize potvrđuju njegovu monofiletičnost i blisko srodstvo s redom ''[[Commelinales]]''.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/zingiberalesweb.htm Mobot], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> == Opis == Pripadnici reda uglavnom su velike [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeljaste biljke, često s [[Podanak|podancima]] i snažno razvijenim lisnim rukavcima koji mogu tvoriti prividnu [[Stabljika|stabljiku]]. [[List]]ovi su najčešće veliki, jednostavni i cjeloviti, s izraženom glavnom žilom i brojnim bočnim žilama; kod mnogih vrsta imaju peteljku ili lažnu peteljku. [[Cvjetovi]] su obično veliki i izrazito monosimetrični, često skupljeni u upadljive [[cvat]]ove s velikim pricvjetnim listovima.<ref name="Mobot "/> Ocvijeće se temelji na dva kruga od po tri člana, ali se njihov izgled i stupanj srastanja znatno razlikuju među porodicama. Plodnica je podrasla. Osobito je značajna evolucijska preobrazba [[prašnik]]a: broj plodnih prašnika tijekom evolucije skupine postupno se smanjivao, dok su sterilni prašnici — staminodiji — u mnogim porodicama postali veliki i nalik dijelovima ocvijeća te sudjeluju u oblikovanju vrlo složenih cvjetova. U porodicama ''Costaceae'' i ''Zingiberaceae'' ostao je samo jedan plodni prašnik, dok ''Cannaceae'' i ''Marantaceae'' imaju još snažnije modificiran androecij.<ref name="Mobot "/> == Rasprostranjenost == ''Zingiberales'' su pretežno tropski red. Njihove porodice zajedno nastanjuju tropsku [[Amerika|Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], južnu i jugoistočnu [[Azija|Aziju]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Australija|Australiju]] i pacifičke otoke, ali pojedine porodice imaju izrazito različita središta raznolikosti. ''Heliconiaceae'' su najvećim dijelom neotropske, ''Zingiberaceae'' su osobito raznolike u tropskoj Aziji, dok su predstavnici ostalih porodica raspoređeni između [[Novi svijet|Novoga]] i [[Stari svijet|Staroga svijeta]]. Mnoge su vrste proširene izvan prirodnog areala uzgojem kao prehrambene, [[začin]]ske ili ukrasne biljke.<ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == ''August Grisebach'' objavio je ime ''Zingiberales'' [[1854.]] u djelu Grundriss der Systematischen Botanik, na stranici 167. Red je tijekom povijesti razvrstavanja biljaka dobivao različita imena i opsege, ali se već dugo smatra prirodnom i dobro izdvojenom skupinom. WFO i suvremeni izvori priznaju osam porodica.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000577?utm WFO], pristupljeno 6. rujna 2026.</ref> [[Molekula]]rna istraživanja potvrđuju ''[[Commelinales]]'' kao sestrinsku skupinu reda ''Zingiberales''. Unutar samih ''Zingiberales'' danas se uglavnom razlikuju dvije velike evolucijske grane: tzv. bananina skupina, koju čine ''[[Musaceae]]'', ''[[Heliconiaceae]]'', [[Strelitziaceae]] i ''[[Lowiaceae]]'', te đumbirova skupina, koju čine ''[[Cannaceae]]'', ''[[Marantaceae]]'', ''[[Costaceae]]'' i ''[[Zingiberaceae]]''. APweb trenutačno prikazuje odnose: [Musaceae [Heliconiaceae [Strelitziaceae + Lowiaceae]]] + [[Cannaceae + Marantaceae] [Costaceae + Zingiberaceae]].<ref name="Mobot "/> == Porodice == Po današnjem opsegu red sadrži osam porodica: # ''[[Cannaceae]]'' <small>Juss.</small> — kanovke # ''[[Costaceae]]'' <small>Nakai</small> — kostusovke # ''[[Heliconiaceae]]'' <small>Vines</small> — helikonijevke # ''[[Lowiaceae]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Marantaceae]]'' <small>R.Br.</small> — svrdarkovke # ''[[Musaceae]]'' <small>Juss.</small> — bananovke # ''[[Strelitziaceae]]'' <small>Hutch.</small> — strelicijevke # ''[[Zingiberaceae]]'' <small>Martinov</small> — đumbirovke. == Sinonimi == Za red su u različitim klasifikacijskim sustavima rabljena imena ''Amomales'', ''Cannales'', ''Lowiales'', ''Marantales'' i ''Musales''. WFO trenutačno među sinonimima izričito prikazuje ''Lowiales'' i ''Musales'', dok APweb daje širu povijesnu sinonimiju sa svih pet navedenih imena. == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Starr 080716-9318 Canna jaegeriana.jpg|[[Canna jaegeriana]] Datoteka:Costus malortieanus.jpg|[[Costus pictus]] Datoteka:Heliconia velutina 1 Botanical Garden Heidelberg.JPG|[[Heliconia velutina]] Datoteka:Orchidantha maxillarioides.jpg|[[Orchidantha maxillarioides]] Datoteka:Phrynium capitatum - Kunming Botanical Garden - DSC03113.JPG|[[Phrynium capitatum]] Datoteka:Ensete ventricosum 002.JPG|[[Ensete ventricosum]] Datoteka:Fajardo El Conquistador traveller tree.jpg|[[Ravenala madagascariensis]] Datoteka:E. maingayi.JPG|[[Etlingera maingayi]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Đumbirolike| ]] [[Kategorija:Redovi Lilianae]] sj44se6742q45fmkddk6l67u9f0wyun 0 490487 7597848 7580088 2026-09-11T20:35:21Z Zeljko 1196 7597848 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sapindolike | slika = Peganum harmala Baikonur 06.jpg | slika_opis = ''[[Peganum harmala]]'', ''Nitrariaceae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Sapindales''''' | ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. & J.Presl | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]]. Obuhvaća 9 porodica.<ref>[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]</ref> Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: ''[[Sapindaceae]]'' (1955 vrsta) i ''[[Rutaceae]]'' (2223 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicama: ''[[Anacardiaceae]]'' (941 vrsta), ''[[Burseraceae]]'' (759 vrsta), ''[[Meliaceae]]'' (780 vrsta) i ''[[Simaroubaceae]]'' (128 vrsta). Preostale tri porodice (''[[Biebersteiniaceae]]'' 4, [[Kirkiaceae]] 6 i [[Nitrariaceae]] 16) imaju ukupno 26 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' <small>Takht.</small> ponekad se uključuje u ''Nitrariaceae'' kao potporodica ''[[Tetradiclidoideae]]''. == Ime == Ime reda dolazi po porodici ''[[Sapindaceae]]'', koja je imenovana po rodu ''[[Sapindus]]''. == Rasprostranjenost == Sapindolike pokazuju pretežno pantropsku rasprostranjenost, koja obuhvaća tropska i suptropska područja [[Stari svijet|Starog]] i [[Novi svijet|Novog svijeta]], s približno 6570 vrsta u 479 rodova koncentriranih u tim područjima. Osnovna raznolikost reda nalazi se u nizinskim i planinskim šumama, [[savana]]ma i obalnim zonama, iako uglavnom izbjegava ekstremna pustinjska okruženja. == Botanički opis == ''Sapindales'' je red kritosjemenjača iz skupine rozida, odnosno malvida. Obuhvaća pretežno drvenaste biljke, najčešće [[drveće]] i [[grm]]ove, rjeđe zeljaste biljke ili povijuše. Red ima devet porodica, približno 479 rodova i oko 6500–6700 vrsta. Predstavnici reda uglavnom su tropske i suptropske biljke, ali mnogi rodovi dopiru i u umjerena područja. U red pripadaju brojne gospodarski važne biljke, među njima [[agrumi]], [[mango]], [[pipak]] s [[indijski oraščić|indijskim oraščićem]], [[pistacija]], [[mahagonij]], [[liči]], [[Rambutan|rambutan]], [[javor]]i, [[divlji kesten]], [[Neem|neem]] i [[Tamjanovci|tamjanovci]].<ref name="PubMed "/> Biljke iz reda Sapindales često imaju naizmjenične, spiralno raspoređene [[Listovi|listove]], nerijetko neparno perasto sastavljene. [[Cvjetovi]] su najčešće sitni, četveročlani ili peteročlani, s dobro razvijenim nektarijskim diskom. U mnogim porodicama javljaju se smole, eterična ulja, gume, [[alkaloidi]], [[limonoidi]] ili drugi sekundarni spojevi, što je povezano s njihovim mirisom, ljekovitošću, otrovnošću ili gospodarskom uporabom.<ref name="Springer ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/sapindalesweb.htm Neotropical Anacardiaceae (cashew family)], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> U suvremenim sustavima red obuhvaća devet porodica: ''[[Anacardiaceae]]'', [[Biebersteiniaceae]], [[Burseraceae]], [[Kirkiaceae]], [[Meliaceae]], [[Nitrariaceae]], [[Rutaceae]], [[Sapindaceae]] i [[Simaroubaceae]].<ref name="PubMed "/> Filogenomska istraživanja potvrđuju monofiliju svih porodica reda, ali pokazuju da su se njihove međusobne veze brzo razgranale u [[Kreda (geološki period)|kredi]]. Dvije glavne skupine u “jezgri” reda čine klad Kirkiaceae–Burseraceae–Anacardiaceae i klad Simaroubaceae–Meliaceae–Rutaceae. Porodica ''[[Sapindaceae]]'', zajedno s ''Nitrariaceae'' i ''Biebersteiniaceae'', smješta se kao sestrinska skupina prema tim jezgrenim porodicama, ali njihovi točni odnosi ostaju teže razrješivi zbog vrlo stare i brze divergencije. <ref name="PubMed ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s40415-022-00793-5 Phylogenomic analyses of Sapindales support new family relationships, rapid Mid-Cretaceous Hothouse diversification, and heterogeneous histories of gene duplication], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> Brzo razdvajanje porodica povezuje se s razdobljem srednjokrednog toplog klimatskog maksimuma, tzv. Mid-Cretaceous Hothouse. U to su vrijeme visoke temperature, povišena razina mora i povećana koncentracija ugljikova dioksida vjerojatno utjecali na širenje i raznolikost ranih linija reda Sapindales.<ref name="PubMed "/> == Sistematika == Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II. === Porodice i rodovi === {{stupci|3| # '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' <small>Schnizl.</small> (4 spp.) ## ''[[Biebersteinia]]'' <small>Stephan ex [Fisch.]</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' <small>Takht.</small> (6 spp.) ### ''[[Peganum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Malacocarpus]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) ### ''[[Tetradiclis]]'' <small>Steven ex M. Bieb.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Nitraria]]'' <small>L.</small> (8 spp.) # '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' <small>Takht.</small> (6 spp.) ## ''[[Kirkia]]'' <small>Oliv.</small> (6 spp.) # '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (924 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Pentaspadon]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Spondieae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Pseudospondias]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Dracontomelon]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) ### ''[[Pegia]]'' <small>Colebr.</small> (2 spp.) ### ''[[Allospondias]]'' <small>(Pierre) Stapf</small> (2 spp.) ### ''[[Spondias]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Attilaea]]'' <small>E. Martínez & Ramos</small> (1 sp.) ### ''[[Haematostaphis]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Parishia]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Campnosperma]]'' <small>Thwaites</small> (14 spp.) ## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Buchanania]]'' <small>Spreng.</small> (26 spp.) ### ''[[Androtium]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ### ''[[Choerospondias]]'' <small>B. L. Burtt & A. W. Hill</small> (1 sp.) ### ''[[Pleiogynium]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Tapirira]]'' <small>Aubl.</small> (9 spp.) ### ''[[Tumultivenia]]'' <small>J.D.Mitch. & Daly</small> (1 sp.) ### ''[[Uniostium]]'' <small>J.D.Mitch. & Daly</small> ### ''[[Cyrtocarpa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ### ''[[Sclerocarya]]'' <small>Hochst.</small> (2 spp.) ### ''[[Lannea]]'' <small>A. Rich.</small> (38 spp.) ### ''[[Koordersiodendron]]'' <small>Engl. ex Koord.</small> (1 sp.) ### ''[[Antrocaryon]]'' <small>Pierre</small> (4 spp.) ### ''[[Poupartiopsis]]'' <small>Capuron ex J. D. Mitch. & Daly</small> (1 sp.) ### ''[[Harpephyllum]]'' <small>Bernh.</small> (1 sp.) ### ''[[Poupartia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (7 spp.) ### ''[[Operculicarya]]'' <small>H. Perrier</small> (9 spp.) ## Tribus ''[[Dobineeae]]'' <small>Pax</small> ### ''[[Dobinea]]'' <small>Buch.-Ham. ex D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Campylopetalum]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Anacardieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Fegimanra]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) ### ''[[Anacardium]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Mangifera]]'' <small>L.</small> (63 spp.) ### ''[[Bouea]]'' <small>Meisn.</small> (3 spp.) ### ''[[Swintonia]]'' <small>Griff.</small> (13 spp.) ### ''[[Gluta]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### ''[[Faguetia]]'' <small>Marchand</small> (1 sp.) ### ''[[Trichoscypha]]'' <small>Hook. fil.</small> (29 spp.) ### ''[[Drimycarpus]]'' <small>Hook. fil.</small> (4 spp.) ### ''[[Melanochyla]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) ### ''[[Semecarpus]]'' <small>L. fil.</small> (92 spp.) ### ''[[Holigarna]]'' <small>Buch.-Ham. ex Roxb.</small> (8 spp.) ### ''[[Nothopegia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Blepharocarya]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ### ''[[Searsia]]'' <small>F. A. Barkley</small> (108 spp.) ### ''[[Laurophyllus]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Smodingium]]'' <small>E. Mey.</small> (1 sp.) ### ''[[Loxostylis]]'' <small>Spreng. ex Rchb.</small> (1 sp.) ### ''[[Sorindeia]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### ''[[Protorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Ozoroa]]'' <small>Delile</small> (45 spp.) ### ''[[Micronychia]]'' <small>Oliv.</small> (10 spp.) ### ''[[Baronia]]'' <small>Baker</small> (3 spp.) ### ''[[Abrahamia]]'' <small>Randrian. & Lowry</small> (34 spp.) ### ''[[Heeria]]'' <small>Meisn.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Loxopterygium]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ### ''[[Cardenasiodendron]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Apterokarpos]]'' <small>Rizzini</small> (1 sp.) ### ''[[Astronium]]'' <small>Jacq.</small> (11 spp.) ### ''[[Myracrodruon]]'' <small>Allemão</small> (2 spp.) ### ''[[Schinopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ### ''[[Thyrsodium]]'' <small>Salzm. ex Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Ochoterenaea]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Amphipterygium]]'' <small>Schiede ex Standl.</small> (5 spp.) ### ''[[Orthopterygium]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Schinus]]'' <small>L.</small> (33 spp.) ### ''[[Pachycormus]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) ### ''[[Lithraea]]'' <small>Hook.</small> (3 spp.) ### ''[[Mauria]]'' <small>Kunth</small> (15 spp.) ### ''[[Euroschinus]]'' <small>Hook. fil.</small> (9 spp.) ### ''[[Rhodosphaera]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Rhoideae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (29 spp.) ### ''[[Actinocheita]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) ### ''[[Metopium]]'' <small>P. Browne</small> (4 spp.) ### ''[[Comocladia]]'' <small>P. Browne</small> (27 spp.) ### ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) ### ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ### ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (50 spp.) ### ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' <small>Kunth</small> (743 spp.) ## Tribus ''[[Beiselieae]]'' <small>Thulin, Beier & Razafim.</small> ### ''[[Beiselia]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Protieae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Tetragastris]]'' <small>Gaertn.</small> (7 spp.) ### ''[[Crepidospermum]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ### ''[[Protium]]'' <small>Burm. fil.</small> (138 spp.) ## Tribus ''[[Bursereae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Aucoumea]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) ### ''[[Bursera]]'' <small>Jacq. ex L.</small> (120 spp.) ### ''[[Commiphora]]'' <small>Jacq.</small> (162 spp.) ## Tribus ''[[Canarieae]]'' <small>Webb & Berthel.</small> ### Subtribus ''[[Garuginae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boswellia]]'' <small>Roxb. ex Colebr.</small> (22 spp.) #### ''[[Garuga]]'' <small>Roxb.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Canariinae]]'' <small>Eddie ex Reveal</small> #### ''[[Dacryodes]]'' <small>Vahl</small> (70 spp.) #### ''[[Triomma]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Ambilobea]]'' <small>Thulin, Beier & Razafim.</small> (1 sp.) #### ''[[Canarium]]'' <small>L.</small> (122 spp.) #### ''[[Trattinnickia]]'' <small>Willd.</small> (20 spp.) #### ''[[Rosselia]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''nerazvrstani'' ### ''[[Haplolobus]]'' <small>H. J. Lam</small> (29 spp.) ### ''[[Santiria]]'' <small>Blume</small> (16 spp.) ### ''[[Scutinanthe]]'' <small>Thwaites</small> (2 spp.) ### ''[[Pachylobus]]'' <small>G. Don</small> (19 spp.) ### ''[[Pseudodacryodes]]'' <small>Pierlot</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1906 spp.) ## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Xanthoceras]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Acereae]]'' <small>(Durande) Dumort</small> #### ''[[Acer]]'' <small>L.</small> (136 spp.) #### ''[[Dipteronia]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' <small>(DC.) Dumort</small> #### ''[[Billia]]'' <small>Peyr.</small> (1 sp.) #### ''[[Handeliodendron]]'' <small>Rehder</small> (1 sp.) #### ''[[Aesculus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Exothea]]'' <small>Macfad.</small> (3 spp.) #### ''[[Filicium]]'' <small>Thwaites</small> (3 spp.) #### ''[[Hippobromus]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Doratoxylon]]'' <small>Thouars sec. Bojer ex Benth. & Hook. fil.</small> (5 spp.) #### ''[[Hypelate]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) #### ''[[Zanha]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) #### ''[[Ganophyllum]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' <small>Kunth ex DC.</small> #### ''[[Magonia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (1 sp.) #### ''[[Diplokeleba]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) #### ''[[Euchorium]]'' <small>Ekman & Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Conchopetalum]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Arfeuillea]]'' <small>Pierre ex Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Majidea]]'' <small>J. Kirk ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Hirania]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Llagunoa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (3 spp.) #### ''[[Euphorianthus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Sinoradlkofera]]'' <small>F. G. Mey.</small> (1 sp.) #### ''[[Harpullia]]'' <small>Roxb.</small> (27 spp.) #### ''[[Loxodiscus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Diplopeltis]]'' <small>Endl.</small> (5 spp.) #### ''[[Dodonaea]]'' <small>Mill.</small> (71 spp.) #### ''[[Averrhoidium]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Cossinia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Delavayeae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Ungnadia]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Delavaya]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Koelreuteria]]'' <small>Laxm.</small> (3 spp.) #### ''[[Smelophyllum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Stocksia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrophysa]]'' <small>E. Mey.</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Schleichereae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Phyllotrichum]]'' <small>Thorel ex Lecomte</small> (1 sp.) #### ''[[Paranephelium]]'' <small>Miq.</small> (5 spp.) #### ''[[Schleichera]]'' <small>Willd.</small> (1 sp.) #### ''[[Sisyrolepis]]'' <small>Radlk. apud F. N. Williams</small> (1 sp.) #### ''[[Amesiodendron]]'' <small>Hu</small> (1 sp.) #### ''[[Pavieasia]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Nephelieae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Pometia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (2 spp.) #### ''[[Nephelium]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Blighia]]'' <small>K. D. Koenig</small> (3 spp.) #### ''[[Xerospermum]]'' <small>Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Litchi]]'' <small>Sonn.</small> (1 sp.) #### ''[[Dimocarpus]]'' <small>Lour.</small> (11 spp.) #### ''[[Otonephelium]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Cubilia]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Radlkofera]]'' <small>Gilg</small> (1 sp.) #### ''[[Glenniea]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Aporrhiza]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) #### ''[[Laccodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (4 spp.) #### ''[[Pancovia]]'' <small>Willd.</small> (14 spp.) #### ''[[Haplocoelopsis]]'' <small>Davies</small> (1 sp.) #### ''[[Placodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (20 spp.) #### ''[[Chytranthus]]'' <small>Hook. fil.</small> (20 spp.) #### ''[[Lychnodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Sapindeae]]'' <small>Kunth ex DC.</small> #### ''[[Tristira]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Zollingeria]]'' <small>Kurz</small> (4 spp.) #### ''[[Alatococcus]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudima]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Atalaya]]'' <small>Blume</small> (16 spp.) #### ''[[Deinbollia]]'' <small>Schumach. & Thonn.</small> (38 spp.) #### ''[[Thouinidium]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) #### ''[[Toulicia]]'' <small>Aubl.</small> (15 spp.) #### ''[[Porocystis]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Hornea]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Sapindus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) #### ''[[Lepisanthes]]'' <small>Blume</small> (28 spp.) #### ''[[Eriocoelum]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) #### ''[[Pseudopancovia]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Namataea]]'' <small>D. W. Thomas & D. J. Harris</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Tristiropsis]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Haplocoelum]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Blighiopsis]]'' <small>Van der Veken</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Melicocceae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Melicoccus]]'' <small>P. Browne</small> (10 spp.) #### ''[[Talisia]]'' <small>Aubl.</small> (53 spp.) #### ''[[Tripterodendron]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Dilodendron]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Blomieae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Blomia]]'' <small>Miranda</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Guindilieae]]'' <small>Buerki, Callm. & Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Guindilia]]'' <small>Gillies</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Athyaneae]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Athyana]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Diatenopteryx]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Bridgesia]]'' <small>Bertero ex Cambess.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Thouinieae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Thouinia]]'' <small>Poit.</small> (25 spp.) #### ''[[Allophylus]]'' <small>L.</small> (189 spp.) #### ''[[Allophylastrum]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Paullinieae]]'' <small>(Kunth) DC.</small> #### ''[[Thinouia]]'' <small>Triana & Planch.</small> (11 spp.) #### ''[[Lophostigma]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Cardiospermum]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Urvillea]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) #### ''[[Serjania]]'' <small>Mill.</small> (249 spp.) #### ''[[Paullinia]]'' <small>L.</small> (184 spp.) ### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Plagioscyphus]]'' <small>Radlk.</small> (9 spp.) #### ''[[Stadtmannia]]'' <small>Lam. ex Poir.</small> (6 spp.) #### ''[[Pappea]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Tsingya]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Gereaua]]'' <small>Buerki & Callm.</small> (1 sp.) #### ''[[Macphersonia]]'' <small>Blume</small> (6 spp.) #### ''[[Camptolepis]]'' <small>Radlk.</small> (4 spp.) #### ''[[Beguea]]'' <small>Capuron</small> (10 spp.) #### ''[[Bizonula]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudopteris]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Omalocarpus]]'' <small>Choux</small> (1 sp.) #### ''[[Chouxia]]'' <small>Capuron</small> (6 spp.) #### ''[[Chonopetalum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Cupanieae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Diploglottis]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) #### ''[[Elattostachys]]'' <small>(Blume) Radlk.</small> (21 spp.) #### ''[[Alectryon]]'' <small>Gaertn.</small> (29 spp.) #### ''[[Lecaniodiscus]]'' <small>Planch. ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Podonephelium]]'' <small>Baill.</small> (10 spp.) #### ''[[Trigonachras]]'' <small>Radlk.</small> (6 spp.) #### ''[[Jagera]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Lepidopetalum]]'' <small>Blume</small> (6 spp.) #### ''[[Guioa]]'' <small>Cav.</small> (70 spp.) #### ''[[Sarcopteryx]]'' <small>Radlk.</small> (12 spp.) #### ''[[Mischocarpus]]'' <small>Blume</small> (18 spp.) #### ''[[Castanospora]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Arytera]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) #### ''[[Synima]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Neoarytera]]'' <small>Callm., Buerki, Munzinger & Lowry</small> (4 spp.) #### ''[[Cupaniopsis]]'' <small>Radlk.</small> (48 spp.) #### ''[[Gloeocarpus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongrospermum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Lepidocupania]]'' <small>Buerki, Callm., Munzinger & Lowry</small> (21 spp.) #### ''[[Lepiderema]]'' <small>Radlk.</small> (8 spp.) #### ''[[Dictyoneura]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Eurycorymbus]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongrodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) #### ''[[Rhysotoechia]]'' <small>Radlk.</small> (19 spp.) #### ''[[Storthocalyx]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Sarcotoechia]]'' <small>Radlk.</small> (8 spp.) #### ''[[Mischarytera]]'' <small>(Radlk.) H. Turner</small> (4 spp.) #### ''[[Cnesmocarpon]]'' <small>Adema</small> (4 spp.) #### ''[[Toechima]]'' <small>Radlk.</small> (6 spp.) #### ''[[Matayba]]'' <small>Aubl.</small> (47 spp.) #### ''[[Pentascyphus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Cupania]]'' <small>L.</small> (55 spp.) #### ''[[Vouarana]]'' <small>Aubl.</small> (2 spp.) #### ''[[Molinaea]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (8 spp.) #### ''[[Tina (Sapindaceae)|Tina]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (19 spp.) # '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) ## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' <small>Webb</small> ### Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> #### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) #### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) #### Cneorum <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) #### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ### ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ### ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (1 sp.) ### ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ### ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ### ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ## Subfamilia [[Haplophylloideae]] <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ### ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) ## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' <small>Eaton</small> ### ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ### ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ### ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ### ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ### ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ### ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (17 spp.) ### ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ### ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ### ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ### ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (1 sp.) ### ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ### ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ### ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ### ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ### ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ### ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ### ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ### ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ### ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ### ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ### Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) #### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) #### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) #### ''[[Empleurum]]'' <small>[Sol.] in Aiton</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus</small> (2 spp.) #### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (33 spp.) #### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) #### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (8 spp.) #### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) #### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) #### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I. Williams</small> (1 sp.) #### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (23 spp.) #### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> #### Subtribus ''[[Pteleinae]]'' ##### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' ##### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ##### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### ''[[Galipeeae]]'' <small>Kallunki</small> #### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' ##### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) ##### ''[[Metrodorea]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Raulinoa]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ##### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) ##### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' ##### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ##### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiranthera]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) ##### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) ##### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J. C. Mikan</small> (51 spp.) ##### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) ##### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ##### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ##### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) ##### ''[[Angostura]]'' <small>Rich.</small> (16 spp.) ##### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) ##### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (7 spp.) ##### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) ##### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ##### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) ##### ''[[Apocaulon]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ##### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) ##### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ##### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' ##### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (9 spp.) ##### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (243 spp.) #### Tribus ''[[Veprideae]]'' <small>Z.H.Feng</small> ##### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (29 spp.) ##### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (98 spp.) #### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Flindersia]]'' <small>R. Br.</small> (17 spp.) ##### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) ##### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined. ##### ''[[Dinosperma]]'' <small>T. G. Hartley</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' ##### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossosperma]]'' <small>T. G. Hartley</small> (2 spp.) ##### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) ##### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) ##### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined. ##### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ##### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) ##### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) ##### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) ##### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) ##### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) ##### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) ##### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) ##### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) ##### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) ##### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (39 spp.) ##### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) ##### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (133 spp.) ##### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J. A. Armstr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Perryodendron]]'' <small>T. G. Hartley</small> (1 sp.) ##### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (65 spp.) ##### ''[[Brombya]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Euodia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T. G. Hartley</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Acronychia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (53 spp.) ##### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T. G. Hartley</small> (6 spp.) ##### ''[[Melicope]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (244 spp.) # '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' <small>Juss.</small> (771 spp.) ## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Chukrasia]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Schmardaea]]'' <small>H. Karst.</small> (1 sp.) ### ''[[Capuronianthus]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) ### ''[[Lovoa]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Entandrophragma]]'' <small>C. DC.</small> (11 spp.) ### ''[[Toona]]'' <small>(Endl.) M. Roem.</small> (6 spp.) ### ''[[Cedrela]]'' <small>P. Browne</small> (16 spp.) ### ''[[Soymida]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Neobeguea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (3 spp.) ### ''[[Pseudocedrela]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Swietenia]]'' <small>Jacq.</small> (4 spp.) ### ''[[Khaya]]'' <small>A. Juss.</small> (8 spp.) ### ''[[Xylocarpus]]'' <small>J. Koenig</small> (3 spp.) ### ''[[Carapa]]'' <small>Aubl.</small> (20 spp.) ## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Melieae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Owenia]]'' <small>F. Muell.</small> (5 spp.) #### ''[[Melia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Azadirachta]]'' <small>A. Juss.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Sandoricum]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) #### ''[[Quivisianthe]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Ekebergia]]'' <small>Sparrm.</small> (3 spp.) ### Tribus ''neopisan'' #### ''[[Walsura]]'' <small>Roxb.</small> (16 spp.) #### ''[[Heynea]]'' <small>Roxb.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' <small>Harms</small> #### ''[[Vavaea]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Trichilieae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Lepidotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy</small> (4 spp.) #### ''[[Astrotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. & Styles</small> (13 spp.) #### ''[[Munronia]]'' <small>Wight</small> (7 spp.) #### ''[[Cipadessa]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudoclausena]]'' <small>T. P. Clark</small> (1 sp.) #### ''[[Nymania]]'' <small>Lindb.</small> (1 sp.) #### ''[[Naregamia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Calodecaryia]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) #### ''[[Turraea]]'' <small>L.</small> (65 spp.) #### ''[[Humbertioturraea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (7 spp.) #### ''[[Malleastrum]]'' <small>(Baill.) J.-F. Leroy</small> (25 spp.) #### ''[[Pterorhachis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) #### ''[[Trichilia]]'' <small>P. Browne</small> (114 spp.) #### ''[[Didymocheton]]'' <small>Blume</small> (43 spp.) #### ''[[Cabralea]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' <small>Lour.</small> (127 spp.) #### ''[[Aphanamixis]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) #### ''[[Lansium]]'' <small>Corrêa</small> (3 spp.) #### ''[[Reinwardtiodendron]]'' <small>Koord.</small> (6 spp.) #### ''[[Sphaerosacme]]'' <small>Wall. ex Royle</small> (1 sp.) #### ''[[Epicharis (biljni rod)|Epicharis]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Dysoxylum]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Pseudocarapa]]'' <small>Hemsl.</small> (5 spp.) #### ''[[Goniocheton]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Guarea]]'' <small>L.</small> (74 spp.) #### ''[[Heckeldora]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) #### ''[[Leplaea]]'' <small>Vermoesen</small> (7 spp.) #### ''[[Neoguarea]]'' <small>(Harms) E. J. M. Koenen & J. J. De Wild.</small> (1 sp.) #### ''[[Ruagea]]'' <small>H. Karst.</small> (11 spp.) #### ''[[Turraeanthus]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Chisocheton]]'' <small>Blume</small> (51 spp.) #### ''[[Prasoxylon]]'' <small>M. Roem.</small> (7 spp.) #### ''[[Anthocarapa]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) #### ''[[Synoum]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudobersama]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' <small>DC.</small> (122 spp.) ## Tribus ''[[Casteleae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Castela]]'' <small>Turpin</small> (15 spp.) ### ''[[Picrasma]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ## Tribus ''[[Ailantheae]]'' <small>Meisn.</small> ### ''[[Ailanthus]]'' <small>Desf.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Leitneria]]'' <small>Chapm.</small> (2 spp.) ### ''[[Brucea]]'' <small>J. F. Mill.</small> (6 spp.) ### ''[[Soulamea]]'' <small>Lam.</small> (13 spp.) ### ''[[Amaroria]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Nothospondias]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Picrolemma]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ### ''[[Quassia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Samadera]]'' <small>Gaertn.</small> (4 spp.) ### ''[[Eurycoma]]'' <small>Jack</small> (3 spp.) ### ''[[Odyendea]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Hannoa]]'' <small>Planch.</small> (2 spp.) ### ''[[Perriera]]'' <small>Courchet</small> (2 spp.) ### ''[[Gymnostemon]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Iridosma]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Pierreodendron]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Simaba]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) ### ''[[Homalolepis]]'' <small>Turcz.</small> (28 spp.) ### ''[[Simarouba]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sapindolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 85h2qlnz2uu0qjpqcemgplyk3bk9iey 7597850 7597848 2026-09-11T20:42:07Z Zeljko 1196 7597850 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sapindolike | slika = Peganum harmala Baikonur 06.jpg | slika_opis = ''[[Peganum harmala]]'', ''Nitrariaceae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Sapindales''''' | ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. & J.Presl | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]]. Obuhvaća 9 porodica.<ref>[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]</ref> Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: ''[[Sapindaceae]]'' (1955 vrsta) i ''[[Rutaceae]]'' (2223 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicama: ''[[Anacardiaceae]]'' (941 vrsta), ''[[Burseraceae]]'' (759 vrsta), ''[[Meliaceae]]'' (780 vrsta) i ''[[Simaroubaceae]]'' (128 vrsta). Preostale tri porodice (''[[Biebersteiniaceae]]'' 4, [[Kirkiaceae]] 6 i [[Nitrariaceae]] 16) imaju ukupno 26 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' <small>Takht.</small> ponekad se uključuje u ''Nitrariaceae'' kao potporodica ''[[Tetradiclidoideae]]''. == Ime == Ime reda dolazi po porodici ''[[Sapindaceae]]'', koja je imenovana po rodu ''[[Sapindus]]''. == Rasprostranjenost == Sapindolike pokazuju pretežno pantropsku rasprostranjenost, koja obuhvaća tropska i suptropska područja [[Stari svijet|Starog]] i [[Novi svijet|Novog svijeta]], s približno 6570 vrsta u 479 rodova koncentriranih u tim područjima. Osnovna raznolikost reda nalazi se u nizinskim i planinskim šumama, [[savana]]ma i obalnim zonama, iako uglavnom izbjegava ekstremna pustinjska okruženja. == Botanički opis == ''Sapindales'' je red kritosjemenjača iz skupine rozida, odnosno malvida. Obuhvaća pretežno drvenaste biljke, najčešće [[drveće]] i [[grm]]ove, rjeđe zeljaste biljke ili povijuše. Red ima devet porodica, približno 479 rodova i oko 6500–6700 vrsta. Predstavnici reda uglavnom su tropske i suptropske biljke, ali mnogi rodovi dopiru i u umjerena područja. U red pripadaju brojne gospodarski važne biljke, među njima [[agrumi]], [[mango]], [[pipak]] s [[indijski oraščić|indijskim oraščićem]], [[pistacija]], [[mahagonij]], [[liči]], [[Rambutan|rambutan]], [[javor]]i, [[divlji kesten]], [[Neem|neem]] i [[Tamjanovci|tamjanovci]].<ref name="PubMed "/> Biljke iz reda Sapindales često imaju naizmjenične, spiralno raspoređene [[Listovi|listove]], nerijetko neparno perasto sastavljene. [[Cvjetovi]] su najčešće sitni, četveročlani ili peteročlani, s dobro razvijenim nektarijskim diskom. U mnogim porodicama javljaju se smole, eterična ulja, gume, [[alkaloidi]], [[limonoidi]] ili drugi sekundarni spojevi, što je povezano s njihovim mirisom, ljekovitošću, otrovnošću ili gospodarskom uporabom.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/sapindalesweb.htm APweb], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> U suvremenim sustavima red obuhvaća devet porodica: ''[[Anacardiaceae]]'', [[Biebersteiniaceae]], [[Burseraceae]], [[Kirkiaceae]], [[Meliaceae]], [[Nitrariaceae]], [[Rutaceae]], [[Sapindaceae]] i [[Simaroubaceae]].<ref name="PubMed "/> Filogenomska istraživanja potvrđuju monofiliju svih porodica reda, ali pokazuju da su se njihove međusobne veze brzo razgranale u [[Kreda (geološki period)|kredi]]. Dvije glavne skupine u “jezgri” reda čine klad Kirkiaceae–Burseraceae–Anacardiaceae i klad Simaroubaceae–Meliaceae–Rutaceae. Porodica ''[[Sapindaceae]]'', zajedno s ''Nitrariaceae'' i ''Biebersteiniaceae'', smješta se kao sestrinska skupina prema tim jezgrenim porodicama, ali njihovi točni odnosi ostaju teže razrješivi zbog vrlo stare i brze divergencije. <ref name="PubMed ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s40415-022-00793-5 Phylogenomic analyses of Sapindales support new family relationships, rapid Mid-Cretaceous Hothouse diversification, and heterogeneous histories of gene duplication], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> Brzo razdvajanje porodica povezuje se s razdobljem srednjokrednog toplog klimatskog maksimuma, tzv. Mid-Cretaceous Hothouse. U to su vrijeme visoke temperature, povišena razina mora i povećana koncentracija ugljikova dioksida vjerojatno utjecali na širenje i raznolikost ranih linija reda Sapindales.<ref name="PubMed "/> == Sistematika == Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II. === Porodice i rodovi === {{stupci|3| # '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' <small>Schnizl.</small> (4 spp.) ## ''[[Biebersteinia]]'' <small>Stephan ex [Fisch.]</small> (4 spp.) # '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' <small>Lindl.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' <small>Takht.</small> (6 spp.) ### ''[[Peganum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Malacocarpus]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) ### ''[[Tetradiclis]]'' <small>Steven ex M. Bieb.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Nitraria]]'' <small>L.</small> (8 spp.) # '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' <small>Takht.</small> (6 spp.) ## ''[[Kirkia]]'' <small>Oliv.</small> (6 spp.) # '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (924 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Pentaspadon]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Spondieae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Pseudospondias]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Dracontomelon]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) ### ''[[Pegia]]'' <small>Colebr.</small> (2 spp.) ### ''[[Allospondias]]'' <small>(Pierre) Stapf</small> (2 spp.) ### ''[[Spondias]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Attilaea]]'' <small>E. Martínez & Ramos</small> (1 sp.) ### ''[[Haematostaphis]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Parishia]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Campnosperma]]'' <small>Thwaites</small> (14 spp.) ## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Buchanania]]'' <small>Spreng.</small> (26 spp.) ### ''[[Androtium]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ### ''[[Choerospondias]]'' <small>B. L. Burtt & A. W. Hill</small> (1 sp.) ### ''[[Pleiogynium]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Tapirira]]'' <small>Aubl.</small> (9 spp.) ### ''[[Tumultivenia]]'' <small>J.D.Mitch. & Daly</small> (1 sp.) ### ''[[Uniostium]]'' <small>J.D.Mitch. & Daly</small> ### ''[[Cyrtocarpa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ### ''[[Sclerocarya]]'' <small>Hochst.</small> (2 spp.) ### ''[[Lannea]]'' <small>A. Rich.</small> (38 spp.) ### ''[[Koordersiodendron]]'' <small>Engl. ex Koord.</small> (1 sp.) ### ''[[Antrocaryon]]'' <small>Pierre</small> (4 spp.) ### ''[[Poupartiopsis]]'' <small>Capuron ex J. D. Mitch. & Daly</small> (1 sp.) ### ''[[Harpephyllum]]'' <small>Bernh.</small> (1 sp.) ### ''[[Poupartia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (7 spp.) ### ''[[Operculicarya]]'' <small>H. Perrier</small> (9 spp.) ## Tribus ''[[Dobineeae]]'' <small>Pax</small> ### ''[[Dobinea]]'' <small>Buch.-Ham. ex D. Don</small> (2 spp.) ### ''[[Campylopetalum]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Anacardieae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Fegimanra]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) ### ''[[Anacardium]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ### ''[[Mangifera]]'' <small>L.</small> (63 spp.) ### ''[[Bouea]]'' <small>Meisn.</small> (3 spp.) ### ''[[Swintonia]]'' <small>Griff.</small> (13 spp.) ### ''[[Gluta]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ### ''[[Faguetia]]'' <small>Marchand</small> (1 sp.) ### ''[[Trichoscypha]]'' <small>Hook. fil.</small> (29 spp.) ### ''[[Drimycarpus]]'' <small>Hook. fil.</small> (4 spp.) ### ''[[Melanochyla]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) ### ''[[Semecarpus]]'' <small>L. fil.</small> (92 spp.) ### ''[[Holigarna]]'' <small>Buch.-Ham. ex Roxb.</small> (8 spp.) ### ''[[Nothopegia]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Tribus ''neopisan'' ### ''[[Blepharocarya]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ### ''[[Searsia]]'' <small>F. A. Barkley</small> (108 spp.) ### ''[[Laurophyllus]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Smodingium]]'' <small>E. Mey.</small> (1 sp.) ### ''[[Loxostylis]]'' <small>Spreng. ex Rchb.</small> (1 sp.) ### ''[[Sorindeia]]'' <small>Thouars</small> (9 spp.) ### ''[[Protorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Ozoroa]]'' <small>Delile</small> (45 spp.) ### ''[[Micronychia]]'' <small>Oliv.</small> (10 spp.) ### ''[[Baronia]]'' <small>Baker</small> (3 spp.) ### ''[[Abrahamia]]'' <small>Randrian. & Lowry</small> (34 spp.) ### ''[[Heeria]]'' <small>Meisn.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Loxopterygium]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ### ''[[Cardenasiodendron]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Apterokarpos]]'' <small>Rizzini</small> (1 sp.) ### ''[[Astronium]]'' <small>Jacq.</small> (11 spp.) ### ''[[Myracrodruon]]'' <small>Allemão</small> (2 spp.) ### ''[[Schinopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ### ''[[Thyrsodium]]'' <small>Salzm. ex Benth.</small> (6 spp.) ### ''[[Ochoterenaea]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Amphipterygium]]'' <small>Schiede ex Standl.</small> (5 spp.) ### ''[[Orthopterygium]]'' <small>Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Schinus]]'' <small>L.</small> (33 spp.) ### ''[[Pachycormus]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) ### ''[[Lithraea]]'' <small>Hook.</small> (3 spp.) ### ''[[Mauria]]'' <small>Kunth</small> (15 spp.) ### ''[[Euroschinus]]'' <small>Hook. fil.</small> (9 spp.) ### ''[[Rhodosphaera]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Rhoideae]]'' <small>Engl.</small> ### ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (29 spp.) ### ''[[Actinocheita]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) ### ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) ### ''[[Metopium]]'' <small>P. Browne</small> (4 spp.) ### ''[[Comocladia]]'' <small>P. Browne</small> (27 spp.) ### ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) ### ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ### ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (50 spp.) ### ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) ### ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' <small>Kunth</small> (743 spp.) ## Tribus ''[[Beiselieae]]'' <small>Thulin, Beier & Razafim.</small> ### ''[[Beiselia]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Protieae]]'' <small>Marchand</small> ### ''[[Tetragastris]]'' <small>Gaertn.</small> (7 spp.) ### ''[[Crepidospermum]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ### ''[[Protium]]'' <small>Burm. fil.</small> (138 spp.) ## Tribus ''[[Bursereae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Aucoumea]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) ### ''[[Bursera]]'' <small>Jacq. ex L.</small> (120 spp.) ### ''[[Commiphora]]'' <small>Jacq.</small> (162 spp.) ## Tribus ''[[Canarieae]]'' <small>Webb & Berthel.</small> ### Subtribus ''[[Garuginae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boswellia]]'' <small>Roxb. ex Colebr.</small> (22 spp.) #### ''[[Garuga]]'' <small>Roxb.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Canariinae]]'' <small>Eddie ex Reveal</small> #### ''[[Dacryodes]]'' <small>Vahl</small> (70 spp.) #### ''[[Triomma]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Ambilobea]]'' <small>Thulin, Beier & Razafim.</small> (1 sp.) #### ''[[Canarium]]'' <small>L.</small> (122 spp.) #### ''[[Trattinnickia]]'' <small>Willd.</small> (20 spp.) #### ''[[Rosselia]]'' <small>Forman</small> (1 sp.) ## Tribus ''nerazvrstani'' ### ''[[Haplolobus]]'' <small>H. J. Lam</small> (29 spp.) ### ''[[Santiria]]'' <small>Blume</small> (16 spp.) ### ''[[Scutinanthe]]'' <small>Thwaites</small> (2 spp.) ### ''[[Pachylobus]]'' <small>G. Don</small> (19 spp.) ### ''[[Pseudodacryodes]]'' <small>Pierlot</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1906 spp.) ## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Xanthoceras]]'' <small>Bunge</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Acereae]]'' <small>(Durande) Dumort</small> #### ''[[Acer]]'' <small>L.</small> (136 spp.) #### ''[[Dipteronia]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' <small>(DC.) Dumort</small> #### ''[[Billia]]'' <small>Peyr.</small> (1 sp.) #### ''[[Handeliodendron]]'' <small>Rehder</small> (1 sp.) #### ''[[Aesculus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Exothea]]'' <small>Macfad.</small> (3 spp.) #### ''[[Filicium]]'' <small>Thwaites</small> (3 spp.) #### ''[[Hippobromus]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Doratoxylon]]'' <small>Thouars sec. Bojer ex Benth. & Hook. fil.</small> (5 spp.) #### ''[[Hypelate]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) #### ''[[Zanha]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) #### ''[[Ganophyllum]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' <small>Kunth ex DC.</small> #### ''[[Magonia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (1 sp.) #### ''[[Diplokeleba]]'' <small>N. E. Br.</small> (2 spp.) #### ''[[Euchorium]]'' <small>Ekman & Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Conchopetalum]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Arfeuillea]]'' <small>Pierre ex Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Majidea]]'' <small>J. Kirk ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Hirania]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Llagunoa]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (3 spp.) #### ''[[Euphorianthus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Sinoradlkofera]]'' <small>F. G. Mey.</small> (1 sp.) #### ''[[Harpullia]]'' <small>Roxb.</small> (27 spp.) #### ''[[Loxodiscus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Diplopeltis]]'' <small>Endl.</small> (5 spp.) #### ''[[Dodonaea]]'' <small>Mill.</small> (71 spp.) #### ''[[Averrhoidium]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Cossinia]]'' <small>Comm. ex Lam.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Delavayeae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Ungnadia]]'' <small>Endl.</small> (1 sp.) #### ''[[Delavaya]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Koelreuteria]]'' <small>Laxm.</small> (3 spp.) #### ''[[Smelophyllum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Stocksia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrophysa]]'' <small>E. Mey.</small> (9 spp.) ### Tribus ''[[Schleichereae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Phyllotrichum]]'' <small>Thorel ex Lecomte</small> (1 sp.) #### ''[[Paranephelium]]'' <small>Miq.</small> (5 spp.) #### ''[[Schleichera]]'' <small>Willd.</small> (1 sp.) #### ''[[Sisyrolepis]]'' <small>Radlk. apud F. N. Williams</small> (1 sp.) #### ''[[Amesiodendron]]'' <small>Hu</small> (1 sp.) #### ''[[Pavieasia]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Nephelieae]]'' <small>Radlk.</small> #### ''[[Pometia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (2 spp.) #### ''[[Nephelium]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Blighia]]'' <small>K. D. Koenig</small> (3 spp.) #### ''[[Xerospermum]]'' <small>Blume</small> (5 spp.) #### ''[[Litchi]]'' <small>Sonn.</small> (1 sp.) #### ''[[Dimocarpus]]'' <small>Lour.</small> (11 spp.) #### ''[[Otonephelium]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Cubilia]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Radlkofera]]'' <small>Gilg</small> (1 sp.) #### ''[[Glenniea]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) #### ''[[Aporrhiza]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) #### ''[[Laccodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (4 spp.) #### ''[[Pancovia]]'' <small>Willd.</small> (14 spp.) #### ''[[Haplocoelopsis]]'' <small>Davies</small> (1 sp.) #### ''[[Placodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (20 spp.) #### ''[[Chytranthus]]'' <small>Hook. fil.</small> (20 spp.) #### ''[[Lychnodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) ### Tribus ''[[Sapindeae]]'' <small>Kunth ex DC.</small> #### ''[[Tristira]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Zollingeria]]'' <small>Kurz</small> (4 spp.) #### ''[[Alatococcus]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudima]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Atalaya]]'' <small>Blume</small> (16 spp.) #### ''[[Deinbollia]]'' <small>Schumach. & Thonn.</small> (38 spp.) #### ''[[Thouinidium]]'' <small>Radlk.</small> (7 spp.) #### ''[[Toulicia]]'' <small>Aubl.</small> (15 spp.) #### ''[[Porocystis]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Hornea]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### ''[[Sapindus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) #### ''[[Lepisanthes]]'' <small>Blume</small> (28 spp.) #### ''[[Eriocoelum]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) #### ''[[Pseudopancovia]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Namataea]]'' <small>D. W. Thomas & D. J. Harris</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Tristiropsis]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Haplocoelum]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Blighiopsis]]'' <small>Van der Veken</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Melicocceae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Melicoccus]]'' <small>P. Browne</small> (10 spp.) #### ''[[Talisia]]'' <small>Aubl.</small> (53 spp.) #### ''[[Tripterodendron]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Dilodendron]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Blomieae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Blomia]]'' <small>Miranda</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Guindilieae]]'' <small>Buerki, Callm. & Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Guindilia]]'' <small>Gillies</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Athyaneae]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Athyana]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Diatenopteryx]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> #### ''[[Bridgesia]]'' <small>Bertero ex Cambess.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Thouinieae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Thouinia]]'' <small>Poit.</small> (25 spp.) #### ''[[Allophylus]]'' <small>L.</small> (189 spp.) #### ''[[Allophylastrum]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Paullinieae]]'' <small>(Kunth) DC.</small> #### ''[[Thinouia]]'' <small>Triana & Planch.</small> (11 spp.) #### ''[[Lophostigma]]'' <small>Radlk.</small> (2 spp.) #### ''[[Cardiospermum]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Urvillea]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) #### ''[[Serjania]]'' <small>Mill.</small> (249 spp.) #### ''[[Paullinia]]'' <small>L.</small> (184 spp.) ### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' <small>Buerki & Callm.</small> #### ''[[Plagioscyphus]]'' <small>Radlk.</small> (9 spp.) #### ''[[Stadtmannia]]'' <small>Lam. ex Poir.</small> (6 spp.) #### ''[[Pappea]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Tsingya]]'' <small>Capuron</small> (1 sp.) #### ''[[Gereaua]]'' <small>Buerki & Callm.</small> (1 sp.) #### ''[[Macphersonia]]'' <small>Blume</small> (6 spp.) #### ''[[Camptolepis]]'' <small>Radlk.</small> (4 spp.) #### ''[[Beguea]]'' <small>Capuron</small> (10 spp.) #### ''[[Bizonula]]'' <small>Pellegr.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudopteris]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Omalocarpus]]'' <small>Choux</small> (1 sp.) #### ''[[Chouxia]]'' <small>Capuron</small> (6 spp.) #### ''[[Chonopetalum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Cupanieae]]'' <small>Blume</small> #### ''[[Diploglottis]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) #### ''[[Elattostachys]]'' <small>(Blume) Radlk.</small> (21 spp.) #### ''[[Alectryon]]'' <small>Gaertn.</small> (29 spp.) #### ''[[Lecaniodiscus]]'' <small>Planch. ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Podonephelium]]'' <small>Baill.</small> (10 spp.) #### ''[[Trigonachras]]'' <small>Radlk.</small> (6 spp.) #### ''[[Jagera]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Lepidopetalum]]'' <small>Blume</small> (6 spp.) #### ''[[Guioa]]'' <small>Cav.</small> (70 spp.) #### ''[[Sarcopteryx]]'' <small>Radlk.</small> (12 spp.) #### ''[[Mischocarpus]]'' <small>Blume</small> (18 spp.) #### ''[[Castanospora]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Arytera]]'' <small>Blume</small> (19 spp.) #### ''[[Synima]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Neoarytera]]'' <small>Callm., Buerki, Munzinger & Lowry</small> (4 spp.) #### ''[[Cupaniopsis]]'' <small>Radlk.</small> (48 spp.) #### ''[[Gloeocarpus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongrospermum]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Lepidocupania]]'' <small>Buerki, Callm., Munzinger & Lowry</small> (21 spp.) #### ''[[Lepiderema]]'' <small>Radlk.</small> (8 spp.) #### ''[[Dictyoneura]]'' <small>Blume</small> (2 spp.) #### ''[[Eurycorymbus]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongrodiscus]]'' <small>Radlk.</small> (3 spp.) #### ''[[Rhysotoechia]]'' <small>Radlk.</small> (19 spp.) #### ''[[Storthocalyx]]'' <small>Radlk.</small> (5 spp.) #### ''[[Sarcotoechia]]'' <small>Radlk.</small> (8 spp.) #### ''[[Mischarytera]]'' <small>(Radlk.) H. Turner</small> (4 spp.) #### ''[[Cnesmocarpon]]'' <small>Adema</small> (4 spp.) #### ''[[Toechima]]'' <small>Radlk.</small> (6 spp.) #### ''[[Matayba]]'' <small>Aubl.</small> (47 spp.) #### ''[[Pentascyphus]]'' <small>Radlk.</small> (1 sp.) #### ''[[Cupania]]'' <small>L.</small> (55 spp.) #### ''[[Vouarana]]'' <small>Aubl.</small> (2 spp.) #### ''[[Molinaea]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (8 spp.) #### ''[[Tina (Sapindaceae)|Tina]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (19 spp.) # '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) ## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' <small>Webb</small> ### Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> #### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) #### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) #### Cneorum <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) #### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) #### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) ## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ### ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ### ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ### ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (1 sp.) ### ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) ## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ### ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ### ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ## Subfamilia [[Haplophylloideae]] <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ### ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) ## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' <small>Eaton</small> ### ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ### ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ### ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ### ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ### ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ### ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (17 spp.) ### ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ### ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ### ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ### ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (1 sp.) ### ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ### ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ### ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ### ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ### ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ### ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ### ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ### ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ### ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ### ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ### ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ### ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ### Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> #### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) #### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) #### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) #### ''[[Empleurum]]'' <small>[Sol.] in Aiton</small> (2 spp.) #### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus</small> (2 spp.) #### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (33 spp.) #### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) #### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (8 spp.) #### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) #### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) #### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I. Williams</small> (1 sp.) #### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (23 spp.) #### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H. L. Wendl.</small> (10 spp.) ### Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> #### Subtribus ''[[Pteleinae]]'' ##### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' ##### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ##### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ### ''[[Galipeeae]]'' <small>Kallunki</small> #### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' ##### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) ##### ''[[Metrodorea]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Raulinoa]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ##### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) ##### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' ##### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) ##### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) ##### ''[[Spiranthera]]'' <small>A. St.-Hil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) ##### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) ##### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J. C. Mikan</small> (51 spp.) ##### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) ##### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ##### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) ##### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) ##### ''[[Angostura]]'' <small>Rich.</small> (16 spp.) ##### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) ##### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (7 spp.) ##### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) ##### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) ##### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) ##### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) ##### ''[[Apocaulon]]'' <small>R. S. Cowan</small> (1 sp.) ##### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) ##### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) ##### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> #### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' ##### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (9 spp.) ##### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (243 spp.) #### Tribus ''[[Veprideae]]'' <small>Z.H.Feng</small> ##### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (29 spp.) ##### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (98 spp.) #### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Flindersia]]'' <small>R. Br.</small> (17 spp.) ##### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) ##### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined. ##### ''[[Dinosperma]]'' <small>T. G. Hartley</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' ##### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crossosperma]]'' <small>T. G. Hartley</small> (2 spp.) ##### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) ##### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) ##### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined. ##### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) ##### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) ##### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) ##### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) ##### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) ##### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) ##### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) ##### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) ##### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) ##### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) ##### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (39 spp.) ##### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) ##### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) ##### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> ##### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (133 spp.) ##### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J. A. Armstr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Perryodendron]]'' <small>T. G. Hartley</small> (1 sp.) ##### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (65 spp.) ##### ''[[Brombya]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Euodia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T. G. Hartley</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) ##### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) ##### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook. fil.</small> (25 spp.) ##### ''[[Acronychia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (53 spp.) ##### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T. G. Hartley</small> (6 spp.) ##### ''[[Melicope]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (244 spp.) # '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' <small>Juss.</small> (771 spp.) ## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Chukrasia]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Schmardaea]]'' <small>H. Karst.</small> (1 sp.) ### ''[[Capuronianthus]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) ### ''[[Lovoa]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) ### ''[[Entandrophragma]]'' <small>C. DC.</small> (11 spp.) ### ''[[Toona]]'' <small>(Endl.) M. Roem.</small> (6 spp.) ### ''[[Cedrela]]'' <small>P. Browne</small> (16 spp.) ### ''[[Soymida]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Neobeguea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (3 spp.) ### ''[[Pseudocedrela]]'' <small>Harms</small> (1 sp.) ### ''[[Swietenia]]'' <small>Jacq.</small> (4 spp.) ### ''[[Khaya]]'' <small>A. Juss.</small> (8 spp.) ### ''[[Xylocarpus]]'' <small>J. Koenig</small> (3 spp.) ### ''[[Carapa]]'' <small>Aubl.</small> (20 spp.) ## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' <small>Arn.</small> ### Tribus ''[[Melieae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Owenia]]'' <small>F. Muell.</small> (5 spp.) #### ''[[Melia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Azadirachta]]'' <small>A. Juss.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' <small>Reveal</small> #### ''[[Sandoricum]]'' <small>Cav.</small> (5 spp.) #### ''[[Quivisianthe]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Ekebergia]]'' <small>Sparrm.</small> (3 spp.) ### Tribus ''neopisan'' #### ''[[Walsura]]'' <small>Roxb.</small> (16 spp.) #### ''[[Heynea]]'' <small>Roxb.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' <small>Harms</small> #### ''[[Vavaea]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ### Tribus ''[[Trichilieae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Lepidotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy</small> (4 spp.) #### ''[[Astrotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. & Styles</small> (13 spp.) #### ''[[Munronia]]'' <small>Wight</small> (7 spp.) #### ''[[Cipadessa]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudoclausena]]'' <small>T. P. Clark</small> (1 sp.) #### ''[[Nymania]]'' <small>Lindb.</small> (1 sp.) #### ''[[Naregamia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Calodecaryia]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) #### ''[[Turraea]]'' <small>L.</small> (65 spp.) #### ''[[Humbertioturraea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (7 spp.) #### ''[[Malleastrum]]'' <small>(Baill.) J.-F. Leroy</small> (25 spp.) #### ''[[Pterorhachis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) #### ''[[Trichilia]]'' <small>P. Browne</small> (114 spp.) #### ''[[Didymocheton]]'' <small>Blume</small> (43 spp.) #### ''[[Cabralea]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' <small>Lour.</small> (127 spp.) #### ''[[Aphanamixis]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) #### ''[[Lansium]]'' <small>Corrêa</small> (3 spp.) #### ''[[Reinwardtiodendron]]'' <small>Koord.</small> (6 spp.) #### ''[[Sphaerosacme]]'' <small>Wall. ex Royle</small> (1 sp.) #### ''[[Epicharis (biljni rod)|Epicharis]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) #### ''[[Dysoxylum]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) #### ''[[Pseudocarapa]]'' <small>Hemsl.</small> (5 spp.) #### ''[[Goniocheton]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) #### ''[[Guarea]]'' <small>L.</small> (74 spp.) #### ''[[Heckeldora]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) #### ''[[Leplaea]]'' <small>Vermoesen</small> (7 spp.) #### ''[[Neoguarea]]'' <small>(Harms) E. J. M. Koenen & J. J. De Wild.</small> (1 sp.) #### ''[[Ruagea]]'' <small>H. Karst.</small> (11 spp.) #### ''[[Turraeanthus]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) #### ''[[Chisocheton]]'' <small>Blume</small> (51 spp.) #### ''[[Prasoxylon]]'' <small>M. Roem.</small> (7 spp.) #### ''[[Anthocarapa]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) #### ''[[Synoum]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudobersama]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' <small>DC.</small> (122 spp.) ## Tribus ''[[Casteleae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Castela]]'' <small>Turpin</small> (15 spp.) ### ''[[Picrasma]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ## Tribus ''[[Ailantheae]]'' <small>Meisn.</small> ### ''[[Ailanthus]]'' <small>Desf.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Leitneria]]'' <small>Chapm.</small> (2 spp.) ### ''[[Brucea]]'' <small>J. F. Mill.</small> (6 spp.) ### ''[[Soulamea]]'' <small>Lam.</small> (13 spp.) ### ''[[Amaroria]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Nothospondias]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Picrolemma]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) ### ''[[Quassia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Samadera]]'' <small>Gaertn.</small> (4 spp.) ### ''[[Eurycoma]]'' <small>Jack</small> (3 spp.) ### ''[[Odyendea]]'' <small>Pierre ex Engl.</small> (2 spp.) ### ''[[Hannoa]]'' <small>Planch.</small> (2 spp.) ### ''[[Perriera]]'' <small>Courchet</small> (2 spp.) ### ''[[Gymnostemon]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Iridosma]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> (1 sp.) ### ''[[Pierreodendron]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) ### ''[[Simaba]]'' <small>Aubl.</small> (8 spp.) ### ''[[Homalolepis]]'' <small>Turcz.</small> (28 spp.) ### ''[[Simarouba]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sapindolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] l6pc3adp6jw9e6ubhe89gs0fu1k5n86 0 494314 7597690 7323851 2026-09-11T12:35:46Z ~2026-49216-60 372174 /* Literatura */ Dodana pod Literatura 7597690 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime =Mlinarić |slika = HR-Mlinarić.jpg |veličina_slike = 180px |opis_slike = Grb obitelji Mlinarić |država = Austro-Ugarska |podrijetlo = |kuća = |naslovi = |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = Matija i Ambroz Mlinarić |rodonačelnik = |napomena = }} '''Mlinarić''' je hrvatska plemićka obitelj utemeljena u 17. stoljeću. [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralj Ferdinand III]] potvrdio je [[20. ožujka]] [[1655.]] godine u [[Bratislava|Požunu]] plemićku titulu i grbovnicu Matiji Mlinariću i bratu mu Ambrozu. Obitelj je hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič), među ostalima. U knjizi ''Plemstvo Hrvatske i Slavonije'' (Tal.89.), izdanoj u [[Nürnberg]]u [[1899.]] godine, [[Ivan Bojničić]] spominje hrvatski ogranak porodice. == Grb == * Štit (Engrailed - zemlja ili Zemlja) s tri vodoravne boje (po redu odozgora prema dolje srebrna, crvena i plava), u crvenoj nijansi (tri zvijezde - pojas - vojnički kaiš ili počast), a u plavoj [[lav]] Passant guardant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti). * Šljem (srebrena kaciga okrenuta u stranu, iz profila, (desno), sa zlatnim prečkama i ukrasima) iznad štita (više plemstvo). * Na šljemu stoji kruna (s pet vrhova, koji su oblika trolista - [[Heraldika|heraldička]] "Kruna Francuskih prinčeva" - oznaka visokog plemstva) iz koje izvire [[lav]] Rampant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti) i vijencem (predstavljao znak pažnje, koji bi neka dama dala svom vitezu kada je odlazio u ratove) zelene boje (nada, radost i vjernost u ljubavi) * Plašt u bojama (Plava - vjernost i istina, Crvena - vojnička hrabrost i velikodušnost, Zlato - darežljivost, Srebro - mir i spokoj) == Povijest == Zbog velikih turbulencija na prostoru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ([[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]...itd.) u to vrijeme veliki broj podataka o hrvatskoj grani porodice Mlinarić je uništen. Porodica se pojavljuje u povijesti kroz mnoge vojne, crkvene, pravne i dr. položaje. Jedan od braće Matija Mlinarić (koji je dobio potvrdu plemstva [[20. ožujka]] [[1655.]] godine od [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralja Ferdinand III]]) i Matijaš Mlinarič (Štajerska verzija prezimena) spominju se u nedavno pronađenim Spomenicima Tržičkih Frankopana. Mađarska verzija prezimena je Mlinarics [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up](potvrda kao [[Bačka županija|Bačko-Šomođsko]] plemstvo 24. veljače 1650. godine u [[Beč]]u), bohemsko-moravska Mlinarick ili Mlinarik (M.Miklos/Nikola dobio povelju iz [[1621.]]), a sve ove verzije prezimena se pojavljuju i kao Mlinarich, koja je univerzalna za kompletno područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Također ih je moguće pronaći pod germanskom verzijom prezimena Muller/Miller/Muhlen, pretežno su to bili djelovi porodice koji su preselili u ostale dijelove monarhije (na njemačkim govornim područjima) i Molin/Mollinary/Molinari (na talijanskom govornom području). U zapisima iz [[Tadija Smičiklas|Smičiklasove]] knjige "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae", na stranici 398–399. u tekstu iz [[1398.]]g. [[10. prosinca]], u [[Knin]]u. "[[Podban]] Pavao de Zenche potvrđuje skradinskim [[franjevci]]ma posjede koje im je poklonio ban Pavao", gdje se spominje do sada znani prvi pismeni zapis prezimena Mlinarić (Mlinarich). Zbog toga se pretpostavlja da je ovo plemstvo mnogo starije od datuma potvrde plemstva iz [[1621.]], [[1650.]] i [[1655.]] godine. === Rodovi Kačića === Mitologija prezimena povezana je s Muhlom i legendom o [[Dolazak Hrvata|dolasku sedam plemena]], koja dolazi s planine Muhl ([[Gornja Austrija]]) Poznati povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] u knjizi "Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća", tiskanoj u [[Zagreb]]u [[1897.]] opisuje burnu povijest [[Kačići|Kačića]] jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] koja su imala pravo birati kralja, tog najmoćnijeg i nepokorivog hrvatskog plemena. Na jednom mjestu piše: "Glavno koljeno Kačića imalo je svoj posjed u [[Hrvatsko primorje|gornjem Primorju]] i tu se bilo uzdiglo do vrhunca slave, a porodice mu se tako namnožile, da se istim prezimenom ne mogahu raspoznati. U daljnjem dijelu teksta se spominju se prezimena rodova [[Kačići|Kačića]], gdje se povezuje geneza sa porodicom Mlinarić, na stranici 35. gdje se govori o skradinskim [[franjevci |franjevcima]] koje također potvrđuje [[Tadija Smičiklas|Smičiklasova]] knjiga "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae". Franjevci su u [[Skradin]] dolazili su s područja plemena Kačić, pošto je [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] tijekom zadnjih desetljeća 13. stoljeća podvrgao svojoj vlasti sve hrvatske velikaše i dalmatinske gradove, a uspio je skršiti i moć omiških knezova [[Kačići|Kačića]] te stekao [[Omiš]] i Neretvansku krajinu koju je uže povezao s Hrvatskom. Potom ih se šalje u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje dolaze kao misionari, koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. Pomoću franjevaca pleme [[Kačići|Kačića]] znatno se širi prema dalmatinskom zaleđu i [[Bosna i Hercegovina|Bosni.]] '''Vremenski sljed najznačajnijih plemićkih porodica u savezništvu i bračnim vezeama s obitelji:'''<blockquote>Berislavići Grabarski, Cindrić, Barić - Smjena straža na Savi. Nakon pada Berislavića (1536.) Knezovi Frankopani (Tržička grana), Lipsky - Rani pokrovitelji i administracija. Németh (Német), Nagy de Somogy - Sklapanje brakova. Vojković (Vojkffy), Malakoczi - Elitni društveno-religijski savez. (Kapela svete Katarine na brijegu Kapelščaku) Chinorányi, Skublics, Tuboly, Csány, Kuscsak, Berke - Integracija u vrh mađarskog plemstva. Modrić, Đurek (Gyurek), Kovačić - Staleška i pravna koalicija. Berislavići (Pounjski), Jelačić (Bužimski) - Obrana "predziđa kršćanstva" na Uni. Tompa (Pokupski), Jelačić - Obrana banskog kordona na rijekama Kupa i Glina. Šternberg (Sternberg / Štern), Šteger (Steger / Šter), Majnarić (Malnar/Majnar/''Meiner''), Sever, Matleković, Baričević, Jurić, Vuković, Perković, Horvat, Novak, Blažeković,Šardi, Balen, Prša, Šimić, Posavec, Devčić, Vidaković, Softić (Šoftić), Štefanić, Melleck (Melek), Mollinary (mogućnost promjene prezimena kao Muller/Miller/MuhlenMolin/Mollinary/Molinari) - Porodična povezanost </blockquote> == Literatura == *''Der Adel von Kroatien und Slavonien - Ivan Bojničić - Nürnbergu 1899.'' *''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća - Vjekoslav Klaić - Zagreb 1897.'' *''Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (AB ANNO 503. USQDE AD ANNUM 1102.)'' ,Zagreb 1874., (page 398th-399th) *''A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd, Published 1904, Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility'''' *''Magyar nemes családok VII.- Maár-Nyizsnyay - Budapest 1913.'' *''Magyar nemes családok 11. kötet, Vaál-Zsyska (1932)'' *Királyi könyvek (Kraljevske knjige), Državnom arhivu Mađarske (Magyar Nemzeti Levéltár) u Budimpešta (A57, Svezak 10, broj spisa / stranica 558, Svezak 11, broj spisa / stranica 412) *Testimonialia Šomođske županije (Zapisnik iz 1737. godine) - Državnom arhiv Mađarske (Magyar Nemzeti Levéltár), županijski odjel u Kaposváru (sjedištu županije), (Testimonialia, Nemességi igazolások - M) *''Acta Nobilitaria'' ''-'' Hrvatski državni arhivu (HDA) u Zagrebu *Acta iudiciaria ''-'' Hrvatski državni arhivu (HDA) u Zagrebu *Codex diplomaticus - Povelja iz Knina (10. prosinca 1398.) *Siebmachers Wappenbuch *''Fonds des Provinces Illyriennes,'' Provinces Illyriennes - Nacionalni arhiv u Parizu (''Archives Nationales''), Arhiv Republike Slovenije (ARS) u Ljubljani, Hrvatski državni arhiv (HDA) u Zagrebu, Intendantura Civilne Hrvatske sa sjedištem u Karlovcu (''Registres matricules'', ''Serments de fidélité'') *SOMOGY VÁRMEGYE NEMES CSALÁDAI - Samu Borovszky (<mark>1914</mark>.) == Vanjske poveznice == * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ GRBOVNIK OBITELJI MLINARICH (Mlinarić)-1655.] * [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up GRBOVNIK MAĐARSKOG OGRANKA OBITELJI MLINARIĆ-MLINARICS - 1650.] * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ "Mlinarich (Mlinarić). | Siebmacher: Wappenbuch | Kézikönyvtár"] *[https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up|A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd,Published 1904,Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility] * [http://archive.org/stream/povijestplemopin01laszuoft#page/n421/mode/2up Povijest plem. općine Turopolja nekoć zagrebačko polje zvane" (1910) - Velika Mlaka, str.398/399 ] * [http://www.scribd.com/doc/116585061/Spomenici-Tr%C5%BEa%C4%8Dkih-Frankopana Spomenici Tržičkih Frankopana] * [http://www.scribd.com/doc/86105726/Nobilitas-hungariae Nobilitas hungariae] * [http://www.scribd.com/doc/26854645/T-Smiciklas-Codex-Diplomatic-Us-Sv-18 "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae" (STR. 398-399)]. * [http://dizbi.hazu.hr/object/view/10210 Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća(Str.35)] * [https://books.google.hr/books?id=czZpAAAAMAAJ&q=Rittmeister+Mlinarich&dq=Rittmeister+Mlinarich&hl=hr&sa=X&ved=0CC4Q6AEwA2oVChMIxK7Uh5T8xgIVx5ZyCh0cXgZO Die Habsburgische Politik gegenüber den Serbien und Montenegrinern 1791-1822, Str. 308 - Beispiel Serbien, K.K.Rittemeister Mlinarich] * [https://books.google.hr/books?id=fDkGAQAAIAAJ&q=Rittmeister+Mlinarich&dq=Rittmeister+Mlinarich&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwADgKahUKEwjngtTpk_zGAhUjJnIKHR1wB94 Josef Freiherr von Simbschen und die Stellung Österreichs zur serbischen Frage (1807-1810)-K.K.Rittermeister Mlinarich ] * [http://books.google.hr/books?id=-0S-wlZ5evgC&pg=PA198&lpg=PA198&dq=Ferdinand+3+mlinarich&source=bl&ots=FVunBiMvDX&sig=jqd5AOwiNs9PIVo_wt8U-2L7k94&hl=hr&sa=X&ei=J2GAUJOqJIvSsgaSqYDgCQ&ved=0CFwQ6AEwCQ#v=onepage&q=Ferdinand%203%20mlinarich&f=false Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums 1827, str.198] * [http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0018/15.html SOMOGY VÁRMEGYE NEMES CSALÁDAI-Mlinarics (1737)] * [http://193.225.149.5/vdkweb/vm_nemescsalad/001_forendu_M.html Nemes csalad M ] {{Webarchive|url=https://archive.is/20130831221738/http://193.225.149.5/vdkweb/vm_nemescsalad/001_forendu_M.html |date=31. kolovoza 2013. }} * [http://www.histoire-empire.org/1809/raab/raab_bataille.htm Raab bataille - Le 16 juin à midi, Les hussards Melleck et Mlinarics réussissent également à blesser un général français. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191225231347/http://www.histoire-empire.org/1809/raab/raab_bataille.htm |date=25. prosinca 2019. }} * [http://www.scheindorf.de/sb1.html Count's prefect, Anton Minaricz ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303213617/http://www.scheindorf.de/sb1.html |date=3. ožujka 2016. }} * [https://books.google.hr/books?id=2xhfAAAAcAAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq=MLINARITS&source=bl&ots=56bV3jHl0P&sig=sQMvRDdyZk23zdBgeaG5rFlE38Q&hl=hr&sa=X&ved=0CCMQ6AEwAjgUahUKEwidipGwyprHAhXHbRQKHejnBNI#v=onepage&q=MLINARITS&f=false Status regni Hungariae, anno 1792, Mlinarits STR. 23. ] * [https://books.google.hr/books?id=KxgVAAAAQAAJ&pg=PA211&lpg=PA211&dq=MLINARITS&source=bl&ots=txSFeeMIAe&sig=M_SHJ84ZEJbmB-uKFDmPBOmWwO0&hl=hr&sa=X&ved=0CCgQ6AEwAzgUahUKEwidipGwyprHAhXHbRQKHejnBNI#v=onepage&q=MLINARITS&f=false Stemmatographia nobilium familiarum regni Hungariæ; præmissa est series, Mlinarits - Page. 211. ] ==Pogledati još== *[[Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] 7p39bqaozc13vgxe3v74v5afc24p160 7597696 7597690 2026-09-11T13:09:40Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-49216-60|~2026-49216-60]] ([[User talk:~2026-49216-60|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7323851 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime =Mlinarić |slika = HR-Mlinarić.jpg |veličina_slike = 180px |opis_slike = Grb obitelji Mlinarić |država = Austro-Ugarska |podrijetlo = |kuća = |naslovi = |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = Matija i Ambroz Mlinarić |rodonačelnik = |napomena = }} '''Mlinarić''' je hrvatska plemićka obitelj utemeljena u 17. stoljeću. [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralj Ferdinand III]] potvrdio je [[20. ožujka]] [[1655.]] godine u [[Bratislava|Požunu]] plemićku titulu i grbovnicu Matiji Mlinariću i bratu mu Ambrozu. Obitelj je hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič), među ostalima. U knjizi ''Plemstvo Hrvatske i Slavonije'' (Tal.89.), izdanoj u [[Nürnberg]]u [[1899.]] godine, [[Ivan Bojničić]] spominje hrvatski ogranak porodice. == Grb == * Štit (Engrailed - zemlja ili Zemlja) s tri vodoravne boje (po redu odozgora prema dolje srebrna, crvena i plava), u crvenoj nijansi (tri zvijezde - pojas - vojnički kaiš ili počast), a u plavoj [[lav]] Passant guardant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti). * Šljem (srebrena kaciga okrenuta u stranu, iz profila, (desno), sa zlatnim prečkama i ukrasima) iznad štita (više plemstvo). * Na šljemu stoji kruna (s pet vrhova, koji su oblika trolista - [[Heraldika|heraldička]] "Kruna Francuskih prinčeva" - oznaka visokog plemstva) iz koje izvire [[lav]] Rampant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti) i vijencem (predstavljao znak pažnje, koji bi neka dama dala svom vitezu kada je odlazio u ratove) zelene boje (nada, radost i vjernost u ljubavi) * Plašt u bojama (Plava - vjernost i istina, Crvena - vojnička hrabrost i velikodušnost, Zlato - darežljivost, Srebro - mir i spokoj) == Povijest == Zbog velikih turbulencija na prostoru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ([[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]...itd.) u to vrijeme veliki broj podataka o hrvatskoj grani porodice Mlinarić je uništen. Porodica se pojavljuje u povijesti kroz mnoge vojne, crkvene, pravne i dr. položaje. Jedan od braće Matija Mlinarić (koji je dobio potvrdu plemstva [[20. ožujka]] [[1655.]] godine od [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralja Ferdinand III]]) i Matijaš Mlinarič (Štajerska verzija prezimena) spominju se u nedavno pronađenim Spomenicima Tržičkih Frankopana. Mađarska verzija prezimena je Mlinarics [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up](potvrda kao [[Bačka županija|Bačko-Šomođsko]] plemstvo 24. veljače 1650. godine u [[Beč]]u), bohemsko-moravska Mlinarick ili Mlinarik (M.Miklos/Nikola dobio povelju iz [[1621.]]), a sve ove verzije prezimena se pojavljuju i kao Mlinarich, koja je univerzalna za kompletno područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Također ih je moguće pronaći pod germanskom verzijom prezimena Muller/Miller/Muhlen, pretežno su to bili djelovi porodice koji su preselili u ostale dijelove monarhije (na njemačkim govornim područjima) i Molin/Mollinary/Molinari (na talijanskom govornom području). U zapisima iz [[Tadija Smičiklas|Smičiklasove]] knjige "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae", na stranici 398–399. u tekstu iz [[1398.]]g. [[10. prosinca]], u [[Knin]]u. "[[Podban]] Pavao de Zenche potvrđuje skradinskim [[franjevci]]ma posjede koje im je poklonio ban Pavao", gdje se spominje do sada znani prvi pismeni zapis prezimena Mlinarić (Mlinarich). Zbog toga se pretpostavlja da je ovo plemstvo mnogo starije od datuma potvrde plemstva iz [[1621.]], [[1650.]] i [[1655.]] godine. === Rodovi Kačića === Mitologija prezimena povezana je s Muhlom i legendom o [[Dolazak Hrvata|dolasku sedam plemena]], koja dolazi s planine Muhl ([[Gornja Austrija]]) Poznati povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] u knjizi "Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća", tiskanoj u [[Zagreb]]u [[1897.]] opisuje burnu povijest [[Kačići|Kačića]] jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] koja su imala pravo birati kralja, tog najmoćnijeg i nepokorivog hrvatskog plemena. Na jednom mjestu piše: "Glavno koljeno Kačića imalo je svoj posjed u [[Hrvatsko primorje|gornjem Primorju]] i tu se bilo uzdiglo do vrhunca slave, a porodice mu se tako namnožile, da se istim prezimenom ne mogahu raspoznati. U daljnjem dijelu teksta se spominju se prezimena rodova [[Kačići|Kačića]], gdje se povezuje geneza sa porodicom Mlinarić, na stranici 35. gdje se govori o skradinskim [[franjevci |franjevcima]] koje također potvrđuje [[Tadija Smičiklas|Smičiklasova]] knjiga "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae". Franjevci su u [[Skradin]] dolazili su s područja plemena Kačić, pošto je [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] tijekom zadnjih desetljeća 13. stoljeća podvrgao svojoj vlasti sve hrvatske velikaše i dalmatinske gradove, a uspio je skršiti i moć omiških knezova [[Kačići|Kačića]] te stekao [[Omiš]] i Neretvansku krajinu koju je uže povezao s Hrvatskom. Potom ih se šalje u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje dolaze kao misionari, koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. Pomoću franjevaca pleme [[Kačići|Kačića]] znatno se širi prema dalmatinskom zaleđu i [[Bosna i Hercegovina|Bosni.]] == Literatura == *''Der Adel von Kroatien und Slavonien - Ivan Bojničić - Nürnbergu 1899.'' *''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća - Vjekoslav Klaić - Zagreb 1897.'' *''Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (AB ANNO 503. USQDE AD ANNUM 1102.)'' ,Zagreb 1874., (page 398th-399th) *''A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd, Published 1904, Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility'''' *''Magyar nemes családok VII.- Maár-Nyizsnyay - Budapest 1913.'' *''Magyar nemes családok 11. kötet, Vaál-Zsyska (1932)'' == Vanjske poveznice == * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ GRBOVNIK OBITELJI MLINARICH (Mlinarić)-1655.] * [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up GRBOVNIK MAĐARSKOG OGRANKA OBITELJI MLINARIĆ-MLINARICS - 1650.] * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ "Mlinarich (Mlinarić). | Siebmacher: Wappenbuch | Kézikönyvtár"] *[https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up|A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd,Published 1904,Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility] * [http://archive.org/stream/povijestplemopin01laszuoft#page/n421/mode/2up Povijest plem. općine Turopolja nekoć zagrebačko polje zvane" (1910) - Velika Mlaka, str.398/399 ] * [http://www.scribd.com/doc/116585061/Spomenici-Tr%C5%BEa%C4%8Dkih-Frankopana Spomenici Tržičkih Frankopana] * [http://www.scribd.com/doc/86105726/Nobilitas-hungariae Nobilitas hungariae] * [http://www.scribd.com/doc/26854645/T-Smiciklas-Codex-Diplomatic-Us-Sv-18 "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae" (STR. 398-399)]. * [http://dizbi.hazu.hr/object/view/10210 Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća(Str.35)] * [https://books.google.hr/books?id=czZpAAAAMAAJ&q=Rittmeister+Mlinarich&dq=Rittmeister+Mlinarich&hl=hr&sa=X&ved=0CC4Q6AEwA2oVChMIxK7Uh5T8xgIVx5ZyCh0cXgZO Die Habsburgische Politik gegenüber den Serbien und Montenegrinern 1791-1822, Str. 308 - Beispiel Serbien, K.K.Rittemeister Mlinarich] * [https://books.google.hr/books?id=fDkGAQAAIAAJ&q=Rittmeister+Mlinarich&dq=Rittmeister+Mlinarich&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwADgKahUKEwjngtTpk_zGAhUjJnIKHR1wB94 Josef Freiherr von Simbschen und die Stellung Österreichs zur serbischen Frage (1807-1810)-K.K.Rittermeister Mlinarich ] * [http://books.google.hr/books?id=-0S-wlZ5evgC&pg=PA198&lpg=PA198&dq=Ferdinand+3+mlinarich&source=bl&ots=FVunBiMvDX&sig=jqd5AOwiNs9PIVo_wt8U-2L7k94&hl=hr&sa=X&ei=J2GAUJOqJIvSsgaSqYDgCQ&ved=0CFwQ6AEwCQ#v=onepage&q=Ferdinand%203%20mlinarich&f=false Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums 1827, str.198] * [http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0018/15.html SOMOGY VÁRMEGYE NEMES CSALÁDAI-Mlinarics (1737)] * [http://193.225.149.5/vdkweb/vm_nemescsalad/001_forendu_M.html Nemes csalad M ] {{Webarchive|url=https://archive.is/20130831221738/http://193.225.149.5/vdkweb/vm_nemescsalad/001_forendu_M.html |date=31. kolovoza 2013. }} * [http://www.histoire-empire.org/1809/raab/raab_bataille.htm Raab bataille - Le 16 juin à midi, Les hussards Melleck et Mlinarics réussissent également à blesser un général français. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191225231347/http://www.histoire-empire.org/1809/raab/raab_bataille.htm |date=25. prosinca 2019. }} * [http://www.scheindorf.de/sb1.html Count's prefect, Anton Minaricz ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303213617/http://www.scheindorf.de/sb1.html |date=3. ožujka 2016. }} * [https://books.google.hr/books?id=2xhfAAAAcAAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq=MLINARITS&source=bl&ots=56bV3jHl0P&sig=sQMvRDdyZk23zdBgeaG5rFlE38Q&hl=hr&sa=X&ved=0CCMQ6AEwAjgUahUKEwidipGwyprHAhXHbRQKHejnBNI#v=onepage&q=MLINARITS&f=false Status regni Hungariae, anno 1792, Mlinarits STR. 23. ] * [https://books.google.hr/books?id=KxgVAAAAQAAJ&pg=PA211&lpg=PA211&dq=MLINARITS&source=bl&ots=txSFeeMIAe&sig=M_SHJ84ZEJbmB-uKFDmPBOmWwO0&hl=hr&sa=X&ved=0CCgQ6AEwAzgUahUKEwidipGwyprHAhXHbRQKHejnBNI#v=onepage&q=MLINARITS&f=false Stemmatographia nobilium familiarum regni Hungariæ; præmissa est series, Mlinarits - Page. 211. ] ==Pogledati još== *[[Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] 02to9tqmje20zb2k8ft56losoqxi8s3 7597697 7597696 2026-09-11T13:18:16Z Tulkas Astaldo 38717 čišćenje 7597697 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime =Mlinarić |slika = HR-Mlinarić.jpg |veličina_slike = 180px |opis_slike = Grb obitelji Mlinarić |država = Austro-Ugarska |podrijetlo = |kuća = |naslovi = |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = Matija i Ambroz Mlinarić |rodonačelnik = |napomena = }} '''Mlinarić''' je hrvatska plemićka obitelj utemeljena u 17. stoljeću. [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralj Ferdinand III]] potvrdio je [[20. ožujka]] [[1655.]] godine u [[Bratislava|Požunu]] plemićku titulu i grbovnicu Matiji Mlinariću i bratu mu Ambrozu. Obitelj je hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič), među ostalima. U knjizi ''Plemstvo Hrvatske i Slavonije'' (Tal.89.), izdanoj u [[Nürnberg]]u [[1899.]] godine, [[Ivan Bojničić]] spominje hrvatski ogranak porodice. == Grb == * Štit (Engrailed - zemlja ili Zemlja) s tri vodoravne boje (po redu odozgora prema dolje srebrna, crvena i plava), u crvenoj nijansi (tri zvijezde - pojas - vojnički kaiš ili počast), a u plavoj [[lav]] Passant guardant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti). * Šljem (srebrena kaciga okrenuta u stranu, iz profila, (desno), sa zlatnim prečkama i ukrasima) iznad štita (više plemstvo). * Na šljemu stoji kruna (s pet vrhova, koji su oblika trolista - [[Heraldika|heraldička]] "Kruna Francuskih prinčeva" - oznaka visokog plemstva) iz koje izvire [[lav]] Rampant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti) i vijencem (predstavljao znak pažnje, koji bi neka dama dala svom vitezu kada je odlazio u ratove) zelene boje (nada, radost i vjernost u ljubavi) * Plašt u bojama (Plava - vjernost i istina, Crvena - vojnička hrabrost i velikodušnost, Zlato - darežljivost, Srebro - mir i spokoj) == Povijest == Zbog velikih turbulencija na prostoru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ([[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]...itd.) u to vrijeme veliki broj podataka o hrvatskoj grani porodice Mlinarić je uništen. Porodica se pojavljuje u povijesti kroz mnoge vojne, crkvene, pravne i dr. položaje. Jedan od braće Matija Mlinarić (koji je dobio potvrdu plemstva [[20. ožujka]] [[1655.]] godine od [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralja Ferdinand III]]) i Matijaš Mlinarič (Štajerska verzija prezimena) spominju se u nedavno pronađenim Spomenicima Tržičkih Frankopana. Mađarska verzija prezimena je Mlinarics [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up](potvrda kao [[Bačka županija|Bačko-Šomođsko]] plemstvo 24. veljače 1650. godine u [[Beč]]u), bohemsko-moravska Mlinarick ili Mlinarik (M.Miklos/Nikola dobio povelju iz [[1621.]]), a sve ove verzije prezimena se pojavljuju i kao Mlinarich, koja je univerzalna za kompletno područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Također ih je moguće pronaći pod germanskom verzijom prezimena Muller/Miller/Muhlen, pretežno su to bili djelovi porodice koji su preselili u ostale dijelove monarhije (na njemačkim govornim područjima) i Molin/Mollinary/Molinari (na talijanskom govornom području). U zapisima iz [[Tadija Smičiklas|Smičiklasove]] knjige "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae", na stranici 398–399. u tekstu iz [[1398.]]g. [[10. prosinca]], u [[Knin]]u. "[[Podban]] Pavao de Zenche potvrđuje skradinskim [[franjevci]]ma posjede koje im je poklonio ban Pavao", gdje se spominje do sada znani prvi pismeni zapis prezimena Mlinarić (Mlinarich). Zbog toga se pretpostavlja da je ovo plemstvo mnogo starije od datuma potvrde plemstva iz [[1621.]], [[1650.]] i [[1655.]] godine. === Rodovi Kačića === Mitologija prezimena povezana je s Muhlom i legendom o [[Dolazak Hrvata|dolasku sedam plemena]], koja dolazi s planine Muhl ([[Gornja Austrija]]) Poznati povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] u knjizi "Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća", tiskanoj u [[Zagreb]]u [[1897.]] opisuje burnu povijest [[Kačići|Kačića]] jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] koja su imala pravo birati kralja, tog najmoćnijeg i nepokorivog hrvatskog plemena. Na jednom mjestu piše: "Glavno koljeno Kačića imalo je svoj posjed u [[Hrvatsko primorje|gornjem Primorju]] i tu se bilo uzdiglo do vrhunca slave, a porodice mu se tako namnožile, da se istim prezimenom ne mogahu raspoznati. U daljnjem dijelu teksta se spominju se prezimena rodova [[Kačići|Kačića]], gdje se povezuje geneza sa porodicom Mlinarić, na stranici 35. gdje se govori o skradinskim [[franjevci |franjevcima]] koje također potvrđuje [[Tadija Smičiklas|Smičiklasova]] knjiga "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae". Franjevci su u [[Skradin]] dolazili su s područja plemena Kačić, pošto je [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] tijekom zadnjih desetljeća 13. stoljeća podvrgao svojoj vlasti sve hrvatske velikaše i dalmatinske gradove, a uspio je skršiti i moć omiških knezova [[Kačići|Kačića]] te stekao [[Omiš]] i Neretvansku krajinu koju je uže povezao s Hrvatskom. Potom ih se šalje u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje dolaze kao misionari, koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. Pomoću franjevaca pleme [[Kačići|Kačića]] znatno se širi prema dalmatinskom zaleđu i [[Bosna i Hercegovina|Bosni.]] == Literatura == *''Der Adel von Kroatien und Slavonien - Ivan Bojničić - Nürnbergu 1899.'' *''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća - Vjekoslav Klaić - Zagreb 1897.'' *''Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (AB ANNO 503. USQDE AD ANNUM 1102.)'' ,Zagreb 1874., (page 398th-399th) *''A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd, Published 1904, Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility'''' *''Magyar nemes családok VII.- Maár-Nyizsnyay - Budapest 1913.'' *''Magyar nemes családok 11. kötet, Vaál-Zsyska (1932)'' == Vanjske poveznice == * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ "Mlinarich (Mlinarić). | Siebmacher: Wappenbuch | Kézikönyvtár"] *[https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up|A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd,Published 1904,Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility] wlZ5evgC&pg=PA198&lpg=PA198&dq=Ferdinand+3+mlinarich&source=bl&ots=FVunBiMvDX&sig=jqd5AOwiNs9PIVo_wt8U-2L7k94&hl=hr&sa=X&ei=J2GAUJOqJIvSsgaSqYDgCQ&ved=0CFwQ6AEwCQ#v=onepage&q=Ferdinand%203%20mlinarich&f=false Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums 1827, str.198] ==Pogledati još== *[[Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] golymphzooarpee5qeq1fn95shbge36 7597698 7597697 2026-09-11T13:18:46Z Tulkas Astaldo 38717 višak 7597698 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime =Mlinarić |slika = HR-Mlinarić.jpg |veličina_slike = 180px |opis_slike = Grb obitelji Mlinarić |država = Austro-Ugarska |podrijetlo = |kuća = |naslovi = |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = Matija i Ambroz Mlinarić |rodonačelnik = |napomena = }} '''Mlinarić''' je hrvatska plemićka obitelj utemeljena u 17. stoljeću. [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralj Ferdinand III]] potvrdio je [[20. ožujka]] [[1655.]] godine u [[Bratislava|Požunu]] plemićku titulu i grbovnicu Matiji Mlinariću i bratu mu Ambrozu. Obitelj je hrvatskog podrijetla koja se razdijelila na više grana: hrvatsku (Mlinarić), mađarsku (Mlinarics), štajersku (Mlinarič), među ostalima. U knjizi ''Plemstvo Hrvatske i Slavonije'' (Tal.89.), izdanoj u [[Nürnberg]]u [[1899.]] godine, [[Ivan Bojničić]] spominje hrvatski ogranak porodice. == Grb == * Štit (Engrailed - zemlja ili Zemlja) s tri vodoravne boje (po redu odozgora prema dolje srebrna, crvena i plava), u crvenoj nijansi (tri zvijezde - pojas - vojnički kaiš ili počast), a u plavoj [[lav]] Passant guardant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti). * Šljem (srebrena kaciga okrenuta u stranu, iz profila, (desno), sa zlatnim prečkama i ukrasima) iznad štita (više plemstvo). * Na šljemu stoji kruna (s pet vrhova, koji su oblika trolista - [[Heraldika|heraldička]] "Kruna Francuskih prinčeva" - oznaka visokog plemstva) iz koje izvire [[lav]] Rampant s kosim žezlom (znakovi svjetovne vlasti) i vijencem (predstavljao znak pažnje, koji bi neka dama dala svom vitezu kada je odlazio u ratove) zelene boje (nada, radost i vjernost u ljubavi) * Plašt u bojama (Plava - vjernost i istina, Crvena - vojnička hrabrost i velikodušnost, Zlato - darežljivost, Srebro - mir i spokoj) == Povijest == Zbog velikih turbulencija na prostoru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ([[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]...itd.) u to vrijeme veliki broj podataka o hrvatskoj grani porodice Mlinarić je uništen. Porodica se pojavljuje u povijesti kroz mnoge vojne, crkvene, pravne i dr. položaje. Jedan od braće Matija Mlinarić (koji je dobio potvrdu plemstva [[20. ožujka]] [[1655.]] godine od [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Kralja Ferdinand III]]) i Matijaš Mlinarič (Štajerska verzija prezimena) spominju se u nedavno pronađenim Spomenicima Tržičkih Frankopana. Mađarska verzija prezimena je Mlinarics [https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up](potvrda kao [[Bačka županija|Bačko-Šomođsko]] plemstvo 24. veljače 1650. godine u [[Beč]]u), bohemsko-moravska Mlinarick ili Mlinarik (M.Miklos/Nikola dobio povelju iz [[1621.]]), a sve ove verzije prezimena se pojavljuju i kao Mlinarich, koja je univerzalna za kompletno područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Također ih je moguće pronaći pod germanskom verzijom prezimena Muller/Miller/Muhlen, pretežno su to bili djelovi porodice koji su preselili u ostale dijelove monarhije (na njemačkim govornim područjima) i Molin/Mollinary/Molinari (na talijanskom govornom području). U zapisima iz [[Tadija Smičiklas|Smičiklasove]] knjige "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae", na stranici 398–399. u tekstu iz [[1398.]]g. [[10. prosinca]], u [[Knin]]u. "[[Podban]] Pavao de Zenche potvrđuje skradinskim [[franjevci]]ma posjede koje im je poklonio ban Pavao", gdje se spominje do sada znani prvi pismeni zapis prezimena Mlinarić (Mlinarich). Zbog toga se pretpostavlja da je ovo plemstvo mnogo starije od datuma potvrde plemstva iz [[1621.]], [[1650.]] i [[1655.]] godine. === Rodovi Kačića === Mitologija prezimena povezana je s Muhlom i legendom o [[Dolazak Hrvata|dolasku sedam plemena]], koja dolazi s planine Muhl ([[Gornja Austrija]]) Poznati povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] u knjizi "Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća", tiskanoj u [[Zagreb]]u [[1897.]] opisuje burnu povijest [[Kačići|Kačića]] jedno od [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|dvanaest hrvatskih plemena]] koja su imala pravo birati kralja, tog najmoćnijeg i nepokorivog hrvatskog plemena. Na jednom mjestu piše: "Glavno koljeno Kačića imalo je svoj posjed u [[Hrvatsko primorje|gornjem Primorju]] i tu se bilo uzdiglo do vrhunca slave, a porodice mu se tako namnožile, da se istim prezimenom ne mogahu raspoznati. U daljnjem dijelu teksta se spominju se prezimena rodova [[Kačići|Kačića]], gdje se povezuje geneza sa porodicom Mlinarić, na stranici 35. gdje se govori o skradinskim [[franjevci |franjevcima]] koje također potvrđuje [[Tadija Smičiklas|Smičiklasova]] knjiga "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae". Franjevci su u [[Skradin]] dolazili su s područja plemena Kačić, pošto je [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] tijekom zadnjih desetljeća 13. stoljeća podvrgao svojoj vlasti sve hrvatske velikaše i dalmatinske gradove, a uspio je skršiti i moć omiških knezova [[Kačići|Kačića]] te stekao [[Omiš]] i Neretvansku krajinu koju je uže povezao s Hrvatskom. Potom ih se šalje u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje dolaze kao misionari, koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. Pomoću franjevaca pleme [[Kačići|Kačića]] znatno se širi prema dalmatinskom zaleđu i [[Bosna i Hercegovina|Bosni.]] == Literatura == *''Der Adel von Kroatien und Slavonien - Ivan Bojničić - Nürnbergu 1899.'' *''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća - Vjekoslav Klaić - Zagreb 1897.'' *''Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (AB ANNO 503. USQDE AD ANNUM 1102.)'' ,Zagreb 1874., (page 398th-399th) *''A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd, Published 1904, Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility'''' *''Magyar nemes családok VII.- Maár-Nyizsnyay - Budapest 1913.'' *''Magyar nemes családok 11. kötet, Vaál-Zsyska (1932)'' == Vanjske poveznice == * [https://www.arcanum.hu/hu/online-kiadvanyok/Siebmacher-siebmacher-wappenbuch-1/der-adel-von-kroatien-und-slavonien-horvatorszag-es-szlavonia-E25A/csaladok-E277/mlinarich-mlinaric-FFAE/ "Mlinarich (Mlinarić). | Siebmacher: Wappenbuch | Kézikönyvtár"] *[https://archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog#page/n213/mode/2up|A Magyar Nemzeti Múzeum Könyvtárának czímereslevelei by Országos Széchényi Könyvtár; Áldásy, Antal, 1869-1932; Czobor, Alfréd,Published 1904,Topics Országos Széchényi Könyvtár, Crests, Nobility] ==Pogledati još== *[[Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] hh0rs94tf2vpodqf9wios7aquca1ax9 0 497106 7597708 6961474 2026-09-11T13:58:47Z Zeljko 1196 7597708 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = Crossosoma californicum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Reveal | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = Vidi tekst | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — Apacheria, Crossosoma, Glossopetalon, Velascoa # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — Geissoloma # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — Guamatela # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — Stachyurus # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — Dalrympelea, Staphylea, Turpinia # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — Ixerba, Strasburgeria Kew potvrđuje četiri roda Crossosomataceae, po jedan u Aphloiaceae, Geissolomataceae, Guamatelaceae i Stachyuraceae te tri roda Staphyleaceae; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 0um57amsunq1oehbwjc9olqzz5lysq6 7597709 7597708 2026-09-11T14:02:10Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ 7597709 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = Crossosoma californicum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Reveal | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | razdioba = Vidi tekst | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 9vt4cghv92s6tnyb2kopnqmvw2cz6q8 7597710 7597709 2026-09-11T14:02:44Z Zeljko 1196 7597710 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = ''[[Crossosoma californicum]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Reveal }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] gf9s22vt9qsihasv4hx2xbnceqpamam 7597712 7597710 2026-09-11T14:12:47Z Zeljko 1196 7597712 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = ''[[Crossosoma californicum]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Takht. ex Reveal }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] aigtcpbopuyuws1orjkeaufh5wio3vs 7597713 7597712 2026-09-11T14:14:57Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ 7597713 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = ''[[Crossosoma californicum]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Takht. ex Reveal }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma (Plantae)|Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] ovcuruugaforwx0h674wq1o4x9tyh3d 7597715 7597713 2026-09-11T14:18:19Z Zeljko 1196 /* Porodice i rodovi */ 7597715 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = ''[[Crossosoma californicum]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Takht. ex Reveal }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewGeissolomataceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126706-1 Kew Geissolomataceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000139 WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]''' <small>Takht.</small> — Aphloia # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma (Plantae)|Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 4yns8l1wxsfcplxuxvjx49ysglk2v1o 7597716 7597715 2026-09-11T14:22:22Z Zeljko 1196 7597716 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crossosomatales'' | slika = Crossosoma californicum.jpg | slika_opis = ''[[Crossosoma californicum]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''[[Crossosomatales]]'' | ordo_autorstvo= Takht. ex Reveal }} '''''Crossosomatales''''' biljni je red iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaća sedam porodica, većinom malih i geografski međusobno vrlo udaljenih skupina drvenastih biljaka. U redu se nalaze predstavnici zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južne i istočne [[Afrika|Afrike]] te otoka zapadnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Istočna Azija|istočne Azije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]]. World Flora Online prihvaća autorstvo Takht. ex Reveal, a isti opseg od sedam porodica koristi APweb.<ref name="WFOAngiosperms ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-9949999999%3Bjsessionid%3D13F5E80BBEFF86BAA3AC573E1F0FFDBF?utm WFO Angiosperms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V ne navodi nikakvu promjenu opsega ''Crossosomatales'' u odnosu na APG IV, pa red ostaje u dosadašnjem sastavu.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici reda većinom su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[List]]ovi su jednostavni ili sastavljeni, različito raspoređeni, a rubovi liski ili lisnih plojki često su nazubljeni. Red je morfološki vrlo heterogen i nema jedno jednostavno vanjsko obilježje prema kojemu bi se svi njegovi članovi mogli prepoznati.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/crossosomatalesweb.htm?utm Mobot], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je razvijen hipantij, odnosno cvjetna čašica, povezana s nektarijem. [[Lap]]ovi se u [[pup]]u preklapaju, a plodnica je često kratko stapkasta. Vrhovi plodnih listova mogu ostati odvojeni većim dijelom svoje duljine, ali se pri vrhu sekundarno spajaju i tvore zajedničko područje kroz koje mogu rasti peludne cijevi. Sjemeni zameci imaju razmjerno debele integumente, a sjemena lupina često je snažno sklerificirana.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/botlinnean/article-abstract/147/1/1/2420138?redirectedFrom=fulltext&login=false&utm Comparative floral structure and systematics in Crossosomatales (Crossosomataceae, Stachyuraceae, Staphyleaceae, Aphloiaceae, Geissolomataceae, Ixerbaceae, Strasburgeriaceae)], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Matthews i Endress pokazali su da upravo niz obilježja cvijeta, plodnice, sjemenih zametaka i sjemene lupine daje morfološku potporu molekularno utvrđenoj povezanosti porodica koje izvana mogu izgledati vrlo različito.<ref name="OUP "/> == Rasprostranjenost == Rasprostranjenost reda izrazito je razdvojena. ''Aphloiaceae'' obuhvaća samo rod ''Aphloia'', čija jedina prihvaćena vrsta raste od [[Kenija|Kenije]] do južne [[Afrika|Afrike]] te na [[Madagaskar]]u i otocima zapadnog Indijskog oceana. ''Crossosomataceae'' su uglavnom sjevernoamerička skupina, ponajprije jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.<ref name="KewAphloiaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:985459-1 Kew Aphloiaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Geissolomataceae'' su ograničene na [[Južna Afrika (regija)|južnu Afriku]], dok monotipska ''Guamatelaceae'' raste od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Honduras]]a. ''Stachyuraceae'' imaju jedan rod, ''[[Stachyurus]]'', s današnjih 10 prihvaćenih vrsta, prirodno rasprostranjenih od [[Himalaja|Himalaje]] preko istočne Azije do sjeverne Indokine.<ref name="KewStachyurus ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39125-1 Kew Stachyurus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> ''Strasburgeriaceae'' predstavljaju osobito izrazit biogeografski raskorak: [[Ixerba]] je endem Sjevernog otoka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], dok Strasburgeria raste samo na Novoj Kaledoniji. Oba roda danas imaju po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewStrasburgeriaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126599-1 Kew Strasburgeriaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APweb – Crossosomatales · APG III – Botanical Journal of the Linnean Society · APG V – Journal of Systematics and Evolution ''Crossosomatales'' su tijekom razvoja botaničke sistematike postupno proširivane. Njihove današnje porodice u starijim su sustavima bile smještane u više različitih redova zbog velikih razlika u vegetativnoj građi. Molekularna istraživanja pokazala su, međutim, da zajedno tvore razvojnu granu, a usporedna istraživanja građe cvijeta pronašla su dodatna morfološka obilježja koja podupiru takvu klasifikaciju.<ref name="Mobot "/> Posebno je zanimljiva ''[[Guamatelaceae]]''. Rod ''[[Guamatela]]'' ranije je bio uključivan u ''[[Rosaceae]]'', ali su molekularna istraživanja pokazala njegov položaj među ''Crossosomatales'' te je 2006. za njega opisana zasebna porodica. APG III potom je 2009. uključio ''Guamatelaceae'' u red.<ref name="WFOGuamatelaceae ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000261 WFO Guamatelaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG III donio je i drugu važnu promjenu: dotadašnja monogenerička ''Ixerbaceae'' uključena je u ''[[Strasburgeriaceae]]''. Molekularni i morfološki podatci snažno su povezivali Ixerba i Strasburgeria, pa se danas oba roda vode u Strasburgeriaceae. Kew ih tako vodi i 2026. godine.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x?dmmsmid=72162&dmmspid=14836059&dmmsuid=1916093&utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi porodica nisu u svim analizama potpuno jednaki. Novije nuklearne analize često nalaze odnos ''Guamatelaceae'' → ''Staphyleaceae'' → (''Crossosomataceae'' + ''Stachyuraceae'') u jednoj od glavnih grana reda, dok su ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'' i ''Strasburgeriaceae'' povezane u drugoj. APweb upozorava da se pojedini čvorovi još razlikuju između plastidnih i nuklearnih analiza.<ref name="Mobot "/> == Porodice i rodovi == Prema današnjem opsegu red ima 7 porodica<ref name="WFOCrossosomatales ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000139 WFO Crossosomatales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> i 13 prihvaćenih rodova: # ''[[Aphloiaceae]]'' <small>Takht.</small> — [[Aphloia]]. # ''[[Crossosomataceae]]'' <small>Engl.</small> — ''[[Apacheria]]'', ''[[Crossosoma (Plantae)|Crossosoma]]'', ''[[Glossopetalon]]'', ''[[Velascoa]]''. # ''[[Geissolomataceae]]'' <small>A.DC.</small> — ''[[Geissoloma]]''. # ''[[Guamatelaceae]]'' <small>S.H.Oh & D.Potter</small> — ''[[Guamatela]]''. # ''[[Stachyuraceae]]'' <small>J.Agardh</small> — ''[[Stachyurus]]''. # ''[[Staphyleaceae]]'' <small>Martinov</small> — ''[[Dalrympelea]]'', ''[[Staphylea]]'', ''[[Turpinia]]''. # ''[[Strasburgeriaceae]]'' <small>Tiegh.</small> — ''[[Ixerba]]'', ''[[Strasburgeria]]''. Kew potvrđuje četiri roda ''Crossosomataceae'', po jedan u ''Aphloiaceae'', ''Geissolomataceae'', ''Guamatelaceae'' i ''Stachyuraceae'' te tri roda ''Staphyleaceae''; Ixerba i Strasburgeria vodi u Strasburgeriaceae. == Sinonimi == Na razini reda kao sinonimi se navode <ref name="Mobot "/>: * ''Geissolomatales'' <small>Takht. ex Reveal</small> * ''Staphyleales'' <small>Mart.</small> Staphyleales je čak starije ime od Crossosomatales, ali APG III izričito napominje da se zbog toga ne mora zamijeniti ustaljeno ime Crossosomatales.<ref name="Wiley "/> Imena Crossosomatinae Reveal i Crossosomatanae Doweld također se pojavljuju u povijesnoj sinonimiji, ali pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crossosomatales| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 1231o0x8ckzc3vragp24dp8887x8wy0 0 497259 7597670 6984444 2026-09-11T12:20:40Z Zeljko 1196 7597670 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Zato u našem članku prema APG V ostaju dvije porodice.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U našem rangiranom sustavu Celastrales ostaje red nadreda [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="KewCelastraceae "/> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> Hassler je ''Celastraceae'' već reorganizirao prema Simmonsu 2023. Njegova verzija 26.08 izričito navodi tu filogeniju, a Simmonsova klasifikacija ima 13 potporodica.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 34vw6qhp70ba7j0s5uxilo8p0wcv7qa 7597677 7597670 2026-09-11T12:24:58Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7597677 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126610-1 Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Zato u našem članku prema APG V ostaju dvije porodice.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U našem rangiranom sustavu Celastrales ostaje red nadreda [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="KewCelastraceae "/> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> Hassler je ''Celastraceae'' već reorganizirao prema Simmonsu 2023. Njegova verzija 26.08 izričito navodi tu filogeniju, a Simmonsova klasifikacija ima 13 potporodica.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] n9w8hro29r1zkbbvjzhmqgyh603vavt 7597678 7597677 2026-09-11T12:26:20Z Zeljko 1196 /* Opis */ 7597678 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126610-1/general-information Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Zato u našem članku prema APG V ostaju dvije porodice.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U našem rangiranom sustavu Celastrales ostaje red nadreda [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="KewCelastraceae "/> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> Hassler je ''Celastraceae'' već reorganizirao prema Simmonsu 2023. Njegova verzija 26.08 izričito navodi tu filogeniju, a Simmonsova klasifikacija ima 13 potporodica.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] hc3ypwfpboo6aeayre28ce3o1tvsm0w 7597685 7597678 2026-09-11T12:30:19Z Zeljko 1196 /* Porodice */ 7597685 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126610-1/general-information Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Zato u našem članku prema APG V ostaju dvije porodice.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U našem rangiranom sustavu Celastrales ostaje red nadreda [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="Hassler "/> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> Hassler je ''Celastraceae'' već reorganizirao prema Simmonsu 2023. Njegova verzija 26.08 izričito navodi tu filogeniju, a Simmonsova klasifikacija ima 13 potporodica.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] ga2ymnja32lal82yefwuxom98eydnpj 7597688 7597685 2026-09-11T12:34:19Z Zeljko 1196 /* Sistematika i evolucija */ 7597688 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126610-1/general-information Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Budući da APG V ne mijenja opseg reda u odnosu na APG IV, Celastrales se i dalje prikazuje s dvije porodice.”<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U rangiranoj klasifikaciji Celastrales se svrstava u nadred [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="Hassler "/> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> Hassler je ''Celastraceae'' već reorganizirao prema Simmonsu 2023. Njegova verzija 26.08 izričito navodi tu filogeniju, a Simmonsova klasifikacija ima 13 potporodica.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] qokpxlivexchcdm82otnjp93emsmjet 7597691 7597688 2026-09-11T12:36:16Z Zeljko 1196 7597691 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gušićolike'' | slika = Celastrus orbiculatus 1.jpg | slika_opis = ''[[Celastrus orbiculatus]]''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = '''''Celastrales''''' | ordo_autorstvo= Link, 1829 | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Gušićolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] Celastrales) red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Obuhvaćaju dvije porodice, ''[[Celastraceae]]'' i ''[[Lepidobotryaceae]]''. Većinu reda čine [[drveće]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, ali u široko shvaćene ''Celastraceae'' pripadaju i zeljasti rodovi poput ''[[Parnassia]]'' i ''[[Lepuropetalon]]''. Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo diljem svijeta, s najvećom raznolikošću u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="KewCelastraceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A30000478-2/general-information?utm Kew Celastraceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Celastrales'' Link objavio je Johann Heinrich Friedrich Link 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 115.<ref name="Phytotaxa ">[https://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p134.pdf?utm Phytotaxa], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Gušićolike su morfološki raznolik red bez jednoga lako uočljivog obilježja koje bi bilo svojstveno svim njegovim predstavnicima. [[List]]ovi su najčešće jednostavni, a [[Palistići|palistići]] su obično prisutni, premda mogu biti sitni ili rano otpasti. [[Cvat]]ovi su često cimozni. [[Cvjetovi]] su uglavnom mali, pravilni i četvero- ili peteročlani, a kod mnogih predstavnika razvijen je upadljiv nektarni disk. Dvospolni cvjetovi mogu funkcionalno biti jednospolni.<ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/celastralesweb.html?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Čaška]] je često sastavljena od pet [[lap]]ova koji se u pupu preklapaju u kvinkuncijalnom rasporedu. Plodni listovi međusobno su srasli, a plodnica je najčešće nadrasla ili djelomično uronjena u nektarni disk. [[Plod]]ovi su vrlo različiti i uključuju tobolce, koštunice, bobičaste i suhe nepucajuće plodove. [[Sjeme]]nke mnogih Celastraceae imaju mesnati, često jarko obojeni arilus, koji pridonosi rasprostranjivanju [[Životinje|životinjama]].<ref name="KewCelastraceae "/> ''Lepidobotryaceae'' se od većine ''Celastraceae'' lako razlikuju. Njihovi predstavnici imaju jednostavne, cijele listove s karakterističnim zglobom između peteljke i plojke te palistićima i stipelom. Biljke su dvodomne, cvjetovi mali, a [[prašnik]]a je deset; njihove su niti pri osnovi međusobno povezane. [[Plod]] je tobolac s tvrdim endokarpom, a sjemenka ima arilus.<ref name="KewLepidobotryaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126610-1/general-information Kew Lepidobotryaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Celastraceae su gotovo kozmopolitske, ali najveću raznolikost postižu u tropskim i suptropskim područjima. U porodici su česta stabla, grmovi i lijane, dok su neke skupine prilagođene umjerenim područjima; među njima su vrste rodova ''Euonymus'' i ''Parnassia''.<ref name="KewCelastraceae "/> Lepidobotryaceae imaju izrazito razdvojeno rasprostranjenje. Monotipski rod ''Lepidobotrys'', s vrstom ''L. staudtii'', raste u zapadnoj i zapadno-središnjoj tropskoj Africi, dok je ''Ruptiliocarpon'' američki rod s jednom vrstom, ''R. caracolito'', rasprostranjenom u Srednjoj i sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> == Sistematika i evolucija == Opseg Celastrales znatno se mijenjao tijekom povijesti. U starijim klasifikacijama u red su svrstavane međusobno vrlo različite porodice, dok su neke skupine koje se danas smatraju Celastraceae bile izdvajane kao zasebne porodice. Molekularna istraživanja pokazala su da su, među ostalima, nekadašnje Hippocrateaceae, Stackhousiaceae, Brexiaceae, Parnassiaceae i Pottingeriaceae povezane s današnjim široko shvaćenim Celastraceae. POWO ih danas vodi u sinonimiji ili unutar Celastraceae.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000478-2 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Posebno su dobro dokumentirane bivše Stackhousiaceae. Rodovi ''Stackhousia'', ''Macgregoria'' i ''Tripterococcus'' molekularnim su istraživanjima smješteni duboko unutar Celastraceae, zbog čega se Stackhousiaceae više ne priznaje kao zasebna porodica.<ref name="Mobot "/> Detaljna filogenomska analiza Simmonsa, Lombardija i Birala iz 2023. poduprla je Lepidobotryaceae kao rano odvojenu granu reda te Parnassiaceae kao sestrinsku skupinu Celastraceae. Autori su zbog toga predložili ponovno priznavanje Parnassiaceae kao zasebne porodice i opisali novu unutarnju klasifikaciju Celastraceae s 13 potporodica.<ref name="Unesp. ">[https://repositorio.unesp.br/entities/publication/c9584179-1b1e-4f56-b3fd-9206fdb555c7?utm Classification of the Celastrales Based on Integration of Genomic, Morphological, and Sanger-Sequence Characters], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, klasifikacija APG V ne navodi promjenu opsega Celastrales u odnosu na APG IV, a WFO i POWO 2026. i dalje prihvaćaju Celastraceae u širokom smislu, uključujući Parnassiaceae, uz Lepidobotryaceae kao drugu porodicu reda. Budući da APG V ne mijenja opseg reda u odnosu na APG IV, Celastrales se i dalje prikazuje s dvije porodice.”<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> APG V također mijenja položaj skupine kojoj Celastrales pripadaju: nekadašnji kladus COM, sastavljen od Celastrales, Malpighiales i Oxalidales, u nuklearnim analizama nije monofiletski. Ta se tri reda u APG V ipak nalaze među neformalno nazvanim malvidima. U rangiranoj klasifikaciji Celastrales se svrstava u nadred [[Rosanae]].<ref name="JSE "/> == Porodice == # '''[[Celastraceae]]''' <small>R.Br.</small> — POWO trenutačno prihvaća 99 rodova. Hasslerova baza 2026. navodi oko 100 rodova i oko 1280 vrsta, odnosno 1336 vrsta popisanih u bazi.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1788828335 Hassler], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> # '''[[Lepidobotryaceae]]''' <small>J.Léonard</small> — 2 roda, ''[[Lepidobotrys]]'' <small>Engl.</small> i ''[[Ruptiliocarpon]]'' <small>Hammel & N.Zamora</small>; svaki rod ima po jednu prihvaćenu vrstu.<ref name="KewLepidobotryaceae "/> Dakle, prema sadašnjem POWO-u red ima 101 prihvaćeni rod. == Sinonimi == Sinonimi na razini reda su <ref name="Phytotaxa "/>: * ''Brexiales'' <small>Lindl.</small> * ''Hippocrateales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Parnassiales'' <small>J.Presl</small> * ''Stackhousiales'' <small>Mart.</small> APweb uz njih navodi i ''Celastranae'' <small>Takht.</small> te Celastropsida Brongn., ali oni pripadaju drugim rangovima.<ref name="Mobot "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gušićolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] lwlxa7fd6qwfgbobaq7eiazwpzid8kr 0 499101 7597864 6700252 2026-09-11T21:49:24Z ~2026-49325-89 372228 7597864 wikitext text/x-wiki '''Andromeda''' je hrvatska [[radio]] emisija koja se bavi temama iz [[Astronomija|astronomije]], [[Astrofizika|astrofizike]] i [[Astronautika|astronautike]].<ref name="HR">[http://radio.hrt.hr/emisija/andromeda/18/ Andromeda], hrt.hr, pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> == Povijest == Emisiju su pokrenuli [[novinar]]ka [[Tanja Devčić]] i [[astronom]] [[Ante Radonić]], voditelj [[planetarij]]a u [[Tehnički muzej u Zagrebu|Tehničkom muzeju u Zagrebu]]. Emitira se od [[1997.]] godine na 2. programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], svakog utorka od 20:00 do 22:00 sata.<ref name="HR"></ref><ref name="PC">[http://portal.connect.znanost.org/2011/03/radio-emisija-andromeda-slavi-14-godina/ Radio emisija Andromeda slavi 14 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131113212619/http://portal.connect.znanost.org/2011/03/radio-emisija-andromeda-slavi-14-godina/ |date=13. studenoga 2013. }}, Ana Bedalov, znanost.org, 21.ožujka 2011., pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> Tijekom godina u emisiji su gostovali brojni [[Znanstvenik|znanstvenici]] kao npr. [[Charles Duke]] i [[Milojko Vucelić|Mike Vucelić]] koji su sudjelovali u [[Projekt Apollo|projektu Apollo]], dok je najčešći gost astronom [[Korado Korlević]].<ref name="HR"></ref><ref name="TP">[http://www.tportal.hr/scitech/znanost/212260/Od-zabave-nam-je-vec-svima-muka-a-pameti-nikada-dosta.html Od zabave nam je već svima muka, a pameti nikada dosta!], Nenad Jarić Dauenhauer, tportal.hr, 2.rujna 2012., pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> Nakon smrti voditeljice Tanje Devčić, ulogu urednice i voditeljice je na nekoliko godina preuzela [[Dubravka Družinec-Ricijaš]], a zatim ju vodi samo Ante Radonić. == Privremeni prekid emitiranja == Krajem kolovoza [[2012.]] objavljeno je da se emisija ukida odnosno da dolazi do promjene koncepta i samog naziva.<ref name="TP1">[http://www.tportal.hr/scitech/znanost/211936/Gasi-li-HRT-kultnu-emisiju-o-svemiru-ili-rada-novu.html Gasi li HRT kultnu emisiju o svemiru ili rađa novu?], Nenad Jarić Dauenhauer, tportal.hr, 31.kolovoza 2012., pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> Emisija se ipak nastavila snimati svaki tjedan, u Tehničkom muzeju u Zagrebu, te se objavljivala na stranicama [[web portal]]a [[Znano.st]].<ref name="ZS">[http://znano.st/hrvatska-i-znanost/10/andromeda-nastavlja-svoj-zivot-online-znanstvena-emisija-od-sada-na-portalu-znano-st/626/ Andromeda nastavlja svoj život online - znanstvena emisija od sada na portalu Znano.st], znano.st, 17.rujna 2012., pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> U lipnju [[2013.]] godine, nakon promjena u uredništvu, emisija se ponovno počela emitirati na 2. programu Hrvatskog radija.<ref name="ZS1">[http://znano.st/hrvatska-i-znanost/10/kultna-emisija-o-svemiru-andromeda-se-vraca-na-hrvatski-radio/1022/ Kultna emisija o svemiru Andromeda se vraća na Hrvatski radio], znano.st, 7.lipnja 2013., pristupljeno 13.studenog 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://radio.hrt.hr/emisija/andromeda/18/ Andromeda - HRT] [[Kategorija:Emisije na Hrvatskom radiju]] [[Kategorija:Popularizacija astronomije u Hrvatskoj]] sq6yt4t8c5t71aeung3xja306k59toq 0 508113 7597800 7595972 2026-09-11T17:09:01Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Vaskularne biljke]] na [[Traheofiti]] 7595972 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vaskularne biljke | slika = Lycopodium deuterodensum Gloucester Tops.jpg | slika_opis = [[Lycopodium deuterodensum]], predstavnik razreda Lycopodiopsida. | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = [[Embryophyta]] | divisio = '''''Tracheophyta''''' | divisio_autorstvo= [[Edmund Ware Sinnott|Sinnott]], 1935 ex Cavalier-Smith, 1998 | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Vaskularne biljke''' (traheofiti; lat. ''Tracheophyta'') monofiletska su skupina [[Kopnene biljke|kopnenih biljaka]] koju obilježavaju specijalizirana provodna tkiva — [[ksilem]] i [[floem]] — te dominantan i samostalan [[sporofit]]. U rangiranim klasifikacijama Tracheophyta se može tretirati kao divizija, dok je u filogenetskim sustavima često nerangirani kladus. ITIS je vodi kao diviziju unutar ''[[Embryophyta]]''.<ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=846496#null ITIS], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Među živućim vaskularnim biljkama razlikuju se dvije velike evolucijske grane: [[likofiti]] i ''[[Euphyllophyta]]''. Euphyllophyta se dalje dijele na [[paprati]] u suvremenom širokom smislu i [[sjemenjače]]. [[Papratnjače|Paprati]] su, dakle, evolucijski bliže sjemenjačama nego likofitima.<ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Opis == Najvažnija značajka vaskularnih biljaka jest razvijen provodni sustav. [[Ksilem]] provodi vodu i mineralne tvari te sadržava lignificirane provodne elemente koji ujedno daju mehaničku čvrstoću biljci. [[Floem]] prenosi organske tvari nastale fotosintezom između različitih dijelova biljke. Razvoj tih tkiva omogućio je učinkovit unutarnji prijenos [[voda|vode]] i hranjivih tvari te rast mnogo većih i složenijih biljnih tijela nego u većine nevaskularnih kopnenih biljaka.<ref name="Mobot "/> U najvećeg dijela skupine tijelo je jasno razlučeno na [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]] i [[list]]ove, iako su u pojedinim evolucijskim linijama neki od tih organa naknadno reducirani ili izgubljeni. Korijenje ima korijensku kapu i provodna tkiva, dok stabljika povezuje korijenski i lisni sustav. Listovi su također prožeti provodnim snopovima. [[Kutikula]] i puči važni su za život na kopnu, ali ih ne treba navoditi kao isključivo obilježje traheofita jer su se odgovarajuće strukture pojavile već među ranijim kopnenim biljkama. <ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/sporing.html?utm Mobot], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Jedna od važnih razlika između dviju najstarijih živućih grana odnosi se na građu listova. Likofiti imaju likofile, tradicionalno zvane mikrofili, s jednostavnijom nervaturom, dok Euphyllophyta imaju eufile ili megafile, čija je evolucijska povijest povezana sa složenijim sustavom grananja i nervature.<ref name="Doi ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Životni ciklus == Kao i druge kopnene biljke, vaskularne biljke imaju izmjenu haploidne [[gametofit]]ske i diploidne sporofitske generacije. Za ''Tracheophyta'' je karakteristično da je sporofit dominantna, razgranata i fiziološki samostalna generacija. Gametofit je mnogo manji: u likofita i paprati može biti slobodnoživući, dok je kod sjemenjača snažno reduciran i razvija se unutar tkiva sporofita.<ref name="Nature "/> Likofiti i paprati razmnožavaju se sporama i nemaju [[sjeme]]. U sjemenjača su se razvili [[pelud]], sjemeni zametak i sjeme, čime je razmnožavanje postalo mnogo manje ovisno o slobodnoj vodi nego u većine sporujućih vaskularnih biljaka. == Evolucija i fosilni zapis == Suvremene filogenomske analize uglavnom podupiru [[Briofiti|briofite]] i traheofite kao dvije monofiletske sestrinske grane živućih kopnenih biljaka. Molekularne procjene smještaju njihovo početno razdvajanje mnogo dublje u prošlost, vjerojatno u [[kambrij]], premda se jasan makrofosilni zapis vaskularnih biljaka pojavljuje znatno kasnije.<ref name="Nature ecology & evolution ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Rane vaskularne biljke pojavljuju se u [[fosil]]nom zapisu tijekom [[silur]]a i [[Devon (geološki period)|devon]]a, a u devonu slijedi njihova velika radijacija. Razvoj učinkovitog provodnog sustava, pravih korijena, listova i sve složenijeg grananja omogućio je nastanak visoke kopnene vegetacije i prvih šuma. Širenje vaskularnih biljaka snažno je utjecalo na nastanak tala, kemijsko trošenje stijena, kruženje ugljika i razvoj kopnenih [[ekosustav]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825222001696?utm The Silurian–Devonian terrestrial revolution: Diversity patterns and sampling bias of the vascular plant macrofossil record], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Prvo veliko razdvajanje među živućim traheofitima odvaja likofite od Euphyllophyta. Likofiti danas čine razmjerno malu skupinu, ali su njihovi izumrli drvoliki srodnici bili među dominantnim biljkama karbonskih močvarnih šuma. Euphyllophyta su se podijelile na paprati i sjemenjače, a upravo su se sjemenjače kasnije razvile u najraznolikiju i ekološki najdominantniju skupinu današnjih vaskularnih biljaka.<ref name="Nature "/> == Sistematika i nazivlje == Ime Tracheophyta prvi je uporabio [[Edgar W. Sinnott]] [[1935.]] godine. [[Thomas Cavalier-Smith]] [[1998.]] dao je latinsku dijagnozu koja je bila potrebna za valjanu objavu prema tadašnjim pravilima botaničke nomenklature, pa se ime u suvremenim bazama često navodi kao ''Tracheophyta'' <small>Sinnott ex Cavalier-Smith</small>, 1998. Cantino i suradnici 2007. također su formalno definirali Tracheophyta u okviru filogenetske nomenklature.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2307/25065864?utm Towards a phylogenetic nomenclature of Tracheophyta], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Rang skupine nije posvuda jednak. ITIS je tretira kao diviziju, dok je NCBI vodi bez formalnog ranga. Takve razlike ne znače da se izvori ne slažu o samom opsegu živućih vaskularnih biljaka, nego proizlaze iz različitog načina dodjeljivanja visokih taksonomskih rangova.<ref name="ITIS "/> == Glavne živuće skupine == U rangiranoj hijerarhiji ITIS-a Tracheophyta imaju tri neposredne poddivizije: * Poddivizija ''[[Lycopodiophytina]]''; [[likofiti]] ili [[crvotočnice]]. * Poddivizija ''[[Polypodiophytina]]''; [[papratnjače]] * Poddivizija ''[[Spermatophytina]]''; [[sjemenjače]] Njihov evolucijski odnos pojednostavljeno izgleda ovako: Tracheophyta → [likofiti + [paprati + sjemenjače]]. Unutarnja skupina paprati + sjemenjače naziva se Euphyllophyta. == „Pteridophyta” == Tradicionalni naziv Pteridophyta okupljao je likofite i paprati zato što obje skupine imaju [[Spora|spore]], a ne [[sjeme]]. Molekularna filogenetika pokazala je da takva skupina nije monofiletska: paprati su evolucijski bliže sjemenjačama nego likofitima. Zato se naziv „pteridofiti” još može rabiti kao praktičan zajednički izraz za likofite i paprati, ali ne kao prirodna grana ravnopravna sjemenjačama.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9996449/?utm Editorial: Biology, systematics, and evolution of ferns and lycophytes in the omics era], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Japonolirion osense 1.JPG|[[Japonolirion osense]], [[Petrosaviales]], [[Lilianae]] Cyclanthus bipartitus kz1.jpg|[[Cyclanthus bipartitus]], [[Pandanales]], [[Lilianae]] Gnetum scandens Roxb. (52575152453).jpg|''[[Gnetum edule]]'', [[Gnetaceae]] </gallery> == Izvori == {{izvori|2}} [[Kategorija:Vaskularne biljke| ]] [[Kategorija:Divizije kopnenih biljki]] [[Kategorija:Biljne divizije]] caavr3utgur0vdvggfk70cqvd3ahnm4 7597802 7597800 2026-09-11T17:09:13Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Traheofiti]] na [[Vaskularne biljke]] preko preusmjeravanja 7595972 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vaskularne biljke | slika = Lycopodium deuterodensum Gloucester Tops.jpg | slika_opis = [[Lycopodium deuterodensum]], predstavnik razreda Lycopodiopsida. | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = [[Embryophyta]] | divisio = '''''Tracheophyta''''' | divisio_autorstvo= [[Edmund Ware Sinnott|Sinnott]], 1935 ex Cavalier-Smith, 1998 | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Vaskularne biljke''' (traheofiti; lat. ''Tracheophyta'') monofiletska su skupina [[Kopnene biljke|kopnenih biljaka]] koju obilježavaju specijalizirana provodna tkiva — [[ksilem]] i [[floem]] — te dominantan i samostalan [[sporofit]]. U rangiranim klasifikacijama Tracheophyta se može tretirati kao divizija, dok je u filogenetskim sustavima često nerangirani kladus. ITIS je vodi kao diviziju unutar ''[[Embryophyta]]''.<ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=846496#null ITIS], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Među živućim vaskularnim biljkama razlikuju se dvije velike evolucijske grane: [[likofiti]] i ''[[Euphyllophyta]]''. Euphyllophyta se dalje dijele na [[paprati]] u suvremenom širokom smislu i [[sjemenjače]]. [[Papratnjače|Paprati]] su, dakle, evolucijski bliže sjemenjačama nego likofitima.<ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Opis == Najvažnija značajka vaskularnih biljaka jest razvijen provodni sustav. [[Ksilem]] provodi vodu i mineralne tvari te sadržava lignificirane provodne elemente koji ujedno daju mehaničku čvrstoću biljci. [[Floem]] prenosi organske tvari nastale fotosintezom između različitih dijelova biljke. Razvoj tih tkiva omogućio je učinkovit unutarnji prijenos [[voda|vode]] i hranjivih tvari te rast mnogo većih i složenijih biljnih tijela nego u većine nevaskularnih kopnenih biljaka.<ref name="Mobot "/> U najvećeg dijela skupine tijelo je jasno razlučeno na [[Korijen (biljke)|korijen]], [[Stabljika|stabljiku]] i [[list]]ove, iako su u pojedinim evolucijskim linijama neki od tih organa naknadno reducirani ili izgubljeni. Korijenje ima korijensku kapu i provodna tkiva, dok stabljika povezuje korijenski i lisni sustav. Listovi su također prožeti provodnim snopovima. [[Kutikula]] i puči važni su za život na kopnu, ali ih ne treba navoditi kao isključivo obilježje traheofita jer su se odgovarajuće strukture pojavile već među ranijim kopnenim biljkama. <ref name="Mobot ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/sporing.html?utm Mobot], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Jedna od važnih razlika između dviju najstarijih živućih grana odnosi se na građu listova. Likofiti imaju likofile, tradicionalno zvane mikrofili, s jednostavnijom nervaturom, dok Euphyllophyta imaju eufile ili megafile, čija je evolucijska povijest povezana sa složenijim sustavom grananja i nervature.<ref name="Doi ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Životni ciklus == Kao i druge kopnene biljke, vaskularne biljke imaju izmjenu haploidne [[gametofit]]ske i diploidne sporofitske generacije. Za ''Tracheophyta'' je karakteristično da je sporofit dominantna, razgranata i fiziološki samostalna generacija. Gametofit je mnogo manji: u likofita i paprati može biti slobodnoživući, dok je kod sjemenjača snažno reduciran i razvija se unutar tkiva sporofita.<ref name="Nature "/> Likofiti i paprati razmnožavaju se sporama i nemaju [[sjeme]]. U sjemenjača su se razvili [[pelud]], sjemeni zametak i sjeme, čime je razmnožavanje postalo mnogo manje ovisno o slobodnoj vodi nego u većine sporujućih vaskularnih biljaka. == Evolucija i fosilni zapis == Suvremene filogenomske analize uglavnom podupiru [[Briofiti|briofite]] i traheofite kao dvije monofiletske sestrinske grane živućih kopnenih biljaka. Molekularne procjene smještaju njihovo početno razdvajanje mnogo dublje u prošlost, vjerojatno u [[kambrij]], premda se jasan makrofosilni zapis vaskularnih biljaka pojavljuje znatno kasnije.<ref name="Nature ecology & evolution ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Rane vaskularne biljke pojavljuju se u [[fosil]]nom zapisu tijekom [[silur]]a i [[Devon (geološki period)|devon]]a, a u devonu slijedi njihova velika radijacija. Razvoj učinkovitog provodnog sustava, pravih korijena, listova i sve složenijeg grananja omogućio je nastanak visoke kopnene vegetacije i prvih šuma. Širenje vaskularnih biljaka snažno je utjecalo na nastanak tala, kemijsko trošenje stijena, kruženje ugljika i razvoj kopnenih [[ekosustav]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825222001696?utm The Silurian–Devonian terrestrial revolution: Diversity patterns and sampling bias of the vascular plant macrofossil record], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Prvo veliko razdvajanje među živućim traheofitima odvaja likofite od Euphyllophyta. Likofiti danas čine razmjerno malu skupinu, ali su njihovi izumrli drvoliki srodnici bili među dominantnim biljkama karbonskih močvarnih šuma. Euphyllophyta su se podijelile na paprati i sjemenjače, a upravo su se sjemenjače kasnije razvile u najraznolikiju i ekološki najdominantniju skupinu današnjih vaskularnih biljaka.<ref name="Nature "/> == Sistematika i nazivlje == Ime Tracheophyta prvi je uporabio [[Edgar W. Sinnott]] [[1935.]] godine. [[Thomas Cavalier-Smith]] [[1998.]] dao je latinsku dijagnozu koja je bila potrebna za valjanu objavu prema tadašnjim pravilima botaničke nomenklature, pa se ime u suvremenim bazama često navodi kao ''Tracheophyta'' <small>Sinnott ex Cavalier-Smith</small>, 1998. Cantino i suradnici 2007. također su formalno definirali Tracheophyta u okviru filogenetske nomenklature.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2307/25065864?utm Towards a phylogenetic nomenclature of Tracheophyta], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> Rang skupine nije posvuda jednak. ITIS je tretira kao diviziju, dok je NCBI vodi bez formalnog ranga. Takve razlike ne znače da se izvori ne slažu o samom opsegu živućih vaskularnih biljaka, nego proizlaze iz različitog načina dodjeljivanja visokih taksonomskih rangova.<ref name="ITIS "/> == Glavne živuće skupine == U rangiranoj hijerarhiji ITIS-a Tracheophyta imaju tri neposredne poddivizije: * Poddivizija ''[[Lycopodiophytina]]''; [[likofiti]] ili [[crvotočnice]]. * Poddivizija ''[[Polypodiophytina]]''; [[papratnjače]] * Poddivizija ''[[Spermatophytina]]''; [[sjemenjače]] Njihov evolucijski odnos pojednostavljeno izgleda ovako: Tracheophyta → [likofiti + [paprati + sjemenjače]]. Unutarnja skupina paprati + sjemenjače naziva se Euphyllophyta. == „Pteridophyta” == Tradicionalni naziv Pteridophyta okupljao je likofite i paprati zato što obje skupine imaju [[Spora|spore]], a ne [[sjeme]]. Molekularna filogenetika pokazala je da takva skupina nije monofiletska: paprati su evolucijski bliže sjemenjačama nego likofitima. Zato se naziv „pteridofiti” još može rabiti kao praktičan zajednički izraz za likofite i paprati, ali ne kao prirodna grana ravnopravna sjemenjačama.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9996449/?utm Editorial: Biology, systematics, and evolution of ferns and lycophytes in the omics era], pristupljeno 8. rujna 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Japonolirion osense 1.JPG|[[Japonolirion osense]], [[Petrosaviales]], [[Lilianae]] Cyclanthus bipartitus kz1.jpg|[[Cyclanthus bipartitus]], [[Pandanales]], [[Lilianae]] Gnetum scandens Roxb. (52575152453).jpg|''[[Gnetum edule]]'', [[Gnetaceae]] </gallery> == Izvori == {{izvori|2}} [[Kategorija:Vaskularne biljke| ]] [[Kategorija:Divizije kopnenih biljki]] [[Kategorija:Biljne divizije]] caavr3utgur0vdvggfk70cqvd3ahnm4 0 521905 7597833 7591206 2026-09-11T19:38:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597833 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski boksački savez''' je hrvatska krovna [[boks]]ačka organizacija. Međunarodni naziv za Hrvatski boksački savez je '''Croatian boxing federation'''. Osnovan je 22. listopada 1921. godine u Zagrebu.<ref name="#1">http://www.boks-savez.hr/hbs/o-nama/</ref> Član je ''World Boxinga'' od 9. siječnja 2025.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/boks/sjajne-vijesti-za-hrvatski-sport-plemenita-vjestina-uskoro-se-vraca-u-olimpijski-program-igara-u-la-u-15560655</ref><ref>https://sportnet.hr/vijesti/612049/ostali-sportovi-borilacki/world-boxing-ima-vise-od-100-clanova-medju-njima-i-hrvatsku/</ref> i ''European Boxinga''. Hrvatska je bila među 23 države na osnivačkom kongresu European Boxinga 24. ožujka 2025. u Pragu.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/boks/u-pragu-odrzan-osnivacki-kongres-europske-boksacke-federacije-hrvatskoj-iskazano-veliko-priznanje-15566359</ref> Bio je član Međunarodne amaterske boksačke organizacije ''(International Boxing Association (IBA), prije Association Internationale de Boxe Amateur (AIBA))'' od 20. veljače 1992. godine i Europske amaterske boksačke organizacije ''(European Boxing Confederation (EUBC))'' od 16. ožujka 1991. godine.<ref>http://www.eubcboxing.org/</ref> Sjedište saveza je na ''Trgu Krešimira Ćosića 11 u Zagrebu''. Predsjednik Saveza: Bono Bošnjak Dopredsjednik saveza-Mladen Mikolčević, general u miru Izvršni odbor: Saša Krstulović Ante Vičević Marijan Mareković, general u miru Tadija Petrović Dražen Kuhar Dorijan Čalić Glavna tajnica Nikolina Jurić administrativna tajnica Anamarija Katanić Odnosi s javnošću Mario Zorko Stegovni sudac: Naim Ramaj<ref name="#1"/> ==Olimpijske igre== <small>''nakon 2016.''</small> ''italic - hrvatski boksači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju ili Italiju'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Anton Josipović]]'',<br>''[[Mate Parlov]]'',<br>''[[Ulderico Sergo]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Filip Hrgović]],<br>''[[Damir Škaro]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ==Svjetsko amatersko prvenstvo== <small>''nakon izdanja 2015.''</small> {{col-begin}} {{col-break}} ;WB {{col-break}} ;IBA / AIBA ''italic - hrvatski boksači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Mate Parlov]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | {{nowrap|[[Marijo Šivolija]]}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Filip Palić]],<br>''[[Damir Škaro]]'',<br>''[[Pero Tadić (boksač)|Pero Tadić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-end}} ==Svjetski kup== ''Boxing World Cup, organizira AIBA'' ''italic - hrvatski boksači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' <!-- održava se neredovito, Škarova medalja je iz 1987. --> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|''[[Damir Škaro]]''}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Matej Uremović]], [[Gabrijel Veočić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} [[Stipe Drviš]] osvojio 1998. ==Svjetska boksačka serija== ''IBA World Boxing Tour''; ustanovljena je 2022.<ref>https://www.englandboxing.org/news_articles/iba-to-trial-new-world-boxing-tour-competition-system-in-2022/</ref> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) !! width="35"|[[Image:Med_1.png]] !!<small>Osvojeni turniri</small> |-align="center" | align="left" |[[]] || || |-align="center" | align="left" |[[]] || || |-align="center" | align="left" |[[]] || || |} ==Svjetska boksačka liga== ''World Series of Boxing (WSB); organizirala AIBA; 2018. je bila zadnja sezona natjecanja;'' ;WSB titula individualnog prvaka<!-- inače je to klupsko natjecanje --> [[Filip Hrgović]] 2012. ;Ekipno Ekipa je nastupala pod imenom Croatian Knights (Hrvatski vitezovi). {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Sezona !rowspan="2"|Runda !Matches !Bouts !rowspan="2"|Protivnici |- |{{Tooltip|W–L–D|Wins-Losses-Draws}} ||{{Tooltip|W (w/o)–L–TD|Wins (walk over wins)-Losses-Technical Draws}} |- |2018. ||Grupa (4./4) ||0–6–0 ||6 (0)–24–0 |<small>British Lionharts, France Fighting Roosters, Italian Thunder</small> |} ==Europsko amatersko prvenstvo== {{col-begin}} {{col-break}} ;EB {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[]] | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | |} {{col-break}} ;EUBC <small>''nakon 2022.''</small> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="1" | Medalje ! align="center" colspan="1" | Muškarci ! align="center" colspan="1" width="60px" | Žene ! align="center" rowspan="1" | Ukupno |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m--> 1+5 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 6 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m--> 3+1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 4 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m--> 8+4 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž--> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 15 |- |} ''italic - hrvatski boksači koji su medalje osvajali za Jugoslaviju ili Italiju'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |<br>3 |- |<br><br>4 |- |<br>5 |- |<br>6 |- |} | {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Mate Parlov]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ulderico Sergo]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Marijan Beneš]]'',<br>[[Filip Hrgović]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stjepan Božić]],<br>[[Filip Palić]],<br>[[Marijo Šivolija]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Hrvoje Sep]],<br>''[[Pero Tadić (boksač)|Pero Tadić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mirsad Ahmeti]],<br>[[Sara Beram]],<br>''[[Milivoj Bulat]]'',<br>[[Vedran Đipalo]],<br>[[Toni Filipi]],<br>{{nowrap|''[[Tomislav Krizmanić]]'',}}<br>[[Anamarija Maršić]],<br>[[Marko Milun]],<br>[[Damir Plantić]],<br>[[Luka Plantić]],<br>[[Danijela Vernić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-end}} ==Europske igre== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Boksač(ica) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Josip Bepo Filipi]]}}, [[Toni Filipi]], [[Marko Milun]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ==Ostala natjecanja== ===EU amatersko prvenstvo=== ''European Union Amateur Boxing Championship, organizira EUBC''<br> <small>''kraj 2018.''</small> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marijo Šivolija]] |0 ||1 ||2 |3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mirsad Ahmeti]], [[Toni Filipi]] |0 ||1 ||0 |1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vedran Đipalo]] |0 ||0 ||3 |3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Borna Katalinić, [[Filip Palić]], [[Danijela Vernić]] |0 ||0 ||2 |2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sara Beram]], Matej Matković, [[Marko Milun]], [[Nikolina Orlović]], [[Nives Radić]], [[Hrvoje Sep]] |0 ||0 ||1 |1 |} ===Mediteranske igre=== <small>''1991. – 2018.''</small> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Željko Mavrović]] |1 ||0 ||0 |1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Josip Bepo Filipi]], [[Stipe Drviš]], [[Toni Filipi]], [[Filip Palić]], [[Marko Tomasović]] |0 ||1 ||0 |1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | Jetis Bajrami, [[Vedran Đipalo]], [[Mirko Filipović]], Borna Katalinić, Pero Šakota, [[Marijo Šivolija]] |0 ||0 ||1 |1 |} ;<big>Međunarodni turniri (seniori)</big> ''Internacionalni turniri duge povijesti i/ili značajnog ugleda: <small>Chemistry Cup (1974.), Golden Belt (Rumunjska), Istvan Bocskai Memorial (1956.), Memorijal Branko Pešić - Beogradski pobjednik (1963.), Memorijal Strandja (1950.), Memorijal V. Liventsev (2003.), Nations Cup – Women's (2012.), Zlatna rukavica (Srbija) (1957.), Zlatni gong (Makedonija) (1972.)</small>''<br> ''Osvojen barem jedan seniorski turnir.''<br> (lista nepotpuna) {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) !! width="35"|[[Image:Med_1.png]] !!<small>Osvojeni turniri</small> !{{Tooltip|<small>NBT</small>|Najbolji boksač turnira}} * !!<small>Turniri</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Josip Bepo Filipi]] ||1 ||align="center"|<small>Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Toni Filipi]] ||1 ||align="center"|<small>Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Filip Hrgović]] ||2 ||align="center"|<small>Chemistry Cup, Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Marija Malenica]] ||1 ||align="center"|<small>Nations Cup – Women's</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Marko Milun]] ||1 ||align="center"|<small>Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Mate Parlov]] || ||align="center"|<small>Zlatna rukavica</small> ||2 ||align="center"|<small>Zlatna rukavica</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |[[Damir Plantić]] ||1 ||align="center"|<small>Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |Mate Rudan ||1 ||align="center"|<small>Istvan Bocskai</small> || ||align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" |Hrvoje Sep ||1 ||align="center"|<small>Golden Belt</small> || ||align="center"| |} ''* na pojedinim turnirima stručni žiri dodjeljuje trofej ukupnog pobjednika / najboljeg boksača turnira, jednom od pobjednika po kategorijama'' ==Profesionalni boks== ===Svjetski prvaci=== :''- italic - hrvatski boksači koji su titule osvajali za druge države (Jugoslavija, Njemačka, SAD)'' :''- navedena godina je godina prvog osvajanja titule u kategoriji'' :''- interkontinentalne, international, global, gold, silver i slične titule se ne broje; privremene/interim i regularne titule su naglašene''<ref>https://philboxing.com/news/story-148323.html</ref> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Boksač(ica) ! <small>Broj<br>Federacija</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Nikolina Orlović]]'' |5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivana Habazin]] |4 |} ====IBHOF organizacije==== ''International Boxing Hall of Fame'' {{col-begin}} {{col-break}} =====IBF===== {{nowrap|''International Boxing Federation''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<!--dodano jer {{nowrap|}} i &nbsp; ne rade pravilno s listama; za uredan prikaz na mobilnim uređajima--> * [[Ivana Habazin]] <small>(velter 2014.)</small> * [[Filip Hrgović]] <small>(teška 2026.)</small> =====WBA===== {{nowrap|''World Boxing Association''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; * [[Stipe Drviš]] <small>(poluteška 2007.)</small> * [[Ivana Habazin]] <small>(velter 2024. ''privremeni'')</small> * ''[[Fritzie Zivic]]'' <small>(velter 1940.)</small> {{col-break}} =====WBC===== {{nowrap|''World Boxing Council''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; * [[Ivana Habazin]] <small>(velter 2024.)</small> * ''[[Nikolina Orlović]]'' <small>(supersrednja 2013.)</small> * ''[[Mate Parlov]]'' <small>(poluteška 1978.)</small> =====WBO===== {{nowrap|''World Boxing Organization''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; {{col-end}} ====Ostale organizacije==== ''nepotpuna lista'' =====GBU===== ''Global Boxing Union'' * ''[[Nikolina Orlović]]'' <small>(supersrednja 2017.)</small> =====IBA===== ''International Boxing Association'' =====IBO===== ''International Boxing Organization'' * [[Ivana Habazin]] <small>(srednja 2018.)</small> =====UBF===== {{nowrap|''Universal Boxing Federation''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; * [[Asmir Vojnović]] <small>(superteška 1998.)</small> =====WBF===== ''World Boxing Foundation''<br>prije ''World Boxing Federation'' * [[Stjepan Božić]] <small>(supersrednja 2005.)</small> * ''[[Nikolina Orlović]]'' <small>(supersrednja 2013.)</small> =====WIBA===== {{nowrap|''Women's International Boxing Association''}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; * ''[[Nikolina Orlović]]'' <small>(supersrednja 2013.)</small> =====WIBF===== ''Women's International Boxing Federation'' * [[Ivana Derdić]] <small>(polusrednja 1999.)</small> * ''[[Nikolina Orlović]]'' <small>(supersrednja 2017.)</small> ===Europski prvaci=== :''- italic - hrvatski boksači koji su titule osvajali za druge države (Jugoslavija)'' :''- navedena godina je godina prvog osvajanja titule u kategoriji'' :''- interkontinentalne, silver i slične titule se ne broje'' (popis nepotpun) ====EBU / IBU==== ''European Boxing Union'', prije '' International Boxing Union (IBU)'' * [[Stipe Drviš]] <small>(poluteška 2003.)</small> * [[Željko Mavrović]] <small>(teška 1995.)</small> * ''[[Ivan Prebeg]]'' <small>(poluteška 1969.)</small> ====WBO==== * [[Ante Bilić]] <small>(poluteška 2012.)</small><ref>https://www.profightstore.hr/portal/boks/boksacki-portret-tko-je-ante-bilic-/10957</ref><ref>https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/ante-bilic-osvojio-europski-naslov-iznenadija-san-i-sam-sebe-koliko-san-bija-mocan-164678</ref> ==Omjer== :''Barem ukupno 100 pobjeda za muškarce i 50 za žene ili barem 20 (15 za žene) profesionalnih pobjeda. Poredani abecedno.'' :''italic - hrvatski boksači koji su boksali za druge države (Australija, Italija, Jugoslavija, Kanada, Njemačka, SAD)'' :{{legenda|#FFDACC|'''≤''' 50% pobjeda}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" style="white-space: nowrap;" ! colspan=2|Boksač(ica) !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<small>Ukupno</small><br>W–L–D (NC) !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<small>Profesionalni</small><br>W–L–D (NC) !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<small>Amaterski</small><br>W–L |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Ivica Bačurin ||align="left"|–– ||align="left"|37–14–1 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Marijan Beneš]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|32–6–1 ||align="left"|277–23 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Ante Bilić]] ||align="left"|–– ||align="left"|34–6–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Stjepan Božić]] ||align="left"|–– ||align="left"|29–11–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[George Chuvalo]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|72–19–2 ||align="left"|16–0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Renato Cornett]]'' ||align="left"|34–6–1 ||align="left"|30–4–1 ||align="left"|4–2 <ref>https://boxrec.com/en/box-pro/7998</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Stipe Drviš]] ||align="left"|–– ||align="left"|32–2–0 ||align="left"|90–10 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Marino Goleš]] ||align="left"|–– ||align="left"|24–10–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž ||align="left" | [[Ivana Habazin]] ||align="left"|–– ||align="left"|23–5–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Zlatko Hrbić]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|–– ||align="left"|– <ref>https://boks-savez.hr/100-godina-od-rodenja-velikana-hrvatskog-boksa-i-sporta-zlatko-hrbic-bio-je-jedan-od-najvecih-boksaca-trenera-pedagoga-i-doajena-u-povijesti-hrvatskog-boksa/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Filip Hrgović]] ||align="left"|–– ||align="left"|21–1–0 ||align="left"|74–15 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Anton Josipović]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|8–2–0 ||align="left"|144–? |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Ivan Jukić ||align="left"|–– ||align="left"|25–16–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Tomislav Krizmanić]]'' ||align="left"|259–19–8 ||align="left"|–– ||align="left"|– <ref>https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/preminuo-boksac-tomislav-krizmanic/286949.aspx</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Emil Markić ||align="left"|–– ||align="left"|36–5–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Željko Mavrović]] ||align="left"|–– ||align="left"|27–1–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Petar Milas]] ||align="left"|–– ||align="left"|20–1–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Boško Mišić ||align="left"|–– ||align="left" style="background:#FFDACC"|32–32–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Ivan Njegac ||align="left"|–– ||align="left" style="background:#FFDACC"|20–36–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž ||align="left" | ''[[Nikolina Orlović]]''<ref>https://www.vecernji.hr/sport/njemacka-prvakinja-nikki-je-hrvatica-nikolina-orlovic-539511</ref> ||align="left"|–– ||align="left"|16–2–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Mate Parlov]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|24–3–2 ||align="left"|297–13 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Tikan Pavlović ||align="left"|–– ||align="left"|20–1–5 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Ivica Perković ||align="left"|–– ||align="left" style="background:#FFDACC"|28–34–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Ivan Prebeg]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|32–15–5 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Vladimir Premuš]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|–– ||align="left"|– <ref>https://sportnet.hr/vijesti/601082/ostali-sportovi-borilacki/preminuo-legendarni-osjecki-boksac-jedini-koji-je-imao-bolji-medjusobni-omjer-s-matom-parlovom/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Ulderico Sergo]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|–– ||align="left"|– <ref>https://www.rijekadanas.com/ulderico-sergo-kako-je-boksacko-cudo-s-torrette-osvojio-zlatnu-medalju-na-olimpijskim-igrama/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Agron Smakići]] ||align="left"|–– ||align="left"|21–4–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Arlind Sulejmani ||align="left"|–– ||align="left"|21–0–0 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Damir Škaro]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|–– ||align="left"|438–12 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | Toni Višić ||align="left"|–– ||align="left" style="background:#FFDACC"|20–42–2 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Asmir Vojnović]] ||align="left"|–– ||align="left"|30–11–1 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Zdravko Vuzem]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|–– ||align="left"|– <ref>https://boks-savez.hr/in-memoriam-zdravko-vuzem-1928-2024-u-97-godini-preminuo-prvak-teske-kategorije-iz-krapinskih-toplica-najdugovjecniji-hrvatski-boksac/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Fritzie Zivic]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|158–64–9 ||align="left"|– |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | ''[[Jack Zivic]]'' ||align="left"|–– ||align="left"|45–29–4 ||align="left"|– <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |MŽ ||align="left" | [[]] ||align="left"|–– ||align="left"|––0 ||align="left"|– --> |- class="sortbottom" | colspan="5" |Izvori: [https://fightfax.com/profiles?roleId=330572d7-8d52-4857-b53e-98e83a2f795a&status=inactive&gender=m&divisionId=all&nationalityId=0f4486f0-42e8-4a67-a6b4-5aa585876c08&page=1 FightFax] |} ''Boksači koji su ostvarili zabilježenih 19 profesionalnih pobjeda: Ivan Stelcer, Branko Šobot, Sava Tarana.'' <!--potencijalni aktivni boksači za listu: Alen Babić, Arijan Gorički (17-7-1), Luka Plantić, Luka Lozo(17-5-2),Gabrijel Veočić, Abel Pešut (18-2-0), Marko Čalić (17-2), Marko Milun (72-14 )[https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/boks/nisam-ni-znao-sto-je-boks-a-sad-idem-u-profesionalce-ma-tri-ili-sest-rundi-uvijek-udaras-u-glavu-15562421] --> ==Ostalo== Najviše nastupa na OI ima [[Damir Škaro]] (3). Prva boksačica koja se kvalificirala na OI je [[Nikolina Ćaćić]] (2021).<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/povijesni-dan-za-hrvatski-boks-nikolina-cacic-izborila-olimpijske-igre/2281803.aspx</ref> ;Hrvatska finala na OI, SP, EP/EI <small>(kraj 2022.)</small> ''niti jedno.'' <!-- :'''OI:''' - :'''SP:''' - :'''EP/EI:''' <small>godina</small> --> ;Svjetska amaterska prvenstva u Hrvatskoj ''s krajem 2024. niti jedno'' ;Mečevi za titulu svjetskog prvaka u Hrvatskoj *23.05.1970., Umag, WBA & WBC, Nino Benvenuti – Tom Bethea<ref>https://www.udruga-gradova.hr/inpuls/umag-grad-sporta/</ref> *2018., Zagreb, IBO, Ivana Habazin – Gifty Amanue Ankrah<ref>https://www.vecernji.hr/sport/u-areni-tri-borbe-za-svjetske-naslove-1265704</ref> ;Mečevi za titulu europskog prvaka u Hrvatskoj ==Boks bez rukavica / Goloruki boks== engl. ''bare-knuckle boxing'' ===Svjetski profesionalni prvaci=== ;Double Diamond Police Gazette trilogy * [[Marko Martinjak]] ====UBBAD==== * [[Marko Martinjak]] <small>(lakoteška 2017.)</small><!-- CRUISERWEIGHT --> * [[Goran Reljić]] <small>(poluteška 2017.)</small><!-- light heavyweight --> ====BKB==== ''Bare-Knuckle Boxing (BKB™️)'' * [[Marko Martinjak]] <small>(supersrednja, poluteška)</small> ====BYB Extreme==== ''BYB Extreme Fighting Series'' * [[Marko Martinjak]] <small>(kruzer 2023. (Police Gazette Diamond), super kruzer 2024. (Police Gazette Diamond))</small> ====BYB Police Gazette==== ''Police Gazette Boxing Corporation''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pgbelt.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2024. |archive-date=11. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200811123541/https://www.pgbelt.com/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bybextreme.com/news/byb-bare-knuckle-acquires-historic-police-gazette-world-diamond-belt |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2024. |archive-date=4. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204135032/https://www.bybextreme.com/news/byb-bare-knuckle-acquires-historic-police-gazette-world-diamond-belt |url-status=dead }}</ref> * [[Marko Martinjak]] <small>(supersrednja)</small> ====BKFC==== ''Bare Knuckle Fighting Championship'' ===Omjer=== :''Barem 10 pobjeda za muškarce i 5 za žene. Poredani abecedno.'' :{{legenda|#FFDACC|'''≤''' 50% pobjeda}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" style="white-space: nowrap;" ! colspan=2|Boksač(ica) !! rowspan=2 data-sort-type="number"|<small>Profesionalni</small><br>W–L–D (NC) |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M ||align="left" | [[Marko Martinjak]] ||align="left"|13–2–0 <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |MŽ ||align="left" | [[]] ||align="left"|–– --> |- class="sortbottom" | colspan="3" |Izvori: [https://boxrec.com/ BoxRec] |} ==Vidi== * [[Zlatna rukavica]] * [[Boksački klub Pula|BK Pula]], ''jedini klub iz Hrvatske koji je osvojio boksačko prvenstvo Jugoslavije'' * [[Hrvatski savez profesionalnog boksa]] (HSPB)<ref>https://web.archive.org/web/20230510173114/http://sport-pgz.hr/wp-content/uploads/2017/03/Abecedarij-19.5.2017..pdf</ref> ===Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj=== {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="6" align="center"|''Turniri s barem 15 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri posebni u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! Naziv turnira ! Lokacija ! 1.<br>izdanje !! Zadnje<br>izdanje ! class="unsortable"|Bilješke <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| ||[[]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"|[[Arena Cup (boks)]] ||[[Pula]] ||1999. ||2009. | align="center"|''bio je najstariji i najjači hrvatski amaterski boksački turnir;<ref>https://www.profightstore.hr/portal/boks/9-medunarodni-boksacki-turnir-arena-cup-u-puli/3254</ref><ref>http://amateur-boxing.strefa.pl/Tournaments/Croatia.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"|[[Grand Prix Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||2019. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.boks-savez.hr/hbs/treci-grand-prix-zagreb-1-5-xii-2021-pobjednici-u-sest-muskih-i-dvije-zenske-kategorije-osvajaju-nagrade-od-1000-eura/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"|Memorijalni boksački turnir Danijel Kalanj - Bucko ||[[Velika Gorica]] ||1997. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.vgdanas.hr/sport/memorijalni-turnir-danijel-kalanj-ivica-bacurin-veceras-ponovno-pred-domacim-navijacima-u-spomen-na-bucka/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"|[[Zagreb Open (boks)]] ||[[Zagreb]] ||2012. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |} ==Vanjske poveznice== * [http://www.boks-savez.hr/hbs/ Web stranica saveza] * [https://boxrec.com/ BoxRec] * [http://www.croring.com CROring] ==Rječnik pojmova (engl. - hrv.)== :match - :bout - :weight class - težinska kategorija :catchweight - ''nestandardni težinski limit'' :super heavyweight - superteška :heavyweight - teška :super cruiserweight - :cruiserweight - lakoteška :bridgerweight - ? :light heavyweight - poluteška :super middleweight - super srednja :middleweight - srednja :super welterweight / light/junior middleweight - polusrednja :welterweight - velter :super lightweight / light/junior welterweight - poluvelter :lightweight - laka :super featherweight / junior lightweight - :featherweight - perolaka :super bantamweight / junior featherweight - :bantamweight - bantam :junior bantamweight / super flyweight - polubantam :flyweight - muha :light/junior flyweight - papir :strawweight / minimumweight / mini flyweight - slamka / minimum / minimuha :atomweight / pinweight / light minimumweight / junior strawweight - igla ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Boks]] [[Kategorija:Boks u Hrvatskoj]] r1273tgvifeofv4jlef885v7xnxvc0o 0 537143 7597831 7591507 2026-09-11T19:32:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.5 7597831 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Velika početna slova}} {{Decimalni zarez}} {{prijevod-eng}} '''Hrvatski atletski savez''' ('''HAS''') je krovna organizacija za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[atletika|atletiku]]. Hrvatski atletski savez je utemeljen [[1912.]] godine u [[Zagreb]]u kao Hrvatski atletski podsavez.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=23. ožujka 2015. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402143652/http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/15-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-atletski-savez |url-status=dead}}</ref> Međunarodni naziv za Hrvatski atletski savez je ''Croatian Athletic Federation''. Član je [[Međunarodni atletski savez|Međunarodnog atletskog saveza]] (IAAF), međunarodnog udruženja atletskih saveza od [[25. veljače]] [[1992.]] godine. == O savezu == ''Hrvatski atletski savez'' je krovna organizacija za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[atletika|atletiku]]. Hrvatski atletski savez je utemeljen [[1912.]] godine u [[Zagreb]]u kao ''Hrvatski atletski podsavez''.<ref name="#1"/> Kasnije se nazivao ''Atletski savez Hrvatske (ASH)''.<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> Međunarodni naziv za Hrvatski atletski savez je ''Croatian Athletic Federation''. Hrvatski atletski savez je [[Međunarodni atletski savez|Međunarodnog atletskog saveza]] (IAAF) od [[25. veljače]] [[1992.]] godine, ''European Athletics Association (EAA)'' i ''International Association of Ultrarunners (IAU)''. Hrvatski atletičari natječu se i u natjecanjima koja organizira ''World Mountain Running Association (WMRA)'' te ''International Trail Running Association (ITRA)''. Krovna organizacija za dugoprugaško trčanje u Hrvatskoj je HUVA (Hrvatska udruga vanstadionske atletike) koja je osnovana 9.12.2017. u Zagrebu te je trenutačno zamijenila HUCIPT (Hrvatska udruga za cestovno i planinsko trčanje), dotadašnju krovnu organizaciju koja je osnovana 12.11.2005. u Zagrebu udruživanjem 14 atletskih klubova kojima je cestovno, planinsko i trail trčanje bilo osnovni vid bavljenja atletikom. HUVA je u članstvu HAS-a kao što je to bio i HUCIPT.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=https://valtrci.com/2017/10/06/dugoprugasko-trcanje-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111213703/https://valtrci.com/2017/10/06/dugoprugasko-trcanje-u-hrvatskoj/ |archive-date=11. studenoga 2019. |access-date=15. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kciptsamobor.hr/2017/01/13/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190116050359/http://kciptsamobor.hr/2017/01/13/ |archive-date=16. siječnja 2019. |access-date=15. siječnja 2019.}}</ref> Trčanjem stepenicama upravlja ''Udruga toranj trčanje Hrvatska'' ''(Towerrunning Croatia Association)''.<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3977576/hrvatska-postala-clanica-svjetske-organizacije-u-trcanju-po-neboderu/</ref><ref>https://www.vatrogasni-portal.com/news.php?readmore=7939</ref> ''Udruga neboderskih trkača'' osnovana je u Osijeku 18.12.2018.<ref>http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=75667</ref> ''Skyrunning Croatia'' upravlja skyrunning trčanjem.<ref>http://indirektno.com/prvi-licki-skyrunner-na-velebit-je-doveo-elitu-trkackog-sporta-a-svojim-rezultatima-doprinosi-promociji-sporta-licko-senjske-zupanije/</ref> == Osvojene medalje == ''Stanje travanj 2019. godine'' {| class="wikitable" width=30% style="font-size:90%; text-align:center;" |- !Natjecanje !! [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|20px]] !!Ukupno |- |align=left|[[Olimpijske igre]] | 3 || 3 || 1 || 7 |- |align=left|Svjetska prvenstva | 6 || 5 || 2 || 13 |- |align=left|Svjetska dvoranska prvenstva | 2 || 1 || 3 || 6 |- |align=left|Europska prvenstva | 7 || 3 || 3 || 13 |- |align=left|Europska dvoranska prvenstva | 3 || 3 || 8 || 14 |- ! Ukupno !! 21 !! 15 !! 17 !! 53 |} ==Olimpijske igre== <small>''nakon 2021.''</small> ''Posljednje finale: 2021. S.Perković '' ===Pojedinačno=== :''U kurzivu su hrvatski atletičari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju.'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'', ^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! # |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) ! ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sara Kolak]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Gubijan]]'' ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Franjo Mihalić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} |} ==Svjetska prvenstva== :'''''IAAF:''' Svjetsko prvenstvo na otvorenom *, Svjetsko prvenstvo u dvorani **, Svjetsko prvenstvo u polumaratonu *, Svjetsko prvenstvo u krosu *, Svjetski kup u brzom hodanju *, World Relays *''<br> :'''''IAU:''' 50 km World Championship *, 100 km World Championship *, 24 Hour World Championship *''<br> :'''''ITRA / IAU:''' Trail World Championship *''<br> :'''''WMRA:''' World Long Distance Mountain Running Challenge *, World Mountain Running Championship *''<br> :'''''ISF:''' Skyrunning World Championship *''<br> :'''''TWA:''' Towerrunning World Championship'' ''6. pro 2023.'' {{col-begin}} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="6" | Trčanje ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Hodanje ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Višeboj ! align="center" rowspan="2" colspan="2" | Bacanja ! align="center" rowspan="1" colspan="4" | Skokovi ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- | align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|ekipno|kros, 50 km, 100 km, 24 h}}</small> | align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|štafete|4x 100, 4x 200, 4x 400, 4x 800, DMR, 4x 1500}}</small> | align="center" colspan="2" | <small>pojedinačno</small> | align="center" colspan="2" | <small>u daljinu</small> | align="center" colspan="2" | <small>u visinu</small> |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, bacanje--> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 4 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 9 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, bacanje--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 3 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 7 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, ekipno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, ekipno--> 3 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, štafetno--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, trčanje, pojedinačno--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, hodanje--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, hodanje--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, višeboj--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, višeboj--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, bacanje--> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, bacanje--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, skakanje, u daljinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--m, skakanje, u visinu--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ž, skakanje, u visinu--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 8 |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- ! align="center" colspan="20" | Trčanje<br><small>pojedinačno</small> <small>(detaljno)</small> |- ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="10" | IAAF ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | IAU ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | ITRA ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | WMRA ! align="center" colspan="2" rowspan="2" | ISF ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|prepone|60 m, 100/110 m, 400 m}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|sprint|60 m, 100 m, 200 m, 400 m}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|srednje<br>pruge|800 m, 1500 m, 3000 m, 3000 m sa zaprekama}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>{{Tooltip|duge<br>pruge|5000 m, 10000 m, polumaraton, maraton}}</small> ! align="center" colspan="2" | <small>kros</small> |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--srednje pruge, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kros, m--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--ultramaratoni, ž--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 2 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--srednje pruge, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kros, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--ultramaratoni, ž--> 2 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 2 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--prepone, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--prepone, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--sprint, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--sprint, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--srednje pruge, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--srednje pruge, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge pruge, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--duge pruge, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kros, m--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--kros, ž--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ultramaratoni, m--> 0 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--ultramaratoni, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--itra, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--itra, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wmra, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--wmra, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--isf, m--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--isf, ž--> / | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 2 |- |} {{col-break}} {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! align="center" rowspan="3" | Medalje ! align="center" colspan="2" | na Otvorenom* ! align="center" colspan="2" | u Dvorani** ! align="center" rowspan="3" | Ukupno |- ! align="center" colspan="4" | pojedinačno |- | align="center" | M | align="center" | Ž | align="center" | M | align="center" | Ž |- | align="center" style="background:#F7F6A8;" | Zlato | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--otvoreno, m--> 1 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--otvoreno, ž--> 5 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--dvorana, m--> 0 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | <!--dvorana, ž--> 2 | align="center" style="background:#F7F6A8;" | 8 |- | align="center" style="background:#DCE5E5;" | Srebro | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--otvoreno, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--otvoreno, ž--> 5 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--dvorana, m--> 0 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | <!--dvorana, ž--> 1 | align="center" style="background:#DCE5E5;" | 6 |- | align="center" style="background:#FFDAB9;" | Bronca | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--otvoreno, m--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--otvoreno, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--dvorana, m--> 2 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | <!--dvorana, ž--> 1 | align="center" style="background:#FFDAB9;" | 5 |- |} {{col-end}} ===IAAF & IAU=== :- ''Italic - hrvatski športaši koji su medalje osvajali za Jugoslaviju; njihove ekipne medalje se ne navode u gornjoj tablici jer su osim njih ekipu činili i srpski trkači'' :- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o dvorana/otvoreno) u kojima je atletičar(ka) osvoji-o/la medalje'' ====Pojedinačno==== :''— označava atletičare koji se natječu samo na otvorenom'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'',<br>^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" | Atletičar(ka) ! rowspan="2" | ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=45 rowspan="2" | Ukupno |- ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 || style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 2 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nikolina Šustić]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Franjo Mihalić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (2) ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | — | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Stipe Žunić]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Branko Zorko]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Ekipno==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Antonija Orlić]] (2),<br>[[Nikolina Šustić]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Veronika Jurišić]] (2) | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Barbara Belušić]],<br>''[[Zdravko Ceraj]]'',<br>''[[Domica Cetinić]]'',<br>{{nowrap|[[Matea Matošević]],}}<br>''[[Franjo Mihalić]]'',<br>Mirjana Šimek Bilić,<br>Nataša Šustić | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ;;Ekipe <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> <div style="height:200px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;50 km [[Antonija Orlić]], [[Nikolina Šustić]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (Z)<br> {{nowrap|[[Barbara Belušić]], [[Matea Matošević]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (B)}}<br> [[Veronika Jurišić]], Mirjana Šimek Bilić, Nataša Šustić (B) ;;;100 km [[Veronika Jurišić]], [[Antonija Orlić]], [[Nikolina Šustić]] (S–B)<br> ;;;24 h ''Najbolji rezultat je 5. mjesto Veronike Jurišić, Antonije Orlić i Paule Vrdoljak 2017; 660.651km<br>prvi put u povijesti nije bilo dovoljno za medalju;''<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/07/26/ispravljena-nepravda-hrvatice-ipak-5-na-utrci-od-24-sata/</ref> </div> {{col-end}} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="font-size: 85%;" |-align="center" |colspan=3|''Discipline u kojima nije ostvareno finale, odnosno one u kojima nije ostvaren ulazak u top 12 ako nema kvalifikacija: '' |- !rowspan=2|otvoreno !!M |sprint • prepone • 800 m, 1500 m, 3000 m sa zaprekama, 5000 m, 10000 m, polumaraton, maraton • hodanje • skok u dalj, troskok, skok u vis, skok s motkom, disk, koplje • desetoboj • 50 km, 100 km, 24 h. |- !Ž |sprint • prepone • 800 m, 1500 m, 3000 m sa zaprekama, 5000 m, 10000 m, kros, polumaraton, maraton • hodanje • skok u dalj, troskok, skok s motkom, kugla • sedmoboj. |- !rowspan=2|dvorana !!M |sprint • 60 m P • 800 m • ''hodanje'' • skok u dalj, troskok, skok u vis, skok s motkom • sedmoboj. |- !Ž |sprint • 800 m, 1500 m, 3000 m • ''hodanje'' • skok u dalj, troskok, skok s motkom, kugla • petoboj. |} ===WMRA=== ;;Svjetsko prvenstvo u planinskom maratonu (/ planinskom trčanju na duge staze) <small>''World Long Distance Mountain Running Challenge''</small> Prvi nastup hrvatskih trkača bio je 2011. na prvenstvu u Sloveniji.<ref name="#3">http://www.aksljeme.com/2011/06/24/8-svjetsko-prven{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Najbolji rezultat u konkurenciji žena ostvarila je [[Veronika Jurišić]] (19.). Najbolji rezultat ženske reprezentacije je 7. mjesto Najbolji rezultat u konkurenciji muškaraca ostvario je [[Lovelos Slovinac]] (39.). Najbolji rezultat muške reprezentacije je 11. mjesto. ;;Svjetsko prvenstvo u planinskom trčanju <small>''World Mountain Running Championship''</small> Najbolji rezultat u konkurenciji žena ostvarila je [[Veronika Jurišić]] (26.).<ref name="#3"/> ===ISF=== ''International Skyrunning Federation'' Hrvatska još nije imala predstavnika. ===TWA=== ''Towerrunning World Association'' ==Kontinentalni kup== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | [[Blanka Vlašić]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | 2 | align="left" | [[Sandra Perković]] * | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | [[Josip Alebić]] ** | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | [[Ana Šimić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ''* 2018. osvojila srebro iako je imala najdulji hitac natjecanja''<br> ''** dio štafete Europe'' ==Europska prvenstva== Napomena: Uključene i '''Europske igre'''. :'''''IAAF (EAA):''' Europsko prvenstvo na otvorenom, Europsko prvenstvo u dvorani, Europsko prvenstvo u krosu, Europski kup u brzom hodanju, Europsko prvenstvo u planinskom trčanju''<br> :'''''IAU:''' 50 km europsko momčadsko prvenstvo, 100 km europsko prvenstvo, 24 H europsko prvenstvo {| class="wikitable" |-bgcolor="#FFFFFF" |'''Legenda'''<br> :- ''italic - hrvatski atletičari koji su medalje osvajali za Jugoslaviju'' :''— označava atletičare koji se natječu samo na otvorenom'' :- osvojene medalje: ^Tp ''preponaš(ica)'', ^Ts ''sprinter(ica)'', ^T ''trkač(ica) ostalo'', ^H ''hodač(ica)'', ^B ''bacač(ica)'', ^Sv ''skakač(ica) u visinu'', ^Sd ''skakač(ica) u daljinu'', ^V ''višeboj'' :- ''broj u zagradi označava broj različitih disciplina (neovisnih o dvorana/otvoreno) u kojima je atletičar(ka) osvoji-o/la medalje'' |} ''21 Kol 2022'' ====Pojedinačno==== {| |- style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: 0px; text-align: right;" |- ! style="height:49px;"|# |- |1 |- |2 |- |3 |- |4 |- |5 |- |6 |- |7 |- |8 |- |9 |- |10 |- |11 |- |12 |- |13 |- |14 |- |} | {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="margin-right: auto; margin-left: 0px;" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan="2" | Atletičar(ka) ! rowspan="2" | ! width=50 colspan="2" | Zlato ! width=50 colspan="2" | Srebro ! width=50 colspan="2" | Bronca ! width=45 colspan="2" | Ukupno |- ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! data-sort-type="number"| <span style="font-size:70%">dvorana ! <span style="font-size:70%">otvoreno ! <span style="font-size:70%">sve |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 6 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |6 || 6 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Luciano Sušanj]]'' (2) ||<small>Ts,T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |3 || 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 1 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Branko Zorko]] (2) ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 2 |1 || 4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Siniša Ergotić]] ||<small>Sd</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Matea Parlov Koštro]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Petar Šegedin (atletičar)|Petar Šegedin]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 1 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Josip Alebić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ivan Ivančić]]'' ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 2 |0 || 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sara Kolak]] ||<small>B</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | — | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | — | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | — |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ana Šimić]] ||<small>Sv</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 || style="background:#FFDAB9;" | 0 |1 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | ''[[Slobodanka Čolović]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Ljiljana Petnjarić]]'' ||<small>Ts</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | ''[[Milovan Savić]]'' ||<small>T</small> | style="background:#F7F6A8;" | 0 || style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 || style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 || style="background:#FFDAB9;" | 1 |0 || 1 |} |} {{col-begin}} {{col-break}} ====Ekipno==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | {{nowrap|[[Veronika Jurišić]],}}<br>[[Antonija Orlić]],<br>[[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} ====Štafete==== {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! width=20 | # ! Atletičar(ka) ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 1 | align="left" | ''[[Ljiljana Petnjarić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 2 | align="left" | ''[[Ika Maričić]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 3 | align="left" | ''[[Olga Šikovec]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 4 | align="left" | ''[[Verica Ambrozi]]'' | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | 5 | align="left" | ''[[Mirjana Kovačev]]'',<br>{{nowrap|''[[Radovan Piplović]]''}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ;;Ekipe & Štafete <!-- u disciplinama sortirane počevši od najuspješnije --> <div style="height:100px; overflow-y:auto; margin:0 auto; border:1px solid #BBB"> ;;;100 km {{nowrap|[[Veronika Jurišić]], [[Antonija Orlić]], [[Marija Vrajić-Trošić|Marija Vrajić]] (bronca)}} ;;;24 h 6. mjesto ženske reprezentacije 2016. je najbolji rezultat.<br>sastav: Veronika Jurišić, Antonija Orlić, Paula Vrdoljak </div> {{col-end}} ==Svjetske serije== <small>''Kolovoz 2016.''</small> ===IAAF=== ====Dijamantna liga==== ''IAAF Diamond League'' <small>nakon 2018.</small> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Sara Kolak]] ||1 || ||align="center"|<small>B_koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |Ž || align="left" | [[Sandra Perković]] ||42 || ||align="center"|<small>B_disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Ana Šimić]] ||1 || ||align="center"|<small>S_vis</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||14 || ||align="center"|<small>S_vis</small> |} Pobjede na svim natjecanjima u sezoni: Blanka Vlašić (2010.), Sandra Perković (2013., 2016.) Sandra Perković imala je niz od 36 uzastopnih pobjeda u Dijamantnoj ligi od ? 2015. - lipnja 2017.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.hrt.hr/392955/iznenaenje-u-stockholmu-perkovic-druga-nakon-36-uzastopnih-pobjeda |title=Arhivirana kopija |access-date=21. srpnja 2017. |archive-date=21. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170621074937/http://sport.hrt.hr/392955/iznenaenje-u-stockholmu-perkovic-druga-nakon-36-uzastopnih-pobjeda |url-status=dead}}</ref> ;Ukupna pobjeda {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Titule</small> !! <small>Disciplina</small> !! class="unsortable"|<small>Godine</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} ||6 ||<small>B_disk</small> || <small>2012., '13., '14., '15., '16., '17.</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||2 ||<small>S_vis</small> || <small>2010., '11.</small> |} ====World Indoor Tour==== :''Natjecanje po uzoru na Dijamantnu ligu, ali u zatvorenom.'' <!-- prvo izdanje zima 2016./17. --> <small>nakon 2020.</small> ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.''<br> '''''bold''' - aktivni'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! !! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |M || align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||2 ||3 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |} ;Ukupna pobjeda {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Titule</small> !! <small>Disciplina</small> !! class="unsortable"|<small>Godine</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Filip Mihaljević]] ||1 ||<small>B_kugla</small> ||align="center"|<small>2020.</small> |} ====Zlatna liga==== ''IAAF Golden League''; ''ukinuta i zamijenjena Dijamantnom ligom'' [[Blanka Vlašić]] je pobijedila na 5/6 natjecanja 2007. i 2008. godine. ''Pobjednici na barem jednom natjecanju.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Blanka Vlašić]] ||17 || ||align="center"|<small>skok u vis</small> |} ===ITRA=== ====Ultra-Trail World Tour==== ''prvo izdanje bilo je 2014.; sastoji se od trail utrka duljih od 100 km'' <small>nakon 2018.</small><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.ultratrail-worldtour.com/runners/rankings/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510064039/https://www.ultratrail-worldtour.com/runners/rankings/ |archive-date=10. svibnja 2019. |access-date=15. prosinca 2018.}}</ref> {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Trkači(ce) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Utrke/pobjede</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[]] ||0 ||0 ||align="center"| |} 6. mjesto Josipa Stipčevića (100 milja Istre) i 5. mjesto Maje Blašković (100 milja Istre) najbolji su rezultati. =====UTMB===== ''Ultra Trail du Mont Blanc - neslužbeno svjetsko prvenstvo u ultra trail trčanju od 2003. (I. izdanje) do 2015.; godinu dana kasnije je novoosnovana ITRA održala prvo službeno svjetsko prvenstvo u ultra trail trčanju; dio UTWT-a od 2014.'' Najbolji rezultat je ukupno 48. mjesto (45. među seniorima) Gorana Lesjaka 2013. godine. U ženskoj konkurenciji je najbolji rezultat postigla Tadeja Krušec 16. mjestom u kategoriji seniorki (ukupno 451. mjesto).<ref>http://www.srk-alba.hr/index.php/2013/09/05/daliborkin-osvrt-na-utmb/</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.outdoor.hr/r/i/Trail_Running_OF_04_Ultra%20Trail%20mont%20Blanc_by_Simun%20Cimerman.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=2. siječnja 2022. |archive-date=27. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200927185124/http://www.outdoor.hr/r/i/Trail_Running_OF_04_Ultra%20Trail%20Mont%20Blanc_by_Simun%20Cimerman.pdf |url-status=dead}}</ref> ===WMRA=== ====Svjetski kup==== ''WMRA World Cup'' ===ISF=== ====Svjetska Skyrunner serija==== ''Skyrunner World Series'' ====Vertical World Circuit==== ===TWA=== ====Towerrunning World Cup==== ====Towerrunning Tour==== [[Tea Faber]] bila je pobjednica 2025.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/bivsa-hrvatska-tenisacica-je-zvijezda-neobicnog-sporta-u-aziji-zive-samo-od-toga/2741650.aspx</ref><ref>https://www.index.hr/sport/clanak/tea-faber-osvojila-svjetsku-ligu-u-trcanju-po-stepenicama-najvecih-nebodera-svijeta/2737515.aspx</ref> ===4 Pustinje ultramaraton=== ''Sahara, Gobi, Atacama, Antarktika; serija se održava od 2006.; Za pobjedu u seriji potrebno je završiti sve četiri utrke te se zbrajaju plasmani ostvareni na svim utrkama i onaj s najmanjim ukupnim zbirom je pobjednik.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Ukupni pobjednici ! Titule ! Godine |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | [[Mirjana Pellizzer]] | 1 | <small>2010.</small> |} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Trkači(ce) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Pustinja/pobjede</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Mirjana Pellizzer]] ||0 ||3 ||align="center"| |} ===Red Bull 400=== ''svjetska serija osnovana 2011.; ==Ostala natjecanja== <small>''Listopad 2018.''</small> ===Europsko ekipno prvenstvo=== {{col-begin}} {{col-break}} ;European Team Championship (od 2009.) :''muška i ženska konkurencija boduju se zajedno'' ''do 2018.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Rang ! Liga ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" | 3 | align="center" | II | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} {{col-break}} ;European Cup (1991. – 2008.) :''muška i ženska konkurencija bodovane zasebno; originalno poznat kao Bruno Zauli Cup'' ''nepotpuni podaci''<br> {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Rang ! colspan="2" | Liga ! width=50 | Zlato ! width=50 | Srebro ! width=50 | Bronca ! width=50 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" rowspan="2" | ? | align="center" rowspan="2" | IIB | align="center" | M | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="center" | Ž | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |} {{col-end}} ===Europski zimski bacački kup=== [[Europski zimski bacački kup|''European Cup Winter Throwing / European Winter Throwing Challenge'']]; ''seniorska konkurencija'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Vera Begić]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivana Brkljačić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Nedžad Mulabegović]] ||0 ||1 ||align="center"|<small>kugla</small> |} ''[[Sara Kolak]] je 2017. pobijedila u U23 konkurenciji s hitcem duljim od pobjednice u seniorskoj konkurenciji.'' ===Mediteranske igre (pojedinačno)=== <small>''nakon 2018.''</small> :''Barem jedna pobjeda.'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) !! <small>Pobjede</small> !! <small>Postolja</small> !! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Josip Alebić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Zvonko Bezjak]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Boško Božinović]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" | align="left" | [[Slobodanka Čolović]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Edis Elkasević]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Siniša Ergotić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>S_dalj</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Andrea Ivančević]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_prepone</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ivan Ivančić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Jelica Pavličić-Štefančić|Jelica Pavličić]] ||2 ||3 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Sandra Perković]] ||2 ||2 ||align="center"|<small>B_disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Žarko Primorac]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Kremišir Račić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Miljenko Rak]] ||1 ||3 ||align="center"|<small>S_dalj</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Milovan Savić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_srednje staze</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Ana Šimić]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>S_vis</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Viktor Šnajder]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>T_sprint</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Srećko Štiglić]] ||1 ||3 ||align="center"|<small>B_kladivo</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Tomislav Šuker]] ||1 ||1 ||align="center"|<small>B_kugla</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | [[Joško Vlašić]] ||1 ||2 ||align="center"|<small>višeboj</small> |-class="sortbottom" |colspan="4"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" class="sortbottom" | align="left" | [[Đurđa Fočić]] ||0 ||6* ||align="center"|<small>razne</small> |} ''* najviše postolja'' ===Klupska natjecanja=== ''(lista nepotpuna)'' ;Kup europskih klupskih prvaka {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Klub !! rowspan=2|[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|25px]] !! rowspan=2|#2 !! rowspan=2|#3 !! rowspan=2|#4 |- !<br> !! <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| |style="background:#a1caf1;"|M || || || || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFA6C9;"|Ž || || || || --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2|AK Slavonija<ref>https://akslavonija-zito.hr/o-klubu/</ref> |style="background:#a1caf1;"|M || || || || |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFA6C9;"|Ž || ||1985. ||1986. || |} ==Svjetski rekorderi== ''05 sij 2019.'' {{legenda|#FFBBBB|nepriznat rezultat}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan="2"|Atletičar(ka) !! rowspan="2" data-sort-type="number"|<big>Σ</big> !! colspan="4"|<small>Pojedinačno</small> !! rowspan="2" class="unsortable"|Discipline |- ! !! ! data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|Out|Outdoor [Otvoreno]}}</small> !! data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|In|Indoor [Dvorana]}}</small> !! style="border-left: 3px solid black;" data-sort-type="number"|<small>{{Tooltip|SiC|Staza i Cesta}}</small> !! data-sort-type="number"|<small>Polje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž || align="left" | ''[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' ||''1x'' |''1x'' ||— ||style="border-left: 3px solid black;"|''1x'' ||— ||align="left"|<small>''400 m: 50.98s''</small> *<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kaportal.rtl.hr/rekordi-na-danasnji-dan-prije-40-godina-karlovcanka-jelica-pavlicic-oborila-svjetski-rekord |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610223349/http://kaportal.rtl.hr/rekordi-na-danasnji-dan-prije-40-godina-karlovcanka-jelica-pavlicic-oborila-svjetski-rekord |archive-date=10. lipnja 2016. |access-date=9. lipnja 2016.}}</ref><ref>https://sportske.jutarnji.hr/sn/80godina-sn/jedina-hrvatica-svjetska-rekorderka-u-kraljici-sportova-15613138</ref> |- align="center" bgcolor="#FFBBBB" style="white-space: nowrap;" |M || align="left" | ''[[Luciano Sušanj]]'' ||''1x'' |— ||''1x'' ||style="border-left: 3px solid black;"|''1x'' ||— ||align="left"|<small>''400 m: 46.38s''</small> ** |} <small> :''* Zaveden u kategoriju najbolja svjetska izvedba (NSI) - postavljen u vrijeme prijelaza s ručnog na automatsko mjerenje vremena.'' :''** Nije službeno priznat zbog prelaska s ručnog na elektronsko mjerenje.'' </small> <br />— — — — — ;Ostali *[[Nikolina Šustić]] je najmlađa trkačica ikad koja je pretrčala na službenoj utrci više od 100 kilometara (2011. s 24 godine, hrvatski rekord u 12-satnom trčanju).<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/254321/Default.aspx</ref> *[[Abdon Pamich]], rođen u Rijeci u kojoj je živio do 14. godine, nastupajući za Italiju postavio je svjetski rekord u brzom hodanju na 50 km.<ref name="#4">http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Mulac-s-Brajde-koji-je-pobjegao-iz-Rijeke-1947.-postao-sportska-legenda?meta_refresh=true</ref> ==Nacionalni rekordi== ''19 - 07 - 2025.''<br> {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;" |+'''Legenda''' | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR'''|World Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski rekord |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WR(I)'''|World Indoor Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Svjetski dvoranski rekord |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''WBP'''|IAU World Best Performance}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Najbolja svjetska izvedba (IAU) |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''ER'''|European Record}} | bgcolor="#ffffff" align="left" | Europski rekord |- | style="background: #FFE135;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | Olimpijske discipline |- | style="background: #ffffff;" width="20" | ''Italic'' | bgcolor="#ffffff" align="left" | ''lošiji rezultati koji su ostvareni u istoj disciplini<br>ili u trčanju/hodanju na istoj udaljenosti'' |- | style="background: #ffffff;" width="20" | {{Tooltip|'''s'''|Split time/distance}} <!-- 's' ispred rezultata npr. s 64.115km --> | bgcolor="#ffffff" align="left" | prolazno vrijeme / prolazna udaljenost |} <div style="height:720px; overflow-y:scroll;"> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" colspan="5"|Disciplina ! colspan="2" style="background:#FFE135;" |na otvorenom ! colspan="2"|u dvorani |- |align="center"|muškarci |align="center"|žene |align="center"|muškarci |align="center"|žene |- | colspan="9"| |- ! rowspan="35"|trčanje |align="center" rowspan="24"|na stazi |align="center" rowspan="7" |štafete |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |4 x 100 m |39.76 ||45.14 ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|4 x 200 m |1:24.71 ||1:36.52 ||1:26.66 ||1:38.59 |- |align="right" colspan="2"|{{Tooltip|švedska|100 m+200 m+300 m+400 m}} |1:55.85 ||2:12.99 ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |4 x 400 m |3:05.42 ||3:34.44 ||3:12.72 ||3:40.78 |- |align="right" colspan="2"|4 x 800 m |7:46.40 ||n/a ||7:41.00 ||9:01.35 |- |align="right" colspan="2"|{{Tooltip|DMR|1200 m+400 m+800 m+1600 m}} |9:48.65 ||11:31.54 ||9:58.84 ||11:39.26 |- |align="right" colspan="2"|4x1500 m |16:08.20 ||n/a ||— ||— |- |align="center" rowspan="4" |prepone |align="right" colspan="2"|60 m<br><small>s preponama</small> |— ||— ||7.69<br>[[Jurica Grabušić]] ||7.91<br>[[Andrea Ivančević]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |100 m<br><small>s preponama</small> |— ||12.85<br>[[Andrea Ivančević]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |110 m<br><small>s preponama</small> |13.54<br>[[Jurica Grabušić]] ||— ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |400 m<br><small>s preponama</small> |49.88<br>[[Darko Juričić]] ||56.28<br>[[Nikolina Horvat]] ||— ||— |- |align="center" rowspan="4" |sprint |align="right" colspan="2"|60 m |— ||— ||6.63<br>[[Dejan Vojnović]] ||7.29<br>[[Andrea Ivančević]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |100 m |10.20<br>[[Dario Horvat]] ||11.10<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |200 m |20.76<br>[[Željko Knapić]] ||23.14<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]] ||''21.09<br>[[Roko Farkaš]]'' ||''23.78<br>[[Veronika Drljačić]]'' |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |400 m |45.64<br>[[Željko Knapić]] ||50.78<br>[[Danijela Grgić]] ||''46.38<br>[[Luciano Sušanj]]'' ||''52.47<br>[[Jelica Pavličić–Štefančić|Jelica Pavličić]]'' |- |align="center" rowspan="6" |srednje<br>pruge |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |800 m |1:44.01<br>[[Marino Bloudek]] ||1:56.51<br>[[Slobodanka Čolović]] ||''1:46.15<br>[[Marino Bloudek]]'' ||''1:59.83<br>[[Slobodanka Čolović]]'' |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |1500 m |3:33.30<br>[[Branko Zorko]] ||4:09.14 {{Tooltip|+|4:05.14 Kara Grgas}}<br>[[Slobodanka Čolović]] ||''3:38.05<br>[[Branko Zorko]]'' ||''4:15.02<br>[[Klara Andrijašević]]'' |- |align="right" colspan="2"|1 milja |3:52.64<br>[[Branko Zorko]] ||n/a<br> ||n/a ||4:52.96<br>[[Katarina Smiljanec]] |- |align="right" colspan="2"|2000 m<br><small>sa zaprekama</small> |5:37.00<br>Mladen Kršek ||6:37.94<br>[[Matea Parlov]] ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|3000 m |7:48.42<br>[[Branko Zorko]] ||''9:08.39 {{Tooltip|+|8:34.99 Kara Grgas}}<br>[[Matea Parlov]]'' ||''7:49.29<br>[[Branko Zorko]]'' ||8:58.58<br>[[Bojana Bjeljac]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |3000 m<br><small>sa zaprekama</small> |8:40.1<br>[[Slobodan Crnokrak]] ||10:02.20<br>Kristina Hendel ||— ||— |- |align="center" rowspan="14" |duge<br>pruge |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |5000 m |13:37.76<br>[[Dalibor Balgač]] ||''15:43.73 {{Tooltip|+|14:55.02 Kara Grgas}}<br>[[Bojana Bjeljac]]'' ||''14:18.35<br>Tomislav Novosel'' ||15:37.98<br>Bojana Bjeljac |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |10000 m |28:24.32<br>[[Slavko Petrović (atletičar)|Slavko Petrović]] ||''32:28.67 {{Tooltip|+|30:55.16 Kara Grgas}}<br>[[Bojana Bjeljac]]'' ||— ||— |- |align="right" colspan="2"|1 h |19139 m<br>[[Dorian Miškulin]] ||15944 m<br>Tea Faber ||— ||— |- |colspan="1"| ||colspan="6"| |- |align="center" rowspan="10" |na cesti |align="right" colspan="2"|10 km |''29:01.00<br>[[Tomislav Novosel]]'' ||31:54<br>[[Matea Parlov Koštro]] ||rowspan="10"|—— || rowspan="10"|—— |- |align="right" colspan="2"|polumaraton |1;03:47<br>[[Drago Paripović]] ||1;09:16 {{Tooltip|+|1;06:57 Kara Grgas}}<br>[[Lisa Christina Stublić]] |- |align="right" colspan="2" style="background:#FFE135;" |maraton |2;17:05<br>[[Drago Paripović]] ||2;23:39<br>[[Bojana Bjeljac]] |- |align="center" rowspan="7"|ultra-<br>maratoni |- |align="right"|50 km |2;57:08<br>[[Andrej Hladnik]] || 3;22:32<br>[[Nataša Šustić]] |- |align="right"|100 km <small><ref group="Nr">Branko Pecik je Varaždinsku stotku 1987. godine otrčao za 6;45, ali ultraški rekordi su tek 30-ak godina kasnije postali službeni.</ref></small><ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> |6;49:18<br>[[Dejan Radanac]] ||7;13:30<br>[[Mirjana Šimek Bilić]] |- |align="right"|100 milja |s 14;42:55<br>Slađan Dragojević ||n/a |- |align="right"|6 h |87.277 km<br>Dejan Radanac ||83.323 km<br>[[Mirjana Šimek Bilić]] |- |align="right"|12 h |158.224 km<br>Dejan Radanac ||138.755 km<br>[[Ines Jozić]] |- |align="right"|24 h |259.550 km<br>Zdravko Jadrijev ||238.032 km<br>[[Paula Vrdoljak]] |- |colspan="9"| |- ! rowspan="13" colspan="1"|hodanje |align="center" rowspan="4" colspan="3"|na stazi |align="right"|3000 m |''13:24.95<br>[[Bruno Rožman]]'' ||''14:49.75<br>[[Bruna Janček]]'' ||12:17.89<br>[[Bruno Erent]] ||13:13.90<br>[[Lana Švarbić]] |- |align="right"|5000 m |''21:03.04<br>[[Bruno Erent]]'' ||21:50.88<br>[[Lana Švarbić]] ||20:27.01<br>[[Aleksandar Raković]] ||— |- |align="right"|10000 m |''43:55.6<br>[[Bruno Erent]]'' ||44:38.4<br>[[Ivana Renić]] ||— ||— |- |align="right"|20000 m |''1:34:20<br>[[Edmond Dobruna]] ||1;30:50<br>[[Ivana Renić]] ||— ||— |- |colspan="8"| |- |align="center" rowspan="8" colspan="3"|na cesti <small><ref group="Nr">Najbolje vrijeme na 50 km (4:03:02) je ostvario [[Abdon Pamich]], hodač koji je rođen i dio života proveo u Rijeci, a natjecao se za Italiju.</ref></small> |align="right"|1 milja |<br> ||<br> ||rowspan="8"|—— || rowspan="8"|—— |- |align="right"|10 km |42:44.20<br>[[Radovan Ružić]] ||''47:43.00<br>[[Lana Švarbić]]'' |- |align="right" |<s>20 km</s> |1;28:05<br>[[Bruno Erent]] ||''1;32:57<br>[[Ivana Renić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |polumaraton |<br> ||<br> |- |align="right" |<s>35 km</s> |2;45:15<br>[[Bruno Erent]] ||3;21:14<br>[[Lana Švarbić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |maraton |<br>[[Bruno Erent]] || |- |align="right" |<s>50 km</s> |4;05:02<br>[[Bruno Erent]] ||4;20:17<br>[[Ivana Renić]] |- |align="right" style="background:#FFE135;" |{{Tooltip|mješovita<br>štafeta<br>42.195km|M 11.195km + Ž 10km + M 11km + Ž 10km}} |colspan="2"|3;34:02<br>[[Bruno Erent]] / [[Lana Švarbić]] |- |colspan="9"| |- ! rowspan="4" colspan="4"|skokovi |align="center" style="background:#FFE135;" |skok u dalj |8,35 m<br>[[Filip Pravdica]] ||6,68 m<br>[[Silvija Mrakovčić]] ||''8,08 m<br>[[Siniša Ergotić]]'' ||''6,34 m<br>[[Jana Koščak]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |troskok |17,11 m<br>[[Đorđe Kožul]] ||13,71 m<br>[[Silvija Mrakovčić]] ||''16,90 m<br>[[Đorđe Kožul]]'' ||''13,55 m<br>[[Paola Borović]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |skok u vis |2,28 m<br>[[Novica Čanović]] ||2,08 m<br>[[Blanka Vlašić]] ||2,28 m<br>[[Novica Čanović]] ||''2,06 m<br>[[Blanka Vlašić]]'' |- |align="center" style="background:#FFE135;" |skok s motkom |''5,71 m<br>[[Ivan Horvat (atletičar)|Ivan Horvat]]'' ||4,26 m<br>Elija Valentić ||5,76 m<br>[[Ivan Horvat (atletičar)|Ivan Horvat]] ||''4,16 m<br>[[Elija Valentić]]'' |- |colspan="9"| |- ! rowspan="5" colspan="4"|bacanja |align="center" style="background:#FFE135;" |kugla |21,94 m<br>[[Filip Mihaljević]] ||''17,52 m<br>[[Valentina Mužarić]]'' ||''21,84 m<br>[[Filip Mihaljević]]'' ||17,89 m<br>[[Valentina Mužarić]] |- |align="center"|uteg u<br>dalj <small><ref group="Nr">Disciplina je bila dio Olimpijskih igara u dva navrata. Danas se uglavnom održava u zatvorenom kao zamjena za kladivo na NCAA natjecanjima.</ref></small> |n/a ||n/a ||24,43 m<br>[[Andras Haklits|Andrija Haklić]]<ref>S.B.: [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Olimpijske igre u Pekingu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304030134/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Hrvatski glasnik, Budimpešta, 21. kolovoza 2008., str. 5.<br>"''Hrvatski atletičar Andrija Haklić, podrijetlom gradišćanski Hrvat iz Mađarske, iz Petrovog Sela...''"</ref> ||20,81 m<br>[[Dorotea Habazin]] |- |align="center" style="background:#FFE135;" |disk |67,92 m<br>[[Martin Marić]] ||71,41 m<br>[[Sandra Perković]] ||— ||— |- |align="center" style="background:#FFE135;" |kladivo |80,41 m<br>[[Andras Haklits]] ||75,08 m<br>[[Ivana Brkljačić]] ||— ||— |-9 |align="center" style="background:#FFE135;" |koplje |82,70 m<br>[[Ivan Mustapić (bacač koplja)|Ivan Mustapić]] ||68,43 m<br>[[Sara Kolak]] ||— ||— |- |colspan="9"| |- ! rowspan="3" colspan="4"|višeboj |align="center"|petoboj |— ||— ||— ||4478 {{Tooltip|+|4767 Ivona Dadic}}<br>[[Jana Koščak]] |- |align="center" style="background:#FFE135;" |sedmoboj |— ||6293 {{Tooltip|+|6408 Ivona Dadic}}<br>[[Jana Koščak]] ||5713<br>[[Roko Farkaš]] ||— |- |align="center" style="background:#FFE135;" |desetoboj |7841<br>[[Roko Farkaš]] ||n/a<!--od 2001. IAAF bilježi i rezultate žena--> ||— ||— |- |} ''Ostali rekordi u nestandardnim disciplinama od kojih se neki trkački bilježe kao prolazna vremena na dužim dionicama mogu se pogledati [[:en:List of Croatian records in athletics|OVDJE]].'' <small> ;''Najstariji apsolutni pojedinačni rekordi (iz tablice)''<!-- neovisno o dvorana/otvoreno i staza/cesta --> ;;''na stazi i cesti'' ;;;''fiksna duljina''<!-- takva podjela jer se utrke na vremensko ograničenje rjeđe trče, manji je broj atletičara i normalno da su rekordi vrlo stari --> ''10 km hodanje Radovana Ružića, 1972.'' ;;;''vremensko ograničenje'' ''1 sat Dobrivoja Stojanovića 1962.'' ;;''u polju'' ''desetoboj Joška Vlašića, 1983.'' </small> ;<big>Bilješke</big> {{izvori|group="Nr"}} </div> ;Pobjede u nizu * 34 [[Blanka Vlašić]] ? - kolovoz 2008.<ref>http://www.jutarnji.hr/arhiva/voljela-bih-da-sam-hrvatsku-ucinila-jos-ponosnijom/3888591/</ref> * 12 [[Sandra Perković]] ? - ?<ref>https://www.vecernji.hr/sport/godinu-dana-nije-izgubila-ali-jos-je-daleko-od-blanke-579989</ref> ==Najbolji atletski klubovi po godini prema HAS-ovom pravilniku o bodovanju uspješnosti klubova== Klubovi se boduju na ovaj način od 2008.<ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2867-ak-agram-nastvlja-svoju-dominaciju-najbolji-je-klub-i-u-2022</ref><br> Bodovanje klubova provodi se u 10 različitih kriterija:<ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2867-ak-agram-nastvlja-svoju-dominaciju-najbolji-je-klub-i-u-2022</ref><ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2023/pravilnik_o_bodovanju_klubova_od_2023.pdf</ref> # medalje na međunarodnim natjecanjima (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju) # plasman (4. – 16. mjesto) na međunarodnim natjecanjima (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju) # nastup u reprezentaciji (dvoranska prvenstva na stazi se ne boduju; ne boduju se oni koji su bodovani pod 1. ili 2.) # rekordi (''I)'' ako atletičar u jednoj disciplini unutar jednog natjecanja više puta popravi rekord boduje mu se kao da je postavio samo jedan rekord; ''II)'' ako atletičar na jednom natjecanju popravi rekord u više disciplina boduje mu se ?nejasno?; ''III)'' ako više atletičara iz istog kluba na jednom natjecanju popravi rekorde u istoj disciplini boduju se svi atletičari za postizanje rekorda uz pravilo ''I)'', odnosno boduje se jedan rekord po atletičaru; ''IV)'' u sezoni atletičar može (odnosno boduju se) u više navrata postavljati rekord u jednoj ili više disciplina, ali uz ''I)'' i ''II)'') # pojedinačna Prvenstva Hrvatske – medalje # ekipna Prvenstva Hrvatske # kupovi (finala kupova) # zbroj pojedinačnih rezultata – prvih 20 po važećim WA bodovnim tablicama (boduju se sve discipline za koje postoje bodovi u WA bodovnim tablicama, a svaki atletičar/štafeta boduje se samo jedanput i to u disciplini u kojoj ima najviše bodova) # broj registriranih članova # organizacija natjecanja (dvodnevna natjecanja udvostručuju broj bodova; organizacija 2 ili više prvenstava istovremeno boduje se kao 2 ili više natjecanja; miting se boduje samo ako ima najmanje 120 natjecatelja iz najmanje 5 klubova te ako je u službenom kalendaru HAS-a) {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap| }} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | ;>Bilješke (2025.) *Od 2012. najniži plasman kluba koji je bio najbolji po barem jednom kriteriju je 9. mjesto ASK Splita (2023.); HAAK Mladost je u dva takva navrata bila 8. (2019. i 2020.). *Od 2012. najviši plasman kluba koji nije bio najbolji po niti jednom kriteriju je 3. mjesto: HAAK Mladost (2012., '23., '25.), ASK Split (2016., '19., '20.), Zagreb-ULIX (2018.). *Od 2012. 3.-plasirani nikad nije bio najbolji u više od 2 kriterija: 2014. ASK, 2015. Zagreb-ULIX, 2021. i 2022. HAAK Mladost. *Najviše bodova kao 3.-plasirani je imala HAAK Mladost 2025. (132130.0) i kao 4.-plasirani ASK 2015. (89066.5). *Najmanje bodova kao 3.-plasirani je imao ASK 2010. (61305.0) i kao 4.-plasirani Agram 2010. (60552.5). *Klubovi koji su osvojili [[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno seniorsko prvenstvo Hrvatske]] na otvorenom ili u dvorani u muškoj ili ženskoj konkurenciji, ali nisu bili u top 4: ŠAK Varaždin/AK Sloboda 5. mjesto (2024., '25.), AK Slavonija 5. mjesto (2012., 2017., 2023.). *Klubovi koji su barem jednom skupili barem 100000.0 bodova: Agram, Dinamo-Zrinjevac, HAAK Mladost. {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |+{{nowrap|Top 4 plasmani (2025.) |- bgcolor="#EFEFEF" ! Klub !!style="width: 50pt;"|# !!Najbolji rezultat |- align="center" |align="left"|AK Agram ||16 ||1. |- align="center" |align="left"|AK Dinamo-Zrinjevac ||18 ||1. |- align="center" |align="left"|AK Kvarner ||8 ||4. |- align="center" |align="left"|AK Zagreb ||8 ||2. |- align="center" |align="left"|ASK Split ||13 ||2. |- align="center" |align="left"|HAAK Mladost ||9 ||3. <!-- |- align="center" |align="left"|AK Slavonija || || |- align="center" |align="left"|ŠAK Varaždin/AK Sloboda || || --> |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Godina ! colspan=3|#1 ||colspan=3|#2 ||rowspan=2|#3 ||rowspan=2|#4 ! colspan=3 style="border-left: 3px solid black; border-right: 3px solid black;"|Najbolji klub vanstadionske atletike<ref>http://www.aksljeme.com/sljeme-u-2013-kroz-brojke-i-slova/</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/o-klubu/</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref> ! rowspan=2|Bilješke ! rowspan=2|Ref |-align=center |Klub ||Bodovi ||{{Tooltip|NpK|Najbolji u X/10 kriterija}} ||Klub ||Bodovi ||{{Tooltip|NpK|Najbolji u X/10 kriterija}} |style="border-left: 3px solid black;"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ||Klub ||style="border-right: 3px solid black;"|Bodovi <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |202. |AK () ||. || ||AK ||. || ||AK ||AK |. ||AK ||. | |<ref></ref> --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2025. |AK Agram (12) ||207916.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||style="background:#CCFFCC"|192554.0 ||style="background:#CCFFCC"|4 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |style="background:#CCFFCC"|8. ||AK Sljeme ||45348.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2025/poredak_klubova_2025.html</ref><ref>https://has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/3499-agramu-titula-najboljeg-kluba-i-u-2025-dinamo-zrinjevac-drugi-mladost-treca</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2024. |AK Agram (11) ||182085.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||170657.5 ||3 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |9. ||AK Sljeme ||56612.0 |''Prvi puta da je 3.-plasirani klub probio granicu od 100000.0 bodova. |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2024/poredak_klubova_2024.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2023. |{{nowrap|AK Agram (10)}} ||192143.0 ||5 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||156084.0 ||3 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |style="background:#CCFFCC"|8. ||AK Sljeme ||style="background:#CCFFCC"|62200.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2023/poredak_klubova_2023.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2022. |AK Agram (9) ||193954.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||125294.0 ||1 ||HAAK Mladost ||AK Kvarner |10. ||AK Sljeme ||46651.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; 3. ili niže-plasirani klub je skupio više od 90000 bodova; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2022/poredak_klubova_2022.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2021. |AK Agram (8) ||153492.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||111262.0 ||1 ||HAAK Mladost ||ASK Split |9. ||AK Sljeme ||47319.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2021/poredak_klubova_2021.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2020. |AK Agram (7) ||144371.0 ||4ili5 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||95099.5 ||3ili4 ||ASK Split ||AK Zagreb |9. ||AK Sljeme ||40935.0 |''Mladost (8.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2020/poredak_klubova_2020.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2019. |AK Agram (6) ||191606.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||107660.0 ||2 ||ASK Split ||AK Kvarner |9. ||AK Sljeme ||37248.0 |''Mladost (8.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2019/poredak_klubova_2019.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2018. |AK Agram (5) ||style="background:#CCFFCC"|221206.5 ||style="background:#CCFFCC"|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||118978.0 ||1 ||AK Zagreb ||ASK Split |9. ||AK Sljeme ||49933.0 |''Mladost (5.) najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2018/poredak_klubova_2018.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2017. |AK Agram (4) ||190750.5 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||119643.5 ||1 ||ASK Split ||HAAK Mladost |10. ||AK Sljeme ||37564.0 |''Mladost najbolja u 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2017/poredak_klubova_2017.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2016. |AK Agram (3) ||164017.0 ||6 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||115502.5 ||1 ||ASK Split ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} |10. ||AK Sljeme ||44809.0 |''niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 1 kriteriju; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2016/poredak_klubova_2016.html</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2015. |AK Agram (2) ||146999.5 ||3 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||135417.5 ||2 ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} ||ASK Split |10. ||AK Sljeme ||41084.0 |''Zagreb i ASK najbolji u 2 kriterija svaki; prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 90000 bodova i to je bio jedini takav slučaj do 2022.; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2015/poredak_klubova_2015.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2014. |AK Dinamo-Zrinjevac (6) ||136521.0 ||style="background:#FFDACC"|2 ||AK Agram ||132386.5 ||3 ||ASK Split ||HAAK Mladost |10. ||AK Sljeme ||40140.0 |''ASK i Mladost najbolji u 2 kriterija svaki;'' |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2014/poredak_klubova_2014.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2013. |AK Agram ||145087.0 ||4 ||AK Dinamo-Zrinjevac ||133265.0 ||3 ||ASK Split ||HAAK Mladost |12. ||AK Sljeme ||33383.0 |''niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 1 kriteriju; prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 80000 bodova i to je bio slučaj narednih sezona do uključujući 2019.; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2013/poredak_klubova_2013.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2012. |AK Dinamo-Zrinjevac (5) ||117024.5 ||4ili5 ||AK Agram ||93420.0 ||2ili3 ||HAAK Mladost ||ASK Split |style="background:#FFDACC"|14. ||AK Sljeme ||style="background:#FFDACC"|19711.0 |''??niti jedan drugi klub nije bio najbolji u više od 2 kriterija; |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2012/poredak_klubova_2012.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2011. |AK Dinamo-Zrinjevac (4) ||style="background:#FFDACC"|111803.0 ||? ||AK Agram ||70029.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||AK Kvarner |12. ||AK Sljeme ||23936.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2011/poredak_klubova_2011.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2010. |AK Dinamo-Zrinjevac (3) ||130322.0 ||? ||{{nowrap|AK Zagreb-ULIX}} ||style="background:#FFDACC"|62066.5 ||? ||ASK Split ||AK Agram |12. ||{{nowrap|AK Veteran ZG}} ||19937.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2010/poredak_klubova_2010.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2009. |AK Dinamo-Zrinjevac (2) ||118297.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||72957.5 ||? ||ASK Split ||AK Kvarner |12. ||AK Veteran ZG ||23736.0 |''prvi put je 3. ili niže-plasirani klub skupio više od 70000 bodova i to je bio jedini takav slučaj do 2013.;'' |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2009/poredak_klubova_2009.htm</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2008. |AK Dinamo-Zrinjevac ||124198.0 ||? ||ASK Split ||72907.0 ||? ||AK Zagreb-ULIX ||AK Kvarner |12. ||AK Sljeme ||19907.0 | |<ref>https://has.hr/images/stories/HAS/servisi/klubovi2008/poredak_klubova_2008.htm</ref> |} |} ==Ostalo== Najviše nastupa na OI ima [[Branko Zorko]] (5), a kod žena [[Blanka Vlašić]] (4). [[Petar Goić]], trener [[Ivan Gubijan|Ivana Gubijana]], osvojio je zlato u bacanju kladiva na prvenstvu Južne Amerike 1931.<ref>http://www.ak-dinamo.hr/petar-goic-pedro/</ref> [[George Stanich]] osvojio je brončanu medalju u skoku uvis za SAD na OI 1948. [[Abdon Pamich]], rođen u Rijeci u kojoj je živio do 14. godine, osvojio je zlato na OI 1960. i broncu na OI 1964. u brzom hodanju za Italiju te je postavio svjetski rekord na 50 km.<ref name="#4"/> [[Kara Grgas]] osvojila je medalju za SAD na Svjetskom prvenstvu na 10000 m. [[Ivona Dadić]] osvojila je medalju za Austriju na Svjetskom dvoranskom prvenstvu. Prvo državno prvenstvo Hrvatske u *<u>krosu</u> održano je *<u>planinskom trčanju</u> održano je sredinom svibnja 2004. na Sljemenu.<ref>https://www.trcanje.hr/na-bilak/480/</ref><ref>http://has.hr/index.php/k2-extra-field-groups/dom-2015/38-atletika/domaca-natjecanja/223-domaa-natjecanja-2004</ref> *<u>trekingu</u> održano je krajem lipnja 2011. na Velebitu, u sklopu utrke ''Velebitski treking''.<ref name="#5">http://www.057info.hr/sport/2011-06-20/velebitski-treking-prvo-prvenstvo-hrvatske-u-trekingu</ref> *<u>ultramaratonu</u> (utrka na 100 km) održano je početkom svibnja 2013. u Zagrebu u sklopu utrke ''Forrest Gump''.<ref name="#6">http://www.aksljeme.com/ultramaraton-sve-sto-niste-zeljeli-znati/</ref><ref name="#7">http://has.hr/index.php/vijesti/797-hrvoje-bari-i-veronika-jurii-prvi-prvaci-hrvatske-na-100-km</ref> *<u>planinskom trčanju na duge staze (ili planinskom maratonu)</u> održano je početkom rujna 2013. u Samoborskom gorju.<ref>http://www.has.hr/index.php/vijesti/1560-kresimir-balasko-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-u-planinskom-trcanju-na-duge-staze</ref> *<u>štafetama</u> održano je krajem travnja 2016. u Zagrebu; štafete su sastavljene iz istih atletskih klubova.<ref>http://www.akm.hr/prvenstvo-hrvatske-u-stafetama-zagreb-30-4-2016-limacima-dvije-medalje/sadrzaj/393</ref> *<u>trailu</u> održano je krajem rujna 2017. u Rapcu, na utrci ''Valamar Trail''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/2602-matija-grabovecki-i-helena-gleda-prvi-prvaci-hrvatske-u-trailu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20171003225124/http://www.has.hr/index.php/vijesti/2602-matija-grabovecki-i-helena-gleda-prvi-prvaci-hrvatske-u-trailu |archive-date=3. listopada 2017. |access-date=3. listopada 2017.}}</ref><ref name="#8">https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/</ref> Prvo <u>dvoransko</u> državno prvenstvo te ujedno i prvo natjecanje uopće u <u>kružnoj dvorani</u> u Hrvatskoj održano je krajem veljače 2018. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/2695-rekordi-borovic-i-hendel-na-premijernom-natjecanju-u-novoj-zagrebackoj-atletskoj-dvorani |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308041942/http://www.has.hr/index.php/vijesti/2695-rekordi-borovic-i-hendel-na-premijernom-natjecanju-u-novoj-zagrebackoj-atletskoj-dvorani |archive-date=8. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018.}}</ref> Prvo dvoransko prvenstvo Hrvatske u višebojima održano je krajem veljače 2019. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.has.hr/index.php/vijesti/2982-marin-jurjevic-i-tihana-jeletic-dvoranski-seniorski-prvaci-hrvatske-u-visebojima |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190226173102/https://www.has.hr/index.php/vijesti/2982-marin-jurjevic-i-tihana-jeletic-dvoranski-seniorski-prvaci-hrvatske-u-visebojima |archive-date=26. veljače 2019. |access-date=26. veljače 2019.}}</ref> Škole trčanja u Hrvatskoj se pojavljuju 2011.; uz stručno vodstvo trenera, pripremaju polaznike za trčanje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone.<ref name="#2"/> ===Najbolji rezultat sezone=== <small>''kraj 2018.''</small> :''# ultramaraton liste vode se od 2005. i nisu službene (izvori: [http://statistik.d-u-v.org/overview_intbestlist.php DUV ultramarathon yearly rankings] i [http://www.iau-ultramarathon.org IAU yearly rankings]); uteg u dalj nije pod ingerencijom IAAF-a - najbolji svjetski rezultati uglavnom su ostvareni pod ingerencijom NCAA'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Atletičar(ka) ! width="20"|<big>#</big> ! <small>Disciplina</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Andraš Haklić|Andrija Haklić]] | 1 | <small>uteg u dalj</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Veronika Jurišić]]<ref>http://www.aksljeme.com/skupstinarenje/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24-satni-ultramaraton/543/</ref> | 1 | <small>12 h</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Sara Kolak]] | 1 | <small>koplje</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| {{nowrap|[[Sandra Perković]]}} | 6 | <small>disk</small> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Nikolina Šustić]] | 2 | <small>100 km</small> # |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |align="left"| [[Blanka Vlašić]] | 4 | <small>skok u vis</small> |} ;<big>Mlađe kategorije na svjetskim natjecanjima</big> ''nakon 2017.'' {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! <small>Natjecanje</small> ! Spol ! width=30 | [[Image:Med_1.png]] ! width=30 | [[Image:Med_2.png]] ! width=30 | [[Image:Med_3.png]] ! width=40 | Ukupno |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP<br>U20 |M |2 ||2 ||1 |5 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |5 ||0 ||3 |8 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>štafete</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="3"|SP<br>U18 |M |1 ||2 ||1 |4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |1 ||2 ||1 |4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |<small>štafete</small> |0 ||0 ||0 |0 |- |colspan="6"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="2"|OIM |M |0 ||0 ||0 |0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Ž |0 ||0 ||0 |0 |} ===Značajnija natjecanja u Hrvatskoj=== *[[Europski bacački kup u Hrvatskoj|Europski bacački kup]] ([[Europski zimski bacački kup 2002.|2002.]], 2008., 2021.) *[[WA Indoor Tour u Hrvatskoj|WA Indoor Tour]] (od 2023.), Osijek<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/4320063/prestizno-atletsko-natjecanje-u-skoku-s-motkom-world-athletics-indoor-tour-bronze-u-veljaci-stize-u-osijek/</ref> *Atletski kup Europe - Finale, 1981., Zagreb<ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4457 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> *Zadar EAP, ''održan pod okriljem europske serije mitinga European Athletics Promotion (EAP) Circuit''<ref>https://visnjik.hr/sportska-dogadanja/atletski-miting-na-visnjiku-23-rujna-borovic-herremans-speck-mrcic-mlinaric-tomassini-09-09-2021/</ref> ;Svjetska prvenstva u Hrvatskoj Prvi put Svjetsko prvenstvo u nekoj atletskoj disciplini u Hrvatskoj održano je 2018. u Svetom Martinu na Muri, disciplina 100 km trčanje, u sklopu utrke CRO100. ;Hrvatski mitinzi {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Mitinzi s barem 15 izdanja ili 1. mitinzi svoje vrste u Hrvatskoj ili mitinzi posebni u europskim razmjerima'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Tip ! rowspan=2|Naziv mitinga ! rowspan=2|Lokacija ! rowspan=2|1.<br>izdanje !! rowspan=2|Zadnje<br>izdanje ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- !style="height:10px;"|{{Tooltip|?|otv./zatv. - na otvorenom/u zatvorenom(dvorani)}} !!{{Tooltip|?|1d - samo 1 disciplina, +d - više disciplina}} <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| ||[[]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Atletika pod zvijezdama / Međunarodni noćni atletski miting Varaždin ||[[Varaždin]] ||2015. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://varazdinske-vijesti.hr/sport/drugi-medunarodni-nocni-miting-na-stadionu-sloboda-7268</ref><ref>https://bjelovarac.hr/atletika/ak-bjelovar-na-nocnom-mitingu-u-varazdinu-a-u-troboju-limaca-potpuna-dominacija/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Atletski miting AK Slavonija Osijek ||[[Osijek]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Atletski miting Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Atletski miting Split / Atletski miting ASK Split ||[[Split]] ||barem 2004. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Božićni miting Hajduk ||[[Split]] ||1995. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''organizira AK Hajduk Split; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Hanžekovićev memorijal]] ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="1951"|1957.<br>1951. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''miting 2. ranga, dio IAAF World Challenge-a (prije IAAF Grand Prix-a); '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Međunarodni atletski miting Čakovec ||[[Čakovec]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Međunarodni atletski miting "Dinamo-Zrinjevac"]] ||[[Zagreb]] ||1974. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://ak-dinamo.hr/medunarodni-atletski-miting-dinamo-zrinjevac-2022/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|Međunarodni atletski miting "HAAK Mladost" ||[[Zagreb]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||+d ||align="left"|Međunarodni juniorski atletski miting Rijeka ||[[Rijeka]] ||1993. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|[[Trofej Slavonija]] ||[[Osijek]] ||. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3496933/video-trofej-slavonijaq/</ref> '' <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|AGRAM Međunarodni atletski miting ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |otv. ||+d ||align="left"|ASK-ov međunarodni Uskršnji atletski miting ||[[Split]] ||2014. ||<small>''održava se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2927-u-splitu-je-odrzan-10-jubilarni-uskrsnji-miting</ref> '' --> |} ====Popis utrka u Hrvatskoj==== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="background:#FFFFFF;" |+{{nowrap| }} |- style="vertical-align:top; horizontal-align:left" | ;Kazalo {| bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:center;" |- | style="background: #FFDAB9;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | IAAF {{Tooltip|EP|Elite Platinum}}/{{Tooltip|P|Platinum}}/{{Tooltip|G|Gold}}/{{Tooltip|E|Elite}}/{{Tooltip|L|Label}}/{{Tooltip|S|Silver}}/{{Tooltip|B|Bronze}} Label utrka (barem jednom) |- | style="background: #E6E6FA;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | AIMS certifikat (barem jednom) |- | style="background: #FFFF9F;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | ITRA bodovi (barem jednom) |- | style="background: #CAE00D;" width="20" | | bgcolor="#ffffff" align="left" | međudržavna utrka |- |} Duljine utrka (grupirane): :1h/6h/12h/24h/48h = utrka na 1h/6h/12h/24h/48h :sprint = ovdje označava sve utrke kraće od 1km :milja = "[[utrka na 1 milju|1 milja]]" - ovdje označava sve utrke duljine 1 milje ± 50m :sp = "srednje pruge" - ovdje označava sve utrke duljine 1km do 9km izuzev 1 milje :mpm = "mali polumaraton" - ovdje označava sve utrke duljine 9km do 19km :pm = "[[polumaraton]]" - ovdje označava sve utrke duljine 19km do 25km :mm = "mali maraton" - ovdje označava sve utrke duljine 25km do 39km<!--poslužio se terminologijom u nazivu utrke "Mali maraton Mihanović" --> :m = "[[maraton]]" - ovdje označava sve utrke duljine 39km do 45km :sm = [[ultramaraton|supermaraton]] - ovdje označava sve utrke duljine 45km do 100km :um = [[ultramaraton]] - ovdje označava sve utrke duljine 100km i više :Vkm = vertikalni kilometar :ver. = vertikalna utrka (po ISF) :H = [[brzo hodanje|hodanje]] {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- !colspan="7" align="center"|''Utrke s barem 15 izdanja ili 1. utrke svoje vrste u Hrvatskoj ili utrke posebne u europskim razmjerima (AIMS certifikat, ITRA bodovi...) ili po nečemu drugome specifične utrke (međudržavne utrke, atipičan format utrke...)'' |- bgcolor="#EFEFEF" ! colspan=2|Tip ! rowspan=2|Naziv utrke ! rowspan=2|Lokacija /<br>Start–Cilj ! rowspan=2|1.<br>izdanje !! rowspan=2|Zadnje<br>izdanje ! rowspan=2 class="unsortable"|Bilješke |- !style="height:10px;"|{{Tooltip|?|atl.staza - atletska staza, cesta, kros, trail, trek, brdska, planinska, ver. - vertikalna, Vkm - vertikalni kilometar, stepenice, H - hodanje....}} !!{{Tooltip|?|duljina utrke (legenda iznad)}} <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"| ||[[]]– ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref></ref> '' --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|[[Alpe Adria Race Walking Cup u Hrvatskoj]] / [[Alpe Adria kup u brzom hodanju u Hrvatskoj]] ||više ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Zadar, Zagreb; po dvije utrke se svake godine organiziraju u svakoj od država - Austrija, Hrvatska, Italija, Slovenija;<ref>https://mojzagreb.info/zagreb/prva-novogodi%C5%A1nja-utrka-nova-na-savi-odr%C5%BEat-%C4%87e-se-u-ponedjeljak-01-sije%C4%8Dnja-2024-trinaesti-put</ref><ref>https://ak-dinamo.hr/zavrsena-jos-jedna-sezona-alpe-adria-hodackog-kupa/</ref><ref>https://ezadar.net.hr/sport/2506341/alpe-adria-racewalking-cup-2009/?galerija=2506341&slika=1047089</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|[[Alpe Adria Trekking Cup u Hrvatskoj]] ||više ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''AATC je pokrenut 2012. i u prvoj sezoni je imao ukupno 8 utrka u Hrvatskoj i Sloveniji; IstraTrek, Treking od fruti Kaldir, Brtonigla Adventure Trek, Grobnik Trek, Cres Trek, Marčana Treking Race...;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062656/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/963-grobnik-trekk |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200938/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/963-grobnik-trekk |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.labin.com/vijesti/srk-alba-na-2-kolu-alpe-adria-trekking-cupa-odrzanog-u-marcani-16609</ref><ref>https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/alpe-adria-trekking-hribar-ukupni-pobjednik-426674</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.alpeadria-treking.eu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=24. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224011112/http://www.alpeadria-treking.eu/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2443</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|[[Backyard Ultra u Hrvatskoj]] ||više ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Grobnik]],<ref>https://web.facebook.com/events/160680823705673/</ref> [[Našice]],<ref>https://urtnexeteamnasice.hr/nexe-croatia-backyard-ultra-nasice-ima-svjetsku-utrku/</ref><ref>https://www.dugoselska-kronika.hr/dugo-selo/kristian-pintar-pomaknuo-sve-granice-na-1-lapovac-backyard-ultra-utrci</ref> Zagreb ([[Dotrščina]], poznata i kao Dotka);<ref>https://www.trcanje.hr/backyard-ultra-stize-u-zagreb/14729/</ref><ref>https://gelender.hr/blog/2020/06/29/dotka-backyard-ultra-2020/</ref><ref>https://backyardultra.com/races/dotka-backyard-ultra/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Europe Trail Cup u Hrvatskoj]] ||više ||2022. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenut kao Alpe Adria Trail Cup 2020., preimenovan u Europe Trail Cup 2024.; Dalmacija Ultra Trail je 2022. postala prva utrka iz Hrvatske koja je bila dijelom serije; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Golden Trail serija u Hrvatskoj]] ([[Golden Trail National serija u Hrvatskoj]]) ||više ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://zniranac.com/trcanje/golden-trail-grand-slam-trail-trcanja/</ref><ref>https://zumberaktrail.com/2024/03/01/zumberak-trail-mijenja-ime-i-postaje-dio-golden-trail-national/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |ver. || ||align="left"|[[ISF Skyrunner svjetska serija u Hrvatskoj]] || ||?? ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |Vkm || ||align="left"|[[ISF svjetska serija utrka vertikalni kilometar u Hrvatskoj]] || ||<small>''još ne''</small> ||<small>''''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[Spartan Trail utrke u Hrvatskoj]] ||[[Dubrovnik]] ||2023. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|[[Towerrunning Tour u Hrvatskoj]] ||više || ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail ||um ||align="left"|[[UTMB/UTWT svjetska serija u Hrvatskoj]] ||[[Istra]] ||data-sort-value="2016."|2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|[[XTERRA Trail Run utrke u Hrvatskoj]] || ||2025. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''<ref>https://www.vecernji.hr/sport/xterra-off-road-triatlon-stize-u-mali-losinj-1822411</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Glow Run ||više ||barem 2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Lošinj, Split, Zagreb...;<ref>https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/fotogalerija-zavrseno-sedmo-izdanje-popularne-utrke-konzum-glow-run-split-2023-/182042</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5450</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5496</ref> u Puli se Visualia festival održava od 2013. i to je prvi festival svjetlosti u Hrvatskoj,<ref>https://www.pula.hr/hr/novosti/detail/27797/pula-se-priprema-za-deseti-jubilarni-visualia-festival-kada-svjetlost-stvara-caroliju/</ref> a prva festivalska utrka održana je 2017.<ref>https://www.livecamcroatia.com/hr/event-site/visualia-festival-u-puli</ref><ref>https://www.pula.hr/it/novita/detail/16551/veceras-pocinje-novi-svjetlosni-spektakl-visualia-festival-2017/</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Green Run || ||2017.ili2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva zelena utrka (??);<ref>{{Citiranje weba |url=https://greenrun.hr/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. ožujka 2025. |archive-date=17. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250317213813/http://greenrun.hr/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://nekidaniels.com/portfolio_page/green-run-utrka/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6065</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|LoveRun ||više ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Poreč, Vukovar, Zadar, Zagreb...;<ref>https://www.htz.hr/hr-HR/ove-se-godine-i-u-zadru-trci-loverun-ubiljezite-datum</ref><ref>https://myloverun.eu/o-utrci</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | ||milja ||align="left"|[[Pivska milja]] (Beer Mile) u Hrvatskoj ||više ||barem 2015. (2017.) ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Beer Mile Run, Beer Run; Bjelovar, Đakovo, Kotoriba, Križ, Križevci, Kutina, Poreč, Pula, Rab, Svetvinčenat, Šibenik, Varaždin, Vodnjan, Zagreb...;<ref>https://magazin-trcanje.com/2024/06/03/pivska-milja-se-vraca-u-zagreb/</ref><ref>https://ribafish.com/pivska-milja-se-vraca-u-zagreb/</ref><ref>https://www.rab-visit.com/en/what-to-do/upcoming/event-calendar/4th-new-year-pan-beer-run/5895</ref> 1. službena utrka pivske milje u Hrvatskoj održana je u Puli 2017.;<ref>http://magazin-trcanje.com/2017/06/30/summer-beer-mile-volimo-pivo-i-volimo-dobru-utrku/</ref> MedvedRUN je utrka sličnog koncepta<ref>https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/utrka-s-okusom-piva-cak-i-ja-koja-mrzim-trcati-svake-godine-obavezno-idem-na-medvedrun-15081035</ref> kao i Žejna trka koja se održava u sklopu manifestacije Skok u jesen u Bedekovčini<ref>https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zejna-trka-jeste-li-dovoljno-hrabri-da-popijete-pivo-svaki-krug-u-utrci</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|[[Plogging|Plogging utrke]] u Hrvatskoj ||više ||barem 2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Pula, Split, Vodnjan, Zagreb...;<ref>https://www.natura-histrica.hr/hr/novost/najava-odrzavanja-plogging-utrke-u-nedjelju-13.03.2022.-u-park-sumi-sijana-u-puli-328</ref><ref>https://www.vodnjan-dignano.hr/hr/manifestacije/dignano-run---prva-plogging-utrka</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/istrun-plogging-utrka-za-ochuvanje-okolisha</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Samsung Running Festival u Hrvatskoj ||[[Zagreb]] ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenut 1995. u Mađarskoj; održavao se u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji, Švicarskoj...;<ref>http://www.presscentar.hr/objava.php?id=1138&key=b1a68f6fbbbf5ef7a9fc660612ab1a00</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Terry Fox Run u Hrvatskoj || ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Utrka s bačvama vina ||više ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Brtonigla]] (prva u svijetu??<!-- "jedinstvena u izvoru" -->)<ref>https://gdaeblog.wordpress.com/wp-content/uploads/2009/05/umagevents_2009n1.pdf</ref>, [[Zmajevac]] (od 2021.) bačvatlon - utrka u guranju bačve vina uzbrdo<ref>https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vinatlon-i-bacvatlon-prave-su-atrakcije-u-baranji-10859643</ref><ref>https://www.knezevi-parkovi.hr/2021/10/26/odrzan-prvi-vinatlon/</ref><ref>https://www.baranjainfo.hr/odrzan-prvi-vinatlon-nova-eno-gastro-manifestacija-u-zmajevcu/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/2654-baranja-je-bogatija-za-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-u-petak-i-subotu-dozivite-vinatlon |title=Arhivirana kopija |access-date=9. ožujka 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143846/https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/2654-baranja-je-bogatija-za-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-u-petak-i-subotu-dozivite-vinatlon |url-status=dead }}</ref><ref>https://stv.hr/clanak/baranja-dobila-jos-jednu-vinsku-manifestaciju-vinatlon-u-zmajevcu/236</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|[[Vinska utrka|Vinske utrke]] (Wine Run) u Hrvatskoj ||više ||barem 2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Vivicitta u Hrvatskoj / Atletska utrka Vivicitta u Hrvatskoj ||više ||barem 2010. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''prva Vivicitta je održana 1984. godine u Italiji; generalni organizator je UISP (Unione Italiana Sport per tutti) iz Bologne; službena utrka je duljine 10km;<ref>https://www.sarajevo.ba/hr/article/5797/medunarodna-gradska-atletska-utrka-vivicitta-sportski-savez-ks</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/najavljena-atletska-utrka-vivicitta</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|Wings for Life World Run u Hrvatskoj ||više ||barem 2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena je utrka u svijetu po tome što nema cilj nego natjecatelje lovi presretačko vozilo;<ref>https://www.redbull.com/hr-hr/posebna-mjesta-za-trcanje-u-svijetu</ref> '' |- align="center" bgcolor="#F4F0EC" | || ||align="left"|World Harmony Run u Hrvatskoj ||više ||barem 2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=808</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|2 milje Maksimirskih naselja – Memorijal Mladen Čižić ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenuta pod nazivom "Utrka povodom Dana Maksimirskih naselja", godinu potom preimenovana u "Dvije milje" te 2020. u sadašnji naziv;<ref>https://www.akmaksimir.com/nase-utrke/2-milje-maksimirskih-naselja/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3585</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|3bunj Trail ||[[Tribunj]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka po [[škrape|škrapama]], [[škrile (kamen)|škrilama]], [[makadam]]u, poljskim stazama, [[suhozid]]ima; prva dva izdanja bile su trek utrke;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4112</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|3 km na 3 kralja ||[[Zagreb]] ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/krenula-nova-godina-hodanja-3km-na-3-kralja-u-novom-izdanju.html</ref><ref>https://ak-dinamo.hr/utrka-3-km-na-3-kralja-bezak-zlatna-prevendar-broncana/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|12 kilometara za 12 redarstvenika ||[[Vinkovci]] ||. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|12h Dotke ||Zagreb, [[Dotršćina]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://ligadotka.com/12h-dotke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|24 sata S’LJeMana ||[[Medvednica]] ||barem 2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''moguće prva utrka tog formata u Hrvatskoj(??);<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/u-roku-od-24-sata-na-vrh-sljemena-popeo-se-11-puta-2862524</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24sata-sljemana/497/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|[[100 km po Zagorju]] ||Varaždin– || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''prvi hrvatsko - jugoslavenski supermaraton;<ref name="#9">{{Citiranje weba |url=https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=25. ožujka 2019. |archive-date=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |url-status=dead}}</ref> moguće da se radi o utrci Varaždinska stotka, koja je navedena niže;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/poceci-ultramaratona-u-hrvatskoj-2-dio/16131/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]] ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|[[100 milja Istre]] ||[[Istra]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva hrvatska ultra trail utrka; prva hrvatska utrka na sto milja;<ref>https://www.vecernji.hr/sport/startala-utrka-100-milja-istre-najjaca-ultra-trail-utrka-u-hrvatskoj-povijesti-1076657</ref> od 2016. dio Ultra-Trail World Toura''<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/100-milja-istre-najveca-trail-utrka-u-hrvatskoj-20170403</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|108 km za 108. brigadu / Ultramaraton Ovčara–Slavonski Brod ||[[Ovčara]]–[[Slavonski Brod]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=726</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta&stepenice || ||align="left"|162 stube ||[[Zagreb]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''u stazu su uključene Schlosserove stube, njih 162, po kojima je utrka dobila ime;<ref>https://www.trcanje.hr/zagrebacke-162-stube/17619/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/162-stube-trcimo-11-put/11220/</ref> 2012. staza je produžena - dodane su stube kod ŠNZ Andrija Štampar (?? stube, za ukupno ?? stube);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2341</ref> utrka je duljine 4200m (162 stube) ili 4500m (?? stube, 2012.); '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|539 skok ||[[Rijeka]] ||barem 2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka po Trsatskim stubama, koje vode od riječke Delte do crkve Gospe Trsatske te su najkraći put od centra Rijeke do Trsata; danas ukupan broj stuba iznosi 561, ali trči se njih 539;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3931</ref><ref>https://www.rijeka.run/hr/utrka/539-skok</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sky || ||align="left"|Absolute Biokovo Challenge ||[[Biokovo]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka se bodovala za Europsko Sky race prvenstvo; staza ima certifikat International Skyrunning Federacije;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5901</ref><ref>https://pp-biokovo.hr/hr/novosti/trece-izdanje-absolute-biokovo-challenge-donosi-brojne-novosti</ref> prva Skyrunning utrka u Hrvatskoj; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m_pm ||align="left"|Adria Advent Maraton ||[[Crikvenica]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedini profesionalni međunarodni trkački maraton i polumaraton u Europi koji se trči neposredno uz morsku obalu;<ref>https://www.trcanje.hr/jubilarni-5-adria-advent-maraton/8390/</ref> Crikvenički maraton; rute polumaratona i maratona su izmjerene prema, u svijetu, jedinstvene regulacije po Jones-Counter metodi te je crikvenička staza stoga u skladu s DLV i IAAF pravilima;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2462</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3043</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Biograd - za Dan Grada ||[[Biograd]] ||1998. ||??? | align="center"|''održava se u siječnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=503</ref> možda (??) preimenovana u Run Biograd; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Biograd ||[[Biograd]] ||2003. ||??? | align="center"|''održava se u lipnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=362</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=783</ref> od 2009. zove se Biogradska rivijera;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1220</ref> možda (??) preimenovana u Run Biograd; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Cvjetnom obalom ||[[Turanj]] ([[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]]) ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=370</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Dolinom Kardinala ||[[Krašić]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.runinternational.eu/maps/croatia/1001-utrka-dolinom-kardinala</ref><ref>https://ika.hkm.hr/vijesti/13-atletska-utrka-dolinom-kardinala/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Dvigrad - Kanfanar ||[[Kanfanar]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trickeri.org/16-blogs/razno/459-atletska-utrka-dvigrad-kanfanar</ref><ref>http://www.kanfanar.hr/uploads/glasila/kl25.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Galovac ||[[Galovac]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=433</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Medulin riviera ||[[Medulin]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://medulin.hr/novost/8-atletska-utrka-medulin-riviera</ref>; održavale su se još Božićna atletska utrka Medulin riviera (2010.) i Novogodišnja atletska utrka Medulin (2016.) i Road Race Medulin Riviera 10k (2015.)<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4342</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Otok – Sv. Luka" / Atletska utrka "Sv. Luka" ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok (Dalmatinski)]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=66</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=967</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka pod bakljama Maslenica ||[[Maslenica]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=379</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Pozdrav domovini" / Atletska utrka "Pozdrav domovini – Kup Oluje" ||[[Zadar]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.radioslatina.hr/slatinski-atleticari-karlo-i-domagoj-drokan-okitili-se-srebrom-i-broncom-na-12-atletskoj-utrci-pozdrav-domovini-kup-oluje-2023-u-zadru/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2535</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka Pridraga – Novigrad ||[[Pridraga]]–[[Novigrad]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=381</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska utrka "Sv. Roko" ||[[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1369</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Atletska trka u čast zagorskih velikana ||[[Veliko Trgovišće]]–[[Kumrovec]] ||2004. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=301</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|B2B Run<br>B2Run ||više ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Osijek, Rijeka, Split, Zagreb; prva poslovna utrka u Hrvatskoj; od 2019. dio svjetske serije korporativnih utrka B2Run;<ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/prijavite-se-na-b2b-run-ove-godine-trci-se-u-cetiri-grada-20160203</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://lider.media/lider-trend/magenta-1-b2b-run-postaje-dio-uspjesne-svjetske-serije-b2run/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. veljače 2019. |archive-date=25. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225225450/https://lider.media/lider-trend/magenta-1-b2b-run-postaje-dio-uspjesne-svjetske-serije-b2run/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Bakljada na Pašmanu / Bakljada – noćna utrka kroz Pašman ||[[Pašman]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://opcinapasman.hr/bakljada-2007/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062657/http://opcinapasman.hr/bakljada-2007/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1716</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Baranja trail, ''prije'' Surduk trek ||[[Baranja]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2500</ref><ref>https://nasice.com/najava-i-poziv-4-surduk-trek-ndash-baranja/</ref><ref>https://osijeknews.hr/surduk-trek-mijenja-naziv-u-baranja-trail/</ref><ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/surud-trek-uz-pomoc-karte-nadjite-zadane-tocke-u-prirodi-a-usput-se-osvjezite-domacim-delicijama---447780.html</ref><ref>http://orijentacijskiklubsova.blogspot.com/2012/05/surduk-trek-baranja.html</ref><ref>http://orijentacijskiklubsova.blogspot.com/2012/09/surduk-trek-baranja-2012-godine.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |sky || ||align="left"|Baške Oštarije Trail || ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/na-baskim-ostarijama-uspjesno-odrzana-utrka-baske-ostarije-trail/</ref> od 2024. u ISF kalendaru(??);<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/baske-ostarije-trail-ove-godine-na-velebit-dovode-svjetsku-skyrunning-elitu/?meta_refresh=true</ref><ref>http://indirektno.com/prvi-licki-skyrunner-na-velebit-je-doveo-elitu-trkackog-sporta-a-svojim-rezultatima-doprinosi-promociji-sporta-licko-senjske-zupanije/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|[[Biokovo Vertikala]] ||[[Park prirode Biokovo|PP Biokovo]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka formata 'vertikalni kilometar' u Hrvatskoj - visinska razlika između starta i cilja je 1km; Učka Vertical je dvije godine starija utrka koja nosi isto ime, ali nema taj format<ref name="#10">{{Citiranje weba |url=http://www.visitopatija.net/en/blog/ucka-vertikal-croatia |title=Arhivirana kopija |access-date=23. studenoga 2018. |archive-date=24. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124054956/http://www.visitopatija.net/en/blog/ucka-vertikal-croatia |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4420</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdska || ||align="left"|Biser Slavonije / Brdska utrka "Biser Slavonije" / Brdska utrka Papuk / Brdska utrka Jankovac ||[[Jankovac]] ([[Papuk]]) ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=377</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=962</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1805</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[treking|trek]] || ||align="left"|Blatersa ||[[Medvednica]] ||2008.ili2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''održava se u prosincu;<ref>https://www.dugoselski-sport.hr/index.php/sport-mix/120-atletika/1720-ak-martin-dugo-selo-14-blatersa-utrka-medvednicom</ref> ljetna Blatersa;<ref>https://gelender.hr/blog/2009/07/18/traversa-18-07-09/</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[planinsko trčanje|planinska]] || ||align="left"|[[Boroša]] ||[[Zagreb]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''planinska utrka; prototip je planinskog izazova, iz centra grada do najvišeg vrha planine; pokrenuta kao "Štrapacijada",<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> pa preimenovana i do 2016. zvala se Brdska utrka "Sljeme",<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=546</ref> ali je u čast Julija Boroše, idejnog začetnika i glavnog organizatora od prvog izdanja do 2013., promijenila ime;<ref>https://www.trcanje.hr/od-trga-do-sljemena-zagrebacka-planinska-utrka/10122/</ref> stara ruta utrke prolazila je kroz sljemenski tunel i bila duža od nove rute;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2478</ref> Planinska utrka Medvednica<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=1966</ref>; najstarija hrvatska planinska trka;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3443</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićna utrka Osijek ||[[Osijek]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2639</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Božićna utrka Pero Mazija ||[[Zadar]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''5km;<ref>https://radio.hrt.hr/radio-zadar/vijesti/nastavlja-se-obiljezavanje-dana-zupanije-3738424</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=153</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2453</ref><ref>https://www.057info.hr/sport/2016-12-29/rezultati-bozicne-atletske-utrke-pero-mazija/</ref> nema veze sa utrkom Zadar Christmas Run koja je isto duljine 5km;<ref>https://zadarskilist.novilist.hr/zadar-zupanija/uskoro-sportsko-humanitarna-bozicna-utrka-zadar-christmas-run-2023/</ref><ref>https://www.zadar.hr/hr/dogadanja/zadar-christmas-run</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićna utrka u spomen Marijana Lukine ||[[Gornja Stubica]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=484</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićni čaj na Savi ||[[Slavonski Brod]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=950</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Božićno-novogodišnja utrka Split / Božićna utrka Split ||[[Split]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1902</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2641</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Japetić" / Brdska trka "Jap" ||[[Jastrebarsko]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=281</ref><ref>https://akjastreb99.hr/3-brdska-trka-jap/</ref> održavala se utrka Jap Trail; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Kamešnica" ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok (Dalmatinski)]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=276</ref><ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/matosevic-slavila-na-kamesnici-uz-novi-rekord-staze.html</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2788</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Obrovac – Sv. Rok" ||[[Obrovac]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=434</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Vilinska špica" ||[[Lepoglava]] ||2009. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.dsr-lancic-knapic.hr/3-brdska-utrka-vilinska-spica-lepoglava-josip-fodrek-osvojio-3-mjesto-1</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Brdska utrka "Visočica" ||[[Park prirode Velebit|PP Velebit]] ([[Rizvanuša]]) ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''započela kao Brdska utrka Gospić;<ref>https://www.morh.hr/esta-meunarodna-brdska-utrka-qvisoica-2012q-20072012/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=374</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=551</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1969</ref> utrka je 2013. uvrštena u kalendar Svjetskog vijeća za vojni sport (International Military Sports Council - CISM);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2909</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Brodski polumaraton / Bromara ||[[Slavonski Brod]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=168</ref><ref>https://www.brodportal.hr/clanak/odrzana-20-bromara---slavonskobrodski-polumaraton-34582</ref><ref>https://zsugsb.hr/odrzan-15-brodski-polumaraton-bromara/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Brtonigla Adventure Trek ||[[Brtonigla]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062656/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/941-brtonigla-adventure-trek-201245 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istria-trails.com/hr/manifestacije/brtonigla-adventure-trek |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=8. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108211306/http://www.istria-trails.com/hr/manifestacije/brtonigla-adventure-trek |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Cestovna trka Lukač – Virovitica ||[[Lukač]]–[[Virovitica]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=917</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Cestovna utrka Bedenec ||[[Bedenec]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/satnica%20pdf.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2571</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Cestovna utrka Murter / Cestovna utrka Murter – Tisno – Murter / Cestovna utrka Murter – Lovišća – Murter ||[[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''12.4km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=802</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2188</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Crazy Hill Trail ||[[Ludbreg]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Cres Trek ||[[Cres]] ||2010. ||?? | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/947-cres-treking-2012 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200941/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/947-cres-treking-2012 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2681</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4088</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |krostrail || ||align="left"|Crosstrail utrka Voda & Vatra ||[[Terme Topusko]] ||barem 2018. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5142</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Četiri zagrebačka trga ||[[Zagreb]] ||2002. ||2011. | align="center"|''Zagrebački noćni cener, pokrenut 2012. radi gašenja utrke Četiri zagrebačka trga, odvija se većinski ili(??) manjinski istom stazom i prolazi kroz 4 trga pa je svojevrsni sljednik;<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/cetiri-zagrebacka-trga-2011-23866-39326/39326</ref><ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|Dalmacija Ultra Trail ||[[Dalmacija]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''od prvog izdanja utrka ima ITRA bodove''<ref>{{Citiranje weba |url=https://brela.hr/hr/392/odrzana-prva-utrka-dalmacija-ultra-trail |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119011121/https://brela.hr/hr/392/odrzana-prva-utrka-dalmacija-ultra-trail |url-status=dead}}</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Dan Uljanika<br>[[Trka Uljanika]] ||[[Pula]] ||1983. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''posveta danu polaganja kamena temeljca i početku izgradnje brodogradilišta Uljanik;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/914-31-utrka-dan-uljanika |title=Arhivirana kopija |access-date=25. veljače 2019. |archive-date=11. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411001203/http://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/914-31-utrka-dan-uljanika |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1291</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dječji Dubrava kros ||Zagreb ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''u sklopu manifestacije Dani Dubrave;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2913</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dječji jesenski kros ||[[Velika Gorica]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://gvg.hr/2012/10/vise-od-600-djece-sudjelovalo-na-11-jesenskom-krosu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Dravski ultracross ||[[Varaždin]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2435</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Dubrovački polumaraton]] ||[[Dubrovnik]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Dugoselski polumaraton ||[[Dugo Selo]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=839</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Đurđenovački mali maraton ||[[Đurđenovac]]–[[Našice]]–[[Đurđenovac]] ||data-sort-value="1980."|2022.<br>1980.-ih ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/jeste-li-znali-durdenovacki-mali-maraton/17467/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Extreme breg race ||[[Podgora Krapinska]] ||2019. ||2020. | align="center"|''utrka je cijelom duljinom uspon;<ref>https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/prvi-extreme-breg-race-dobio-svog-kralja-i-kraljicu-brega</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5775</ref><ref>https://www.utrka.com/utrke/extreme/2021/info/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Fameja / Timska utrka Fameja ||[[Pazin]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.pazin.hr/vise-od-250-ljudi-na-fameji/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/955-fameja-2010 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200939/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/955-fameja-2010 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|[[Forrest Gump – 12-satni ultramaraton]] ||[[Zagreb]] ||1998. ||2014. | align="center"|''prva hrvatska vremenska ultra;<ref>http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Hrvatska-zenska-atletska-reprezentacija-Kao-dizelasi-se-sporo-palimo-ali-mozemo-doci-daleko?meta_refresh=true</ref><ref name="#11">https://www.trcanje.hr/12-satni-ultramaraton-forrest-gump-2010/538/</ref> nije održavan od 2001. do uključujući 2008.;<ref name="#11"/> u sklopu utrke, u nekoliko navrata, održavala se i utrka na 100 km - prva "stotka" u nezavisnoj Hrvatskoj;<ref name="#12">{{Citiranje časopisa |url=http://www.cro100.run/o-projektu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=17. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317060745/http://www.cro100.run/o-projektu/ |url-status=dead}}</ref> na izdanju 2013. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u ultramaratonu (utrka na 100 km);<ref name="#6"/><ref name="#7"/><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1996</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Fužinarski polumaraton “Tri jezera” ||[[Fužine]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''spaja tri jezera: Potkoš, Bajer i Lepenicu; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Generator snow run ||[[Delnice]] ||2017. ||?? | align="center"|''specifična utrka - trči se po snježnoj stazi (uvijek??);<ref>https://www.novilist.hr/regija/dvodnevna-utrka-generator-snow-biciklom-i-trkom-niz-delnicke-snjezne-staze/</ref><ref>https://www.mtb.hr/bloghr/vijesti/generator-snow-mtb-run-2020-report-ovaj-put-ipak-bez-snijega-2/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.generator-race.com/snow |title=Arhivirana kopija |access-date=10. ožujka 2025. |archive-date=28. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128051106/https://www.generator-race.com/snow |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Giro di Monte Grande ||[[Veli Vrh]] ([[Pula]]) ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/uspjeno-odran-3.giro-di-monte-grande-video</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3120</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Gorički trail ||[[Jurovčak]] ||2018.ili2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5843</ref> gorički trail je trčanje po vinogradu, 10 redova uzbrdo i nizbrdo (prva u svijetu??);<ref>https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/trcanje-po-vinogradu-nazvano-goricki-trail-danas-kod-hazica/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |gradski izazov || ||align="left"|Gradski izazov Sinj ||[[Sinj]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2900</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3971</ref><ref>https://www.visitsinj.hr/hr/vodic/dogadjanja-kroz-godinu/gradski-izazov-cetina-adventure</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Grobnik Trekking ||[[Grobnik]] ||2011. ||?? | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/962-grobniktreking |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200939/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/962-grobniktreking |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hagemann ||[[Družbinec]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 11760m;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=369</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hahlić za uru ||[[Hahlić]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3010</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |urbani trail || ||align="left"|Halloween Osijek Urban Trail ||[[Osijek]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=84589</ref><ref>https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/1805</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Hodačka utrka Pridraga – Novigrad ||[[Pridraga]]–[[Novigrad]] ||2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=381</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Hodačka utrka Turanj – Sv. Filip i Jakov ||[[Turanj]]–[[Sveti Filip i Jakov|Sv. Filip i Jakov]] ||barem 2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=375</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Hvarski polumaraton ||[[Hvar]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=2003</ref><ref>https://www.hvar.hr/portal/zavrsen-prvi-hvarski-polumaraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|ImberTrek ||[[Omiš]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4427</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|IstraTrek ||više ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Barban, Boljun, Brseč – Skitača, Buzet, Gračišće, Labin, Motovun, Pazin, Pićan, Pula, Žminj;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.istratrek.srk-alba.hr/povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062657/http://www.istratrek.srk-alba.hr/povijest/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/971-istra-trek-najava |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062656/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/971-istra-trek-najava |url-status=dead }}</ref> dobivao se 1 kvalifikacijski bod za Ultra Trail du Mont Blanc;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/934-brooks-istra-trek |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627062658/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/934-brooks-istra-trek |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[planinsko trčanje|planinska]] || ||align="left"|[[Ivančica (atletska utrka)|Ivančica]] / Brdska utrka "Ivančica" ||[[Ivanec]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''brdska/planinska utrka;<ref>https://www.trcanje.hr/25-brdska-ivancica/10278/</ref> Spomen utrka Milana Cahuna;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=90</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=775</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Japtrek Out ||više ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''[[Ivančići]]<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3272</ref>, [[Sveta Jana]]<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3795</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Ja-Sam maraton<br>Jaska Eko trail-maraton ||[[Plešivica]] ||data-sort-value="2006."|2010.<br>2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''održavao se i pod nazivom Eko Flor trail-maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2431</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3298</ref> u sklopu utrke se 2013. održalo prvo prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze i 2007. prvo pojedinačno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=410</ref> utrka nastavlja višegodišnju tradiciju natjecanja održanih pod nazivima “Samoborski trekking” (I. izdanje 2006.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=410</ref><ref>http://www.samoborskiglasnik.net/sport.asp?datum=20060911</ref>), “Samoborski planinski maraton” (od 2008.)<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=554</ref> i “Samoborski eko maraton” (od 2009.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1005</ref>);<ref>https://gelender.hr/blog/2013/07/29/jaska-eko-trail-maraton/</ref><ref>https://www.tzgj.hr/doc/program_dogadanja.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/u-nedjelju-se-na-plesivici-trci-najtezi-maraton-u-ovom-dijelu-europe/4141/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/posljednji-jaska-eko-trail-maraton/8171/</ref><ref>https://akjastreb99.hr/bezali-smo-9-jaska-eko-trail/</ref><ref>https://3sporta.com/uspio-i-5-jaska-eko-trail-maraton/</ref> održavao se i pod nazivom Jaskanski Eko-Flor trek-maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2031</ref> kao Ja-Sam maraton prvi put se održao 2016.;<ref>http://www.aksljeme.com/jasam-maraton-potpuna-dominacija-sljemenasa/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Jesenski kros Međimurja ||[[Čakovec]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.akm.hr/proljetni-i-jesenski-kros/cms/s17</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Jesenski kros na Savi ||Zagreb ||1975. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||mm ||align="left"|Jezerčica preko Sljemena / Hidroelektra Jezerčica || ||data-sort-value="."|<br> ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka duljine oko 30km; revitalizirana u 1990.-im;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Jozefina ||[[Senj]]–[[Brinje]]<br>[[Brinje]]–[[Senj]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka u Hrvatskoj koja povezuje more i unutrašnjost;<ref>https://www.akmaksimir.com/jozefina/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Jurjevski polumaraton / Polumaraton Jurjevo / Memorijal Branka Vrančića i Leopolda Japeca ||[[Gornja Stubica]] ||1994. ||2014. | align="center"|''<ref>https://www.runinternational.eu/maps/croatia/1070-polumaraton-jurjevo</ref><ref>https://www.gornjastubica.hr/files/Polumaraton%20Jurjevo%202014.pdf</ref><ref>http://www.ak.rudolf-peresin.com/n/ivica_mucak_pobjednik_jurjevskog_polumaratona_2013./29</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||milja ||align="left"|[[Karlovačka milja]] ||[[Karlovac]] ||2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena je utrka duljine 1579m (godina utemeljenja Karlovca);''<ref>https://www.utrka.com/utrke/karlovackicener/2022/info/</ref><ref>https://radio-mreznica.hr/helena-valentic-i-ivan-katic-pobjednici-prve-karlovacke-milje-odrzane-i-djecje-utrke/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta || ||align="left"|[[Karlovački cener]] ||[[Karlovac]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka je od IAAF-a za 2020. dobila status "(Bronze) Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj sa "Label" statusom; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[kros]] || ||align="left"|[[Kastafski kros]] ||[[Kastav|Kastaf]]ska šuma ||1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''od 2005. utrka je i "Memorijal prof. Zehrid Kadrić-Zeko", žargonski zvana "Zekina utrka"; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&brdski sprint || ||align="left"|Kiseli kvadricepsi 555 (KK555) ||[[Zagreb]] ||2013.ili2014. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''specifična utrka: održavala se na najdužim stepenicama u Zagrebu: 555 stepenica - Alanske stube (nekada Partizanske stube) i najstrmijom ulicom u Zagrebu: Donje prekrižje - duljina 555 metara i 80 metara visinske razlike - mjerilo se ukupno vrijeme iz zbroja stepenica KK555 i ulice KK555;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2728</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3302</ref><ref>https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/5-stvari-koje-treba-znati-o-najduzim-stepenicama-u-zagrebu---582808.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdski sprint || ||align="left"|Kolo-tur-e kup ||[[Zagreb]] ||2007. ||?? | align="center"|''brdska sprint utrka; staza je duga 300-tinjak metara i trči se uzbrdo cijelom dužinom; utrka se održava po kup sistemu - dva natjecatelja trče jedan protiv drugoga, pobjednik prolazi u sljedeći krug i tako sve do finala; jedna od prvih utrka tog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=411</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kožinska atletska utrka "Ante Stručić i prijatelji" – Kožinsko lito / Atletska utrka Kožino ||[[Kožino]] ||2003. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=378</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2151</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Krapinski ringišpil ||[[Krapina]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedinstvena kružna utrka u kojoj se može nastupiti u četiri različite dionice;<ref>https://evarazdin.hr/sport/dvostruka-pobjeda-trkaca-ak-varazdin-na-6-krapinskom-ringispilu-380029/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Krktrk ||[[Krk]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.novilist.hr/regija/krktrk-2013-zdrav-nacin-zivota-duboko-ukorijenjen-medu-otocanima/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |canicross || ||align="left"|Kros DOGađanje “Brze šape” ||Zagreb ||2015. ||2016. | align="center"|''prva canicross utrka u Hrvatskoj; sport je po paskom ICF-a, ali je u Hrvatskoj u svojim začecima uglavnom organiziran uz već postojeće trail utrke na kojima su nastupali trkači koji posjeduju pse, a od kojih je većina inače bila sudionikom trail utrka;''<ref>https://3sporta.com/sto-je-canicross-i-kako-se-ukljuciti-u-utrke-s-ljubimcem/</ref><ref>https://zniranac.com/canicross-trcanje-sa-psom/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4428</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros grada Daruvara ||[[Daruvar]] ||1983. ||''trči se'' |''<ref>https://daruvar.hr/kup-toplice/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros kroz Jelenski jarak / Kros utrka "Kroz Jelenski jarak" ||[[Vrbovsko]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=366</ref><ref>https://gorskenovosti.net/2015/08/07/10-cross-kroz-jelenski-jarak-od-59-trkaca-najbrzi-duro-komlenovic-clan-kluba-cvjemont-iz-kutine/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros Novog lista dolinom Kupe ||[[Brod na Kupi]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka za učenike i studente; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kros povodom Međunarodnog dana mladih ||[[Varaždin]] ||2004. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=395</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros Ramiz Tikveša, ''prije'' Kros utrka grada Metkovića ||[[Metković]] ||. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''nije održavana od 2001. do 2016.;<ref>https://metkovic-news.com/sport/kros-utrka-u-spomen-na-velikoga-trenera-i-sportskoga-entuzijasta-ramiza-tikvesu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[kros]] || ||align="left"|[[Kros Sportskih novosti]] ||[[Zagreb]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka za učenike i studente; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros u šumi Musapstan ||[[Zadar]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros u Tvrđavi ||[[Slavonski Brod]] ||2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''specifična utrka - odvija se unutar [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]];<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/2-kros-u-tvrdavi/3</ref><ref>https://www.brodportal.hr/clanak/3-kros-u-tvrdavi-%E2%80%93-pista-edition--26193</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Bedenec<br>Jesenski kros Bedenec ||[[Bedenec]] ||data-sort-value="2005."|2012.<br>2004.ili2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' ''<ref>https://www.eivanec.com/12-cross-utrka-bedenec-2023-pobjednik-medu-muskarcima-karmelo-mrvica-najbrza-kod-zena-ivana-zeljko/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/satnica%20pdf.pdf</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Frkanovec - srce gornjeg Međimurja ||[[Frkanovec]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2014/srce_gornjeg_medjimurja.jpg</ref><ref>https://www.akm.hr/kros-utrka-%22frkanovec-srce-gornjeg-me%C4%91imurja%22-13-05-2023-8-kros-utrka-%22frkanovec-srce-gornjeg-me%C4%90imurja%22/sadrzaj/746</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka Lančić–Knapić ||[[Lančić]]/[[Knapić]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.dsr-lancic-knapic.hr/detalji/7-cross-utrka-lancic-knapic-pobijedili-damir-balasko-i-jana-burek-2</ref><ref>https://ak-varazdin.hr/2021/06/07/11-cross-utrka-lancic-knapic-2021/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Kros utrka povodom Dana Grada Jastrebarsko ||[[Jastrebarsko]] ||barem 2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2304</ref><ref>https://ak-ran047.hr/2017/11/16/odrzana-cross-utrka-povodom-dana-grada-jastrebarsko/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|KRUG Osijek ||[[Osijek]] ||2024.<br>?? ||<small>''trči se''</small><br>?? | align="center"|''kronometarski trkački događaj u kojem trkač sam bira kada će startati svoju utrku u zadanom vremenskom okviru do 6 sati. Može ju istrčati i nekoliko puta dok ne bude zadovoljan svojim vremenom.; staza dužine 3100 metara kojom se trči preko dva osječka mosta - cestovnog i pješačkog; održava se u zimskim ili ljetnim uvjetima;<ref>https://www.stotinka.hr/hrv/dogadjaj/2522</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Kumrovečki maraton ||[[Kumrovec]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''moguće da se radi o utrci Partizanski marš, koja je navedena niže;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kupska atletska utrka - Memorijal Julija Boroše-Jumba ||[[Pisarovina]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2012/kupska%20utrka.pdf</ref><ref>http://www.ka-tim.hr/wp-content/uploads/2018/06/7-kupska-utrka-5-2018-2.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Kupski noćni polumaraton - Utrka prijateljstva ||bgcolor="#CAE00D"|[[Brod na Kupi]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2970</ref><ref>https://gorskikotar.hr/11-kupski-nocni-polumaraton-utrka-prijateljstva/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Kutina – Voloder „Voloderska jesen“ / Utrka "Voloderska jesen" ||[[Kutina]]–[[Voloder]] ||data-sort-value="1980."|2010.<br>1980. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka na 15km; nije održavana od 1989. do uključujući 2009.; pokrenuta u sklopu Voloderskih jeseni; idejni pokretač i prvi organizator je Marcel Vučetić dok je utrku obnovio Danijel Kepe;<ref>https://www.trcanje.hr/kutinska-utrka/6296/</ref> in memoriam Franjo Mihalić;<ref>https://www.trcanje.hr/17-medunarodna-utrka-kutina-voloder-in-memoriam-franjo-mihalic/10649/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Kvarnersko Istarske Treking Avanture / Kvarner Istria Trekking Adventure (KITA) ||više ||2009.ili2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://blog.dnevnik.hr/kita/?page=blog&subdomain=kita</ref><ref>https://blog.dnevnik.hr/kita/2010/11/index.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Labinjonski treking / Labinjonski Uskršnji treking ||[[Brseč]]–Skitača ||2006. ||?? | align="center"|''duljine oko 40km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1126</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/917-5-labinjonski-uskrnji-treking |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200938/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/917-5-labinjonski-uskrnji-treking |url-status=dead }}</ref> moguće da se radi o utrci IstraTrek;<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Labinjonski_treking_letak.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Lagvitrek ||Zagreb ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.aksljeme.com/author/janko/page/22/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1560</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2038</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail<trek || ||align="left"|Lika Cave Trail ||[[Perušić]]<br>([[Pećinski park Grabovača|Grabovača]]) ||2016. ||?? | align="center"|''prvo izdanje bila je treking utrka; prvi pećinski trekking/trail - jedinstvena utrka u svijetu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kic-gospic.eu/sport/lika-cave-trail-2017/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044640/http://www.kic-gospic.eu/sport/lika-cave-trail-2017/ |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=18. prosinca 2018.}}</ref> - trčanje od spilje do spilje (i kroz njih) na području Pećinskog parka Grabovača, jedinog pećinskog parka u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/akcija-upisa-u-registar-na-prvom-pecinskom-trekkingu-u-hrvatskoj/9227/</ref> slovenski "Black hole trail" i "K24 trail" su slične utrke; kasnije se u Perušiću održavala utrka Lika Adventure Trail u organizaciji Pećinskog Parka Grabovača;<ref>https://3sporta.com/odrzana-tri-traila-planinskim-krajevima-risnjak-lika-adventure-i-hajducki/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5479</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Lošinjski polumaraton ||[[Veli Lošinj]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.visitlosinj.hr/EasyEdit/UserFiles/dogadjanja/9-losinjski-polumaraton-raspis.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1939</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m ||align="left"|Ludbreški maraton ||[[Ludbreg]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''1. izdanje možda 1973.<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros&trail || ||align="left"|Magunja kros - Sukošan ||[[Sukošan]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3427</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.antenazadar.hr/clanak/2015/06/zavrsena-ovogodisnja-magunja-trail-i-kros-u-sukosanu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143753/https://www.antenazadar.hr/clanak/2015/06/zavrsena-ovogodisnja-magunja-trail-i-kros-u-sukosanu/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3871</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4383</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Makarska – Vošac]] / Brdska utrka Makarska – Vošac ||[[Makarska]]–[[Vošac]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3355</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://ak-svetimarko.hr/biokovska-utrka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2019. |archive-date=27. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190227061803/http://ak-svetimarko.hr/biokovska-utrka/ |url-status=dead}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=257</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=548</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3784</ref> Brdska utrka Makarska - Biokovo;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2487</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||m_pm ||align="left"|Maraton Slatina – Orahovica / Maraton Merkur ||[[Slatina]]–[[Orahovica]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''istovremeno se održava i polumaraton koji starta u [[Mikleuš]]u i ima cilj u Orahovici;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=74</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Mala Erpenja Trekk ||[[Mala Erpenja]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://intranet.hgss.hr/novosti/osiguranje-utrke-mala-erpenja-trekk-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143709/https://intranet.hgss.hr/novosti/osiguranje-utrke-mala-erpenja-trekk-2016/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Mali maraton Sisak – Trebarjevo ||[[Sisak]]–[[Desno Trebarjevo]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/190 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=21. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521012911/http://champstat.net/hr/arhiva/190 |url-status=dead }}</ref><ref>https://sisakportal.hr/zupanija/i-ove-godine-se-trci-mali-maraton-sisak-trebarjevo/</ref><ref>https://www.utrka.com/utrke/sisaktrebarjevo/2023/info/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Maraton Zadar – Vir / Virski maraton||[[Zadar]]–[[Vir]] ||2012. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2823</ref><ref>https://www.otok-vir.info/tekstovi-i-clanci/treci-virski-maraton-03052014.html</ref><ref>https://ezadar.net.hr/sport/1990277/do-sad-cak-273-prijavljena-trkaca-za-5-virski-maraton/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2823</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&cesta || ||align="left"|Marjanska skalinada ||[[Split]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''819 stepenica, utrka je duljine 1320m;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2700</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Martinski polumaraton ||[[Dugo Selo]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=437</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|MedoTrekk ||[[Medvednica]] ||2005. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''između 2005. i 2014. dva puta se nije održao;<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=517882171650610&set=a.318584158247080&locale=es_LA</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Međimurska utrka vatrogasaca ||[[Merhatovec]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2016/poziv-utrka-2016.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||mm ||align="left"|Međudržavni maraton Slavonski Brod – Žeravac ||bgcolor="#CAE00D"|[[Slavonski Brod]]–[[Žeravac]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''duljine 24-27km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=949</ref><ref>https://plusportal.hr/sport/atletika/po_deseti_puta_slavonski_brod_-_zeravac-7796</ref><ref>http://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/1-listopada-jedanaesti-puta-trci-se-maraton-do-zeravca-u-duzini-25-km-16825.html</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Međunarodna utrka vatrogasaca / Vatrogasna utrka Fire Run ||[[Mali Lošinj]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2032</ref><ref>http://ak-losinj.hr/vatrogasna-utrka/</ref>; utrka je Euro kup profesionalnih vatrogasaca od 2014.<ref>https://hvz.gov.hr/vijesti/1289</ref><ref>https://jvp-labin.hr/jvp-labin-na-vatrogasnoj-utrci-u-losinju-osvojio-dva-zlata/</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Međunarodni prekogranični ultramaraton Osijek – Apatin ||bgcolor="#CAE00D"|[[Osijek]]–[[Apatin]]<br>[[Apatin]]–[[Osijek]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.025info.unija.net/vesti/sport_12/prvi-medunarodni-preko_18180</ref><ref>https://osijeknews.hr/4-medunarodni-prekogranicni-ultramaraton-apatin-osijek/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Memorijal Ivan Starek]] / Polumaraton Starek ||Zagreb ||1987. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''trka u početku nije bila polumaraton, da bi 1990. to i postala;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijal Milana Neralića ||[[Slunj]] ||2012. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak/neralic-milan</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|[[Memorijal Zvonka Panežića]] ||[[Velika]]–[[Požega]] ||1974. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''15,6km; do 2013. trčalo se na ruti Požega–Velika;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sport-pozega.hr/novosti/atletika/item/1580-odrzan-43-trkacki-memorijal-zvonka-panezica.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306043017/http://www.sport-pozega.hr/novosti/atletika/item/1580-odrzan-43-trkacki-memorijal-zvonka-panezica.html |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka 17 poginulih pripadnika 129. brigade HV / Memorijalna utrka Draganić ||[[Draganić]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.zraka.com/2024/11/10/12-memorijalna-utrka-17-poginulih-pripadnika-129-brhv/</ref><ref>https://trend.com.hr/2024/11/09/12-memorijalna-utrka-u-draganicu-u-spomen-na-17-poginulih-pripadnika-129-brigade-hv-a/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3051</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Ivan Sokač ||[[Poljana Biškupečka]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=367</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Ivan Stipaničić ||[[Kostrena]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.labin.com/vijesti/ivan-stanic-osigurao-pobjedu-u-rijeckoj-zimskoj-ligi-u-trcanju-39052</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "Josip Putar" ||[[Lepoglava]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=399</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "Nitko prije nas" ||[[Bujavica]]–[[Kutina]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1177</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka u spomen na poginule pripadnike 104. brigade ||[[Poljana Biškupečka]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://marathon95.hr/2020/10/05/12-memorijalna-utrka-u-spomen-na-poginule-pripadnike-104-brigade/</ref><ref>https://www.eivanec.com/14-memorijalna-utrka-u-spomen-na-poginule-pripadnike-104-brigade-prva-mjesta-za-kresimira-balaskog-medu-muskima-i-anju-jambresic-u-konkurenciji-zena/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka "U Vukovar s ljubavlju" ||[[Osijek]]–[[Vukovar]] ||prije 2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1317</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalna utrka Vukovar – Tovarnik ||[[Vukovar]]–[[Tovarnik]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.nacional.hr/memorijalna-utrka-25-obljetnica-ubojstva-tovarnickog-zupnika-ivana-burika/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2235</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ultramaraton Josip Jović ||[[Karlovac]]–[[Plitvice]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://karlovacka-policija.gov.hr/vijesti/veceras-ispred-pu-karlovacke-startao-14-memorijalni-ultra-maraton-josip-jovic/39821</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://cronika.hr/vijesti/2019/u-cast-josipa-jovica-sinoc-krenuo-10-memorijalni-ultra-maraton-udruge-sjp-grom/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=5. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241105053649/https://cronika.hr/vijesti/2019/u-cast-josipa-jovica-sinoc-krenuo-10-memorijalni-ultra-maraton-udruge-sjp-grom/ |url-status=dead }}</ref> organizira se i Memorijalna utrka Josip Jović od Grabovca do Plitvica;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5439</ref><ref>https://zslsz.hr/vijesti/lika/uspjesno-zavrsena-1-memorijalna-utrka-josip-jovic</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||um ||align="left"|Memorijalni ultramaraton "Rubenčić – Smolec" ||[[Vrbovec]]–[[Lipik]] ||2001. ||?? | align="center"|''duljine 101km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=429</ref><ref>https://www.zagrebacka-zupanija.hr/vijesti/32/9-memorijalni-ultra-maraton-rubencic-smolec</ref> kasnije postao Biciklistički memorijalni maraton "Rubenčić – Smolec" (Vrbovec–Lipik–Subocka);<ref>https://radiovrbovec.hr/vijesti/biciklisticki-memorijalni-maraton-rubencic-smolec/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Memorijalni ultramaraton Šibenik – Knin “OLUJA 95” ||[[Šibenik]]–[[Knin]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3447</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice&cesta || ||align="left"|Metkovska skalinada ||[[Metković]] ||2015. ||<small>''trči se<br>povremeno''</small> | align="center"|''550 stepenica, utrka je duljine 1470m, trči se stepenicama 80% utrke;<ref>https://trcanje.net/arhiva/6738</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Mini maraton "Sv. Rok" ||[[Brtonigla]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=142</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|MljeTrekk / Mljet treking ||[[Mljet]] ||2010. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1720</ref><ref>https://3sporta.com/mljet-x-terra-triatlon-i-duatlon-najava/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2682</ref> Green Trekk Mljet je utrka sličnog naziva koja se održava od 2017.;<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/09/22/na-mljetu-odrzano-prvo-izdanje-green-trekka/</ref><ref>https://np-mljet.hr/2-green-trekk-mljet/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Modrožanska utrka ||[[Gornja Stubica]] ([[Modrovec]]) ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=799</ref> Memorijal Marijana Lukine;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3545</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek || ||align="left"|[[Mosor Grebbening]]<br>Mosorski planinarski maraton<br>Planinarski maraton Mosor ||[[Mosor]] (Gata) ||data-sort-value="1993."|2007.<br>1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''korijen trekinga u Hrvatskoj - utrka s kojom je počeo treking u Hrvatskoj; tijekom povijesti mijenjala organizatore, ime i trasu;<ref>https://www.dugirat.com/sport/89-rekreacija/20607-mosor-grebbening-utrka-s-kojom-je-poceo-treking-u-hrvata</ref> u početku nije bio natjecateljskog karaktera, više je bio nalik uobičajenim planinarskim pohodina u organizaciji planinarskih društava;<ref>https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0q8fLTQ6bZmZtAKFpWyMiFB5jNJTazTHkh1qMY2QSUXFxod2s9JAJCf3rbjDegDx5l&id=100085834421969</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Nikolinska utrka ||[[Gojanec]] ||1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1346</ref>; Memorijalna utrka u spomen supermaratonca Marijana Cafuka (od 2010.);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2317</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Nin – Zadar]] / Mali maraton Nin – Zadar / Polumaraton Nin – Zadar ||[[Nin]]–[[Zadar]] ||1983. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka organizirana u raznim formatima, najčešće polumaraton;<ref>https://www.zadarskilist.hr/clanci/18112018/polumaraton-nin-zadar-slavili-srdan-samardzic-i-tanja-samardzic</ref><ref>https://www.grad-zadar.hr/vijest/dogadanja-76/38-mali-maraton-nin--zadar-2021-7179.html</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://zadarskitjednik.hr/sport-i-rekreacija/galerija-xxl-ivan-bulic-i-lucija-kopic-pobjednici-kisnog-i-vjetrovitog-polumaratona-nin-zadar-2502045 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=21. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521012912/https://zadarskitjednik.hr/sport-i-rekreacija/galerija-xxl-ivan-bulic-i-lucija-kopic-pobjednici-kisnog-i-vjetrovitog-polumaratona-nin-zadar-2502045 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=431</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Noćna utrka grada Samobora ||[[Samobor]] ||1962. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://kciptsamobor.com/nugs/61-nocna-utrka-grada-samobora-josip-leopold-2/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Noćni maraton ||[[Zagreb]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3556</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Nova na Savi ||[[Zagreb]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/nova-na-savi/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1930</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Nova na Savi ||[[Zagreb]] ||2012. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/nova-na-savi/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1930</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2308</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Novogodišnja utrka grada Osijeka / Novogodišnja utrka Osijek ||[[Osijek]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 3200m (krug oko mostova);<ref>https://akslavonija-zito.hr/luka-batarilo-cerdic-drugu-godinu-zaredom-pobjednik-novogodisnje-utrke/</ref><ref>https://akademija-art.hr/2024/01/02/foto-tradicionalna-41-novogodisnja-utrka-grada-osijeka/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cesta || ||align="left"|[[Novogodišnja utrka u Varaždinu|Novogodišnja utrka grada Varaždina]] /<br> Varaždinska Novogodišnja utrka ||[[Varaždin]] ||1977. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''jedina je utrka u svijetu koja počinje točno u ponoć na prijelazu iz Stare u Novu godinu<ref>https://varazdinski.net.hr/vijesti/sport/120363/foto-tocno-u-ponoc-krenula-45-novogodisnja-utrka-grada-varazdina-pobjednici-uros-gutic-i-tea-faber/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Ogulin Trail - Memorijal Marjana Špehar ||[[Ogulin]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Omiški polumaraton kanjonom rijeke Cetine ||[[Omiš]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143657/https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/drugi-omiski-polumaraton-kanjonom-rijeke-cetine/10638/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143657/https://www.radiodalmacija.hr/1-omiski-polumaraton-1-listopada-2016/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4106</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Osječanka 250 ||[[Osijek]] ||2019. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''druga certificirana Run Up utrka u Hrvatskoj od strane TWA;<ref>https://www.trcanje.hr/1-osjecanka-250-run-up-utrka-od-16-katova/12623/</ref><ref>https://sib.net.hr/vijesti/1196739/osjecanka-250-trcali-kroz-neboder-u-centru-grada/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5639</ref><ref>https://osijeknews.hr/svjetsko-priznanje-osjecanki-250/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Osječki polumaraton|Osječki Ferivi polumaraton]] ||[[Osijek]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Osječki vatrogasni cener ||[[Osijek]] ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Prvi "cener" u Hrvatskoj i regiji;<ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/sport/osjecki-vatrogasni-cener-3764459</ref><ref>https://www.facebook.com/events/299879480673057/?active_tab=about&locale=hr_HR</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Oslobođenje Zagreba ||Zagreb || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka se održavala 8. svibnja, start i cilj su bili na Trgu republike - danas Trg Bana Jelačića;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Papučki maraton ||[[Orahovica]] ||2018. ||2019. | align="center"|''najvertikalniji hrvatski maraton;<ref>https://www.zsugbelisce.hr/novosti/najvertikalniji-hrvatski-maraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Parenzana maraton, ''prije'' Ultra maraton "Draga Parenzana" ||bgcolor="#CAE00D"|[[Trst]]–[[Vižinada]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://regionalobala.si/novica/parenzana-upihnila-110-sveck</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Partizanski marš ||[[Kumrovec]] ||1953. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''duljine oko 25km - u tisku se utrka često imenovala kao maraton;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Pazinčica Clearwater Revival ||[[Pazin]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''brdsko-biciklističko-trekersko-trkačka utrka;<ref>https://blog.dnevnik.hr/welcome2/2006/03/1620791533/pazincica-clearwater-revival.html?page=blog&id=1620791533&subpage=0&subdomain=welcome2</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Pazin–Učka team race /<br>Učka–Pazin team race ||[[Pazin]]–[[Učka]]<br>[[Učka]]–[[Pazin]] ||2005. ||?? | align="center"|''utrka je zrcalila start i cilj; radi se o štafetnoj utrci u kojoj svaka ekipa ima 3 člana;<ref>{{Citiranje weba |url=https://trickeri.org/arhiva/16-blogs/razno/649-pazin-ua-team-race-treput |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627064720/https://trickeri.org/arhiva/16-blogs/razno/649-pazin-ua-team-race-treput |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.ipazin.net/tihomir-bobolanovic-ales-hrvatin-i-ivan-stanic-pobjednici-utrke-ucka-pazin-team-race/</ref><ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/shtafetna-utrka-pazin-uchka-team-race</ref><ref>https://www.ipazin.net/ovaj-put-ucka-pazin-team-race/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinska utrka Kozjak ||[[Kozjak]] ([[Kaštel Sućurac]]) ||2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://3sporta.com/planinska-utrka-kozjak-nikola-spoljar-i-matea-parlov-kostro-apsolutni-pobjednici-ph-a-u-planinskom-trcanju/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/Kozjak2011_konacni.pdf</ref> in memoriam Ivica Radeljić;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3426</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinska utrka Promina ||[[Drniš]] ||2014. ||?? | align="center"|''utrka je bila jedna od četiri ovakvog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3290</ref><ref>https://radiodrnis.hr/uspjesno-odrzana-planinska-utrka-promina-2015/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Planinski mini maraton "Lupoglav-Korita" / Mini maraton "Korita" / Brdska utrka "Korita" ||[[Lupoglav]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''bila utrka Kupa Hrvatske u planinskom trčanju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=141</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=972</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" style="white-space: nowrap;" |cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Plitvički maraton]] ||[[Nacionalni park Plitvička jezera|NP Plitvička jezera]] ||1981. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''AIMS certifikat; pokrenuo AD Veteran i Ivan Teklić;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Podsused–Zagreb ||[[Podsused]]–Zagreb ||data-sort-value="1906."|1983.<br>1906. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka njeguje tradiciju prvog dugoprugaškog trčanja na ovim prostorima - prva utrka cestovne atletike u Zagrebu održala se 1906. na relaciji od Podsuseda do Britanca; utrka je bila zaboravljena, dok ju član AK Veteran Joško Ušaj nije otkrio u starim novinama u Arhivu grada Zagreba. 1983. je pokrenuta utrka Stazama pionira zagrebačke atletike ili jednostavnije Podsused – Zagreb, koja nastavlja tradiciju te prve utrke;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1288</ref><ref>https://www.akmaksimir.com/podsused-zagreb/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|[[Atletska utrka Poličnik|Poličnik]] ||[[Poličnik]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|'' 10km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=482</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Polojska ultra ||[[Slavonski Brod]] ||2017./2018. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''zvala se Superheroj Mazator; jedina cestovna ultra u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/polojska-ultra-2020/12885/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5152</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Polumaraton Jaska<br>Jaskanski polumaraton ||[[Jastrebarsko]] ||1999. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Memorijal Predrag Bošnjak;<ref>https://www.trcanje.hr/20-polumaraton-jaska-memorijal-predrag-bosnjak/11331/</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.marathon95.hr/vijesti/marathon95/20-polumaraton-jaska |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044548/https://www.marathon95.hr/vijesti/marathon95/20-polumaraton-jaska |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=18. prosinca 2018.}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/24-jaskanski-polumaraton/17173/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Lanterna / Minimaraton Lanterna / Tar minimaraton / Minimaraton Tar – Vabriga ||[[Tar]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=143</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=971</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1627</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Polumaraton Maslenica – Novigrad /<br>Atletska utrka "Da se ne zaboravi", ''prije'' Atletska utrka "Da se ne zaboravi" Novigrad–Posedarje ||[[Maslenica]]–[[Novigrad]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do 2008. utrka je bila Novigrad-Posedarje, 2009. postaje Maslenica–Novigrad;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=504</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=989</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Polumaraton Mihanović]] ||[[Zagorje]] ([[Klanjec]]–[[Kumrovec]]–[[Tuhelj]]–[[Tuheljske Toplice]]) ||1988. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''staza prolazi dijelom Zagorja koji je inspirirao Antuna Mihanovića da ispjeva pjesmu „Lijepa naša domovino“ koja je kasnije postala hrvatskom himnom;<ref>http://www.zagorje.com/clanak/sport/jedna-od-najstarijih-utrka-polumaraton-mihanovic-okupila-95-trkaca</ref> ruta<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=304</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=730</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/mihanovic2010.pdf</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/mihanovic2011.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Polumaraton Topusko ||[[Topusko]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://magazin-trcanje.com/event/18-polumaraton-topusko/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Tuheljske Toplice / Polumaraton Tuhelj, ''prije'' Mali maraton Mihanović ||[[Tuheljske Toplice]] ||između 1988. i 1990. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka je imala je nekoliko staza, najpoznatija je ona sa startom i ciljem u Tuheljskim Toplicama;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Blažanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaraton Virovitica – Barcz / Cestovne prekogranične trke Virovitica–Barcs i Terezino polje–Barcs ||bgcolor="#CAE00D"|[[Virovitica]]–[[Barcs]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=573</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Polumaratoni za žene ||više ||2006. ||?? | align="center"|''[[Križevci]] (prvi 2008.), [[Opatija]] (prvi 2008.), [[Poreč]] (prvi 2007.), [[Velika Gorica]]/Zagreb (prvi 2006.);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=69</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=390</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=575</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=728</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=577</ref> održavali se pod više naziva;<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/opatija2010.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Proljetni kros Međimurja ||[[Čakovec]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akm.hr/proljetni-kros-2024-odr%C5%BDan-35-kros-u-%C4%8Cakove%C4%8Ckom-parku/sadrzaj/783</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Proljetni kros podno Mogile ||Zagreb ||možda 1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|ProminaTrek, ''prije'' Promina Trail ||[[Drniš]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://dalmatinskatrailliga.com/dalmatinska-trail-liga/organizatori/prominatrek-povijest/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. siječnja 2025. |archive-date=14. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250114062742/https://dalmatinskatrailliga.com/dalmatinska-trail-liga/organizatori/prominatrek-povijest/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Rab trail ||[[Lopar]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=5838</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Radobojska uspinjača, ''prije'' Radobojski maraton ||[[Radoboj]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.utrka.com/utrke/uspinjaca/2019/info/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=852</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2584</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Rekord Sljemena ||Zagreb, [[Sljeme]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''startali su po jedan MTB biciklist i jedan trkač istovremeno, startalo se kronometarski svaku minutu; start je bio kod donje stanice bivše sljemenske žičare, a cilj na samom vrhu kod TV tornja - staza te trke podudara se sa drugim dijelom staze trke Boroša;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Riječki polumaraton]] ||[[Rijeka]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=685</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Risnjak Trek ||[[Risnjak]] ||2005. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2686</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Risnjak Trail ||[[Risnjak]] ||2013. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2687</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3200</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|RIT/ACMT Fun Run ||[[Dubrovnik]] ||2009. ||?? | align="center"|''<ref>https://net.hr/danas/u-dubrovniku-odrzan-drugi-studentski-dan-sporta-8affa7a6-b1c4-11eb-8691-0242ac130027</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Rovinjski polumaraton]] ||[[Rovinj]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=657</ref> održava se u sklopu Popolane (prva održana 2007.);<ref>https://istrain.hr/sport/vijesti/67e8f775e7c57/krajem-travnja-u-rovinju-ce-se-odrzati-jos-jedna-popolana/vijest</ref><ref>https://racemango.com/hr/dogadanja/popolana-svi-za-nasu-unu-2024-04-07/informacije</ref><ref>https://www.nauticka-patrola.hr/rovinj-popolana-16-4-hodajte-trcite-ili-se-utrkujte-na-biciklu/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |aerodrom || ||align="left"|Runway Run Dubrovnik ||[[Dubrovnik]] ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''druga utrka po aerodromu u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dubrovnikpress.hr/kontakt/odr%C5%BEana-prva-utrka-dubrova%C4%8Dkim-aerodromom-runway-run.html |title=Arhivirana kopija |access-date=8. siječnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143654/https://www.dubrovnikpress.hr/kontakt/odr%C5%BEana-prva-utrka-dubrova%C4%8Dkim-aerodromom-runway-run.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://3sporta.com/utrka/runway-run-dubrovnik/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Samoborska trek shnita ||[[Samobor]] ||barem 2009. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1335</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|San Rocco Run ||[[Brtonigla]] ||2013. ||?? | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1038-san-rocco-run-2014 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200940/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1038-san-rocco-run-2014 |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|[[Savski Hendrix polumaraton]]<br>Proljetni zagrebački polumaraton<br>''"Savski polumaraton"''<br>''"[[Savska trka]]"'' ||[[Zagreb]] ||data-sort-value="1982."|2009.<br>1997.<br>1982. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prvi 'offroad' polumaraton u Hrvatskoj;<ref name="#13">http://www.aksljeme.com/nase-trke-2/</ref> pokrenuo AD Veteran; utrka povodom Dana žena; 1982. je organizirana prva trka, krug od 8.5 km po Savskom nasipu ispred Boćarskog doma, pod imenom "Nada Dimić" po sponzoru utrke, istoimenoj tvornici; početkom 90ih promjenom vlasnika tvornice postaje trka "Endi"; 1996. mijenja ime u "Luigi Ferrari" prema nazivu brenda koji je bio pokrovitelj utrke i te godine je u formi od 8.5 km održana zadnji put; 1997. je trka produžena do polumaratona i nosila naziv "Polumaraton Luigi Ferrari"; 2001. je trasa prebačena na kružnu asfaltnu stazu Jaruna i utrka je promijenila naziv u "Proljetni zagrebački polumaraton";<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=531</ref> 2009. je staza vraćena na prvobitno mjesto i utrka je promijenila naziv u (1.) "Savski polumaraton";<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=953</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1995</ref> 2015. utrka dobiva nadimak/mijenja naziv u "Hendrix polumaraton" i danas je još poznata i kao "Savski Brooks/Hendrix polumaraton"; utrka kojoj su konstante Sava i nasip te se od 1982. neprekidno održava je neslužbeno poznata kao "Savska trka"<ref>https://magazin-trcanje.com/2018/01/16/neraskidiva-veza-gitaristickog-virtuoza-i-zagrebackih-trkaca/</ref>'' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|Sinjski polumaraton ||[[Sinj]] ||1998. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=990</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]] ||m ||align="left" |[[Sljemenski maraton]]<br>«Kuda idu divlje svinje»<ref name="#14">https://3sporta.com/15-garmin-sljemenski-maraton-s-novim-rekordima/</ref> ||Zagreb ([[Medvednica]]) ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3778</ref> prva trail trka u Hrvatskoj;<ref>https://magazin-trcanje.com/event/kenjkavi-polumaraton/</ref> premijerno organiziran kada trail kao službena disciplina još nije ni postojao;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> poznat i kao Sljemenski krug; planinski maraton; najteža je utrka maratonske dužine u Hrvatskoj<ref name="#14"/><ref name="#15">http://www.aksljeme.com/9-sljemeskog-maratona/</ref> i ima reputaciju najteže trail utrke u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> iako je trail utrka imao je status utrke državnog prvenstva u planinskom trčanju; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Splitski maraton]] ||[[Split]] ||2020. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/uspjesno-odrzani-20-splitski-polumaraton-i-1-splitski-maraton/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. svibnja 2023. |archive-date=4. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804064355/https://www.radiodalmacija.hr/uspjesno-odrzani-20-splitski-polumaraton-i-1-splitski-maraton/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Splitski polumaraton]] ||[[Split]] ||2001. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do 2014. održavana pod nazivom «Polumaraton Svetog Duje»;<ref>https://www.trcanje.hr/splitski-polumaraton-u-novom-ruhu/7614/</ref> AIMS certifikat<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://splitmarathon.com/povijest/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219182315/http://splitmarathon.com/povijest/ |archive-date=19. prosinca 2018. |access-date=19. prosinca 2018.}}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=522</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Stara pila<br>Oko vile Rebar ||[[Sljeme]] || ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''trka je bila poznata po unikatnim medaljama, koje je svojeručno izrađivao organizator trke Ivica Habuš od ispiljenih ploški sljemenskog palog drveća;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke-kojih-vise-nema/14455/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Starigrad – Veliko Rujno]] / Brdska utrka Starigrad – Veliko Rujno ||[[Starigrad]]–[[Veliko Rujno]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''planinska/brdska utrka<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=278</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Rujno2010.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|Stazom deva – povratak trkača ||Dubrovnik ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka serpentinama od magistrale do Tvrđave Imperijal; naziv utrke je "Stazom deva", budući da su se devama nazivali dobrovoljci dostavljači potrepština do prve linije tijekom Domovinskog rata; utrka kojom se na simboličan način odaje počast braniteljima Dubrovnika i ljudima koji su tim opskrbnim putem donosili hranu i vodu do simbola obrane Dubrovnika, tvrđave Imperijal.''<ref>https://www.dulist.hr/povratak-trkaca-tko-su-bili-najbrzi-na-stazi-deva/458919/</ref><ref>https://magazin-trcanje.com/event/stazom-deva/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |zidine&stepenice || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Ston Wall Marathon|STONe Wall Marathon]] ||[[Ston]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''?? stepenica, utrka je duljine ??m;<ref>https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/koliko-skalina-trebaju-pretrcati-sudionici-stonskog-maratona-425086</ref> trči se po [[Stonske zidine|stonskim zidinama]], koje su nakon Kineskog zida najduži očuvani obrambeni zid na svijetu; do 2011. održavan pod nazivom Stonmarathon;<ref>https://www.trcanje.hr/stonmarathon-2009/502/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |utrka na štiklama || ||align="left"|Story [[utrka na štiklama]] ||[[Zagreb]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prva utrka na štiklama u Hrvatskoj;<ref>https://story.hr/Lifestyle/a21456/Storyjeva-Utrka-na-stiklama-obiljezila-vikend-u-Zagrebu.html</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/naslovnica/prva-hrvatska-utrka-na-stiklama-3165104</ref><ref>https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/pssst/foto-utrka-zena-u-stiklama-prvi-puta-u-hrvatskoj.html</ref><ref>https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/odrzana-utrka-u-stiklama-ove-godine-trcali-i-muskarci-86eb5bf8-b9eb-11ec-84e3-0242ac120022</ref><ref>https://www.tportal.hr/fun/clanak/odrzana-trka-u-visokim-petama-20100508</ref> kasnije organizirane Štikleci - muška utrka u štiklama<ref>https://radio-stubica.hr/ovo-je-najbrzi-loborec-u-stiklama-vec-trecu-godinu/</ref>, NaPetu – Z sprint u štiklama ... '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|Stubički kros ||[[Donja Stubica]] ||barem 2009. ||?? | align="center"|'' '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||sm ||align="left"|[[Supermaraton Zagreb – Čazma]]<br>«Od Kaptola do Kaptola»<ref name="#16">https://bjelovar.live/supermaraton-zagreb-cazma-pobjednici-robert-radojkovic-i-dubravka-vesligaj/</ref> ||Zagreb–[[Čazma]] ||1976. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka od Zagrebačkog do Čazmanskog kaptola; duga je 61.35 km; nije se održala samo jedne godine;<ref name="#16"/> povod utrke je bilo obilježavanje 750-te obljetnice postojanja Čazme; idejni začetnik utrke je novinar Boris Kožar koji je organizirao, trčao i pobijedio na tom prvom izdanju čiji je prijenos radila Zagrebačka televizija;<ref name="#9"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[treking|trek]] || ||align="left"|[[Škraping]] ||[[Pašman]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''najstarija otočna treking utrka, jedinstvena internacionalna treking utrka po oštrom otočnom kamenju, najveća međunarodna treking utrka u Hrvatskoj, škraping ušao u svijet hrvatskih adrenalinskih sportova''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1336</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Traversa / Sljemenska traversa ||[[Medvednica]] ([[Podsused]]–[[Zelina]]) ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://gelender.hr/blog/category/bolestine/traversa1/</ref> 2008. (prosinac) organizirana je i Zimska noćna traversa, dok je Traversa organizirana u svibnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=904</ref> 2009. (travanj) organizirana je Traversa-reversa koja je imala rutu Zelina–Podsused, dok je Traversa organizirana u srpnju;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1148</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Trči i uživaj ||[[Opatija]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://poduckun.net/odrzana-atletska-utrka-trci-i-uzivaj-opatija</ref><ref>https://opatija.hr/odrzano-7-izdanje-atletskog-druzenja-trci-i-uzivaj/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |brdski sprint || ||align="left"|Trofej Sljeme – TOP SPORT brdski sprint ||[[Zagreb]] ||2007. ||?? | align="center"|''TOP SPORT brdski sprint održavao se u sklopu utrke Trofej Sljeme; po dvojica natjecatelja trče jedan protiv drugog po kup sistemu (na ispadanje), pobjednik prolazi dalje i tako sve do finala; staza je duga oko 120m; jedna od prvih utrka tog tipa u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=402</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left"|[[Turopoljska trka]] ||[[Velika Gorica]] ||1993. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''polumaraton; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek ||um ||align="left"|Učka Trail<br>Učka Trek ||[[Učka]] ||data-sort-value="2007."|2013.<br>2007.<br>2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''započela je kao Učka Night Trek 2003. i to je bila noćna treking utrka, koja je imala više format pustolovne utrke i natjecalo se timski – 2 natjecatelja. 2006. održala se po danu prvi puta i promijenila ime u Učka Mountain trek, ali održala se na istoj stazi kao i prijašnjih godina. 2007. je promijenjen format iz pustolovnih utrka, a to je da se staza mijenja svaki put i da ostaje tajna do pred samu utrku. timsko natjecanje zamijenjeno je pojedinačnim od ?? izdanja; Učka Trek je bila i kvalifikacijska utrka za UTMB;<ref>http://poduckun.net/9-ucka-mountain-trek-2011/</ref> trail utrka od 2013.;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2690</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3436</ref> utrka Ultra trail Učka premijerno je održana 2025.<ref>https://www.riprsten.com/ostalo/premijerno-izdanje-utrke-ultra-trail-ucka-ovog-svibnja</ref>; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |planinska || ||align="left"|[[Učka Vertical]]<br>[[Brdska trka Učka]] ||[[Učka]] ||data-sort-value="2006."|2013.<br>2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''start utrke je u Medveji ili Lovranu,<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=259</ref> a cilj na Vojaku (Učka); AK Sljeme organizirao je Brdsku trku "Učka", poznatu i kao Brdska trka Lovran–Učka,<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=547</ref> kasnije Brdska trka [[Medveja]]–[[Vojak]] od 2006. do 2009.; Učka Vertical, koja se organizira od 2013.<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2688</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3437</ref> je nasljednik te utrke; iako ima naziv "vertical" što je uobičajeno za utrke formata 'vertikalni kilometar' ona nije tog formata;<ref name="#10"/>''<ref>http://www.pp-ucka.hr/ucka-outdoor/sportska-natjecanja-i-utrke/</ref><ref name="#13"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||sm ||align="left"|Ultra maraton "Istra u vašem srcu!" / Ultra maraton Savudrija – Novigrad ||[[Savudrija]]–[[Novigrad]] ||2006. ||?? | align="center"|''duljine 53.8 km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=146</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=530</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Umag RUN, ''prije'' Umaški polumaraton ||[[Umag]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=139</ref><ref>https://www.istrasport.eu/deseti-istria-gran-fondo-i-umag-run-okupit-ce-u-umagu-gotovo-2000-natjecatelja/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=523</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Umaški minimaraton / Umaški Mini Maraton "Riviera" / Mini Maraton "Riviera" Umag ||[[Umag]] ||1990. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''duljine staza 11km i 5km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=975</ref><ref>https://www.runinternational.eu/race-calendar-2009/may/126-umaski-minimaraton-riviera</ref><ref>https://triatlonkk.blogspot.com/2012/05/23th-international-mini-marathon.html?m=1</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Centrum Mundi ||[[Ludbreg]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3295</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka "Crtom bojišnice" ||[[Bobovac]]–[[Sunja]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=373</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka "Crtom bojišnice" / Utrka Crtom bojišnice 129. brigade HV ||[[Karlovac]] ||2007. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=805</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1524</ref><ref>http://www.ka-tim.hr/11-crtom-bojisnice-129-br/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Gojanec – u spomen supermaratonca Marijana Cafuka / Ljetna utrka Gojanec ||[[Gojanec]] ||1978. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/gojanec2010.pdf</ref><ref>https://www.trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2012/poziv.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Čakovca ||[[Čakovec]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>{{Citiranje weba |url=http://champstat.net/hr/arhiva/1075 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604141308/http://champstat.net/hr/arhiva/1075 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2143</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Gline / Cestovna utrka Glina ||[[Glina]] ||2001. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave10/Glina%202010.pdf</ref><ref>https://www.glina.hr/foto-povodom-dana-gline-odrzana-popularna-utrka-cestovne-utrke-glina-2022/</ref>; nije održavana od 2005. do 2009.;<ref>https://www.trcanje.hr/obnavlja-se-utrka-u-glini/545/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Koprivnice ||[[Koprivnica]] ||1979. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=458</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Labina ||[[Labin]] ||1997. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=391</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Mursko Središće ||[[Mursko Središće]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>http://www.akm.hr/13-utrka-grada-mursko-sredisce-25-08-2018-rezultati-utrke-grada-mursko-sredisce/sadrzaj/504</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka grada Solina / Atletska utrka Male Gospe Solin ||[[Solin]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''povodom Dana grada Solina i blagdana Male Gospe;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=811</ref><ref>https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/prva-atletska-utrka-za-sve-uzraste-u-solinu-20152</ref><ref>https://infozona.hr/news/atletska-utrka-solin/7456</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka Klinča Sela ||[[Klinča Sela]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2503</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrka-klinca-sela/9342/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka kralja Petra Svačića ||[[Vojnić]] ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=717</ref><ref>https://trend.com.hr/2013/10/12/6-medunarodna-utrka-qkralja-petra-svacicaq/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka lipičkim perivojem ||[[Lipik]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3531</ref><ref>https://lipik.hr/uspjesno-odrzan-jos-jedan-dan-zdravlja-rekreacije-i-zdrave-prehrane-u-lipiku-2014/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |atl.staza ||milja ||align="left"|Utrka na 1 milju Slavonski Brod ||[[Slavonski Brod]] ||1984. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''najdugovječnija hrvatska utrka na milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“;<ref>https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/wp-content/uploads/2022/07/Povjesnica2021.pdf</ref><ref>http://www.ebrod.net/slavonski-brod/clanak/-%22utrka-na-jednu-milju%22-po-sedamnaesti-puta-odrzana-u-slavonskom-brodu-26165.html</ref><ref>https://plusportal.hr/media/images/old_sb/Files/141109214944852/Povjesnica%20utrke%20na%20jednu%20milju%20u%20Slavonskom%20Brodu.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||1sat ||align="left"|Utrka na 1 sat Varaždin ||[[Varaždin]] ||2007. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''disciplina koja nije imala tradiciju u Hrvatskoj; utrka je pokrenula ovu disciplinu u Hrvatskoj - desetljećima stari državni rekordi su popravljani, godinama kasnije pokrenuto i državno prvenstvo u disciplini; jedno vrijeme bila jedina utrka na 1h u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1176</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=773</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1722</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka na Velebitu ||[[Velebit]] ||1832. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''prva poznata utrka održana na teritoriju Hrvatske;<ref>https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka prijateljstva Štrigova – Razkrižje ||bgcolor="#CAE00D"|[[Štrigova]]–[[Razkrižje]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2193</ref><ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/198843/strigova-razkrizje-17-medjunarodna-utrka-prijateljstva-ove-subote-u-18-sati/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Utrka u brzom hodanju "Ivan Starek" / Hodačka utrka Starek ||[[Zagreb]] ||2006. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=857</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3074</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |H || ||align="left"|Utrka u brzom hodanju Zadar ||[[Zadar]] ||barem 2009. ||?? | align="center"|''bila dio Alpe Adria Racewalking cupa<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1040</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka za Hrvatsku ||[[Bribir]] ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1168</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Utrka za mač Grofa Draskovicha ||[[Trakošćan]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4025</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |zidine&stepenice || ||align="left"|[[Utrka zidinama]] ||[[Dubrovnik]] ||2015. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''utrka [[Dubrovačke gradske zidine|dubrovačkim gradskim zidinama]]; 1080 stepenica, utrka je duljine ??m;<ref>https://3sporta.com/drugo-izdanje-dubrovackog-polumaratona-dubrovnik-docekuje-trkace-iz-cijelog-svijeta/</ref><ref>https://du-motion.com/hr/utrke/run-the-wall</ref> dio je TWA Towerrunning Tour-a; '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|Valamar Trail ||[[Rabac]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''posebnost utrke je vrsta terena - staze se prostiru kroz pjeskovite dijelove, šumu i stijene; na utrci 2017. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u trailu;<ref name="#8"/><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3578</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|Varaždinska stotka ||Varaždin–[[Lepoglava]]–[[Možđenec]]–[[Ludbreg]]–Varaždin ||1979. ||1988. | align="center"|''prva utrka na 100 km na području Hrvatske; organizator Boris Kožar i AK Sloboda; utrka je imala kružnu rutu;<ref name="#12"/><ref>https://www.trcanje.hr/poceci-ultramaratona-u-hrvatskoj-2-dio/16131/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Varaždinski polumaraton]] / Varaždin polumaraton ||[[Varaždin]] ||1995. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=540</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3014</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[trail trčanje|trail]]<trek ||um ||align="left" style="background:#FFFF9F;"|[[Velebit 100 milja]]<br>Velebit Ultra Trail (VUT)<br>[[Velebitski treking]] ||[[Park prirode Velebit|PP Velebit]] ||2003. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''do ?? bila treking utrka; prva treking utrka u Hrvatskoj iako je iste godine još održano i prvo izdanje utrke Učka Trek;<ref>http://www.outdoor.hr/o-treking-ligi</ref><ref>https://www.trcanje.hr/osnove-trekinga/2852/</ref> prva Hrvatska ultra trek/trail utrka; dva mjeseca starija utrka od UTMB-a; moguće da je to prva Hrvatska i svjetska '100-majlerica' budući da postoje informacije o krivom mjerenju duljine staze prvog izdanja te s obzirom na trek prirodu utrke;<ref>{{Citiranje weba |url=https://zniranac.com/ultra-trail-du-tour-du-mont-blanc-vs-velebit-100-milja/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. siječnja 2019. |archive-date=16. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190116102149/https://zniranac.com/ultra-trail-du-tour-du-mont-blanc-vs-velebit-100-milja/ |url-status=dead}}</ref> nekoliko puta mijenjala naziv i duljinu glavne utrke: Velebit Ultra Trail, Velebit 100 milja; od 2012.ima status kvalifikacijske utrke za UTMB: utrka na 100 milja nosi 6 ITRA bodova, a 50 milja 4 ITRA bodova; na utrci 2011. održano je prvo državno prvenstvo Hrvatske u trekingu;<ref name="#5"/><ref>https://www.outdoor.hr/rezultati-arhiva-251</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vinski maraton ||[[Zmajevac]] ||2006. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.jutarnji.hr/promo/18-izdanje-vinskog-maratona-u-zmajevcu-22-i-23-rujna-15376332?utm_source=upscore_box</ref> slična utrka, ultramaraton, maraton i polumaraton, pod nazivom Wine Run - Parenzana Magic (Portorož(–Buje)(–Grožnjan)–Livade) organizirana je 2014. - kasnije preimenovana u Istrian Wine Run;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1061-wine-run-parenzana-magic |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2024. |archive-date=4. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240604200940/https://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/1061-wine-run-parenzana-magic |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.trcanje.hr/4-istrian-wine-run-trcanjem-i-vinom-protiv-olujnog-nevremena/10679/</ref><ref>https://www.journal.hr/lifestyle/istrian-wine-run-atletska-utrka-po-vinskim-podrumima/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4009</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Virovitica 1, 2, 3, 4...doživjeti stotu ||[[Virovitica]] ||2005. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=571</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |skysnow || ||align="left"|Visočica Sky Snow Trail ||[[]] ||2024.<br>2007. ||<small>''trči se''</small><br>2016. | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/visocica-sky-snow-trail-povratak-legendarnog-planinskog-natjecanja/</ref><ref>https://zslsz.hr/vijesti/lika/10-medunarodna-planinska-utrka-na-velebitu--visocica-2016-</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |kros || ||align="left"|[[Volim trčanje]] ||Zagreb ||2008. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavne utrke su duljine 11.5km i 15.8km;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.volim.trcanje.hr/rekorderi-i-statistika/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. prosinca 2018. |archive-date=19. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181219044223/http://www.volim.trcanje.hr/rekorderi-i-statistika/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Vrbovečki polumaraton / Polumaraton Vrbovec ||[[Vrbovec]] ||1994. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://akvrbovec.wordpress.com/2019/06/18/26-vrbovecki-polumaraton-rezultati/</ref><ref>http://www.utrke.net/utrke/upload/File/najave11/PROPOZICIJE_2011_g.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vrlička utrka ||[[Vrlika]] ||2000. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=837</ref> Memorijal Stipe Erceg;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2461</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Vukovarski "HAMBURG" maraton ||[[Vukovar]] ||2021. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''prvi "HAMBURG" maraton u Hrvatskoj;<ref>https://www.trcanje.hr/znate-li-sto-je-tzv-hamburg-maraton/15494/</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6006</ref><ref>https://press032.com/odrzan-32-vukovarski-hamburg-maraton/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Zagorje Trekk ||[[Zagorje]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''Zagorje Kumrovec Trekk;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2672</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=1904</ref> utrka sličnog naziva, Trekking Zagorje održala se 2014. (???);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3235</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3165</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Zagreb-Aerodrom ||Zagreb ||1982. ||<small>''NE trči se''</small> | align="center"|''pokrenuo AD Veteran;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Zagreb Firefighter Stair Challenge ||[[Zagreb]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''666 stepenica - od razine -4 do +26 u glavnoj poslovnoj zgradi VMD-a u Strojarskoj ulici 20; od 2013. do 2016. održavala se u poslovnoj zgradi Zagrepčanka u Savskoj cesti 41 - 480 stepenica;<ref>https://www.zagreb-firefighter-stair-challenge.com.hr/zfsc-2013-2016/</ref><ref>https://istrain.hr/index/istrain-arhiva/59013-rovinjski-vatrogasci-briljirali-na-zagreb-firefighter-stair-challenge-666-stepenica-pod-punom-opremom-za-plemeniti-cilj</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |urbani trail || ||align="left"|Zagreb Trail ||[[Zagreb]] ||2015. ||?? | align="center"|''prvi urbani trail na svijetu(??); po prvi puta se primijenio koncept "Trail-Trekk-Trail";<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=3978</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4674</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta ||um ||align="left"|Zagreb – Vukovar ||Zagreb–[[Vukovar]] ||2002. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''puni naziv utrke je "Memorijalni ultramaraton Zagreb – Vukovar - Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata";<ref>http://www.udhos-zagreb.hr/archives/4913</ref> višednevna utrka ukupne dužine 344.1 km - trči se u pet dionica;<ref name="#2"/> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Zagrebačka novogodišnja utrka ||[[Zagreb]] ||1996. ||između 2005. – 2010. | align="center"|''<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=68</ref><ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta ||m ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Zagrebački maraton]] ||[[Zagreb]] ||1992. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''pokrenuli Darko Terek i AD Veteran;<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Ante-Bla%C5%BEanin-Povijest-AK-Maksimir.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Zagrebački noćni cener ||[[Zagreb]] ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''svojevrsni sljednik utrke Četiri zagrebačka trga;<ref>https://www.zagreb.run/utrke/zagrebacki-nocni-cener/povijest-utrke/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |style="background:#FFDAB9;"|cesta ||pm ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|[[Zagrebački polumaraton]] ||Zagreb ||? ||<small>''trči se''</small> | align="center"| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |stepenice || ||align="left"|Zagrepčanka 512 ||Zagreb ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''490 stepenica, održava se u poslovnoj zgradi Zagrepčanka u Savskoj cesti 41;<ref>https://www.zagrepcanka512.trcanje.hr/o-utrci/</ref> prva organizirana utrka stepenicama (unutar neke zgrade) u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.turistplus.hr/hr/prva_utrka_po_stepenicama/915/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. studenoga 2018. |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119051700/https://www.turistplus.hr/hr/prva_utrka_po_stepenicama/915/ |url-status=dead}}</ref> - stepenice su i prije bile dio ruta nekih utrka (ruta Sljemenskog maratona od 2007. prolazi Horvatovim stubama (500 stuba prolazi se tri puta)<ref name="#15"/> te utrka 162 stube koja se organizira od 2008. također prolazi stubama<ref>https://www.trcanje.hr/162-stube-trcimo-11-put/11220/</ref>), ali nikad prije većinski ili cjeloviti dio utrke nije prolazio stepenicama; dio je TWA Towerrunning Tour-a od 2013.<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/odrzana-zagrepcanka-512-humanitarna-utrka-vatrogasaca-i-gradjanstva/861978.aspx</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |krostrail || ||align="left"|Zrinske vatre crosstrail ||[[Zrinska gora]] ||barem 2017. ||?? | align="center"|''prva, jedina i originalna crosstrail utrka u Hrvatskoj(??);<ref>https://trcanje.hr/cms/upload/File/najave/2017/Hrvatska%20zajedno%202017-Zrinske%20vatre%20crosstrail.pdf</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trail || ||align="left"|Zrmanja trail ||[[Zrmanja]] ||2016. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''trčanje uglavnom nizbrdo po kanjonu, škrapama;<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. rujna 2023. |archive-date=19. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919221225/https://www.aktivator.hr/sportovi/koje-su-najteze-trkacke-utrke-u-hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |trek || ||align="left"|Že100ko by UPRI Gelender ||[[Samobor]]-Vugrinščak ||2012. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''poznata i kao Samobor100; kultna underground trek utrka;<ref>https://blogeri.gelender.hr/ze100ko/ze100ko-1/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |aerodrom || ||align="left" style="background:#E6E6FA;"|Željava Air Base polumaraton ||[[Željava]] ||2023. ||?? | align="center"|''<ref>https://www.lika-online.hr/zeljava-air-base-polumaraton-legendarni-aerodrom-u-rujnu-postaje-dom-polumaratonaca/</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/trcali-po-pistama-tajne-baze-bivse-drzave-koju-zovu-i-hrvatska-area-51-1708726</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Žminj teče(ka) ||[[Žminj]] ||2014. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''7,3km;<ref>https://magazin-trcanje.com/2017/08/27/ingrid-nikolesic-i-luka-paliska-slavili-na-zminj-teceka/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |cesta || ||align="left"|Žumberačka utrka ||[[Sošice]] ([[Žumberak|PP Žumberak]]) ||1996. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''glavna utrka je duljine 15.5km;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=61</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Žumberak trail, ''prije'' Jaskanski vinski treking ||[[Jastrebarsko]] ||2011. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''ovakav oblik natjecanje nije postojao nigdje na svijetu(??);<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/rezultati/?idrezultata=2210</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4090</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=2210</ref><ref>https://www.tzgj.hr/hr/novosti/zumberak-trail-.html</ref> utrka sličnog naziva (KotloWine trek) održana 2017. u Jastrebarskom;<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=4894</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | ||pm ||align="left"|Županijski polumaraton Križevci–Kalnik ||[[Križevci]]–[[Kalnik]] ||2010. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://www.krizevci.info/2019/04/30/10-zupanijski-polumaraton-krizevci-kalnik-19-ktc/</ref><ref>https://www.krizevci.info/2024/05/02/polumaraton-kalnik-krizevci-odsad-na-certificiranoj-stazi-prijave-su-otvorene/</ref> '' |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" | || ||align="left"|Županjska petica ||[[Županja]] ||2013. ||<small>''trči se''</small> | align="center"|''<ref>https://novosti.hr/u-nedjelju-zupanjska-petica/</ref> '' |} |} ==Vidi== *[[Ekipna atletska prvenstva Hrvatske]] **[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici na otvorenom i u dvorani]] *[[Hrvatske atletske lige]] **[[Treking liga]] - ''utemeljena 2005. godine kao skup treking utrka povezanih u jedinstvenu natjecateljsku ligu'' *[[Hrvatski atletski kupovi]] * prof. Stjepan Stolnik: [[Trčanje u Hrvatskoj (knjiga)|Trčanje u Hrvatskoj]] ''- sadrži slike, imena sudionika, crtice povijesti atletike u Hrvatskoj i okolici, građu o povijesti dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj unatrag 120 godina''<ref name="#9"/> *[[Popis atletskih stadiona i dvorana u Hrvatskoj]] *[[Hrvatski savez nordijskog hodanja]] ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/muskarci HAS državni rekordi - muškarci na otvorenom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180421184021/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/muskarci |date=21. travnja 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene HAS državni rekordi - žene na otvorenom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180317202342/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |date=17. ožujka 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/muskarci-dvorana HAS državni rekordi - muškarci u dvorani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824183305/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/muskarci-dvorana |date=24. kolovoza 2018. }} *[http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/zene-dvorana HAS državni rekordi - žene u dvorani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219160723/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/dvoranski-rekordi/zene-dvorana |date=19. veljače 2015. }} *[http://www.iau-ultramarathon.org IAU], ''International Yearly Rankings, popis najboljih vremena hrvatskih i svjetskih ultramaratonaca'' ==Vanjske poveznice== * [http://www.has.hr/ Hrvatski atletski savez] * [http://huva.com.hr Hrvatska udruga vanstadionske atletike (HUVA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190425110416/http://huva.com.hr/ |date=25. travnja 2019. }} * [https://skyrunning.hr/skyrunning.php Skyrunning Hrvatska] * [https://www.havu.hr/ Hrvatska atletska veteranska udruga ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230704160629/https://www.havu.hr/ |date=4. srpnja 2023. }} * [http://www.trickeri.org/ Treking Hrvatska] * [http://www.outdoor.hr/treking-liga Treking liga] * [http://www.trcanje.hr/ Trčanje.hr], prije [https://www.utrke.net/ Utrke.net] * [https://world-track.org/ World-Track] * [https://runeurope.run/croatia/ Run Europe Croatia] ;Baze podataka * [http://www.all-athletics.com/ All-Athletics baza podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170630144318/http://www.all-athletics.com/ |date=30. lipnja 2017. }} * [http://statistik.d-u-v.org/index.php DUV ultramaraton baza podataka] * [https://data.opentrack.run/en-gb/x/ Rezultati natjecanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230222184510/https://data.opentrack.run/en-gb/x/ |date=22. veljače 2023. }} * [https://www.watchathletics.com/ watchathletics, baza rezultata] * [https://racemango.com/hr Race Mango, kalendar utrka] * [https://racebase.hr/ Racebase.hr, kalendar utrka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312163058/https://racebase.hr/ |date=12. ožujka 2025. }} * [https://my.raceresult.com/events/ my.raceresult.com, kalendar utrka] * [https://stageraces.com/#event-listing StageRaces, kalendar etapnih trkačkih i biciklističkih utrka] [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Atletika]] [[Kategorija:Atletika u Hrvatskoj]] bjyjy665y1lfei8cfxwbr86ez8f3vza 0 553792 7597842 6984442 2026-09-11T20:02:05Z Zeljko 1196 7597842 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Tikvolike | slika = Cucurbitella asperata of the Cucurbitaceae (8404890841).jpg | slika_opis = Listovi biljke ''[[Cucurbitella aspera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''Cucurbitales'' | ordo_autorstvo = [[Juss.]] ex [[Friedrich von Berchtold|Bercht.]] & [[Jan Svatopluk Presl|J.Presl]] | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Tikvolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cucurbitales'') red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Prema klasifikaciji [[APG V sustav|APG V]] obuhvaćaju osam porodica, među kojima su vrstama daleko najbogatije [[Begoniaceae|begonijevke]] i [[Cucurbitaceae|tikvovke]]. Predstavnici reda vrlo su raznoliki: od zeljastih biljaka i penjačica do [[grm]]ova i velikih [[Stablo|stabala]], dok su ''[[Apodanthaceae]]'' potpuno reducirani holoparaziti čije je vegetativno tijelo skriveno u tkivu domaćina. Red je rasprostranjen gotovo širom svijeta, ali najveću raznolikost postiže u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000142 WFO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Cucurbitales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> objavljeno je [[1820.]] u djelu O přirozenosti rostlin, na stranici 236. [[WFO]] prihvaća upravo to autorstvo.<ref name="WFO "/> == Opis == Tikvolike nemaju jedno jednostavno vanjsko obilježje po kojemu bi se mogao prepoznati cijeli red. Među njima su [[drveće]] i [[grm]]ovi porodica ''[[Anisophylleaceae]]'', ''[[Coriariaceae]]'', ''[[Corynocarpaceae]]'' i ''[[Tetramelaceae]]'', zeljasti predstavnici ''[[Begoniaceae]]'' i ''[[Datiscaceae]]'' te pretežno penjačice i puzajuće biljke Cucurbitaceae. Ta izrazita raznolikost jedan je od razloga zbog kojih su njihove porodice u starijim klasifikacijama bile smještane u međusobno udaljene skupine.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/sysbio/advance-article/doi/10.1093/sysbio/syag046/8728356?login=false A Novel Phylogenomics Pipeline Reveals Extensive Topological Conflict in the Evolution of the Angiosperm Order Cucurbitales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[List]]ovi su najčešće jednostavni, ali se građom i rasporedom znatno razlikuju. U više razvojnih grana sekundarne žile polaze dlanasto od osnove plojke. Kod ''Cucurbitaceae'' listovi su često režnjeviti ili duboko razdijeljeni, a karakteristične su vitice nastale preobrazbom izdanaka. U nekim drvenastim porodicama listovi su nasuprotni ili kožasti i potpuno cjeloviti.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APWeb/orders/cucurbitalesweb.htm?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su često jednospolni, premda se spolni sustavi unutar reda izrazito mijenjaju. Ocvijeće je najčešće građeno od nekoliko listića u dva kruga, a plodnica je u velikom dijelu reda podrasla ili djelomično podrasla. Kod skupine koju čine ''Cucurbitaceae'', ''Tetramelaceae'', ''Datiscaceae'' i ''Begoniaceae'' česta je parijetalna placentacija i velik broj sjemenih zametaka. [[Plod]]ovi su vrlo različiti, od suhih plodova i tobolaca do bobica i velikih mesnatih plodova tikvovki.<ref name="Mobot "/> ''Apodanthaceae'' su krajnja iznimka u građi reda prema sadašnjoj klasifikaciji. Nemaju [[klorofil]], [[Stabljika|stabljike]] ni razvijene listove; njihovo se nitasto vegetativno tijelo razvija potpuno unutar domaćina, a na površinu izlaze samo sitni jednospolni cvjetovi.<ref name="KewApodanthaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:924663-1 Kew Apodanthaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == Tikvolike su gotovo kozmopolitske, ali su pretežno tropska i suptropska skupina. Anisophylleaceae imaju pantropsku rasprostranjenost, dok su Begoniaceae i Cucurbitaceae osobito raznolike u toplijim dijelovima svijeta. Pojedine manje porodice imaju izrazito razdvojena područja; Coriariaceae se, primjerice, pojavljuju u dijelovima [[Euroazija|Euroazije]], [[Sredozemlje|Sredozemlja]], [[Amerika|Amerike]] i južnoga [[Pacifik]]a.<ref name="Mobot "/> Ekološki raspon također je vrlo velik. Tikvovke su pretežno penjačice koje se hvataju viticama, begonije često rastu u vlažnom i sjenovitom prizemlju tropskih šuma, a među ostalim porodicama ima velikih šumskih stabala. ''Coriariaceae'' i ''Datiscaceae'' zanimljive su i zbog [[Simbioza|simbioze]] s [[Bakterije|bakterija]]ma roda Frankia koje mogu vezati atmosferski dušik; Cucurbitales su zajedno s Fabales, Fagales i Rosales jedna od četiriju glavnih skupina koje APG V obuhvaća neformalnim kladusom fabida odnosno skupinom povezanom s predispozicijom za simbiotsku fiksaciju [[dušik]]a.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Porodica ''Cucurbitaceae'' gospodarski je najvažniji dio reda. U nju pripadaju rodovi ''[[Cucurbita]]'', ''[[Cucumis]]'', ''[[Citrullus]]'', ''[[Lagenaria]]'' i ''[[Luffa]]'', među kojima su tikve i bundeve, krastavac, dinje, lubenice i druge uzgajane prehrambene biljke. ''Begoniaceae'' su, pak, vrlo važne u hortikulturi.<ref name="KewCucurbitaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000781-2 Kew Cucurbitaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APG V; WFO; Schaefer i sur. 2026. APG V – Journal of Systematics and Evolution WFO – Cucurbitales Tikvolike su povijesno bile jedna od morfološki najneobičnijih skupina rosida. ''Cucurbitaceae'', ''Begoniaceae'', ''Datiscaceae'' i ''Tetramelaceae'' odavno su povezivane zbog građe plodnice i placentacije, dok su ''Coriariaceae'' zbog prividno slobodnih plodnih listova nekoć povezivane čak sa [[Žabnjakolike|žabnjakolikima]]. ''Anisophylleaceae'' su bile približavane ''[[Rhizophoraceae]]'', a ''[[Corynocarpaceae]]'' su dugo imale nesiguran sistematski položaj. [[Molekularna istraživanja]] spojila su tih morfološki različitih sedam porodica u dobro poduprt red.<ref name="Mobot "/> Posebnu povijest imaju ''Apodanthaceae''. APG III ih još nije mogao pouzdano smjestiti, ali su molekularne analize mitohondrijskog gena matR i nuklearnog 18S svojedobno poduprle njihov položaj uz Cucurbitales. Zato ih je APG IV 2016. formalno uključio u Cucurbitales kao osmu porodicu.<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/1471-2148-10-219?utm The worldwide holoparasitic Apodanthaceae confidently placed in the Cucurbitales by nuclear and mitochondrial gene trees], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Velika nuklearna filogenomika iz [[2024.]] smjestila je ''Apodanthaceae'' uz ''[[Rafflesiaceae]]'' u ''[[Malpighiales]]'', a istraživanje Schaefera i suradnika objavljeno 2026., s više tisuća nuklearnih [[gen]]a i gotovo svim rodovima tradicionalnih ''Cucurbitales'', snažno je potvrdilo isti rezultat. Većina analiziranih mitohondrijskih regija također podupire ''Malpighiales''; samo manji dio, među njima upravo matR na kojem se temeljio stariji položaj, povezuje ''Apodanthaceae'' s ''Cucurbitales''.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1055790324002094?utm Back together: Over 1000 single-copy nuclear loci and reproductive features support the holoendoparasitic Apodanthaceae and Rafflesiaceae as sister lineages in the order Malpighiales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, APG V zasad ne objavljuje promjenu opsega Cucurbitales, pa u ovom članku prema našem glavnom klasifikacijskom okviru Apodanthaceae ostaju osma porodica. WFO i POWO ih 2026. također još vode u Cucurbitales. APweb je, nasuprot tome, već prihvatio noviji filogenomski rezultat i sada red prikazuje sa sedam porodica. To je korisno navesti kao napomenu o mogućoj budućoj promjeni, ali ne mijenjati APG V unaprijed.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi preostalih sedam porodica također nisu potpuno mirni. Najnovija analiza potvrđuje monofiliju svih tih porodica, ali nalazi snažne znakove nepotpunog razvrstavanja razvojnih linija i drevne hibridizacije. Posebno se različiti geni ne slažu potpuno oko položaja Anisophylleaceae prema Coriariaceae + Corynocarpaceae te oko međusobnih odnosa Begoniaceae, Datiscaceae i Tetramelaceae. Zato ovdje ne bih crtao niti nametao jedan strogi filogenetski slijed.<ref name="OUP "/> APG V svrstava Cucurbitales među četiri reda fabida zajedno s Fabales, Fagales i Rosales. Stara tvrdnja iz našeg članka da su Cucurbitales jednostavno „bliski Fagales” zato je previše pojednostavljena; novije nuklearne analize dobivaju drukčije odnose između ta četiri reda.<ref name="JSE "/> == Porodice == Prema APG V/WFO okviru red zasad obuhvaća ovih 8 porodica <ref name="WFO "/>, a aktualni POWO brojevi prihvaćenih rodova daju ukupno 108 rodova : # ''[[Anisophylleaceae]]'' <small>Ridl.</small> — 4 roda # ''[[Apodanthaceae]]'' <small>Tiegh. ex Takht.</small> — 2 roda # ''[[Begoniaceae]]'' <small>C.Agardh</small> — 2 roda (Begonia, Hillebrandia) # ''[[Coriariaceae]]'' <small>DC.</small> — 1 rod (Coriaria) # ''[[Corynocarpaceae]]'' <small>Engl.</small> — 1 rod (Corynocarpus) # ''[[Cucurbitaceae]]'' <small>Juss.</small> — 95 rodova # ''[[Datiscaceae]]'' <small>Dumort.</small> — 1 rod (Datisca) # ''[[Tetramelaceae]]'' <small>Airy Shaw</small> — 2 roda (Octomeles, Tetrameles). == Sinonimi == WFO kao sinonim reda izričito navodi Anisophylleales Takht. ex Reveal & Doweld.<ref name="WFO "/> APweb u široj nomenklaturnoj sinonimiji na istom rangu navodi još ''Begoniales'' <small>Link</small>, ''Coriariales'' <small>Lindl.</small>, ''Corynocarpales'' <small>Takht.</small> i ''Datiscales'' <small>Dumort.</small> Imena ''Begonianae'', ''Corynocarpanae'' i ''Cucurbitanae'' pripadaju drugim rangovima. <ref name="Mobot "/> <!-- == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Anisophylleaceae]]''''' <small>Ridl.</small> (59 spp.) ## ''[[Anisophyllea]]'' <small>R. Br. ex Sabine</small> (55 spp.) ## ''[[Poga]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) ## ''[[Combretocarpus]]'' <small>Hook.</small> fil. (1 sp.) ## ''[[Polygonanthus]]'' <small>Ducke</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Corynocarpaceae]]''''' <small>Engl.</small> (5 spp.) ## ''[[Corynocarpus]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (5 spp.) # '''Familia ''[[Coriariaceae]]''''' <small>DC.</small> (15 spp.) ## ''[[Coriaria]]'' <small>L.</small> (15 spp.) # '''Familia ''[[Tetramelaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (2 spp.) ## ''[[Octomeles]]'' <small>Miq.</small> (1 sp.) ## ''[[Tetrameles]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Datiscaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (2 spp.) ## ''[[Datisca]]'' <small>L.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Begoniaceae]]''''' <small>C. Agardh</small> (2085 spp.) ## ''[[Hillebrandia]]'' <small>Oliv.</small> (1 sp.) ## ''[[Begonia]]'' <small>L.</small> (2084 spp.) # '''Familia ''[[Cucurbitaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1086 spp.) ## Tribus ''[[Gomphogyneae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ### ''[[Alsomitra]]'' <small>(Blume) M. Roem.</small> (1 sp.) ### ''[[Bayabusua]]'' <small>W. J. J. O. De Wild.</small> (1 sp.) ### ''[[Gynostemma]]'' <small>Blume</small> (17 spp.) ### ''[[Neoalsomitra]]'' <small>Hutch.</small> (14 spp.) ### ''[[Gomphogyne]]'' <small>Griff.</small> (6 spp.) ### ''[[Hemsleya]]'' <small>Cogn. ex F. B. Forbes & Hemsl.</small> (28 spp.) ## Tribus ''[[Actinostemmateae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Actinostemma]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) ## Tribus ''[[Zanonieae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ### ''[[Gerrardanthus]]'' <small>Harv. ex Benth. & Hook.</small> (5 spp.) ### ''[[Xerosicyos]]'' <small>Humbert</small> (6 spp.) ### ''[[Zanonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Siolmatra]]'' <small>Baill.</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Triceratieae]]'' <small>A. Rich.</small> ### ''[[Anisosperma]]'' <small>Silva Manso</small> (1 sp.) ### ''[[Fevillea]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ### ''[[Cyclantheropsis]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Sicydium]]'' <small>Schltdl.</small> (9 spp.) ### ''[[Pteropepon]]'' <small>(Cogn.) Cogn.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Indofevilleae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Indofevillea]]'' <small>Chatterjee</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Thladiantheae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Baijiania]]'' <small>A. M. Lu & J. Q. Li</small> (1 sp.) ### ''[[Thladiantha]]'' <small>Bunge</small> (26 spp.) ### ''[[Sinobaijiania]]'' <small>C. Jeffrey & W. J. De Wild.</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Siraitieae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Siraitia]]'' <small>Merr.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Momordiceae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Momordica]]'' <small>L.</small> (49 spp.) ## Tribus ''[[Joliffieae]]'' <small>Schrad.</small> ### ''[[Cogniauxia]]'' <small>Baill.</small> (2 spp.) ### ''[[Telfairia]]'' <small>Hook.</small> (3 spp.) ### ''[[Ampelosicyos]]'' <small>Thouars</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Bryonieae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Ecballium]]'' <small>A. Rich.</small> (1 sp.) ### ''[[Bryonia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Austrobryonia]]'' <small>H. Schaef.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Sicyoeae]]'' <small>Schrad.</small> ### ''[[Nothoalsomitra]]'' <small>Telford</small> (1 sp.) ### ''[[Luffa]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) ### ''[[Trichosanthes]]'' <small>L.</small> (117 spp.) ### ''[[Hodgsonia]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (2 spp.) ### ''[[Linnaeosicyos]]'' <small>H. Schaef. & Kocyan</small> (1 sp.) ### ''[[Cyclanthera]]'' <small>Schrad.</small> (47 spp.) ### ''[[Hanburia]]'' <small>Seem.</small> (7 spp.) ### ''[[Echinopepon]]'' <small>Naudin</small> (19 spp.) ### ''[[Frantzia]]'' <small>Pittier</small> (6 spp.) ### ''[[Sicyos]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ### ''[[Sicyosperma]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Sicyocaulis]]'' <small>Wiggins</small> (1 sp.) ### ''[[Sechium]]'' <small>P. Browne</small> (5 spp.) ### ''[[Microsechium]]'' <small>Naudin</small> (2 spp.) ### ''[[Parasicyos]]'' <small>Dieterle</small> (2 spp.) ### ''[[Sechiopsis]]'' <small>Naudin</small> (5 spp.) ### ''[[Marah]]'' <small>Kellogg</small> (8 spp.) ### ''[[Echinocystis]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Schizopeponeae]]'' <small>C. Jeffrey</small> ### ''[[Schizopepon]]'' <small>Maxim.</small> (8 spp.) ### ''[[Herpetospermum]]'' <small>Wall.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Coniandreae]]'' <small>Endl. ex M. Roem.</small> ### ''[[Eureiandra]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ### ''[[Bambekea]]'' <small>Cogn.</small> (1 sp.) ### ''[[Dendrosicyos]]'' <small>Balf. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Trochomeriopsis]]'' <small>Cogn.</small> (1 sp.) ### ''[[Seyrigia]]'' <small>Keraudren</small> (6 spp.) ### ''[[Corallocarpus]]'' <small>Welw. ex Benth. & Hook. fil.</small> (14 spp.) ### ''[[Kedrostis]]'' <small>Medik.</small> (23 spp.) ### ''[[Cucurbitella]]'' <small>Walp.</small> (1 sp.) ### ''[[Apodanthera]]'' <small>Arn.</small> (34 spp.) ### ''[[Melothrianthus]]'' <small>Mart. Crov.</small> (1 sp.) ### ''[[Ibervillea]]'' <small>Greene</small> (7 spp.) ### ''[[Dieterlea]]'' <small>Lott</small> (2 spp.) ### ''[[Tumamoca]]'' <small>Rose</small> (2 spp.) ### ''[[Halosicyos]]'' <small>Mart. Crov.</small> (1 sp.) ### ''[[Ceratosanthes]]'' <small>Burm. ex Adans.</small> (9 spp.) ### ''[[Doyerea]]'' <small>Grosourdy</small> (1 sp.) ### ''[[Wilbrandia]]'' <small>Silva Manso</small> (6 spp.) ### ''[[Helmontia]]'' <small>Cogn.</small> (4 spp.) ### ''[[Psiguria]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) ### ''[[Gurania]]'' <small>(Schltdl.) Cogn.</small> (39 spp.) ## Tribus ''[[Cucurbiteae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Polyclathra]]'' <small>Bertol.</small> (1 sp.) ### ''[[Cucurbita]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ### ''[[Peponopsis]]'' <small>Naudin</small> (1 sp.) ### ''[[Penelopeia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### ''[[Sicana]]'' <small>Naudin</small> (4 spp.) ### ''[[Calycophysum]]'' <small>H. Karst. & Triana</small> (4 spp.) ### ''[[Cionosicys]]'' <small>Griseb.</small> (4 spp.) ### ''[[Tecunumania]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (2 spp.) ### ''[[Schizocarpum]]'' <small>Schrad.</small> (9 spp.) ### ''[[Abobra]]'' <small>Naudin</small> (1 sp.) ### ''[[Cayaponia]]'' <small>Silva Manso</small> (81 spp.) ## Tribus ''[[Benincaseae]]'' <small>Ser.</small> ### ''[[Zehneria]]'' <small>Endl.</small> (74 spp.) ### ''[[Papuasicyos]]'' <small>Duyfjes</small> (8 spp.) ### ''[[Scopellaria]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (2 spp.) ### ''[[Citrullus]]'' <small>Schrad. ex Eckl. & Zeyh.</small> (7 spp.) ### ''[[Raphidiocystis]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ### ''[[Peponium]]'' <small>Engl.</small> (20 spp.) ### ''[[Lagenaria]]'' <small>Ser.</small> (6 spp.) ### ''[[Indomelothria]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (2 spp.) ### ''[[Acanthosicyos]]'' <small>Welw. ex Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Cephalopentandra]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Lemurosicyos]]'' <small>Keraudren</small> (1 sp.) ### ''[[Borneosicyos]]'' <small>W. J. J. O. De Wild.</small> (1 sp.) ### ''[[Solena]]'' <small>Lour.</small> (2 spp.) ### ''[[Benincasa]]'' <small>Savi</small> (2 spp.) ### ''[[Blastania]]'' <small>Kotschy & Peyr.</small> (2 spp.) ### ''[[Dactyliandra]]'' <small>(Hook. fil.) Hook. fil.</small> (2 spp.) ### ''[[Ctenolepis]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Khmeriosicyos]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (1 sp.) ### ''[[Trochomeria]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ### ''[[Ruthalicia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) ### ''[[Melothria]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ### ''[[Diplocyclos]]'' <small>(Endl.) Post & Kuntze</small> (4 spp.) ### ''[[Coccinia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (31 spp.) ### ''[[Muellerargia]]'' <small>Cogn.</small> (2 spp.) ### ''[[Cucumis]]'' <small>L.</small> (62 spp.) # '''Familia ''[[Apodanthaceae]]''''' <small>Tiegh. ex Takht.</small> (12 spp.) ## ''[[Apodanthes]]'' <small>Poit.</small> (1 sp.) ## ''[[Pilostyles]]'' <small>Guill.</small> (11 spp.) {{div col end}} --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Tikvolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] mer2s8tau3xejex2fldy4yzcjbqylfk 7597843 7597842 2026-09-11T20:08:28Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7597843 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Tikvolike | slika = Cucurbitella asperata of the Cucurbitaceae (8404890841).jpg | slika_opis = Listovi biljke ''[[Cucurbitella aspera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Rosanae]] | ordo = ''Cucurbitales'' | ordo_autorstvo = [[Juss.]] ex [[Friedrich von Berchtold|Bercht.]] & [[Jan Svatopluk Presl|J.Presl]] | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Tikvolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cucurbitales'') red su [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda ''[[Magnoliopsida]]'' i nadreda ''[[Rosanae]]''. Prema klasifikaciji [[APG V sustav|APG V]] obuhvaćaju osam porodica, među kojima su vrstama daleko najbogatije [[Begoniaceae|begonijevke]] i [[Cucurbitaceae|tikvovke]]. Predstavnici reda vrlo su raznoliki: od zeljastih biljaka i penjačica do [[grm]]ova i velikih [[Stablo|stabala]], dok su ''[[Apodanthaceae]]'' potpuno reducirani holoparaziti čije je vegetativno tijelo skriveno u tkivu domaćina. Red je rasprostranjen gotovo širom svijeta, ali najveću raznolikost postiže u tropskim i suptropskim područjima.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-9000000142 WFO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Ime ''Cucurbitales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> objavljeno je [[1820.]] u djelu O přirozenosti rostlin, na stranici 236. [[WFO]] prihvaća upravo to autorstvo.<ref name="WFO "/> == Opis == Tikvolike nemaju jedno jednostavno vanjsko obilježje po kojemu bi se mogao prepoznati cijeli red. Među njima su [[drveće]] i [[grm]]ovi porodica ''[[Anisophylleaceae]]'', ''[[Coriariaceae]]'', ''[[Corynocarpaceae]]'' i ''[[Tetramelaceae]]'', zeljasti predstavnici ''[[Begoniaceae]]'' i ''[[Datiscaceae]]'' te pretežno penjačice i puzajuće biljke Cucurbitaceae. Ta izrazita raznolikost jedan je od razloga zbog kojih su njihove porodice u starijim klasifikacijama bile smještane u međusobno udaljene skupine.<ref name="OUP ">[https://academic.oup.com/sysbio/advance-article/doi/10.1093/sysbio/syag046/8728356?login=false A Novel Phylogenomics Pipeline Reveals Extensive Topological Conflict in the Evolution of the Angiosperm Order Cucurbitales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[List]]ovi su najčešće jednostavni, ali se građom i rasporedom znatno razlikuju. U više razvojnih grana sekundarne žile polaze dlanasto od osnove plojke. Kod ''Cucurbitaceae'' listovi su često režnjeviti ili duboko razdijeljeni, a karakteristične su vitice nastale preobrazbom izdanaka. U nekim drvenastim porodicama listovi su nasuprotni ili kožasti i potpuno cjeloviti.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/Research/APWeb/orders/cucurbitalesweb.htm?utm APweb], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su često jednospolni, premda se spolni sustavi unutar reda izrazito mijenjaju. Ocvijeće je najčešće građeno od nekoliko listića u dva kruga, a plodnica je u velikom dijelu reda podrasla ili djelomično podrasla. Kod skupine koju čine ''Cucurbitaceae'', ''Tetramelaceae'', ''Datiscaceae'' i ''Begoniaceae'' česta je parijetalna placentacija i velik broj sjemenih zametaka. [[Plod]]ovi su vrlo različiti, od suhih plodova i tobolaca do bobica i velikih mesnatih plodova tikvovki.<ref name="Mobot "/> ''Apodanthaceae'' su krajnja iznimka u građi reda prema sadašnjoj klasifikaciji. Nemaju [[klorofil]], [[Stabljika|stabljike]] ni razvijene listove; njihovo se nitasto vegetativno tijelo razvija potpuno unutar domaćina, a na površinu izlaze samo sitni jednospolni cvjetovi.<ref name="KewApodanthaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:924663-1 Kew Apodanthaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == Tikvolike su gotovo kozmopolitske, ali su pretežno tropska i suptropska skupina. Anisophylleaceae imaju pantropsku rasprostranjenost, dok su Begoniaceae i Cucurbitaceae osobito raznolike u toplijim dijelovima svijeta. Pojedine manje porodice imaju izrazito razdvojena područja; Coriariaceae se, primjerice, pojavljuju u dijelovima [[Euroazija|Euroazije]], [[Sredozemlje|Sredozemlja]], [[Amerika|Amerike]] i južnoga [[Pacifik]]a.<ref name="Mobot "/> Ekološki raspon također je vrlo velik. Tikvovke su pretežno penjačice koje se hvataju viticama, begonije često rastu u vlažnom i sjenovitom prizemlju tropskih šuma, a među ostalim porodicama ima velikih šumskih stabala. ''Coriariaceae'' i ''Datiscaceae'' zanimljive su i zbog [[Simbioza|simbioze]] s [[Bakterije|bakterija]]ma roda Frankia koje mogu vezati atmosferski dušik; Cucurbitales su zajedno s Fabales, Fagales i Rosales jedna od četiriju glavnih skupina koje APG V obuhvaća neformalnim kladusom fabida odnosno skupinom povezanom s predispozicijom za simbiotsku fiksaciju [[dušik]]a.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Porodica ''Cucurbitaceae'' gospodarski je najvažniji dio reda. U nju pripadaju rodovi ''[[Cucurbita]]'', ''[[Cucumis]]'', ''[[Citrullus]]'', ''[[Lagenaria]]'' i ''[[Luffa]]'', među kojima su tikve i bundeve, krastavac, dinje, lubenice i druge uzgajane prehrambene biljke. ''Begoniaceae'' su, pak, vrlo važne u hortikulturi.<ref name="KewCucurbitaceae ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000781-2 Kew Cucurbitaceae], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Tikvolike su povijesno bile jedna od morfološki najneobičnijih skupina rosida. ''Cucurbitaceae'', ''Begoniaceae'', ''Datiscaceae'' i ''Tetramelaceae'' odavno su povezivane zbog građe plodnice i placentacije, dok su ''Coriariaceae'' zbog prividno slobodnih plodnih listova nekoć povezivane čak sa [[Žabnjakolike|žabnjakolikima]]. ''Anisophylleaceae'' su bile približavane ''[[Rhizophoraceae]]'', a ''[[Corynocarpaceae]]'' su dugo imale nesiguran sistematski položaj. [[Molekularna istraživanja]] spojila su tih morfološki različitih sedam porodica u dobro poduprt red.<ref name="Mobot "/> Posebnu povijest imaju ''Apodanthaceae''. APG III ih još nije mogao pouzdano smjestiti, ali su molekularne analize mitohondrijskog gena matR i nuklearnog 18S svojedobno poduprle njihov položaj uz Cucurbitales. Zato ih je APG IV 2016. formalno uključio u Cucurbitales kao osmu porodicu.<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1186/1471-2148-10-219?utm The worldwide holoparasitic Apodanthaceae confidently placed in the Cucurbitales by nuclear and mitochondrial gene trees], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Velika nuklearna filogenomika iz [[2024.]] smjestila je ''Apodanthaceae'' uz ''[[Rafflesiaceae]]'' u ''[[Malpighiales]]'', a istraživanje Ortiz et al. 2026., s više tisuća nuklearnih [[gen]]a i gotovo svim rodovima tradicionalnih ''Cucurbitales'', snažno je potvrdilo isti rezultat. Većina analiziranih mitohondrijskih regija također podupire ''Malpighiales''; samo manji dio, među njima upravo matR na kojem se temeljio stariji položaj, povezuje ''Apodanthaceae'' s ''Cucurbitales''.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1055790324002094?utm Back together: Over 1000 single-copy nuclear loci and reproductive features support the holoendoparasitic Apodanthaceae and Rafflesiaceae as sister lineages in the order Malpighiales], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Međutim, APG V zasad ne objavljuje promjenu opsega Cucurbitales, pa u ovom članku prema našem glavnom klasifikacijskom okviru Apodanthaceae ostaju osma porodica. WFO i POWO ih 2026. također još vode u Cucurbitales. APweb je, nasuprot tome, već prihvatio noviji filogenomski rezultat i sada red prikazuje sa sedam porodica. To je korisno navesti kao napomenu o mogućoj budućoj promjeni, ali ne mijenjati APG V unaprijed.<ref name="JSE ">[https://www.jse.ac.cn/EN/abstract/abstract103821.shtml?utm Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Unutarnji odnosi preostalih sedam porodica također nisu potpuno mirni. Najnovija analiza potvrđuje monofiliju svih tih porodica, ali nalazi snažne znakove nepotpunog razvrstavanja razvojnih linija i drevne hibridizacije. Posebno se različiti geni ne slažu potpuno oko položaja Anisophylleaceae prema Coriariaceae + Corynocarpaceae te oko međusobnih odnosa Begoniaceae, Datiscaceae i Tetramelaceae. Zbog tih neslaganja odnose među porodicama nije opravdano prikazivati jednim strogo određenim filogenetskim slijedom.<ref name="OUP "/> APG V svrstava Cucurbitales među četiri reda fabida zajedno s Fabales, Fagales i Rosales. Tvrdnja da su Cucurbitales jednostavno bliski Fagales previše je pojednostavljena, jer novije nuklearne analize pokazuju drukčije odnose između četiriju redova fabida; novije nuklearne analize dobivaju drukčije odnose između ta četiri reda.<ref name="JSE "/> == Porodice == Prema APG V/WFO okviru red zasad obuhvaća ovih 8 porodica <ref name="WFO "/>, a aktualni POWO brojevi prihvaćenih rodova daju ukupno 108 rodova : # ''[[Anisophylleaceae]]'' <small>Ridl.</small> — 4 roda # ''[[Apodanthaceae]]'' <small>Tiegh. ex Takht.</small> — 2 roda # ''[[Begoniaceae]]'' <small>C.Agardh</small> — 2 roda (Begonia, Hillebrandia) # ''[[Coriariaceae]]'' <small>DC.</small> — 1 rod (Coriaria) # ''[[Corynocarpaceae]]'' <small>Engl.</small> — 1 rod (Corynocarpus) # ''[[Cucurbitaceae]]'' <small>Juss.</small> — 95 rodova # ''[[Datiscaceae]]'' <small>Dumort.</small> — 1 rod (Datisca) # ''[[Tetramelaceae]]'' <small>Airy Shaw</small> — 2 roda (Octomeles, Tetrameles). == Sinonimi == WFO kao sinonim reda izričito navodi Anisophylleales Takht. ex Reveal & Doweld.<ref name="WFO "/> APweb u široj nomenklaturnoj sinonimiji na istom rangu navodi još ''Begoniales'' <small>Link</small>, ''Coriariales'' <small>Lindl.</small>, ''Corynocarpales'' <small>Takht.</small> i ''Datiscales'' <small>Dumort.</small> Imena ''Begonianae'', ''Corynocarpanae'' i ''Cucurbitanae'' pripadaju drugim rangovima. <ref name="Mobot "/> <!-- == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Anisophylleaceae]]''''' <small>Ridl.</small> (59 spp.) ## ''[[Anisophyllea]]'' <small>R. Br. ex Sabine</small> (55 spp.) ## ''[[Poga]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) ## ''[[Combretocarpus]]'' <small>Hook.</small> fil. (1 sp.) ## ''[[Polygonanthus]]'' <small>Ducke</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Corynocarpaceae]]''''' <small>Engl.</small> (5 spp.) ## ''[[Corynocarpus]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (5 spp.) # '''Familia ''[[Coriariaceae]]''''' <small>DC.</small> (15 spp.) ## ''[[Coriaria]]'' <small>L.</small> (15 spp.) # '''Familia ''[[Tetramelaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (2 spp.) ## ''[[Octomeles]]'' <small>Miq.</small> (1 sp.) ## ''[[Tetrameles]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Datiscaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (2 spp.) ## ''[[Datisca]]'' <small>L.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Begoniaceae]]''''' <small>C. Agardh</small> (2085 spp.) ## ''[[Hillebrandia]]'' <small>Oliv.</small> (1 sp.) ## ''[[Begonia]]'' <small>L.</small> (2084 spp.) # '''Familia ''[[Cucurbitaceae]]''''' <small>Juss.</small> (1086 spp.) ## Tribus ''[[Gomphogyneae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ### ''[[Alsomitra]]'' <small>(Blume) M. Roem.</small> (1 sp.) ### ''[[Bayabusua]]'' <small>W. J. J. O. De Wild.</small> (1 sp.) ### ''[[Gynostemma]]'' <small>Blume</small> (17 spp.) ### ''[[Neoalsomitra]]'' <small>Hutch.</small> (14 spp.) ### ''[[Gomphogyne]]'' <small>Griff.</small> (6 spp.) ### ''[[Hemsleya]]'' <small>Cogn. ex F. B. Forbes & Hemsl.</small> (28 spp.) ## Tribus ''[[Actinostemmateae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Actinostemma]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) ## Tribus ''[[Zanonieae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ### ''[[Gerrardanthus]]'' <small>Harv. ex Benth. & Hook.</small> (5 spp.) ### ''[[Xerosicyos]]'' <small>Humbert</small> (6 spp.) ### ''[[Zanonia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Siolmatra]]'' <small>Baill.</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Triceratieae]]'' <small>A. Rich.</small> ### ''[[Anisosperma]]'' <small>Silva Manso</small> (1 sp.) ### ''[[Fevillea]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ### ''[[Cyclantheropsis]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) ### ''[[Sicydium]]'' <small>Schltdl.</small> (9 spp.) ### ''[[Pteropepon]]'' <small>(Cogn.) Cogn.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Indofevilleae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Indofevillea]]'' <small>Chatterjee</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Thladiantheae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Baijiania]]'' <small>A. M. Lu & J. Q. Li</small> (1 sp.) ### ''[[Thladiantha]]'' <small>Bunge</small> (26 spp.) ### ''[[Sinobaijiania]]'' <small>C. Jeffrey & W. J. De Wild.</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Siraitieae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Siraitia]]'' <small>Merr.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Momordiceae]]'' <small>H. Schaef. & S. S. Renner</small> ### ''[[Momordica]]'' <small>L.</small> (49 spp.) ## Tribus ''[[Joliffieae]]'' <small>Schrad.</small> ### ''[[Cogniauxia]]'' <small>Baill.</small> (2 spp.) ### ''[[Telfairia]]'' <small>Hook.</small> (3 spp.) ### ''[[Ampelosicyos]]'' <small>Thouars</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Bryonieae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Ecballium]]'' <small>A. Rich.</small> (1 sp.) ### ''[[Bryonia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Austrobryonia]]'' <small>H. Schaef.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Sicyoeae]]'' <small>Schrad.</small> ### ''[[Nothoalsomitra]]'' <small>Telford</small> (1 sp.) ### ''[[Luffa]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) ### ''[[Trichosanthes]]'' <small>L.</small> (117 spp.) ### ''[[Hodgsonia]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (2 spp.) ### ''[[Linnaeosicyos]]'' <small>H. Schaef. & Kocyan</small> (1 sp.) ### ''[[Cyclanthera]]'' <small>Schrad.</small> (47 spp.) ### ''[[Hanburia]]'' <small>Seem.</small> (7 spp.) ### ''[[Echinopepon]]'' <small>Naudin</small> (19 spp.) ### ''[[Frantzia]]'' <small>Pittier</small> (6 spp.) ### ''[[Sicyos]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ### ''[[Sicyosperma]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Sicyocaulis]]'' <small>Wiggins</small> (1 sp.) ### ''[[Sechium]]'' <small>P. Browne</small> (5 spp.) ### ''[[Microsechium]]'' <small>Naudin</small> (2 spp.) ### ''[[Parasicyos]]'' <small>Dieterle</small> (2 spp.) ### ''[[Sechiopsis]]'' <small>Naudin</small> (5 spp.) ### ''[[Marah]]'' <small>Kellogg</small> (8 spp.) ### ''[[Echinocystis]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Schizopeponeae]]'' <small>C. Jeffrey</small> ### ''[[Schizopepon]]'' <small>Maxim.</small> (8 spp.) ### ''[[Herpetospermum]]'' <small>Wall.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Coniandreae]]'' <small>Endl. ex M. Roem.</small> ### ''[[Eureiandra]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ### ''[[Bambekea]]'' <small>Cogn.</small> (1 sp.) ### ''[[Dendrosicyos]]'' <small>Balf. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Trochomeriopsis]]'' <small>Cogn.</small> (1 sp.) ### ''[[Seyrigia]]'' <small>Keraudren</small> (6 spp.) ### ''[[Corallocarpus]]'' <small>Welw. ex Benth. & Hook. fil.</small> (14 spp.) ### ''[[Kedrostis]]'' <small>Medik.</small> (23 spp.) ### ''[[Cucurbitella]]'' <small>Walp.</small> (1 sp.) ### ''[[Apodanthera]]'' <small>Arn.</small> (34 spp.) ### ''[[Melothrianthus]]'' <small>Mart. Crov.</small> (1 sp.) ### ''[[Ibervillea]]'' <small>Greene</small> (7 spp.) ### ''[[Dieterlea]]'' <small>Lott</small> (2 spp.) ### ''[[Tumamoca]]'' <small>Rose</small> (2 spp.) ### ''[[Halosicyos]]'' <small>Mart. Crov.</small> (1 sp.) ### ''[[Ceratosanthes]]'' <small>Burm. ex Adans.</small> (9 spp.) ### ''[[Doyerea]]'' <small>Grosourdy</small> (1 sp.) ### ''[[Wilbrandia]]'' <small>Silva Manso</small> (6 spp.) ### ''[[Helmontia]]'' <small>Cogn.</small> (4 spp.) ### ''[[Psiguria]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) ### ''[[Gurania]]'' <small>(Schltdl.) Cogn.</small> (39 spp.) ## Tribus ''[[Cucurbiteae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Polyclathra]]'' <small>Bertol.</small> (1 sp.) ### ''[[Cucurbita]]'' <small>L.</small> (17 spp.) ### ''[[Peponopsis]]'' <small>Naudin</small> (1 sp.) ### ''[[Penelopeia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### ''[[Sicana]]'' <small>Naudin</small> (4 spp.) ### ''[[Calycophysum]]'' <small>H. Karst. & Triana</small> (4 spp.) ### ''[[Cionosicys]]'' <small>Griseb.</small> (4 spp.) ### ''[[Tecunumania]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (2 spp.) ### ''[[Schizocarpum]]'' <small>Schrad.</small> (9 spp.) ### ''[[Abobra]]'' <small>Naudin</small> (1 sp.) ### ''[[Cayaponia]]'' <small>Silva Manso</small> (81 spp.) ## Tribus ''[[Benincaseae]]'' <small>Ser.</small> ### ''[[Zehneria]]'' <small>Endl.</small> (74 spp.) ### ''[[Papuasicyos]]'' <small>Duyfjes</small> (8 spp.) ### ''[[Scopellaria]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (2 spp.) ### ''[[Citrullus]]'' <small>Schrad. ex Eckl. & Zeyh.</small> (7 spp.) ### ''[[Raphidiocystis]]'' <small>Hook. fil.</small> (5 spp.) ### ''[[Peponium]]'' <small>Engl.</small> (20 spp.) ### ''[[Lagenaria]]'' <small>Ser.</small> (6 spp.) ### ''[[Indomelothria]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (2 spp.) ### ''[[Acanthosicyos]]'' <small>Welw. ex Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Cephalopentandra]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Lemurosicyos]]'' <small>Keraudren</small> (1 sp.) ### ''[[Borneosicyos]]'' <small>W. J. J. O. De Wild.</small> (1 sp.) ### ''[[Solena]]'' <small>Lour.</small> (2 spp.) ### ''[[Benincasa]]'' <small>Savi</small> (2 spp.) ### ''[[Blastania]]'' <small>Kotschy & Peyr.</small> (2 spp.) ### ''[[Dactyliandra]]'' <small>(Hook. fil.) Hook. fil.</small> (2 spp.) ### ''[[Ctenolepis]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Khmeriosicyos]]'' <small>W. J. De Wild. & Duyfjes</small> (1 sp.) ### ''[[Trochomeria]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ### ''[[Ruthalicia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) ### ''[[Melothria]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ### ''[[Diplocyclos]]'' <small>(Endl.) Post & Kuntze</small> (4 spp.) ### ''[[Coccinia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (31 spp.) ### ''[[Muellerargia]]'' <small>Cogn.</small> (2 spp.) ### ''[[Cucumis]]'' <small>L.</small> (62 spp.) # '''Familia ''[[Apodanthaceae]]''''' <small>Tiegh. ex Takht.</small> (12 spp.) ## ''[[Apodanthes]]'' <small>Poit.</small> (1 sp.) ## ''[[Pilostyles]]'' <small>Guill.</small> (11 spp.) {{div col end}} --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Tikvolike| ]] [[Kategorija:Redovi Rosanae]] 19rdt5bcl06c8q630314gawwgn5clux 0 557361 7597742 7482092 2026-09-11T15:04:38Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Tehnologija motora|Tehnologija motora]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597742 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Four stroke engine diagram.jpg|mini|desno|250px|[[Motor s unutarnjim izgaranjem]] <br> Dijelovi tipičnog [[Četverotaktni motor|četverotaktnog motora]]: <br> '''E''' - Bregasto vratilo za otvaranje ispušnog ventila; <br> '''I''' - Bregasto vratilo za otvaranje usisnog ventila; <br> '''S''' - [[Svjećica]];<br> '''V''' - [[Ventil]]i za usis i ispuh; <br> '''P''' - [[Klip stroja|Klip]]<br> '''R''' - Klipnjača; <br> '''C''' - [[Koljenasto vratilo]];<br> '''W''' - [[Hlađenje]] vodom.]] [[datoteka:Steam engine nomenclature.png|mini|desno|300px|Shema stapnoga mehanizma kod [[parni stroj|parnog stroja]]: <br> '''1''' – [[Stap]] <br> '''2''' – Stapajica <br> '''3''' – Križna glava <br> '''4''' – Ojnica <br> '''5''' – [[Koljenasto vratilo]] <br> '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila <br> '''7''' – [[Zamašnjak]] <br> '''8''' – Klizni [[ventil]] <br> '''9''' – [[Centrifugalna sila|Centrifugalni]] regulator.]] '''Stapni i klipni strojevi''' su [[strojevi]] kod kojih se [[Ekspanzija|ekspanzijom]] radnoga medija unutar [[cilindar|cilindra]] potiskuje [[stap]] ([[parni stroj]], [[motor s unutarnjim izgaranjem]]), a djelovanje [[sila|sile]] potiskivanja pretvara se preko [[mehanizam|mehanizma]] u [[mehanički rad]] [[vrtnja|vrtnje]] [[vratilo|vratila]], ili se, obrnuto, radni medij potiskuje stapom ili [[Klip stroja|klipom]] (stapna [[pumpa]], stapni [[kompresor]]) koristeći se [[energija|energijom]] iz drugih izvora dovedenom preko mehanizma. Ovisno o tome giba li se u cilindru stap ili klip, razlikuju se stapni i klipni strojevi, a prijenos sile i [[gibanje|gibanja]] odvija se stapnim ili klipnim mehanizmom. Tako su na primjer [[parni stroj]]evi stapni, a [[Benzinski motor|Ottovi]] ili [[Dieselov motor|Dieselovi motori s unutarnjim izgaranjem]] klipni, premda ih se u nazivlju ponegdje ne razlikuje. Kod takvih je strojeva gibanje stapa (klipa) u cilindru [[oscilacije|oscilatorna]] ravnocrtna [[translacija]] (pravocrtno gibanje), koja se preko mehanizma pretvara u vrtnju vratila. Postoje i vrste strojeva koje imaju rotirajući stap (rotor), a gibanje se na vratilo ili s njega prenosi izravno ili preko [[zupčanik]]a. Među takve se ubrajaju na primjer pumpe s rotirajućim stapom ili [[Wankelov motor]] s unutarnjim izgaranjem. Mehanizmi za pretvorbu translacijskoga gibanja klipa u rotaciju vratila izvode se dvojako: s križnom glavom i bez nje. Kod stapnoga mehanizma stap je povezan preko poluge (stapajica) s križnom glavom. Križna glava dio je koji kliže po vodilicama, pa se giba translacijski, jednako kao i stap, a s pomoću ravninskoga gibanja ojnice, to jest [[poluga|poluge]] koja povezuje križnu glavu i rukavce koljena [[Koljenasto vratilo|koljenastoga vratila]], omogućuje se [[rotacija]] vratila. Na taj se način prenosi [[sila]] sa stapa na rukavce koljena, bez opterećenja stapa i cilindra radijalnim silama, već njih, kao dijelove uzdužne sile u ojnici, preuzima križna glava. Klipni mehanizam nema križne glave, već je klip zglobno vezan za polugu (klipnjača), koja se giba ravninski te prenosi i radijalne sile na klip. Kako bi se ravnomjerno prenijele sile s klipa na cilindar, klip je, za razliku od stapa, veće [[visina|visine]] od [[promjer]]a. Stapni i klipni mehanizmi imaju jednaku [[kinematika|kinematičku strukturu]], koja odgovara takozvanom zglobnomu četverokutu. Jednaki su im zakoni promjene [[brzina]] i [[ubrzanje|ubrzanja]], kao i sila u članovima mehanizma, pa se ponegdje skupno nazivaju motornim mehanizmima s križnom glavom, ili bez nje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57817 |title=stapni i klipni strojevi |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Stap == {{glavni|Stap}} '''Stap''' je dio stapnih i klipnih strojeva koji se ravnocrtno ili rotacijski giba unutar cilindra. U užem smislu, stapom se najčešće naziva dio stroja plosnata oblika koji se amo-tamo giba unutar cilindra [[parni stroj|parnoga stroja]], stapnih [[crpka|pumpi]] ili [[kompresor]]a, dok se takav dio [[valjak|valjkasta]] oblika u većini [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] naziva klipom, a rotacijski se element na primjer u [[Wankelov motor|Wankelovu motoru]] naziva [[rotor]]om. Kao dio stapnoga mehanizma spojen je s križnom glavom s pomoću stapajice, tako da u radijalnom smjeru ne prenosi sile na cilindar unutar kojega se giba.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57813 |title=stap |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Klip === {{glavni|Klip stroja}} '''Klip''' je stap duguljasta oblika, valjkasti dio [[stroj]]a koji klizi u cilindrima klipnih strojeva, bilo da ga potiskuje [[tlak]] radnoga medija u [[ekspanzija|ekspanziji]] (na primjer u klipnome motoru s unutarnjim izgaranjem), ili pak on sam potiskuje taj medij koristeći se [[energija|energijom]] iz drugih izvora (u klipnoj pumpi ili kompresoru). Klip je dio klipnoga mehanizma, kojim se ravnocrtno gibanje klipa pretvara u rotacijsko gibanje [[vratilo|vratila]] klipnoga stroja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31920 |title=klip |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Tehnologija motora]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi| ]] nnl5osmxyked6azh7xpnd8ladfbk1ap 0 557615 7597746 7166641 2026-09-11T15:06:48Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Teorija motora|Teorija motora]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Stapni i klipni strojevi|Stapni i klipni strojevi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597746 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Steam engine nomenclature.png|mini|desno|300px|Shema stapnoga mehanizma kod [[parni stroj|parnog stroja]]: <br> '''1''' – Stap <br> '''2''' – Stapajica <br> '''3''' – Križna glava <br> '''4''' – Ojnica <br> '''5''' – [[Koljenasto vratilo]] <br> '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila <br> '''7''' – [[Zamašnjak]] <br> '''8''' – Klizni [[ventil]] <br> '''9''' – [[Centrifugalna sila|Centrifugalni]] regulator.]] [[datoteka:Steam engine in action.gif|mini|desno|300px|Parni stroj u radu.]] '''Stap''' je dio [[Stapni i klipni strojevi|stapnih i klipnih strojeva]] koji se ravnocrtno ili [[rotacija|rotacijski]] giba unutar [[cilindar|cilindra]]. U užem smislu, stapom se najčešće naziva dio [[stroj]]a plosnata oblika koji se amo-tamo giba unutar cilindra [[parni stroj|parnoga stroja]], stapnih [[crpka|pumpi]] ili [[kompresor]]a, dok se takav dio [[valjak|valjkasta]] oblika u većini [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] naziva [[Klip stroja|klipom]], a rotacijski se element na primjer u [[Wankelov motor|Wankelovu motoru]] naziva [[rotor]]om. Kao dio stapnoga mehanizma spojen je s križnom glavom s pomoću stapajice, tako da u radijalnom smjeru ne prenosi [[sila|sile]] na cilindar unutar kojega se giba.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57813 |title=stap |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Klip == {{glavni|Klip stroja}} '''Klip''' je stap duguljasta oblika, valjkasti dio [[stroj]]a koji klizi u cilindrima klipnih strojeva, bilo da ga potiskuje [[tlak]] radnoga medija u [[ekspanzija|ekspanziji]] (na primjer u klipnome motoru s unutarnjim izgaranjem), ili pak on sam potiskuje taj medij koristeći se [[energija|energijom]] iz drugih izvora (u klipnoj pumpi ili kompresoru). Klip je dio klipnoga mehanizma, kojim se ravnocrtno gibanje klipa pretvara u rotacijsko gibanje [[vratilo|vratila]] klipnoga stroja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31920 |title=klip |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Stapni i klipni strojevi == {{glavni|Stapni i klipni strojevi}} '''Stapni i klipni strojevi''' su [[strojevi]] kod kojih se [[Ekspanzija|ekspanzijom]] radnoga medija unutar [[cilindar|cilindra]] potiskuje stap ([[parni stroj]], [[motor s unutarnjim izgaranjem]]), a djelovanje [[sila|sile]] potiskivanja pretvara se preko [[mehanizam|mehanizma]] u [[mehanički rad]] [[vrtnja|vrtnje]] [[vratilo|vratila]], ili se, obrnuto, radni medij potiskuje stapom ili [[Klip stroja|klipom]] (stapna [[pumpa]], stapni [[kompresor]]) koristeći se [[energija|energijom]] iz drugih izvora dovedenom preko mehanizma. Ovisno o tome giba li se u cilindru stap ili klip, razlikuju se stapni i klipni strojevi, a prijenos sile i [[gibanje|gibanja]] odvija se stapnim ili klipnim mehanizmom. Tako su na primjer [[parni stroj]]evi stapni, a [[Benzinski motor|Ottovi]] ili [[Dieselov motor|Dieselovi motori s unutarnjim izgaranjem]] klipni, premda ih se u nazivlju ponegdje ne razlikuje. Kod takvih je strojeva gibanje stapa (klipa) u cilindru [[oscilacije|oscilatorna]] ravnocrtna [[translacija]] (pravocrtno gibanje), koja se preko mehanizma pretvara u vrtnju vratila. Postoje i vrste strojeva koje imaju rotirajući stap (rotor), a gibanje se na vratilo ili s njega prenosi izravno ili preko [[zupčanik]]a. Među takve se ubrajaju na primjer pumpe s rotirajućim stapom ili [[Wankelov motor]] s unutarnjim izgaranjem. Mehanizmi za pretvorbu translacijskoga gibanja klipa u rotaciju vratila izvode se dvojako: s križnom glavom i bez nje. Kod stapnoga mehanizma stap je povezan preko poluge (stapajica) s križnom glavom. Križna glava dio je koji kliže po vodilicama, pa se giba translacijski, jednako kao i stap, a s pomoću ravninskoga gibanja ojnice, to jest [[poluga|poluge]] koja povezuje križnu glavu i rukavce koljena [[Koljenasto vratilo|koljenastoga vratila]], omogućuje se [[rotacija]] vratila. Na taj se način prenosi [[sila]] sa stapa na rukavce koljena, bez opterećenja stapa i cilindra radijalnim silama, već njih, kao dijelove uzdužne sile u ojnici, preuzima križna glava. Klipni mehanizam nema križne glave, već je klip zglobno vezan za polugu (klipnjača), koja se giba ravninski te prenosi i radijalne sile na klip. Kako bi se ravnomjerno prenijele sile s klipa na cilindar, klip je, za razliku od stapa, veće [[visina|visine]] od [[promjer]]a. Stapni i klipni mehanizmi imaju jednaku [[kinematika|kinematičku strukturu]], koja odgovara takozvanom zglobnomu četverokutu. Jednaki su im zakoni promjene [[brzina]] i [[ubrzanje|ubrzanja]], kao i sila u članovima mehanizma, pa se ponegdje skupno nazivaju motornim mehanizmima s križnom glavom, ili bez nje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57817 |title=stapni i klipni strojevi |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] s479zepkrz46pc4cz3xy6q3hfvyhh8x 0 565815 7597931 7585085 2026-09-12T08:16:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597931 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Extracellular Matrix.png|mini|desno|Ilustracija izvanstanične matrice ([[bazalna membrana|bazalne membrane]] i [[intersticijska matrica|intersticijske matrice]]) u odnosu ka [[epitel]]u, [[endotel]]u i vezivnom tkivu.]] '''Izvanstanična matrica''' (eng. ''extracellular matrix'', ECM, lat. ''matrix extracellularis'', [[Medical Subject Headings|MeSH]]: [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&term=Extracellular+matrix D005109], [[Terminologia Histologica|TH]]: [http://www.unifr.ch/ifaa/Public/EntryPage/ViewTH/THh200.html H2.00.03.0.02001]) je tvar koju izlučuju tjelesne [[stanica (biologija)|stanice]]. Stanice se nalaze unutar te tvari koju su izlučile.<ref>[http://znanost.geek.hr/clanak/znanstvenici-otkrili-kako-se-smrtonosni-rak-koze-siri-na-druge-dijelove-tijela/ Portal Znanost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160603203503/http://znanost.geek.hr/clanak/znanstvenici-otkrili-kako-se-smrtonosni-rak-koze-siri-na-druge-dijelove-tijela/ |date=3. lipnja 2016. }} Filip Radeka: ''Znanstvenici otkrili kako se smrtonosni rak kože širi na druge dijelove tijela'', 9. siječnja 2013. (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref> Ova je tvar skup [[izvanstanično|izvanstaničnih]] molekula koje izlučuju stanice koje omogućuju strukturnu i biokemijsku potporu stanicama u okružju.<ref>{{cite journal |last=Michel |first=Gurvan |author2=Thierry Tonon |author3=Delphine Scornet |author4=J. Mark Cock |author5=Bernard Kloareg |title=The cell wall polysaccharide metabolism of the brown alga Ectocarpus siliculosus. Insights into the evolution of extracellular matrix polysaccharides in Eukaryotes |journal=[[New Phytologist]] |date=Listopad 2010. |volume=188 |issue=1 |pages=82–97 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2010.03374.x/full |doi=10.1111/j.1469-8137.2010.03374.x}}</ref> Zbog toga što je [[višestanični organizmi|višestaničnost]] neovisno evoluirala u različitim višestaničnim pravcima, sastav izvanstanične matrice varira među višestaničnim strukturama. Ipak, stanična [[adhezija]], [[međustanična komunikacija]] i [[stanična diferencijacija|diferencijacija]] funkcije su koje izvanstanična matrica uobičajeno obavlja.<ref>{{cite journal |last=Abedin |first=Monika |author2=Nicole King |title=Diverse evolutionary paths to cell adhesion |journal=[[Trends in Cell Biology]] |date=Prosinac 2010. |volume=20 |issue=12 |pages=734–742 |pmc=2991404 |doi=10.1016/j.tcb.2010.08.002 |pmid=20817460}}</ref> Sintetizira ju [[fibroblast]].<ref>{{cite web |language=engleski |title=Fibroblast |url=http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=fibroblast |work=Genetics Home Reference |publisher=U.S. National Library of Medicine |date=5. svibnja 2014. |accessdate=10. svibnja 2014.}}</ref> Glavni sastojak izvanstanične matrice je [[kolagen]], kao i kod ligamenata, tetiva, kosti, hrskavice, mišića i kože. Zbog toga je kolagen najobilnija bjelančevina kod sisavaca.<ref>[http://www.guna.hr/o-bioterapji/kolagenska-bioterapija/ Guna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170112132302/http://www.guna.hr/o-bioterapji/kolagenska-bioterapija/ |date=12. siječnja 2017. }} ''Kolagenska bioterapija'' (pristupljeno 25. lipnja 2016.)</ref> == Kod životinja == U životinjskom svijetu izvanstanična matrica sadrži intersticijsku matricu i bazalnu membranu.<ref name="Robbins">{{cite book |last=Kumar |last2=Abbas |last3=Fausto |title=Robbins and Cotran: Pathologic Basis of Disease |location=Philadelphia |publisher=Elsevier |edition=7th |isbn=0-7216-0187-1}}</ref> Intersticijska matrica postoji između raznih životinjskih stanica, to jest, u međustaničnim prostorima. Gelovi [[polisaharid]]a i vlaknastih bjelančevina ispunjaju [[intersticijska tekućina|intersticijski prostor]] (glavni dio [[izvanstanična tekućina|izvanstanične tekućine]]) i djeluju kao tlačni [[pufer]] protiv pritisaka kojima je izložena izvanstanična matrica.<ref name="ECB">{{cite book |vauthors=Alberts B, Bray D, Hopin K, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P |title=Essential cell biology |url=https://archive.org/details/essentialcellbio00albe |chapter=Tissues and Cancer |location=New York and London |publisher=Garland Science |year=2004 |isbn=0-8153-3481-8}}</ref> Bazalne membrane su naslage poput prostirke izvanstanične matrice na kojima se razne epitelske stanice. Svaka vrsta vezivnog tkiva kod životinja ima ECM: kolegenska vlakna i [[koštani mineral]] obuhvaćaju ECM [[koštano tkivo|koštanog tkiva]]; retikularna vlakna i [[fundamentalna tvar]] sadrže izvanstaničnu matricu [[labavo vezivno tkivo|labavog vezivnog tkiva]]. [[Krvna plazma]] je izvanstanična matrica [[krv]]i. == Kod biljaka == Biljna izvanstanična matrica sadrži tvari iz [[stanična stijenka|stanične stijenke]], poput celuloze, pored složenijih [[međustanična komunikacija|signalnih]] molekula.<ref>{{cite journal |last=Brownlee |first=Colin |language=engleski |title=Role of the extracellular matrix in cell-cell signalling: paracrine paradigms |journal=[[Current Opinion in Plant Biology]] |date=Listopad 2002. |volume=5 |issue=5 |pages=396–401 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1369526602002868 |doi=10.1016/S1369-5266(02)00286-8}}</ref> Neki jednostanični organizmi prihvaćaju višestanične [[biofilm]]ove u koje su stanice ugniježđene u ECM-u koji je prije svega sastavljen od izvanstaničnih polimernih tvari (EPS).<ref>{{cite journal |last=Kostakioti |first=Maria |title=Bacterial Biofilms: Development, Dispersal, and Therapeutic Strategies in the Dawn of the Postantibiotic Era |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine |year=2013 |language=engleski |url=http://perspectivesinmedicine.cshlp.org/content/3/4/a010306.full.pdf+html |access-date=24. lipnja 2016. |archive-date=5. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160105070827/http://perspectivesinmedicine.cshlp.org/content/3/4/a010306.full.pdf+html |url-status=dead }}</ref> == Molekule == Sastojke ECM-a proizvode unutar stanice rezidentne stanice putem [[egzocitoza|egzocitoze]].<ref name="PG2007">{{cite book |author=Plopper G |language=engleski |title=The extracellular matrix and cell adhesion, in Cells (eds Lewin B, Cassimeris L, Lingappa V, Plopper G) |location=Sudbury, MA |publisher=Jones and Bartlett |year=2007 |isbn=0-7637-3905-7}}</ref> Kad se izluči, tad se pridoda postojećoj matrici. ECM tvori isprepletena brana vlaknastih bjelančevina i [[glikozaminoglikan]]a (GAG-ova). Bitne molekule su: [[proteoglikan]]i, [[heparan sulfat]], [[hondroitin sulfat]], [[keratan sulfat]], [[hijaluronska kiselina]], [[kolagen]], [[elastin]], [[fibronektin]], [[laminin]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stanična biologija]] gudh312hi6zvcyntqo4dpyt7h8rdl0a 0 575009 7597721 6362180 2026-09-11T14:56:26Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Šesterotaktni motori]] na [[Šesterotaktni motor]] 6362180 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:ŠESTEROTAKTNI MOTOR.jpg|mini|403x403px|Šesterotaktni motor s vodenom parom kao medijem]] [[Datoteka:ŠESTEROTAKTNI MOTOR 2.jpg|mini|406x406px|Šesterotaktni motor sa zrakom kao medijem]] Šesterotaktni motor je primijenjen na više alternativnih motora s unutarnjim izgaranjem koji pokušavaju poboljšati tradicionalne četverotaktne motore. Navedene prednosti uključuju smanjenu potrošnju goriva ,smanjenje mehaničke složenosti i smanjene emisije.Ovi motori se mogu podijeliti u dvije skupine s obzirom na broj klipova koji daju šest takta. U jednocilindričnim motorima, motor uzima toplinu koju je izgubio od četverotaktnog Otto ciklusa ili dizel ciklusa i koristi ga da dobije dodatnu snagu u istom cilindru u pokušaju da se poboljša potrošnja goriva i pomogne u hlađenju motora. Klipovi u ovoj vrsti šesterotaktnog motora idu do GMT(gornje mrtve točke) i DMT(donje mrtve točke) za svako ubrizgavanje goriva. Ovaj dizajn koristi vodenu paru ili zrak kao medij za dodatni takt motora. == Vrste motora == === Crowerov šesterotaktni motor === Konstruirao ga je Bruce Crower u SAD-U. U ovom šesterotaktnom motoru nakon 4.takta (ispuh) u cilindar ubrizgava voda koja se odmah pretvara u vodenu paru te se širi i gura klip prema dolje i time čini dodatna dva takta. Dakle, ovdje se toplina koja zahtijeva sustav hlađenja iskorištava za obavljanje dodatnog rada nad klipom. Crower procijenjuje da će njegov dizajn smanjiti potrošnju za 40%, a proizvodit će istu snagu na nižem broju okretaja. Težina sustava za hlađenje može biti eliminirana, ali će biti uravnotežena zbog potreba za spremnikom vode. === Velozetin šesterotaktni motor === U Velozetinom motoru, nakon ispuha u cilindar se ubrizgava zrak koji se zbog topline širi i time obavlja rad nad klipom čineći dva dodatna takta. Ta dva takta osigurat će dodatno pročišćavanje ispušnih plinova. Motor pokazuje smanjenje potrošnje od 40% i dramatično smanjenje u zagađenju. Omjer snage i težine je malo manji nego kod četverotaktnih motora. Motor može raditi na više vrsta goriva, od benzinskog, dizelskog te na LPG (autoplin). Izmijenjeni motor pokazuje 65% manje emisija ugljičnog monoksida u usporedbi s četverotaktnim motorom iz kojeg je razvijen. Motor je razvijen 2005. od strane studenata strojarstva: G. U Krishnaraj, G. Boby Sebastian, G. Arun Nair i G. Aaron Joseph na [[College of Engineering, Trivandrum]]. <ref>(https://en.wikipedia.org/wiki/Six-stroke_engine</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Teorija motora]] cznbwx88w7fmbsxeajyqn3nmjojyt3r 7597723 7597721 2026-09-11T14:57:11Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Teorija motora]]; + 3 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597723 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:ŠESTEROTAKTNI MOTOR.jpg|mini|403x403px|Šesterotaktni motor s vodenom parom kao medijem]] [[Datoteka:ŠESTEROTAKTNI MOTOR 2.jpg|mini|406x406px|Šesterotaktni motor sa zrakom kao medijem]] Šesterotaktni motor je primijenjen na više alternativnih motora s unutarnjim izgaranjem koji pokušavaju poboljšati tradicionalne četverotaktne motore. Navedene prednosti uključuju smanjenu potrošnju goriva ,smanjenje mehaničke složenosti i smanjene emisije.Ovi motori se mogu podijeliti u dvije skupine s obzirom na broj klipova koji daju šest takta. U jednocilindričnim motorima, motor uzima toplinu koju je izgubio od četverotaktnog Otto ciklusa ili dizel ciklusa i koristi ga da dobije dodatnu snagu u istom cilindru u pokušaju da se poboljša potrošnja goriva i pomogne u hlađenju motora. Klipovi u ovoj vrsti šesterotaktnog motora idu do GMT(gornje mrtve točke) i DMT(donje mrtve točke) za svako ubrizgavanje goriva. Ovaj dizajn koristi vodenu paru ili zrak kao medij za dodatni takt motora. == Vrste motora == === Crowerov šesterotaktni motor === Konstruirao ga je Bruce Crower u SAD-U. U ovom šesterotaktnom motoru nakon 4.takta (ispuh) u cilindar ubrizgava voda koja se odmah pretvara u vodenu paru te se širi i gura klip prema dolje i time čini dodatna dva takta. Dakle, ovdje se toplina koja zahtijeva sustav hlađenja iskorištava za obavljanje dodatnog rada nad klipom. Crower procijenjuje da će njegov dizajn smanjiti potrošnju za 40%, a proizvodit će istu snagu na nižem broju okretaja. Težina sustava za hlađenje može biti eliminirana, ali će biti uravnotežena zbog potreba za spremnikom vode. === Velozetin šesterotaktni motor === U Velozetinom motoru, nakon ispuha u cilindar se ubrizgava zrak koji se zbog topline širi i time obavlja rad nad klipom čineći dva dodatna takta. Ta dva takta osigurat će dodatno pročišćavanje ispušnih plinova. Motor pokazuje smanjenje potrošnje od 40% i dramatično smanjenje u zagađenju. Omjer snage i težine je malo manji nego kod četverotaktnih motora. Motor može raditi na više vrsta goriva, od benzinskog, dizelskog te na LPG (autoplin). Izmijenjeni motor pokazuje 65% manje emisija ugljičnog monoksida u usporedbi s četverotaktnim motorom iz kojeg je razvijen. Motor je razvijen 2005. od strane studenata strojarstva: G. U Krishnaraj, G. Boby Sebastian, G. Arun Nair i G. Aaron Joseph na [[College of Engineering, Trivandrum]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Motor s unutarnjim izgaranjem]] [[Kategorija:Stapni i klipni strojevi]] [[Kategorija:Tehnologija motora]] on4dloozf199q2vbtduvc03n1rdikzn 0 577657 7597857 7502772 2026-09-11T21:21:13Z ~2026-49286-50 372226 /* */Promjena bubnjara 7597857 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = M.O.R.T. | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Mortovci | Osnivanje = 2003. | Mjesto = [[Turjaci]], [[Sinj]], [[Gljev]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock]], [[punk]], [[blues]] | Djelatno_razdoblje = [[2003.]] do [[2026.]] | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] do 2018. godine | Angažman = | URL = [http://mort-bend.com/ M.O.R.T.] | Sadašnji članovi = Ivan Katić - John (vokal)<br> Bože Blajić - Zvrk (gitara) <br> Luka Sinicic - Sina(bubnjevi) <br> Jakov Maleš - Kikos (bas gitara) | bivši članovi = Filip Jerkan <br> Luka Botica <br> Luka Šipek <br> Josip Marković - Boza <br> Goran Bikić | nagrade = Porin 2017 - nominacija za najbolji album rock glazbe 'Tužna kocka' <br> Porin 2015. - nominacija za najboljeg novog izvođača <br> RockOff festival 2014. - pobjednici <br> Jelen Demofest 2013. - pobjednici <br> HR Demo klub 2012. - finale <br> Split Rock Fest 2012. - finale <br> FARSA Čapljina 2012. - 2. mjesto | Značajni instrumenti = <!-- ovdje dodati vrijedne marke glazbala u posjedu članova benda --> }} '''M.O.R.T.''' je hrvatski autorski [[rock]], [[punk]], [[blues]] band iz [[Sinj]]a, žestokog zvuka i živih nastupa. == Biografija == M.O.R.T. kao garažni band postoji od [[2003.]], osnovan od strane članova [[Ivan Katić|Ivana Katića]] zvanog John, [[Bože Blajić]]a zvanog Zvrk te [[Jakov Maleš|Jakova Maleša]] zvanog Kikos. Ta tri člana od samog početka čine kostur banda dok se kroz povijest sastava članova banda provuklo još nekoliko imena suradnika kao što su Filip Jerkan, Luka Botica, Luka Šipek, Josip Marković - Boza, Goran Bikić i drugi. Nastupio je na Split Rock Festu 2012. godine.<ref>Ante Veršić Wera: [https://www.muzika.hr/podne-rogato-i-flying-head-izborili-polufinale-split-rock-festa/ ''Podne Rogato i Flying Head izborili polufinale Split Rock Festa''] Muzika.hr. 24. srpnja 2012. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> Prilikom snimanja za etiketu [[Zdenko Franjić|Zdenka Franjića]]<ref name="#1">http://www.portalnovosti.com/m-o-r-t-triba-znat-posolit-dzoint</ref> ''[[Slušaj najglasnije]]'' svog demoalbuma ''Vrhunsko dno'' krajem [[2012.]] godine bandu se pridružuje sada stalni član bubnjar Milan Mijač - Mile, sam album je objavljen u ljeto [[2013.]] Od tada su održali brojne nastupe u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[BiH]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]],; često samostalno ali i na festivalima od kojih se ističe pobjeda na Jelen Demofestu<ref name="#1"/><ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/42773/interview/vrijeme-je-za-mort.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202002658/http://www.muzika.hr/clanak/42773/interview/vrijeme-je-za-mort.aspx |url-status=dead}}</ref><ref>http://www.ferata.hr/m-o-r-t-pobjednik-banjaluckog-jelen-demofesta/</ref> u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], pobjeda na Rock Off-u,<ref name="#1"/><ref>http://www.hds.hr/m-o-r-t-pobjednici-prvog-rockoff-festivala/</ref> finale HR demo kluba 2012.<ref>http://arhiva.ferata.hr/vijesti/11516-mort-u-finalu-hr-demo-kluba</ref> i treće mjesto na WHF-u 2013. godine.<ref>http://www.vecernji.ba/festival-koji-mami-opustenim-ozracjem-bez-laznog-sjaja-594426</ref> U srpnju [[2014.]] godine izlazi album ''Odjel za žešće'' koji je pobrao odlične kritike i epitet albuma godine na nekim glazbenim portalima. Ovaj album je snimljen nakon što je band osvojio glavnu nagradu od 5000 € na Jelen Demofestu u Banjoj Luci.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/248905/punk-blues-iz-cetinske-krajine-sinjski-mort-zarazio-regiju</ref> Ovaj album je primljen odlično od publike i glazbene kritike te je pogurao M.O.R.T. u značajnije sastave na prostoru RH. [[2015.]] godine sastav je nominiran za nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Novi izvođač.<ref name="#3">{{Citiranje weba |url=http://www.porin.org/content/novi-rokeri-na-porinu-zara%C4%91uju-drugim-poslovima-da-bi-svirali-u-bendu |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202081453/http://www.porin.org/content/novi-rokeri-na-porinu-zara%C4%91uju-drugim-poslovima-da-bi-svirali-u-bendu |url-status=dead }}</ref><ref name="#3"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/49888/vijesti/dojmovi-pobjednika-ali-i-samo-nominiranih-s-porina.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202003509/http://www.muzika.hr/clanak/49888/vijesti/dojmovi-pobjednika-ali-i-samo-nominiranih-s-porina.aspx |url-status=dead}}</ref> Krajem 2015. snimaju album ''Tužna kocka'', te već sljedeće godine predstavljaju singlove s tog izdanja. Album službeno izlazi [[1. travnja]] [[2016.]], znakovito na takozvani Dan laži. Ovaj album je kao i prethodni izrazito dobro prihvaćen i pohvaljen od strane glazbene kritike.<ref>http://www.ravnododna.com/m-o-r-t-tuzna-kocka-zdravi-geni-kameni/#</ref> 5. rujna 2019. godine M.O.R.T. objavljuje prvi album na engleskom jeziku pod nazivom "Standing Runningman". Kratkim izlascima iz okvira uobičajenih nastupa po zemljama regije, odlučuju se za nastupe u Velikoj Britaniji i upoznavanje te publike s energičnosti, vrhunskim performansom i glazbenim doživljajem svog benda. Sve pjesme na albumu su autorske dok na dvije imaju goste suradnike u vidu [[Jelena Marković Miličević|Jelene Marković Miličević]] čelistice na pjesmi "Standing, Running" te na pjesmi "O jeziku" Milica Džebrić, Nebojša Gačić, Monika Grubišić Čabo, Jasmina Kazačić i Marko Perčić. Svojim djelovanjem i izrazitim trudom M.O.R.T. je na glazbenu scenu izvukao inače pritajene sinjske glazbenike od kojih valja napomenuti sastave DarkvuD<ref>http://cmc.com.hr/sinjski-bend-darkvud-objavio-album-razmisljanje-u-okviru/</ref> i Shewa,<ref>http://dalmatinskiportal.hr/zivot/shewa--mozda-bismo-se-trebali-poceti-skidati--u-bendu-ima-krasnih-primjeraka-homo-erectusa/1947</ref> premda u vrlo malom prostoru što po broju stanovnika malom i što geografski tiče postoji i više od deset bandova koji traže svoj put, a kao uzor vide M.O.R.T. više kao model uspjeha a manje kao žanrovski uzor jer je većina bandova autorska i imaju svoj stil. 14. svibnja 2023. godine, članovi benda Ivan Katić - John i Jakov Maleš - Kikos su gostovali u talk showu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] [[Nedjeljom u 2]] i u 3 koju vodi [[Aleksandar Stanković]].<ref>{{Citation |title=Nedjeljom u 2 i u 3: Grupa M.O.R.T. |url=https://www.youtube.com/watch?v=dCpiWuJZfGU |accessdate=2023-05-24 |language=hr-HR}}</ref> == Utjecaji == Premda M.O.R.T. izlaže svoj repertoar pjesama u različitim žanrovima, koketirajući s gotovo svim [[rock]], [[punk]] i [[blues]] žanrovima glazbe kao najveći utjecaj prema svom izražaju navode [[Bob Dylan|Boba Dylana]], [[Beatles]]e, [[Nirvana|Nirvanu]], [[The Doors]]e, [[Terry Pratchett]], [[Jack Kerouac]]a - On the road, [[Hunter S. Thompson]]a, [[Prodigy]]a, [[Jimi Hendrix]]a, [[Led Zeppelin]], [[Ramones]]e, [[Majke]], [[KUD Idijoti]], alkohol, LSD, halucinogene biljke i mnogo drugih.<ref name="#2"/> == Diskografija == === Albumi i pjesme na albumima === *''Samo hrabro i bezveze!'' - ( Los Angeles Agency 2023.) # Mali glas # Osoba A # Krnjeval # Mamuran # Imam sve # Pivac # Ćaća # Svijet se sužava # Van Pameti # Novo lice # Tiho srce <br /> *''Standing Runningman'' - ( Los Angeles Agency 2019.) # I Don’t Believe In You # Bastard Child # We Are Born (Bam Bam) # Good Song About Good Stuff Happening Just Around The Corner # Standing Running # Never # Society Breakdown # Hold Me Now # If I Don’t Make It # O jeziku <br /> *''Tužna kocka'' - (Croatia Records 2016.) # Grli me iz pluća # Kroz vječnost # Misao # Bog # Na cesti # U najljepšoj priči # Olovni vojnici # Logor # Lažna Arkadija # Zaključane sobe # Plamen što kriješ # Draga majko # Volim # Jotipova farma * ''Odjel za žešće'' - (Croatia Records 2014.) # Rea # Nina # Anđele čuvaru # Nikotinska kriza # Mak # Kodžo # Problem # Špiljski čov’k # Mel Gibson # Meni se skače # Buka u glavi # Pas # Začaran # Tango (radio edit) * ''Vrhunsko dno'' - (Slušaj najglasnije 2013.) # Nećemo u smeće # Invalidi # Lucifer # Mali Isus # Duh života # Samo se ti smiji # Austrija # Tango # 67 sati bez sna # Nibiru # Nervozni Mile (bonus) == Video spotovi za pjesme== Do sad je M.O.R.T. objavio spotove za pjesme: * '''Meni se skače''' - redatelj: Vladan Janković, kamera i montaža: Vladan Janković, pomoćnik kamermana: Uroš Knez * '''Tango''' - produkcija: nevideno.com, kamera: Nevio Smajić i Ivan Šejić Sheky * '''Nina''' - redatelj: Nevio Smajić, nevideno.com * '''Buka u glavi''' - kamera i režija: Karlo Jakić, Niko Gulam, montaža i postprodukcija: Niko Gulam, ideja: Neda Mandić * '''Plamen što kriješ''' - produkcija: nevideno.com, kamera: Nevio Smajić. U glavnoj ulozi najstariji sinjski bubnjar Nikica Čović. * '''Pas''' - redatelj: Ante Gugić, kamera/montaža/color korekcija: Ante Gugić scenarij: M.O.R.T. i Ante Gugić * '''Austrija''' - snimano 3. siječnja 2014. u Vojarni u Sinju (SUK) opremu posudili od Kinokluba Split snimanje i montaža: Anđela Vidić * '''Volim''' - režija: Marcella Zanki, kamera: "Kreativna agencija" Milan Latković i Duje Kundić, montaža i postprodukcija: Sandro Baraba ** '''Volim (pravi nespot)''' - kamera: Nevio Smajić - nevideno.com, montaža i postprodukcija: Nevio Smajić - nevideno.com * '''Na cesti''' - režija: Marcella Zanki, kamera: "Kreativna agencija" Milan Latković i Duje Kundić, montaža i postprodukcija: Sandro Baraba * '''Špiljski čov’k''' - redatelj: Augustin Tino Bilandžić, snimatelji: Augustin Tino Bilandžić i Dražen Delija, scenarij: Augustin Tino Bilandžić i M.O.R.T. * '''U najljepšoj priči''' - datum objavljivanja 27. veljače 2017. godine, kamera: Nevio Smajić i Mario Borščak, glumci: Josip Brakus, Romano Dautanac i članovi benda, snimano u Sinju u hangaru aerokluba Sinj (dio s bendom) i u Zagrebu (ostatak spota).<ref>[http://www.ravnododna.com/m-o-r-t-objavili-u-najljepsoj-prici-cetvrti-spot-s-albuma-tuzna-kocka/ M.O.R.T. Objavili "U najljepšoj priči" četvrti spot s albuma "Tužna kocka"]</ref> * '''Olovni vojnici''' - Peti singl s albuma ''Tužna kocka''. Režija: Rino Barbir, fotografija: Rino Barbir, asistentica režije: Sara Ivelić, rasvjeta: Nino Marini, montaža: Sandro Baraba, Rino Barbir. Produkcija: Kino Klub Split. Datum objavljivanja: 21. stu 2017. * '''Standing, Runninig''' - prvi video spot s albuma "Standing Runningman", režija: Nevio Smajić i Mario Borščak, glumci: Nikica Čović, Jelena, Ana, Ado, Joe, Čičko, Điđi i Domagoj. * '''Imam sve''' - spot za prvi singl za album ''Samo hrabro i bezveze'', režija, kamera i montaža: nevideno.com - Nevio Smajić i Mario Borščak. Snimano u Zagrebu u klubu ''Katran'' Pojavljuju se: Romano D. Franto, Sara, Bilja, Dijana, Monika, Dugi, Brane, Hrvoje, Markan, Magarac, David, Sergej, Davor, Crv, Danijel, Eugen, Marin - Ujko Stanley. Datum objave 10. studenog 2022. godine. * '''Svijet se sužava''' - drugi singl za albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija: Bojan Koštić, kamera: Konrad Mulvaj i Bojan Koštić, montaža: Bojan Koštić i Konrad Mulvaj, asistentica montaže: Petra Travinić. * '''Mamuran''' treći singl s albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija, montaža: Marina Uzelac, direktor fotografije, asistent montaže, postprodukcija slike: Bojan Koštić, scenarij: Marina Uzelac, Ivan Ščapec, producenti: M.O.R.T. * '''Osoba A''' - četvrti singl s albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija i montaža: Marina Uzelac, direktor fotografije i postprodukcija slike: Bojan Koštić, producenti: M.O.R.T. U većini spotova M.O.R.T. kao sudionike u snimanju spota provede svoje prijatelje, bliske poznanike i obožavatelje. Snimanja spotova provedu u samom gradu i okolici Sinja, [[Zagreb]]u, mjestu [[Gljev]], [[Vučipolje (Hrvace)]], [[Dabar (Hrvace)]] na lokaciji Točilo i privatnim stanovima pojedinaca, hangaru aerokluba Sinj i drugdje. == Zanimljivosti == M.O.R.T. je u Sinju jedan od osnivača udruge SUK (Sinjska Umjetnička Komuna) koji zajedno sa SKUP-om (Sinjski kulturni Urbani Pokret)<ref>http://www.skup-sinj.hr/</ref> već duži niz godina su organizirali kulturno, glazbeno i umjetničkih događanja u prostorima napuštene vojarne "Ivaniša Nelipića". 20. siječnja 2018. godine zgrada vojarne je izgorjela u požaru čiji uzrok nije otkriven, sumnja se kao uzrok požara na dotrajale električne instalacije.<ref>[https://www.24sata.hr/news/pozar-u-centru-sinja-izgorjela-zgrada-vojarne-ivanisa-nelipica-557203]</ref> Nakon ovog požara trajno je izgubljen prostor za okupljanje mladih i održavanje glazbeno-kulturnih događaja koje su organizirali mladi jer grad Sinj zgradu Doma mladeži već duži niz godina iznajmljuje na korištenje privatnim korisnicima a zgrada Palacine nikad nije ni bila adekvatan prostor za takve događaje. S.A.R.S. (Sinjski Alternativni Rock Susreti) su jedna od perjanica rada ove dvije udruge.<ref>http://www.visitsinj.com/hr/StoRaditi/61/sars</ref> Na ovom dvodnevnom događaju su tijekom više od deset godina nastupila eminentna imena kako hrvatske tako i regionalne glazbene scene. Gljevstock je također jedan od glazbenih događaja koji su nastali djelovanjem M.O.R.T.-a i SUK-a te se održali dugi niz godina kao mjesto gdje susreću amaterski rock i ini sastavi s područja Cetinske krajine i šire.<ref>http://www.visitsinj.com/hr/StoRaditi/63/gljevstock</ref> == Pogledati još == * [[DarkvuD]] * [[Shewa]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://mort-bend.com/ Službene stranice M.O.R.T.] {{GLAVNIRASPORED:M.O.R.T.}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] 7wmnqt16vm56ix8bb6ldb6m41ny1dlz 7597882 7597857 2026-09-11T23:44:44Z Croxyz 205325 izvor? 7597882 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = M.O.R.T. | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Mortovci | Osnivanje = 2003. | Mjesto = [[Turjaci]], [[Sinj]], [[Gljev]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock]], [[punk]], [[blues]] | Djelatno_razdoblje = [[2003.]] do [[2026.]] | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] do 2018. godine | Angažman = | URL = [http://mort-bend.com/ M.O.R.T.] | Sadašnji članovi = Ivan Katić - John (vokal)<br> Bože Blajić - Zvrk (gitara) <br> Milan Mijač - Mile (bubnjevi) <br> Jakov Maleš - Kikos (bas gitara) | bivši članovi = Filip Jerkan <br> Luka Botica <br> Luka Šipek <br> Josip Marković - Boza <br> Goran Bikić | nagrade = Porin 2017 - nominacija za najbolji album rock glazbe 'Tužna kocka' <br> Porin 2015. - nominacija za najboljeg novog izvođača <br> RockOff festival 2014. - pobjednici <br> Jelen Demofest 2013. - pobjednici <br> HR Demo klub 2012. - finale <br> Split Rock Fest 2012. - finale <br> FARSA Čapljina 2012. - 2. mjesto | Značajni instrumenti = <!-- ovdje dodati vrijedne marke glazbala u posjedu članova benda --> }} '''M.O.R.T.''' je hrvatski autorski [[rock]], [[punk]], [[blues]] band iz [[Sinj]]a, žestokog zvuka i živih nastupa. == Biografija == M.O.R.T. kao garažni band postoji od [[2003.]], osnovan od strane članova [[Ivan Katić|Ivana Katića]] zvanog John, [[Bože Blajić]]a zvanog Zvrk te [[Jakov Maleš|Jakova Maleša]] zvanog Kikos. Ta tri člana od samog početka čine kostur banda dok se kroz povijest sastava članova banda provuklo još nekoliko imena suradnika kao što su Filip Jerkan, Luka Botica, Luka Šipek, Josip Marković - Boza, Goran Bikić i drugi. Nastupio je na Split Rock Festu 2012. godine.<ref>Ante Veršić Wera: [https://www.muzika.hr/podne-rogato-i-flying-head-izborili-polufinale-split-rock-festa/ ''Podne Rogato i Flying Head izborili polufinale Split Rock Festa''] Muzika.hr. 24. srpnja 2012. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> Prilikom snimanja za etiketu [[Zdenko Franjić|Zdenka Franjića]]<ref name="#1">http://www.portalnovosti.com/m-o-r-t-triba-znat-posolit-dzoint</ref> ''[[Slušaj najglasnije]]'' svog demoalbuma ''Vrhunsko dno'' krajem [[2012.]] godine bandu se pridružuje sada stalni član bubnjar Milan Mijač - Mile, sam album je objavljen u ljeto [[2013.]] Od tada su održali brojne nastupe u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[BiH]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]],; često samostalno ali i na festivalima od kojih se ističe pobjeda na Jelen Demofestu<ref name="#1"/><ref name="#2">{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/42773/interview/vrijeme-je-za-mort.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202002658/http://www.muzika.hr/clanak/42773/interview/vrijeme-je-za-mort.aspx |url-status=dead}}</ref><ref>http://www.ferata.hr/m-o-r-t-pobjednik-banjaluckog-jelen-demofesta/</ref> u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], pobjeda na Rock Off-u,<ref name="#1"/><ref>http://www.hds.hr/m-o-r-t-pobjednici-prvog-rockoff-festivala/</ref> finale HR demo kluba 2012.<ref>http://arhiva.ferata.hr/vijesti/11516-mort-u-finalu-hr-demo-kluba</ref> i treće mjesto na WHF-u 2013. godine.<ref>http://www.vecernji.ba/festival-koji-mami-opustenim-ozracjem-bez-laznog-sjaja-594426</ref> U srpnju [[2014.]] godine izlazi album ''Odjel za žešće'' koji je pobrao odlične kritike i epitet albuma godine na nekim glazbenim portalima. Ovaj album je snimljen nakon što je band osvojio glavnu nagradu od 5000 € na Jelen Demofestu u Banjoj Luci.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/248905/punk-blues-iz-cetinske-krajine-sinjski-mort-zarazio-regiju</ref> Ovaj album je primljen odlično od publike i glazbene kritike te je pogurao M.O.R.T. u značajnije sastave na prostoru RH. [[2015.]] godine sastav je nominiran za nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Novi izvođač.<ref name="#3">{{Citiranje weba |url=http://www.porin.org/content/novi-rokeri-na-porinu-zara%C4%91uju-drugim-poslovima-da-bi-svirali-u-bendu |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202081453/http://www.porin.org/content/novi-rokeri-na-porinu-zara%C4%91uju-drugim-poslovima-da-bi-svirali-u-bendu |url-status=dead }}</ref><ref name="#3"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/49888/vijesti/dojmovi-pobjednika-ali-i-samo-nominiranih-s-porina.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202003509/http://www.muzika.hr/clanak/49888/vijesti/dojmovi-pobjednika-ali-i-samo-nominiranih-s-porina.aspx |url-status=dead}}</ref> Krajem 2015. snimaju album ''Tužna kocka'', te već sljedeće godine predstavljaju singlove s tog izdanja. Album službeno izlazi [[1. travnja]] [[2016.]], znakovito na takozvani Dan laži. Ovaj album je kao i prethodni izrazito dobro prihvaćen i pohvaljen od strane glazbene kritike.<ref>http://www.ravnododna.com/m-o-r-t-tuzna-kocka-zdravi-geni-kameni/#</ref> 5. rujna 2019. godine M.O.R.T. objavljuje prvi album na engleskom jeziku pod nazivom "Standing Runningman". Kratkim izlascima iz okvira uobičajenih nastupa po zemljama regije, odlučuju se za nastupe u Velikoj Britaniji i upoznavanje te publike s energičnosti, vrhunskim performansom i glazbenim doživljajem svog benda. Sve pjesme na albumu su autorske dok na dvije imaju goste suradnike u vidu [[Jelena Marković Miličević|Jelene Marković Miličević]] čelistice na pjesmi "Standing, Running" te na pjesmi "O jeziku" Milica Džebrić, Nebojša Gačić, Monika Grubišić Čabo, Jasmina Kazačić i Marko Perčić. Svojim djelovanjem i izrazitim trudom M.O.R.T. je na glazbenu scenu izvukao inače pritajene sinjske glazbenike od kojih valja napomenuti sastave DarkvuD<ref>http://cmc.com.hr/sinjski-bend-darkvud-objavio-album-razmisljanje-u-okviru/</ref> i Shewa,<ref>http://dalmatinskiportal.hr/zivot/shewa--mozda-bismo-se-trebali-poceti-skidati--u-bendu-ima-krasnih-primjeraka-homo-erectusa/1947</ref> premda u vrlo malom prostoru što po broju stanovnika malom i što geografski tiče postoji i više od deset bandova koji traže svoj put, a kao uzor vide M.O.R.T. više kao model uspjeha a manje kao žanrovski uzor jer je većina bandova autorska i imaju svoj stil. 14. svibnja 2023. godine, članovi benda Ivan Katić - John i Jakov Maleš - Kikos su gostovali u talk showu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] [[Nedjeljom u 2]] i u 3 koju vodi [[Aleksandar Stanković]].<ref>{{Citation |title=Nedjeljom u 2 i u 3: Grupa M.O.R.T. |url=https://www.youtube.com/watch?v=dCpiWuJZfGU |accessdate=2023-05-24 |language=hr-HR}}</ref> == Utjecaji == Premda M.O.R.T. izlaže svoj repertoar pjesama u različitim žanrovima, koketirajući s gotovo svim [[rock]], [[punk]] i [[blues]] žanrovima glazbe kao najveći utjecaj prema svom izražaju navode [[Bob Dylan|Boba Dylana]], [[Beatles]]e, [[Nirvana|Nirvanu]], [[The Doors]]e, [[Terry Pratchett]], [[Jack Kerouac]]a - On the road, [[Hunter S. Thompson]]a, [[Prodigy]]a, [[Jimi Hendrix]]a, [[Led Zeppelin]], [[Ramones]]e, [[Majke]], [[KUD Idijoti]], alkohol, LSD, halucinogene biljke i mnogo drugih.<ref name="#2"/> == Diskografija == === Albumi i pjesme na albumima === *''Samo hrabro i bezveze!'' - ( Los Angeles Agency 2023.) # Mali glas # Osoba A # Krnjeval # Mamuran # Imam sve # Pivac # Ćaća # Svijet se sužava # Van Pameti # Novo lice # Tiho srce <br /> *''Standing Runningman'' - ( Los Angeles Agency 2019.) # I Don’t Believe In You # Bastard Child # We Are Born (Bam Bam) # Good Song About Good Stuff Happening Just Around The Corner # Standing Running # Never # Society Breakdown # Hold Me Now # If I Don’t Make It # O jeziku <br /> *''Tužna kocka'' - (Croatia Records 2016.) # Grli me iz pluća # Kroz vječnost # Misao # Bog # Na cesti # U najljepšoj priči # Olovni vojnici # Logor # Lažna Arkadija # Zaključane sobe # Plamen što kriješ # Draga majko # Volim # Jotipova farma * ''Odjel za žešće'' - (Croatia Records 2014.) # Rea # Nina # Anđele čuvaru # Nikotinska kriza # Mak # Kodžo # Problem # Špiljski čov’k # Mel Gibson # Meni se skače # Buka u glavi # Pas # Začaran # Tango (radio edit) * ''Vrhunsko dno'' - (Slušaj najglasnije 2013.) # Nećemo u smeće # Invalidi # Lucifer # Mali Isus # Duh života # Samo se ti smiji # Austrija # Tango # 67 sati bez sna # Nibiru # Nervozni Mile (bonus) == Video spotovi za pjesme== Do sad je M.O.R.T. objavio spotove za pjesme: * '''Meni se skače''' - redatelj: Vladan Janković, kamera i montaža: Vladan Janković, pomoćnik kamermana: Uroš Knez * '''Tango''' - produkcija: nevideno.com, kamera: Nevio Smajić i Ivan Šejić Sheky * '''Nina''' - redatelj: Nevio Smajić, nevideno.com * '''Buka u glavi''' - kamera i režija: Karlo Jakić, Niko Gulam, montaža i postprodukcija: Niko Gulam, ideja: Neda Mandić * '''Plamen što kriješ''' - produkcija: nevideno.com, kamera: Nevio Smajić. U glavnoj ulozi najstariji sinjski bubnjar Nikica Čović. * '''Pas''' - redatelj: Ante Gugić, kamera/montaža/color korekcija: Ante Gugić scenarij: M.O.R.T. i Ante Gugić * '''Austrija''' - snimano 3. siječnja 2014. u Vojarni u Sinju (SUK) opremu posudili od Kinokluba Split snimanje i montaža: Anđela Vidić * '''Volim''' - režija: Marcella Zanki, kamera: "Kreativna agencija" Milan Latković i Duje Kundić, montaža i postprodukcija: Sandro Baraba ** '''Volim (pravi nespot)''' - kamera: Nevio Smajić - nevideno.com, montaža i postprodukcija: Nevio Smajić - nevideno.com * '''Na cesti''' - režija: Marcella Zanki, kamera: "Kreativna agencija" Milan Latković i Duje Kundić, montaža i postprodukcija: Sandro Baraba * '''Špiljski čov’k''' - redatelj: Augustin Tino Bilandžić, snimatelji: Augustin Tino Bilandžić i Dražen Delija, scenarij: Augustin Tino Bilandžić i M.O.R.T. * '''U najljepšoj priči''' - datum objavljivanja 27. veljače 2017. godine, kamera: Nevio Smajić i Mario Borščak, glumci: Josip Brakus, Romano Dautanac i članovi benda, snimano u Sinju u hangaru aerokluba Sinj (dio s bendom) i u Zagrebu (ostatak spota).<ref>[http://www.ravnododna.com/m-o-r-t-objavili-u-najljepsoj-prici-cetvrti-spot-s-albuma-tuzna-kocka/ M.O.R.T. Objavili "U najljepšoj priči" četvrti spot s albuma "Tužna kocka"]</ref> * '''Olovni vojnici''' - Peti singl s albuma ''Tužna kocka''. Režija: Rino Barbir, fotografija: Rino Barbir, asistentica režije: Sara Ivelić, rasvjeta: Nino Marini, montaža: Sandro Baraba, Rino Barbir. Produkcija: Kino Klub Split. Datum objavljivanja: 21. stu 2017. * '''Standing, Runninig''' - prvi video spot s albuma "Standing Runningman", režija: Nevio Smajić i Mario Borščak, glumci: Nikica Čović, Jelena, Ana, Ado, Joe, Čičko, Điđi i Domagoj. * '''Imam sve''' - spot za prvi singl za album ''Samo hrabro i bezveze'', režija, kamera i montaža: nevideno.com - Nevio Smajić i Mario Borščak. Snimano u Zagrebu u klubu ''Katran'' Pojavljuju se: Romano D. Franto, Sara, Bilja, Dijana, Monika, Dugi, Brane, Hrvoje, Markan, Magarac, David, Sergej, Davor, Crv, Danijel, Eugen, Marin - Ujko Stanley. Datum objave 10. studenog 2022. godine. * '''Svijet se sužava''' - drugi singl za albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija: Bojan Koštić, kamera: Konrad Mulvaj i Bojan Koštić, montaža: Bojan Koštić i Konrad Mulvaj, asistentica montaže: Petra Travinić. * '''Mamuran''' treći singl s albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija, montaža: Marina Uzelac, direktor fotografije, asistent montaže, postprodukcija slike: Bojan Koštić, scenarij: Marina Uzelac, Ivan Ščapec, producenti: M.O.R.T. * '''Osoba A''' - četvrti singl s albuma ''Samo hrabro i bezveze'', režija i montaža: Marina Uzelac, direktor fotografije i postprodukcija slike: Bojan Koštić, producenti: M.O.R.T. U većini spotova M.O.R.T. kao sudionike u snimanju spota provede svoje prijatelje, bliske poznanike i obožavatelje. Snimanja spotova provedu u samom gradu i okolici Sinja, [[Zagreb]]u, mjestu [[Gljev]], [[Vučipolje (Hrvace)]], [[Dabar (Hrvace)]] na lokaciji Točilo i privatnim stanovima pojedinaca, hangaru aerokluba Sinj i drugdje. == Zanimljivosti == M.O.R.T. je u Sinju jedan od osnivača udruge SUK (Sinjska Umjetnička Komuna) koji zajedno sa SKUP-om (Sinjski kulturni Urbani Pokret)<ref>http://www.skup-sinj.hr/</ref> već duži niz godina su organizirali kulturno, glazbeno i umjetničkih događanja u prostorima napuštene vojarne "Ivaniša Nelipića". 20. siječnja 2018. godine zgrada vojarne je izgorjela u požaru čiji uzrok nije otkriven, sumnja se kao uzrok požara na dotrajale električne instalacije.<ref>[https://www.24sata.hr/news/pozar-u-centru-sinja-izgorjela-zgrada-vojarne-ivanisa-nelipica-557203]</ref> Nakon ovog požara trajno je izgubljen prostor za okupljanje mladih i održavanje glazbeno-kulturnih događaja koje su organizirali mladi jer grad Sinj zgradu Doma mladeži već duži niz godina iznajmljuje na korištenje privatnim korisnicima a zgrada Palacine nikad nije ni bila adekvatan prostor za takve događaje. S.A.R.S. (Sinjski Alternativni Rock Susreti) su jedna od perjanica rada ove dvije udruge.<ref>http://www.visitsinj.com/hr/StoRaditi/61/sars</ref> Na ovom dvodnevnom događaju su tijekom više od deset godina nastupila eminentna imena kako hrvatske tako i regionalne glazbene scene. Gljevstock je također jedan od glazbenih događaja koji su nastali djelovanjem M.O.R.T.-a i SUK-a te se održali dugi niz godina kao mjesto gdje susreću amaterski rock i ini sastavi s područja Cetinske krajine i šire.<ref>http://www.visitsinj.com/hr/StoRaditi/63/gljevstock</ref> == Pogledati još == * [[DarkvuD]] * [[Shewa]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://mort-bend.com/ Službene stranice M.O.R.T.] {{GLAVNIRASPORED:M.O.R.T.}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] ipleogzkvp646r75t87q90rd24n6qct 0 580198 7597749 7583348 2026-09-11T15:09:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597749 wikitext text/x-wiki {{Monarh |ime=Hicela Orseolo |slika= |opis= |titula= |vladavina= |krunidba= |prethodnik= |nasljednik= |regent= |suprug= |supruzi= |puno ime= |postumno ime= |dinastija=[[Orseolo]] |vladarska himna= |otac=[[Petar II. Orseolo]] |majka=Marija Kandijan |datum rođenja= |datum smrti= |datum pokopa= |mjesto pokopa= |potpis= |zanimanje= |vjera=}} '''Hicela (Joscella, Icella) Orseolo''' je bila kći mletačkog dužda [[Petar II. Orseolo|Petra II. Orseola]]<ref>Chronicon Venetum et Gradense (Ivan Đakon (Mletački ljetopisac)): [https://ia804505.us.archive.org/5/items/bub_gb_9Cz6tf51070C/bub_gb_9Cz6tf51070C.pdf PDF] (str. 118.)</ref> i Marije, unuka Petra I. i Felicite [[Malipiero]] (ili [[Badoer]]).<ref name="treccani">(tal.) Giuseppe Gullino, [http://www.treccani.it/enciclopedia/pietro-ii-orseolo_(Dizionario-Biografico)/ Pietro II Orseolo], in [[Dizionario biografico degli italiani]], vol. 79, Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 2013. (pristupljeno 4. veljače 2014.)</ref><ref>F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga, 1925., str. 475.</ref> Zna se za Hicelina brata [[Giovanni Orseolo|Ivana]], [[Ottone Orseolo|Otona]], [[Orso Orseolo|Orsa]], [[Vitale Orseolo|Vitelea]], [[Enrico Orseolo|Enrica]] i sestru Felicitu i još dvije sestre kojima se ne zna imena.<ref name="treccani"/> Neki smatraju da je [[Svetoslav Suronja]], kako bi ojačao svoj savez s [[Petar II. Orseolo|Petrom II. Orseolom]], predao svoga sina [[Stjepan Svetoslavić|Stjepana]] koji se odgajao na njegovom dvoru.{{sfn|Rački|1877|p=427}} Kasnije se [[Stjepan Svetoslavić|Stjepan]] oženio duždevom kćerkom Hicelom Orseolo.{{sfn|Šišić|2004|p=135}}{{sfn|Maslać|1933|p=448}} Po tome bi Stjepan bio rodonačelnik poddinastije Svetoslavića iz koje potječe kralj [[Dmitar Zvonimir]].{{sfn|LZMK1}} Prema drugima, riječ je o sinu [[Krešimir III.|Krešimira III.]], [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepanu I.]], koji se oženio Hicelom i kojemu se rodio [[Petar Krešimir IV.]]{{sfn|Katić|1943|p=39}}{{sfn|Klaić|1982|p=129}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |author-link=Ferdo Šišić |date=2004 |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda |location=Split |publisher=Marjan tisak}} * {{Citiranje weba |naslov=Svetoslav Suronja |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/svetoslav-suronja |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=21. prosinca 2024. |ref={{harvid|LZMK1}}}} * {{cite book |last=Rački |first=Franjo |author-link=Franjo Rački |date=1877 |title= Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia |url=https://archive.org/details/documentahistori00raki |location=Zagreb |publisher=Sumptibus Academiae scientiarum et artiuma |language=latinski}} * {{cite book |last=Katić |first=Lovre |author-link=Lovre Katić |date=1943 |title=Tri najveća hrvatska kralja |location=Zagreb |publisher=Hrvatsko književno družtvo sv. Jeronima}} * {{cite book |last=Klaić |first=Vjekoslav |author-link=Vjekoslav Klaić |date=1982 |title=Povijest Hrvata. Knjiga prva |location=Zagreb |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske}} * {{cite journal |last=Maslać |first=Nikola |date=1933 |title=Jedna stranica naše prošlosti u novome svijetlu |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/90934 |journal=Obnovljeni Život |location=Zagreb |publisher=Filozofsko teološki institut Družbe Isusove |volume=14 |number=10 |pages=447–456 |access-date=5. siječnja 2025. |archive-date=5. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250105223857/https://hrcak.srce.hr/en/file/90934 |url-status=dead }} {{GLAVNIRASPORED:Orseolo, Hicela}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatske kraljice supruge]] [[Kategorija:Trpimirovići]] [[Kategorija:Mletačke princeze]] kqj49sh4vu4h476ulsnkudzdjo1x6w1 0 580425 7597784 7592706 2026-09-11T16:40:51Z Zeljko 1196 7597784 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Iđirot | slika = Acorus calamus sl7.jpg | slika_opis = ''A. calamus'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = '''''Acorales''''' | ordo_autorstvo= [[Carl Friedrich Philipp von Martius|Mart.]] | familia = '''''Acoraceae''''' | familia_autorstvo= [[Ivan Ivanovich Martinov|Martinov]] | genus = '''''Acorus''''' | genus_autorstvo= [[L.]] | FCD = rod }} '''Iđirot''' (babad, baban, vodena sabljica, vodeni božur, vodeni kmin, mirisni šaš; lat. ''Acorus'') malen je rod [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka i jedini rod porodice ''[[Acoraceae]]'', jedine porodice reda [[Acorales]]. Prema većini filogenetskih istraživanja taj je red sestrinska skupina svih ostalih [[jednosupnice|jednosupnica]]. Rod je prirodno rasprostranjen u [[Azija|Aziji]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], dok su pojedine vrste unesene i u druge dijelove svijeta. Obuhvaća pet prihvaćenih vrsta koje pretežno rastu u močvarnim staništima. ''Acorus calamus'' i ''A. gramineus'' uzgajaju se i kao ukrasne biljke. Godine [[2025.]] iz južne Kine opisana je vrsta ''A. shannai'' <small>C.L.Long & Z.Cheng</small>. Biljka je ondje već bila poznata i upotrebljavala se kao začin, ali je prethodno pogrešno određivana kao ''A. macrospadiceus''. Vrsta je poznata iz kineskih pokrajina [[Guangdong]], [[Guangxi]] i [[Guizhou]]. == Etimologija == Ime roda latinski je oblik grčkog akoron, vjerojatno drevni naziv biljke.<ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Acorus Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240903192508/http://floranorthamerica.org/Acorus |date=3. rujna 2024. }}, pristupljeno 21. kolovoza 2024.</ref> == Morfologija == Predstavnici porodice ''Acoraceae'' višegodišnje su, gole i aromatične zeljaste biljke koje rastu u [[močvara]]ma ili kao izronjene vodene biljke. Nemaju mliječnice ni rafide, ali imaju dobro razvijen aerenhim. [[Podanak]] je puzav, snažno razgranjen i prožet zračnim šupljinama, s posebnim stanicama koje sadržavaju aromatična ulja. [[Korijen (biljke)|Korijenje]] izbija s njegove donje strane, dok se [[listovi]] razvijaju pri vrhovima izbojaka. Listovi su dvoredni, preklopljenih baza, unifacijalni i mačasti, bez jasno odvojene peteljke i plojke. U njihovim pazušcima nalaze se intravaginalne ljuskice, a nervatura je usporedna.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je pojedinačan i morfološki završni, ali zbog građe svoje lisnolike osi izgleda postrano. Ta se os obično tumači kao cvatna stapka povezana sa spatom, a kroz nju prolaze dva odvojena provodna sustava. Nastavak vegetativnog izboja razvija se iz pazušca lista koji neposredno prethodi cvatu. Spata je mnogo dulja od klipa, uspravna i trajna te izgleda kao okomiti nastavak lisnolike osi. Klip je sjedeći i strši pod kutom; može biti stožast, valjkast i prstolik ili uzak i repast. Cvjetanje napreduje od baze klipa prema njegovu vrhu.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni, gusto poredani, bez pricvjetnih listova i tročlani. Ocvijeće čini šest slobodnih, tankih i svinutih listića raspoređenih u dva kruga po tri. [[Prašnik]]a je također šest u dva kruga; slobodni su, s linearno-duguljastim i spljoštenim nitima. Prašnice su okrenute prema unutra i otvaraju se uzdužnim procjepom, a spojnica im je slabo uočljiva. Peludna zrnca su elipsoidna, mala, promjera oko 15–20 µm, s jednom brazdom; egzina im je slabo do gušće jamičasta, a drugdje gotovo glatka.<ref name="WFO "/> [[Tučak]] je obrnuto stožast do valjkast i tek malo nadvisuje listiće ocvijeća. Plodnica je dvogradna ili trogradna, s nekoliko ravnih sjemenih zametaka u svakom pretincu. [[Sjeme]]ni zametci vise s vršne placente, a obje njihove ovojnice obrasle su dlačicama; unutarnja ovojnica dulja je od vanjske i sudjeluje u oblikovanju sjemenog otvora. Njuška je vrlo sitna, gotovo točkasta i gotovo sjedeća, dok je vrat tučka sveden na široko, slabo izdvojeno područje.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je duguljasta do obrnuto jajolika boba s tanko kožastim usplođem, koja ostaje obavijena listićima ocvijeća. Svježa je uglavnom bjelkasta, sa smeđkastim ostatkom njuške, a sušenjem ubrzo postaje slamnatosmeđa. Sadržava 1–5, rjeđe do 9 sjemenki. Sjemenke su duguljaste do elipsoidne, sa svijetlosmeđom lupinom, koja je u vrste Acorus calamus sitno jamičasta, a u vrste A. gramineus glatka. Kod vrste A. gramineus uz sjemeni otvor nalaze se duge čekinjaste dlačice, dok ih A. calamus nema. Embrij je smješten uzduž osi sjemenke, valjkast ili stožast, a sjemenka sadržava perisperm i obilni endosperm. Zabilježeni brojevi kromosoma su 2n = (22), 24, 36, (44) i 48.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000004 WFO], pristupljeno 26. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> File:Acoretum calami Roguszów.jpg|Acorus calamus File:Acorus calamus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-006.jpg|Acorus calamus File:AcorusCalamus2.jpg|Acorus calamus File:Acorus gramineus - Bartholdi Park - Washington, DC - DSC09453.JPG|Acorus gramineus File:Acorus gramineus - San Francisco Botanical Garden - DSC00064.JPG|Acorus gramineus </gallery> == Vrste == # ''[[Acorus americanus]]'' <small>(Raf.) Raf.</small> # ''[[Acorus calamus]]'' <small>L.</small> # ''[[Acorus gramineus]]'' <small>Sol.</small> # ''[[Acorus shannai]]'' <small>C.L.Long & Z.Cheng</small> # ''[[Acorus verus]]'' <small>(L.) Raf.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Calamus'' <small>Garsault</small> in Fig. Pl. Méd.: t. 40 (1764), nom. illeg. homonym. post. == Povezani članci == *[[Šaš]] ([[Carex (rod)|Carex]]) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Lilianae]] [[Kategorija:Acorales| ]] nfkt4pbkkl060ulhesajmjjkq48rccz 0 580513 7597906 7302876 2026-09-12T06:22:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597906 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Ivan Vida | slika = | slika širina = | slika opis = | država = | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[14. ožujka]] [[1995.]]<ref name="IHF-postava">(eng.) [http://www.ihf.info/files/CompetitionData/cb41a4d5-1a04-4d14-abdf-df54bbd24218/pdf/CRO.pdf IHF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331222127/http://ihf.info/files/CompetitionData/cb41a4d5-1a04-4d14-abdf-df54bbd24218/pdf/CRO.pdf |date=31. ožujka 2016. }} Roster hrvatske reprezentacije na SP 2013., 13. kolovoza 2013. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)</ref> | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 187 cm<ref name="IHF-postava"/> | težina = 87 kg<ref name="IHF-postava"/> | trenutačni klub = [[Olympiakos Pirej (rukomet)|Olympiakos SFP]] | broj u klubu = 9 | pozicija = desno krilo<ref name="IHF-postava"/> | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi(golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | medalje = {{Odličja|[[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina|SP do 19]]}} {{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Mađarska 2013.|Mađarska 2013.]] | Hrvatska}} }} '''Ivan Vida''', hrvatski reprezentativni [[rukomet]]aš. Igrač na desnom krilu [[Olympiakos Pirej (rukomet)|Olympiakosa]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ivan Vida » Olympiakos Pirej |url=https://www.olympiacossfp.gr/index.php/tmimata-el/handball-antrwn-el/nea/enarxe-synergasias-me-ton-iban-binta-20230713/ |accessdate=2025-10-02 |work=olympiacossfp.gr |archive-date=2. listopada 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251002140120/https://www.olympiacossfp.gr/index.php/tmimata-el/handball-antrwn-el/nea/enarxe-synergasias-me-ton-iban-binta-20230713 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa| title=Ανανέωση συνεργασίας με τον Ιβάν Βίντα (Obnova suradnje s Ivanom Vidom)| url=https://www.olympiacossfp.gr/index.php/tmimata-el/handball-antrwn-el/nea/ananeose-synergasias-me-ton-iban-binta| accessdate=2025-10-02| work=olympiacossfp.gr| archive-date=8. prosinca 2025.| archive-url=https://web.archive.org/web/20251208013657/https://olympiacossfp.gr/index.php/tmimata-el/handball-antrwn-el/nea/ananeose-synergasias-me-ton-iban-binta| url-status=dead}}</ref> Do sezone 2017./18. igrač [[RK Dubrava]].<ref name="IHF-postava"/><br> Do sezone 2021./22. igrač [[RK NEXE Našice|RK Nexe]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ivan Vida » RK Nexe |url=http://www.rknexe.hr/igrac/ivan-vida/ |accessdate=2018-12-17 |journal= |archive-date=18. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181218162505/http://www.rknexe.hr/igrac/ivan-vida/ |url-status=dead }}</ref><br> Do sezone 2022./23. igrač Sélestat Alsace. S mladom reprezentacijom 2013. osvojio je srebro na svjetskom prvenstvu.<ref name="IHF-postava"/> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska - SP do 19 u rukometu 2013.}} {{mrva-biog-rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Vida, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] 2qh5rgxq3l3kp23tok2iixn5orj8ll7 0 582654 7597790 6680980 2026-09-11T16:55:38Z Zeljko 1196 7597790 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Močvarni ljiljan | slika = Gardenology.org-IMG 7614 qsbg11mar.jpg | slika_širina = | slika_opis =A. gramineus | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo =[[Acorales]] | familia =[[Acoraceae]] | genus =[[Acorus]] | species =''A. gramineus'' | subspecies = | dvoimeno =''Acorus gramineus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Sol. ex Aiton, 1789</small> | karta_raspon = }} '''Močvarni ljiljan''' (patuljasti iđirot; lat. ''Acorus gramineus''), jedna od dviju vrsta trajnica iz roda [[iđirot]] ([[Acorus]]) porijekolm iz [[Japan]]a, [[Indija|Indije]], [[Tajland]]a i [[Kina|Kine]], gdje raste po [[močvara]]ma i plitkim vodama. Ime mu znaaći travolik, ali ne pripada [[Trave|travama]], nego vlastitooj porodici ([[Acoraceae]]) i redu Acorales. Močvarni ljiljan može narasti do 30 cm visine. Cvjeta od [[Lipanj|lipnja]] do [[Srpanj|srpnja]], a sjeme dozrijeva od [[Srpanj|srpnja]] do [[kolovoz]]a. Cvjetovi su [[hermafroditi]] (imaju i muške i ženske organe) i oprašuju ih [[kukci]]. Korijen biljke je ljekovit Danas se često uzgaja kao ukrasna biljka. == Ljekovitost == Korijen ima antifungalna, antibakterijska, antireumatska, antispazmatična i aromatska svojstva, djeluje i kao [[sedativ]]a, [[stimulans]] i [[tonik]]. Koristi se interno za liječenje probavnih problema - osobito [[gastralgija|gastralgije]] i [[proljev]]a, kašlja, [[bronhijalna astma|bronhijalne astme]], [[neurastenija|neurastenije]], [[Depresija|depresije]], epilepsije itd. Izvana se koristi za liječenje [[dermatoza|dermatoze]] i [[Hemoroidi|hemoroida]]. Korijen se sakuplja u bilo koje doba godine, osim kada je biljka u cvatu. [[Korijen]] sadrži eterično ulje koje se sastoji od asarona i asaril aldehida, i gorkog glukozidnog acorina. Smanjuje krvni tlak i antibakterijski djeluje protiv [[Staphylococcus aureus]], streptokoka i mikobakterija.<ref>[http://www.pfaf.org/User/Plant.aspx?LatinName=Acorus+gramineus Acorus gramineus - Sol. ex Aiton.]</ref> == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Acorus gramineus |wikivrste=Acorus gramineus }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Flora Ruskog dalekog istoka]] [[Kategorija:Flora Kine]] [[Kategorija:Flora Tibeta]] [[Kategorija:Flora Južne Koreje]] [[Kategorija:Flora Japana]] [[Kategorija:Flora otočja Ryukyu]] [[Kategorija:Flora Tajvana]] [[Kategorija:Flora Indije]] [[Kategorija:Flora Bangladeša]] [[Kategorija:Flora Mjanmara]] [[Kategorija:Flora Tajlanda]] [[Kategorija:Flora Laosa]] [[Kategorija:Flora Kambodže]] [[Kategorija:Flora Filipina]] gifcv3jn9hrse3vaiqh3rl637o8vhha 0 582707 7597795 7053176 2026-09-11T17:00:03Z Zeljko 1196 7597795 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Vodoljub | slika = 311 Butomus umbellatus L.jpg | slika_opis = Butomus umbellatus | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Alismatales]] | familia = '''''Butomaceae''''' | familia_autorstvo= Mirb., 1804 | genus = '''''Butomus''''' | genus_autorstvo= [[L.]], 1753 | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | FCD = rod }} '''Vodoljub''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Butomus''), maleni biljni rod koji čini samostalnu porodicu (''Butomaceae'') s dvije vrste močvarnih trajnica iz razreda [[žabočunolike]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/341cb20df84ee725c8c7082cfdca9400 |title=Catalogue of Life: 22nd March 2017 |journal= |access-date=28. travnja 2017. |archive-date=8. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171208231539/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/341cb20df84ee725c8c7082cfdca9400 |url-status=dead }}</ref> Ovaj rod poznat je u hrvatskom jeziku kao vodoljub jer voli stajaće vode i [[Močvara|močvare]], i raširen je po [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]], a u Americi je jedna vrsta naturalizirana. Ime roda dolazi iz grčkog ''bous'' = govedo + ''tome'' = sijecati ili rezati, prema oštrim trobridnim [[list]]ovima koji od dna močvare mogu narasti do jedan metar visine. [[Stabljika]] štitastog vodoljuba naraste do jedan i pol metar visine. [[Cvijet]] je dvospolan, dekorativan, s mnogo [[Prašnik]]a skupljen u štitaste cvatove na dugim drškama. Na području [[Hrvatska|Hrvatske]] raste samo [[štitasti vodoljub]] (''[[Butomus umbellatus]]''), a moguće je da je druga vrsta, ''[[Butomus junceus]]'', u Hrvatskoj istrebljena. == Vrste == # ''[[Butomus junceus]]'' # ''[[Butomus umbellatus]]'' == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi žabočunolikih]] 73mqzyethhe04a1f7fpg3b1tn0ba11f 0 583905 7597812 7170388 2026-09-11T18:10:32Z Zeljko 1196 7597812 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — [[Bryophyta]] i ''[[Tracheophyta]]'' — u [[kambrij]], približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma bryophyta objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == ITIS uz ''Embryophyta'' navodi Embryopsida Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime ranga razreda, a ne superdivizije. Pirani i Prado predložili su je upravo kao razredno ime za sve kopnene biljke. <ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=954900#null ITIS], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] grzq7nu4twhhm0ooscksxtxeav2d2uc 7597821 7597812 2026-09-11T18:32:17Z Zeljko 1196 7597821 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — bryophytes i ''[[Tracheophyta]]'' — u [[kambrij]], približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma bryophytes objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == ITIS uz ''Embryophyta'' navodi Embryopsida Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime ranga razreda, a ne superdivizije. Pirani i Prado predložili su je upravo kao razredno ime za sve kopnene biljke. <ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=954900#null ITIS], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] 7h2surly4g2f9oius1k8baic0b46hgx 7597822 7597821 2026-09-11T18:36:12Z Zeljko 1196 /* Evolucija i podrijetlo */ 7597822 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (Marchantiophyta, Bryophyta i Anthocerotophyta) i Tracheophyta — u kambrij, približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma bryophytes objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == ITIS uz ''Embryophyta'' navodi Embryopsida Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime ranga razreda, a ne superdivizije. Pirani i Prado predložili su je upravo kao razredno ime za sve kopnene biljke. <ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=954900#null ITIS], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] ll8fazblkcw09bsgzkz05cigt2c6g8m 7597823 7597822 2026-09-11T18:38:11Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7597823 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (Marchantiophyta, Bryophyta i Anthocerotophyta) i Tracheophyta — u kambrij, približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma nevaskularnih kopnenih biljaka objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == ITIS uz ''Embryophyta'' navodi Embryopsida Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime ranga razreda, a ne superdivizije. Pirani i Prado predložili su je upravo kao razredno ime za sve kopnene biljke. <ref name="ITIS ">[https://itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=954900#null ITIS], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] lh7tzfm3a9ru8w0dzkrshnb2pyidi3g 7597824 7597823 2026-09-11T18:39:14Z Zeljko 1196 /* Sinonimija i druga rangirana imena */ 7597824 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (Marchantiophyta, Bryophyta i Anthocerotophyta) i Tracheophyta — u kambrij, približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma nevaskularnih kopnenih biljaka objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] 0uz96qx3wmun60vcen254e2m8mlrrl4 7597826 7597824 2026-09-11T18:46:33Z Zeljko 1196 /* Evolucija i podrijetlo */ 7597826 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (''Anthocerotophyta'', ''Bryophyta'' i ''Marchantiophyta'') i Tracheophyta — u [[kambrij]], približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma nevaskularnih kopnenih biljaka objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] art5mtghv3mchx45mf4px4grupaju44 7597827 7597826 2026-09-11T18:50:20Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7597827 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (''Anthocerotophyta'', ''Bryophyta'' i ''Marchantiophyta'') i Tracheophyta — u [[kambrij]], približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma nevaskularnih kopnenih biljaka objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire samu monofiliju skupine.<ref name="DOI "/> <ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] 3nx6ku2zzalw3zaicro9vfk9rlbhb3t 7597828 7597827 2026-09-11T18:51:09Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7597828 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopnene biljke | slika = Plants.jpg | slika_opis = Embriofiti | status = | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum = [[Streptophyta]] | superdivisio = '''''Embryophyta''''' | superdivisio_autorstvo= Engler, 1892 | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kopnene biljke''' (embriofiti, [[lat.]] ''Embryophyta'') velika su skupina [[Zelene biljke|zelenih biljaka]] iz infracarstva ''[[Streptophyta]]''. Obuhvaćaju sve današnje [[mahovine]], [[Jetrenjarke|jetrenjače]] i [[antocerote]] te [[Tracheophyta|vaskularne biljke]], odnosno [[crvotočnice]], paprati i [[sjemenjače]]. Unatoč nazivu, nisu svi embriofiti kopneni; brojne su se razvojne linije naknadno prilagodile slatkovodnom ili morskom okolišu. Danas postoji približno 400 000 živućih vrsta kopnenih biljaka.<ref name="DOI ">[https://www.nature.com/articles/s41588-025-02325-9 Bryophytes hold a larger gene family space than vascular plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Naziv ''Embryophyta'' odnosi se na jedno od njihovih temeljnih obilježja: nakon oplodnje [[zigota]] se razvija u višestanični diploidni [[embrij]], koji barem tijekom ranoga razvoja ostaje povezan s majčinskim [[gametofit]]om i od njega prima hranjive tvari. Ta je osobina, zajedno sa smjenom višestaničnoga gametofita i sporofita, jedna od ključnih novosti u evoluciji kopnenih biljaka. <ref name="Nature ">[https://www.nature.com/articles/s41586-019-1693-2?utm One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Embriofiti su višestanični eukariotski fotosintetski organizmi s [[kloroplast]]ima podrijetlom iz zelenih biljaka. Njihov životni ciklus obilježava izmjena dviju višestaničnih generacija: haploidnoga gametofita, koji stvara spolne stanice, i diploidnoga sporofita, koji [[Mejoza|mejozom]] proizvodi [[Spora|spore]]. Odnos tih dviju generacija znatno se razlikuje među glavnim skupinama: u mahovinama, jetrenjačama i antocerotama dominantan je gametofit, dok je kod vaskularnih biljaka dominantan sporofit.<ref name="Nature "/> Spore kopnenih biljaka imaju stijenke bogate vrlo otpornim [[sporopolenin]]om. U ranoj evoluciji embriofita razvile su se i druge prilagodbe životu izvan vode, među kojima su zaštita reproduktivnih stanica višestaničnim tkivima, zadržavanje i prehranjivanje embrija, vršni meristemi te mehanizmi zaštite od isušivanja. Kutikula je široko rasprostranjena, dok puči nisu univerzalno obilježje svih današnjih skupina — primjerice jetrenjače ih nemaju.<ref name="Nature "/> Prava provodna tkiva, [[ksilem]] i [[floem]], nastala su u razvojnoj liniji [[Tracheophyta|vaskularnih biljaka]]. Zato korijen, stabljika i list u strogom morfološkom smislu nisu zajednička obilježja svih ''Embryophyta''; nevaskularne kopnene biljke imaju drukčije građene organe i znatno jednostavniji sustav provođenja vode.<ref name="DOI "/> == Evolucija i podrijetlo == Embryophyta su monofiletska skupina nastala unutar streptofitskih [[Zelene alge|zelenih algi]]. Većina velikih analiza nuklearnih i plastidnih podataka nalazi ''[[Zygnematophyceae]]'' kao najbližu živuću sestrinsku skupinu kopnenih biljaka, unatoč tome što su današnji predstavnici ''Zygnematophyceae'' građom znatno jednostavniji od nekih drugih streptofitskih algi. Procjene vremena razdvajanja njihovih razvojnih linija razlikuju se među analizama, ali ga smještaju duboko u pretkambrij ili rani paleozoik.<ref name="DOI I ">[https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nph.70597 Leaf evolution: integrating phylogenetics, developmental dynamics, and genetic insights across land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Najstariji široko prihvaćeni fosilni tragovi kopnenih biljaka jesu kriptospore iz [[ordovicij]]a, stare približno 465–470 milijuna godina. Objavljeni su i mogući stariji tragovi iz najranijega ordovicija, ali njihovo značenje za točno datiranje nastanka ''Embryophyta'' još se raspravlja. Makrofosili nedvojbenih ranih vaskularnih biljaka pojavljuju se znatno kasnije, tijekom [[silur]]a.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0012825226000875?utm Dynamic evolution of cryptospores: The origin and rise of the land flora], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Molekularni satovi često daju stariju procjenu. Harris i suradnici (2022.) smjestili su razdvajanje dviju glavnih živućih grana Embryophyta — nevaskularnih kopnenih biljaka (''Anthocerotophyta'', ''Bryophyta'' i ''Marchantiophyta'') i Tracheophyta — u [[kambrij]], približno prije 515–494 milijuna godina. Autori su pritom zaključili da je njihov zajednički predak bio složeniji nego što se nekada pretpostavljalo te da su i današnje nevaskularne i vaskularne biljke tijekom svoje duge neovisne evolucije stekle i izgubile brojne osobine.<ref name="Nature ecology ">[https://www.nature.com/articles/s41559-022-01885-x?utm Divergent evolutionary trajectories of bryophytes and tracheophytes from a complex common ancestor of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Kolonizacija kopna kopnenim biljkama snažno je izmijenila Zemljinu površinu, kruženje [[ugljik]]a, razvoj tla i kopnene [[ekosustav]]e. Kasnija pojava provodnih tkiva, [[Korijen (biljke)|korijena]], [[list]]ova, [[sjeme]]na i naposljetku cvijeta omogućila je embriofitima zauzimanje gotovo svih kopnenih staništa.<ref name="Nature ecology "/> == Sistematika i povijest == Ime ''Embryophyta'' potječe od [[Adolf Engler|Adolfa Englera]], koji ga je upotrijebio 1892. godine. U kasnijim sustavima istoj ili približno istoj skupini dodjeljivani su različiti rangovi. U rangiranoj klasifikaciji Ruggiera i suradnika, koju slijedi ITIS, ''Embryophyta'' se priznaje kao superdivizija unutar ''Streptophyta''. Ta klasifikacija razlikuje četiri divizije: tri nevaskularne skupine — [[Anthocerotophyta]], [[Bryophyta]] i [[Marchantiophyta]] — te vaskularne biljke ''Tracheophyta''. Ruggiero i suradnici izričito napominju da je njihov rangirani sustav praktična klasifikacijska okosnica i nije zamišljen kao potpuna filogenetska hipoteza.<ref name="PLOS ">[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371%2Fjournal.pone.0119248&utm A Higher Level Classification of All Living Organisms], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Suvremena filogenomika bitno je promijenila tumačenje odnosa tih četiriju skupina. Stariji molekularni radovi često su mahovine, jetrenjače i antocerote prikazivali kao niz uzastopno odvojenih grana prema vaskularnim biljkama. Velike analize nuklearnih [[genom]]a i transkriptoma danas snažno podupiru njihovu monofiliju: tri nevaskularne razvojne linije zajedno čine jednu granu, a ''[[Tracheophyta]]'' drugu. Te su dvije skupine međusobno sestrinske. Rezultat je dodatno potvrđen velikom analizom 123 nova genoma nevaskularnih kopnenih biljaka objavljenom 2025. Većina novijih nuklearnih analiza ipak snažno podupire monofiliju nevaskularnih kopnenih biljaka.<ref name="DOI "/> <ref name="Nature ecology "/> == Podjela == U rangiranoj klasifikaciji superdivizija ''Embryophyta'' obuhvaća četiri divizije: # '''[[Anthocerotophyta]]''' # '''[[Bryophyta]]''' # '''[[Marchantiophyta]]''' # '''[[Tracheophyta]]''' — vaskularne biljke Unutar ''Tracheophyta'' rangirani sustav dalje razlikuje glavne razvojne grane crvotočnica, paprati i sjemenjača. ITIS ih trenutačno vodi kao ''Lycopodiophytina'', ''Polypodiophytina'' i ''Spermatophytina''. == Sinonimija i druga rangirana imena == Za isti filogenetski opseg predlagana su i imena drugih rangova. ''Embryopsida'' Engler ex Pirani & J.Prado objavljena je kao ime razreda, dok su Chase i Reveal sve kopnene biljke na rangu razreda obuhvatili imenom ''Equisetopsida''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.615014?utm Embryopsida, a new name for the class of land plants], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kopnene biljke| ]] [[Kategorija:Superdivizije Streptophyta]] 8be9uyjsrq2ad61h06z59cxusno43hf 0 595207 7597700 7580721 2026-09-11T13:30:54Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-45485-84|~2026-45485-84]] ([[User talk:~2026-45485-84|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7271128 wikitext text/x-wiki '''Milijan Brkić''' ([[Ljubuški]], [[25. listopada]] [[1970.]]), hrvatski političar i diplomirani kriminalist. Nekadašnji je zapovjednik [[policijska postrojba posebne namjene|specijalne jedinice policije]] Alfi. Bivši je potpredsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a. ==Osobni život== Milijan Brkić rođen je u Ljubuškom u Bosni i Hercegovini, a s 8 godina seli u Zagreb. Bio je u braku s Karmen Brkić od 1995. do 2017.<ref>{{Citiranje weba|last=RTL.HR|date=2021-10-27|title=Biografija: Milijan Brkić|url=https://www.rtl.hr/vijesti/zanimljivosti/biografija-milijan-brkic-f7dd07ae-b9f4-11ec-8dfc-0242ac120034|access-date=2022-09-08|website=RTL.hr|language=hr-HR|archive-date=8. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220908141701/https://www.rtl.hr/vijesti/zanimljivosti/biografija-milijan-brkic-f7dd07ae-b9f4-11ec-8dfc-0242ac120034|url-status=dead}}</ref> ==Policijska karijera== Brkić se 1991. uključuje u jedinicu specijalne policije Alfi. Počeo je kao običan policajac, da bi na kraju postao zapovjednik te legendarne policijske postrojbe koja je dala veliki obol na svim najtežim ratištima tijekom oslobađanja Hrvatske. Godine 2005. prelazi u [[SOA|Sigurnosno obavještajnu agenciju]], a kasnije se opet vraća u policiju. ==Politička aktivnost== Nakon policijske karijere, Brkić postaje aktivam u politici, i 2012. postaje glavni tajnik hrvatske stranke HDZ, a zatim i potpredsjednik HDZ-a. Od 2016. do 2020. obnašao je dužnost Potpredsjednika Hrvatskog Sabora u njegovom 9. sazivu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Zastupnik data 217|url=http://www.sabor.hr/hr/zastupnici/brkic-milijan-9-saziv|access-date=2022-09-08|website=Hrvatski sabor|language=hr}}</ref> ==Akademsko obrazovanje== Milijan Brkić je diplomirao je na temu “Organizacijske razine MUP-a RH” 2011. godine. Portal Index 22.11.2012. prvi je objavio da je njegov rad plagijat. Index je doznao da su na Policijskoj akademiji - Visokoj policijskoj školi suspendirana dva viša predavača, Mate Pušeljić i Franjo Magušić, zbog sumnje da su omogućili plagijate više diplomskih radova među kojima je i Milijan Brkić koji je u vrijeme ministra Tomislava Karamarka obnašao dužnost zamjenik ravnatelja policije zadužen za krim-policiju, specijalnu policiju i Centar za forenzička pitanja. Ukupno je sporno 26 diplomskih radova policajaca u razdoblju od 01. siječnja 2008. godine do 16. listopada 2012. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/brkic-ponovno-na-diplomski-1099460|title=Brkić ponovno na diplomski|date=2016-12-16|access-date=2022-01-18|website=[[Večernji list]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Index doznaje: Skandal na Policijskoj akademiji, dva predavača omogućila 26 plagijata diplomskih radova!|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=647894|access-date=2022-09-08|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Telegram.hr|title=Brkićeva diploma nije plagijat, iako je, kaže sutkinja, 70 posto prepisao|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/brkicu-je-vracena-diploma-a-na-twitteru-se-razvila-rasprava-oko-izjave-da-je-70-posto-rada-plagijat/|access-date=2022-09-08|website=Telegram.hr|language=hr}}</ref> Odlukom dekana Visoke policijske škole diplomski rad je poništen u ožujku 2014. godine. Odluka kojom se Brkiću ukida stručno zvanje donesena je 18. ožujka 2014. godine, da bi 27. ožujka bila objavljena u Narodnim novinama. Visoki upravni sud je 14. siječnja 2016. godine pravomoćno presudio da se odluka Visoke policijske škole u Zagrebu o poništenju diplome Milijanu Brkiću, glavnom tajniku HDZ-a, ukida zbog proceduralnih razloga. Naime, Brkiću diplomu nije svojom odlukom mogao ukinuti Dekan visoke policijske škole, već je takvu odluku moglo donijeti samo Stručno vijeće. Takvo je mišljenje Upravnog suda u Zagrebu 14. siječnja 2016. pravomoćnom potvrdio i Visoki upravni sud. Visoka policija škola je 8. srpnja 2016. donijela odluku o diplomi zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića koja je identična već ranije donesenoj, a koju je zbog proceduralne pogreške ukinuo Upravni sud. Prema ranijem nalazu revizije veći dio Brkićeva diplomskog rada pod naslovom "Organizacijske razine MUP-a RH" iz 2011. prepisan je iz rada policijskog načelnika Stanka Tomića iz 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-01-27|title=Jutarnji list - Diploma Milijana Brkića pravno više nije plagijat|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/diploma-milijana-brkica-pravno-vise-nije-plagijat-92236|access-date=2022-09-08|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Premda je utvrđeno da je 79% prvog diplomskog rada (1285 od 1630 redaka) Milijana Brkića plagiran, zamjenik predsjednika HDZ-a nije odmah pristao napisati popravni rad. Štoviše, podnio je žalbu na odluku Visoke policijske škole kojom se od njega tražilo da u roku od godinu dana napiše novi diplomski rad, ukoliko želi zadržati zvanje diplomiranog kriminalista.<ref>{{Citiranje weba|last=Božić|first=Ivan|date=2017-10-25|title=Druga sreća: Milijan Brkić ovoga puta regularno diplomirao na Visokoj policijskoj školi|url=https://www.srednja.hr/faks/druga-sreca-milijan-brkic-ovoga-puta-regularno-diplomirao-visokoj-policijskoj-skoli/|access-date=2022-09-08|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Milijan Brkić je ponovo diplomirao 24. listopada 2017. i dobio titulu "stručni specijalist kriminalistike” (struč. spec. crim.). Za medije je izjavio da je tema novog rada bila "Strategijski menadžment u državnoj upravi RH".<ref>{{Citiranje weba|title=Milijan Brkić o novoj diplomi: "Dvaput je dvaput..."|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/milijan-brkic-opet-diplomirao---493773.html|access-date=2022-09-08|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *Tomislav Kukec: [https://www.jutarnji.hr/vijesti/ekskluzivno-nikad-videne-fotografije-ratni-put-milijana-brkica-uz-svjedocanstva-suboraca-%E2%80%98pet-sati-je-po-ledenom-velebitu-nosio-naseg-tesko-ranjenog-vojnika%E2%80%99/28336/ EKSKLUZIVNO: NIKAD VIĐENE FOTOGRAFIJE Ratni put Milijana Brkića uz svjedočanstva suboraca: ‘Pet sati je po ledenom Velebitu nosio našeg teško ranjenog vojnika’], jutarnji.hr, 06.03.2016 *[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/biografija-milijan-brkic---427393.html Karamarkova desna ruka: Od MUP-a, preko SOA-e do HDZ-a], dnevnik.hr, 22. veljače. 2016. *[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=7046 Zastupnici 9. saziva Hrvatskoga sabora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171117001723/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=7046 |date=17. studenoga 2017. }}, sabor.hr {{GLAVNIRASPORED:Brkić, Milijan}} [[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]] [[Kategorija:HDZ-ovi političari]] [[Kategorija:Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj]] tcg9iyqx33tpvl0up7xpgb8xfjlv02q 0 621911 7597924 7580733 2026-09-12T07:56:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597924 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Ivrea |izvorno ime= Comune di Ivrea |regija= Pijemont |pokrajina = Torino |slika grba =Ivrea stemma.png |karta =Map of comune of Ivrea (metropolitan city of Turin, region Piedmont, Italy).svg |kratica regije= PI |kratica pokrajine = TO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 28 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 7 |dužina-minute= 53 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 10015 |pozivni broj = 0125 |istat = |zaštitnik = [[Sveti Savin]] |stranica= [http://www.comune.ivrea.to.it/ comune.ivrea.to.it] }} '''Ivrea''' ([[francuski]]: ''Ivrée'', [[latinski]]: ''Eporedia'') je grad i [[općina]] u [[Torino (pokrajina)|pokrajini Torino]] u [[Pijemont]]u, u sjeverozašadnoj [[Italija|Italiji]]. Nalazi se oko 35&nbsp;km sjeveroistočno od [[Torino|Torina]], na povijesnom putu ''Via Francigena'' („Franački put”) koji vodi od regije [[Valle d'Aosta]], na rijeci [[Dora Baltea]] i smatra se za središte povijesne pokrajine [[Canavese]] koja je poznata po brojnim srednjovjekovnim utvrdama. Industrijski dio Ivree iz 20. st. je [[2018.]] god. upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao „primjer socijalnog projekta koji odražava modernu viziju odnosa između industrijske proizvodnje i arhitekture”<ref name="unesco">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1848 |title=Two sites added to UNESCO’s World Heritage List |accessdate=2018-07-10 |language=engleski |publisher=UNESCO}}</ref> [[Datoteka:Ponte_Vecchio_Ivrea.jpg|mini|lijevo|Panorama stare Ivree sa Starim mostom]] == Povijest == [[Datoteka:Ivrea_Castello.jpg|mini|lijevo|Ivrejski dvor iz 14. st.]] Područje Ivree je naseljeno još od neolitika, a Kelti su na njegovom mjestu osnovali svoje selo oko 5. stoljeća pr. Kr. No, prvi put se spominje u povijesnim izvorima kao [[Stari Rim|rimska]] vojna postaja ''Eporedia'' iz [[100. pr. Kr.]] i najvjerojatnije je služila kao stražarnica za invazije rimske vojske preko [[Alpe|Alpa]]. Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], Ivrea je postala sjedište vojvodstva pod [[Langobardi]]ma (6. – 8. st.). [[Franci]] (9. st.) su ga načinili sjedištem županije, koje je za vrijeme raspada [[Karolinzi|karolinškog]] [[Franačka|Franačkog Carstva]], 888. godine postalo [[Ivrejska marka]], granično administrativno područje ([[marka (upravna jedinica)|marka]]) na sjeverozapadu [[Kraljevina Italija (srednji vijek)|srednjovjekovne Kraljevine Italije]]. Prestala je postojati 1001. godine, nakon razdoblja spora između biskupa Warmunda i [[Konrad II, sveti rimski car|Konrada II.]] koji je odbio imenovati novog grofa. Tada ga zauzima markgrof [[Arduin]] koji 1002. postaje [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Kralj Italije]] (1002. – 1014.). U 12. stoljeću Ivrea je postala slobodnom komunom, no uskoro ju osvaja [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva]]. Od tada je razlog spora između markgrofovije [[Montferrat]] i [[Savojska dinastija|dinastije Savoj]]. Gpd. 1356. Ivreu osvaja [[Amadeo VI.]] Savojski i izuzevši kratku francusku vlast koncem 16. st., Ivrea je ostala posjed Savojaca do 19. st. Dana 26. svibnja 1800. Napoleon je ušao u grad uspostavivši francusku vlast sve do njegova pada 1814. god. [[Datoteka:Ivrea Primo Stabilimento Olivetti.JPG|mini|lijevo|Prva Olivetti tvornica pisaćih strojeva iz 1908.]] Tijekom 20. stoljeća Ivrea je postala poznata kao mjesto gdje se proizvode [[Olivetti]] [[pisaći stroj]]evi, [[kalkulator]]i i kasnije, [[računalo|računala]]. God. 1970. oko 90.000 ljudi, uključujući brojne doseljenike iz južne Italije, je živjelo i radilo u Ivrei. [[Arduino]], otvorena računalna i softverska platforma, je stvorena u Ivrei, a nazvana je po njezinom povijesnom vladaru Arduinu.<ref>Justin Lahart, "[https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748703499404574559960271468066 Taking an Open-Source Approach to Hardware]", The Wall Street Journal, 27. studenoga 2009. {{eng oznaka}} Posjećeno 10. srpnja 2018.</ref> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|8834 |1871.|9637 |1881.|10362 |1901.|11983 |1911.|12041 |1921.|11736 |1931.|15115 |1936.|14657 |1951.|17740 |1961.|23986 |1971.|29152 |1981.|27638 |1991.|24704 |2001.|23536 |2011.|23592 |2021.|22604 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća |slika = Ivrea talponia.jpg |godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |dossier = 1538 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Ivrea |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} * Od rimskog doba sačuvani su ostaci rimskog kazališta iz 1. stoljeća, koji se nalaze zapadno od središta grada, a nekada je mogao primiti 10.000 gledatelja. Stari most (''Ponte Vecchio'') datira iz 100. god. i vodi do Borghetta. Izvorno izgrađen od drva, obnovljen je od kamena 1716. * Dvorac Ivree (1357.), sagrađen za vrijeme vladavine Amadeusa VI. Savojskog. Ima četverokutni plan od opeke s četiri okrugla tornja na kutovima. Godine 1676., toranj, koji se koristio kao skladište streljiva, eksplodirao je nakon udara munje. Nikada nije obnovljen. Nekad zatvor, dvorac je danas mjesto za izložbe. * Katedrala Ivree, koja je nastala na mjestu crkve iz 4. stoljeća na mjestu [[rimski hram|rimskog hrama]]. Oko 1000. god. obnovio ju je biskup Warmond u [[romanika|romaničkom stilu]]. Godine 1785. ponovno je obnovljen u [[barok]]nom stilu. Sadašnja [[neoklasicizam|neoklasička]] fasada građena je u 19. stoljeću. * Industrijski grad Ivrea razvio se kao testno polje za Olivetti, proizvođača pisaćih strojeva, mehaničkih kalkulatora i uredskih računala. Sastoji se od velike tvornice i zgrada namijenjenih službi uprave i socijalnih usluga, kao i stambenih jedinica. Dizajnirali su ga vodeći talijanski urbanisti i arhitekti, uglavnom između 1930. i 1960. godine. Ovaj arhitektonski ansambl odražava ideje „Pokreta Zajednice” (''Movimento Comunità'').<ref name="unesco"/> Muzej suvremene arhitekture na otvorenom, koji je inauguriran 2001. godine, predstavlja glavne građevine (nekih vodećih arhitekata toga doba) koje je Olivetti izgradio od pedesetih godina 20. stoljeća. == Zbratimljeni gradovi == Ivrea je zbratimljena sa sljedećim gradovima: * [[Lüneburg]] {{Z+X|NJE}} * [[Monthey]] {{Z+X|ŠVI}} * [[Rădăuți]] {{Z+X|RUM}} == Poveznice == * [[Crespi d'Adda]] *[[Saltaire]] *[[New Lanark]] == Izvori == {{izvori}} {{commonscat}} {{Svjetska baština}} [[Kategorija:Gradovi u Pijemontu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] abeo2ginc2k00fd5mssdlx3gle4n1el 0 629466 7597863 7260700 2026-09-11T21:45:13Z ~2026-49325-89 372228 7597863 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mladen Vuković.jpg|mini|desno|250px|Mladen Vuković]] '''Mladen Vuković''' ([[Split]], [[22. rujna]] [[novinstvo u 1958.|1958.]]), hrvatski [[novinar]] i [[hrvatska književnost|književnik]] podrijetlom iz [[Imotski|Imotskoga]]. == Životopis == Rođen je 22. rujna 1958. u Splitu. Maturirao je na imotskoj gimnaziji, diplomirao na [[Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu|Fakultetu za vanjsku trgovinu]] u Zagrebu. Dvije godine je radio u službama za privredu Općine Imotski i pisao u više novina. Bio je glavni i odgovorni urednik dvotjednika [[Imotska Krajina (novine)|Imotska krajina]] od 1984. do 1990. godine. Danas je urednik kulture [[Hrvatski radio Split|Hrvatskog radija - Radio Splita]]. Surađuje u više časopisa. Uređuje prvi hrvatski internetski šaljivi list [[Čvoka]]. Bavi se i fotografijom. Više mu je pjesama uglazbljeno. Na radiju su mu izvedene četiri komedije. Od 1991. do 2024. uređuje humorističnu emisiju [[Kad se smijah, tad i bijah]] koja je doživjela 1250 izdanja.<ref>[https://radio.hrt.hr/radio-split/emisija/kad-se-smijah-tad-i-bijah/458/ ''Kad se smijah tad i bijah''], Hrvatski radio - Radio Split</ref><ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/emisija-kad-se-smijah-tad-i-bijah-nakon-33-godine-napusta-eter-hrvatskog-radija/2597674.aspx Emisija Kad se smijah tad i bijah nakon 33 godine napušta eter Hrvatskog radija]. Index.hr. Pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Uvršten je u više zbornika i antologija, stihovima zastupljen u udžbeniku hrvatskog jezika za osmi razred osnovne škole (Hrvatska krijesnica, Ljevak, 2008.). == Djela == Objavio je knjige humora i stihova za djecu: ''Epidemijagrami'' (Užice, 1988., Split-Mostar, 1999.), ''Neonske aureole'' (Rijeka, 1990.), ''Čaj s ledom'' (Split, 1992.), ''Ima u meni nešto'' (Split, 1994.), ''Divlji uradak'' (Split, 1996.), ''Brzac'' (Imotski, 2001., 2008., 2013.), ''Naopako-obrnuto'' (Split-Nin, 2002.), ''Stotina istina Tina'' (Split, 2002.), ''Imotska kolajna'' (Imotski, 2004.), ''Amenovanje'' (Zagreb, 2017.). Priredio je izbore humora i poezije ''Antologija hrvatskog aforizma'' (Imotski, 1993.), ''Hrvatski epigram'' (Split, 1994.), ''Pobratimstvo lica u nemiru - Pjesnici Tinu Ujeviću 1; 2'' (Split, 2000.; 2005.), ''Imotska nova lirika'' (suautor Ivica Šušić, Split-Imotski, 2001.), ''More vedrine'' (suautor Drago Maršić, Split, 2004.), ''Naša velečasna maslina'' (Split, 2006.), ''Odsjaji kaštelanske duše'' (Kaštela, 2007.), ''Vedri Vidra'' (Split-Dubrovnik, 2008.), ''Ante Bruno Bušić - Bard i mučenik hrvatskog državotvorja'' (Imotski, 2008.), ''Magare gre u raj'' (Split, 2013.), ''Šimićevska preobraženja'' (Grude – Imotski, 2017.), ''Asanaginica iz Zabiokovlja'' (suautor Stipan Bakota, Imotski, 2018.). U Rumunjskoj mu je objavljen izbor hrvatskog [[aforizam|aforizma]] ''Aforismul croat contemporan'' (Petroşani, 2013.). Aforizmi su mu prevođeni na engleski, talijanski, španjolski, rumunjski, makedonski i arapski jezik. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne]], [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[HKD Napredak]] (i predsjednik splitske podružnice od lipnja 1999. do lipnja 2010. godine) i drugih kulturnih udruga. == Nagrade == Za svoj novinarski i kulturni rad nagrađen je brojnim priznanjima te godišnjom osobnom [[Nagrada Splitsko-dalmatinske županije|Nagradom Splitsko-dalmatinske županije]] 2008. godine te [[Nagrada Hrvatske radiotelevizije|Nagradom Hrvatske radio televizije]] 2010. godine. Za aforizme je dobio nagradu [[Zlatna puntina]] u Blatu na Korčuli 2009. godine te međunarodnu nagradu NAJI NAAMAN za kreativnost u aforistici 2012. u Libanonu.<ref>[http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/mladen-vukovic ''Mladen Vuković''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181130071452/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/mladen-vukovic |date=30. studenoga 2018. }}, Društvo hrvatskih književnika</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Vuković, Mladen}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Aforisti]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski komediografi]] o9cbrp7wsbzdkigckx17a4utapbqwn5 0 634790 7597908 7594316 2026-09-12T06:47:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597908 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ivana Kovač | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Ivana Kovač | Pseudonim = | Rođenje = [[1. rujna]] [[1977.]] | Mjesto rođenja = [[Zagreb]] | Smrt = | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = | Žanr = [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevačica]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ivana Kovač''' ([[Zagreb]], [[1. rujna]] [[1977.]]) [[hrvatska]] je [[pjevačica]] [[zabavna glazba|zabavne glazbe]]. == Životopis == Ivana Kovač poznata je kao [[hrvatska]] [[pjevačica]] [[zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Rođena je u [[Zagreb]]u, 1. rujna 1977. godine u obitelji jedne od najvećih legendi hrvatske glazbene scene [[Mišo Kovač|Miše Kovača]] (r. 1941.), podrijetlom iz [[Šibenik]]a te bivše Miss Tren Jugoslavije 1970., [[Anita Baturina|Anite Baturine]] (r. 1953.), podrijetlom [[Split|Splićanke]]. Život joj nije bio lak te su je obilježile mnoge tragedije, među kojima i tragična smrt starijeg brata [[Edi Kovač|Edija]] (r. 1975.; u. 1992.), zbog čega se raspada brak Miše i Anite, ali iz svih se teških životnih situacija izvukla te danas živi mirnim obiteljskim životom, u braku sa suprugom Elvirom Hasanhodžićem s kojim ima kći. Poznata je po pjesmama "Ako si muško", "Ludilo", "Bila boja" i mnogim drugim duetima. === Obrazovanje === Nakon završene [[Osnovna škola|osnovne škole]] u rodnom [[Zagreb]]u, upisuje Srednju kozmetičku školu koju završava s odličnim uspjehom. U srednjoškolsko se doba rado bavila [[balet]]om i [[taekwondo]]om. === Privatni život === Ivana je imala idilično djetinjstvo te je bila okružena potrebnom ljubavi i pažnjom. Otac Mišo svugdje ju je vodio jer je ona bila njegova prava mezimica. Bio je popustljiv, a majka je bila stroga te je tjerala Ivanu da puno uči i često joj je branila izlaske. Već je 10 godina u vezi s [[Elvir Hasanhodžić|Elvirom Hasanhodžićem]], s kojim je dobila kći Elenu. === Obiteljska tragedija === [[1992.]] godine, obitelj Kovač zadesila je strašna tragedija. Naime, dvije godine stariji brat [[Edi Kovač|Edi]] (r. 1975.) smrtno je stradao u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] kao član specijalne postrojbe [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. Postao je najmlađi vojnik i punih je sedam mjeseci čuvao vojne objekte po Zagrebu, a četiri dana prije nego što je trebao otići iz vojske i skinuti uniformu, pronađen je mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima. Policija je Edijevu smrt proglasila samoubojstvom, ali njegova obitelj i dan danas tvrdi da je on ubijen. Nakon te tragedije, Mišo Kovač pao je u depresiju te si je pucao u prsa, ali je ostao živ i shvatio je da mora krenuti dalje. U to se vrijeme rastao od majke svoje djece Anite Baturine te je to za Ivanu bio još jedan težak udarac s kojim se nije znala nositi pa se okrenula drogi. == Diskografija == === Studijski albumi === ==== Solo ==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" style="width:16em;" rowspan="2"| Naslov ! sce="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="2"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Certifikacija |- ! scope="col" style="width:4em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]] <ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za "Crno vino, crne oči": {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/|title=Top of the shops - službena tjedna lista prodanih albuma u Hrvatskoj, 5. tjedan 2014.|archive-date=15. travnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160415174338/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&kat=1&page=6}} * Za "Srićo i tugo": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2020/|title=Top lista prodaje 22. tjedan 2020.}}</ref> ! scope="col" style="width:4em;font-size:85%;" | [[Slotop30|SLO]] <ref> Plasmani u Sloveniji: *Za "Crno vino, crne oči:{{Cite web|url= https://x.com/slotop30/status/428897342394085376?s=46 |title=Slo top 30 4. tjedan 2014.}}</ref> |- |rowspan="1"| ''[[Crno vino, crne oči]]'' | *izdan: 5. prosinca 2013 *producentska kuća: [[Croatia Records]] *formati: [[CD]], digitalni download, streaming | 1. | 9. | |- |rowspan="1"| ''[[Srećo i tugo]]'' | *izdan: 18. svibnja 2020. *producentska kuća: [[Scardona]] *formati: CD, digitalni download, streaming | 1. !scope|* | |- |align="center" colspan="6" style="font-size: 8pt"| "–" znači da album nije izdan u toj državi ili nije dosegao mjesto na top ljestvici. |} === Kompilacijski albumi === ==== S grupom [[Magazin (sastav)|Magazin]] ==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Certifikacija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]] |- |rowspan="1"| Bossa n' Magazin <ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Bossa-NMagazin/release/2718195 Bossa N'Magazin, 2008]</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=132|title=Domaća top lista prodaje 44. tjedan 2008.|access-date=6. rujna 2026.|archive-date=12. rujna 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912193451/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=132|url-status=bot: unknown}}</ref> | *izdan: 2008. *producentska kuća: [[Croatia Records]], [[Tonika]] *formati: [[CD]], digital download, streaming |align="center"| 14. | |- |rowspan="1"| Godine s Ivanom <ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=781|title=Domaća top lista prodaje 47. tjedan 2010.|access-date=6. rujna 2026.|archive-date=13. rujna 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160913075837/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=781|url-status=bot: unknown}}</ref> | *izdan: 2010. *producentska kuća: [[Croatia Records]], [[Tonika]] *formati: [[CD]], digital download, streaming |align="center"| 7. | |- |align="center" colspan="6" style="font-size: 8pt"| "–" znači da album nije izdan u toj državi ili nije dosegao mjesto na top ljestvici. |} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kovač, Ivana}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Magazin (sastav)]] a440phtbrm2eot8lfpzsn4dzquykr4d 0 644146 7597647 7579920 2026-09-11T11:59:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597647 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Guamaggiore | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Gomajòri''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 34 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 4 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =16,80 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =199 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =984<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =59 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111032 | web_stranica =http://www.comune.guamaggiore.ca.it | bilješke = }} '''Guamaggiore''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Gomajòri'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 199 metara i ima 984 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 16,80&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 59&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Gesico]], [[Guasila]], [[Ortacesus]] i [[Selegas]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|668 |1871.|598 |1881.|603 |1901.|532 |1911.|644 |1921.|656 |1931.|756 |1936.|842 |1951.|1068 |1961.|1172 |1971.|1118 |1981.|1168 |1991.|1112 |2001.|1082 |2011.|1050 |2021.|919 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 5h913v2hhawy6qsytfzncf5e0hgh383 0 644147 7597648 7579923 2026-09-11T11:59:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597648 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Guasila | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Guasìba, Guasìlla''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Guasila - Costume tradizionale (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 34 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 3 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =43,51 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =210 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 676<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =62 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111033 | web_stranica =http://www.comune.guasila.ca.it | bilješke = }} '''Guasila''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Guasìba'', ''Guasìlla'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 210 metara i ima 2&nbsp;676 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 43,51&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 62&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Gesico]], [[Furtei]], [[Guamaggiore]], [[Ortacesus]], [[Pimentel]], [[Samatzai]], [[Segariu]], [[Serrenti]], [[Villamar]] i [[Villanovafranca]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|2234 |1871.|2056 |1881.|1902 |1901.|1908 |1911.|2122 |1921.|2149 |1931.|2404 |1936.|2538 |1951.|3173 |1961.|3458 |1971.|3099 |1981.|3158 |1991.|3063 |2001.|2968 |2011.|2775 |2021.|2509 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] db9bj4f80xn47xwv19j45vjeppl2e8u 0 644148 7597666 7579935 2026-09-11T12:17:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597666 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Guspini | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Gùspini''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Guspini visto da Arbus.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =174,67 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =130 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =11 870<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =68 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09036 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111034 | web_stranica =http://www.comune.guspini.ca.it/ | bilješke = }} '''Guspini''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Gùspini'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 130 metara i ima 11&nbsp;870 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 174,67&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 68&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Arbus]], [[Gonnosfanadiga]], [[Pabillonis]], [[San Gavino Monreale]], [[San Nicolò d'Arcidano]] i [[Terralba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|4799 |1871.|5357 |1881.|6351 |1901.|6946 |1911.|7889 |1921.|7446 |1931.|8435 |1936.|9368 |1951.|11744 |1961.|12318 |1971.|12936 |1981.|13539 |1991.|13380 |2001.|12695 |2011.|12272 |2021.|11134 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 6ak44agazf6h9pzb4y4nz3ptnk7eiby 0 644149 7597887 7580198 2026-09-12T01:04:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597887 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Iglesias | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Igrèsias, Bidd 'e Crèsia''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Iglesias - Costume tradizionale (09).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 19 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =208,23 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =200 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =26 992<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =130 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09016 | pozivni_broj =0781 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111035 | web_stranica =http://www.comune.iglesias.ca.it/ | bilješke = }} '''Iglesias''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Igrèsia'', ''Bidd'e Crèsia'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 200 metara i ima 26&nbsp;992 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 208,23&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 130&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Buggerru]], [[Carbonia]], [[Domusnovas]], [[Fluminimaggiore]], [[Gonnesa]], [[Musei]], [[Narcao]], [[Siliqua (Italija)|Siliqua]], [[Vallermosa]], [[Villacidro]] i [[Villamassargia]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|4951 |1871.|7222 |1881.|10679 |1901.|19879 |1911.|20505 |1921.|18878 |1931.|22335 |1936.|20685 |1951.|26146 |1961.|28004 |1971.|28081 |1981.|30119 |1991.|30134 |2001.|28170 |2011.|27674 |2021.|25382 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] l49c8b2ikhqyeclhx8nztocpr1eccu0 0 644150 7597889 7580227 2026-09-12T01:48:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597889 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Ilbono | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Irbòno''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Ilbono - Costume tradizionale (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 54 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 33 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =31,13 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =400 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 252<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =72 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08040 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091032 | web_stranica =http://www.comune.ilbono.og.it | bilješke = }} '''Ilbono''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Irbòno'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 400 metara i ima 2&nbsp;252 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 31,13&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 72&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Arzana]], [[Bari Sardo]], [[Elini]], [[Lanusei]], [[Loceri]] i [[Tortolì]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|1514 |1871.|1483 |1881.|1647 |1901.|1865 |1911.|1962 |1921.|1732 |1931.|1900 |1936.|2007 |1951.|2222 |1961.|2494 |1971.|2471 |1981.|2474 |1991.|2388 |2001.|2293 |2011.|2207 |2021.|2004 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] a5rfvupeessdqms71ve9rvbyc8on1rq 0 644152 7597890 7580242 2026-09-12T02:00:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597890 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Illorai | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Illorài''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Illorai, panoramma (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 0 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =57,19 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =503 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =861<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =15 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090031 | web_stranica =http://www.comune.illorai.ss.it | bilješke = }} '''Illorai''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Illorài'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 503 metra i ima 861 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 57,19&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 15&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bolotana]], [[Bonorva]], [[Bottidda]], [[Burgos (Italija)|Burgos]], [[Esporlatu]], [[Orani]] i [[Orotelli]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|1066 |1871.|1197 |1881.|1185 |1901.|1383 |1911.|1491 |1921.|1455 |1931.|1669 |1936.|1817 |1951.|2002 |1961.|1972 |1971.|1452 |1981.|1359 |1991.|1231 |2001.|1121 |2011.|953 |2021.|763 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 1x3bcxd8mjc2qdqvbmw2ehruil12v4t 0 644153 7597896 7580326 2026-09-12T03:40:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597896 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Irgoli | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Irgòli''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Irgoli - Costume tradizionale (03).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =75,30 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =26 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 309<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =31 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08020 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091033 | web_stranica =http://www.comune.irgoli.nu.it | bilješke = }} '''Irgoli''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Irgòli'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 26 metara i ima 2&nbsp;309 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 75,30&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 31&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Galtellì]], [[Loculi]], [[Lula (Italija)|Lula]], [[Onifai]] i [[Siniscola]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|662 |1871.|767 |1881.|823 |1901.|884 |1911.|1046 |1921.|1006 |1931.|1171 |1936.|1292 |1951.|1745 |1961.|2006 |1971.|1888 |1981.|2069 |1991.|2269 |2001.|2294 |2011.|2345 |2021.|2232 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 53hf9k5wbqohqj5t2dc98iz7d5byxdd 0 644154 7597897 7580331 2026-09-12T03:54:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Isili | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Ìsili''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Isili - Costume tradizionale (03).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 44 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 7 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =67,84 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =523 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 748<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =41 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09056 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111036 | web_stranica =http://www.comune.isili.ca.it/ | bilješke = }} '''Isili''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Ìsili'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 523 metra i ima 2&nbsp;748 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 67,84&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 41&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Gergei]], [[Gesturi]], [[Laconi]], [[Nuragus]], [[Nurallao]], [[Nurri]], [[Serri]] i [[Villanova Tulo]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|2494 |1871.|2380 |1881.|2360 |1901.|2429 |1911.|2489 |1921.|2450 |1931.|2637 |1936.|2762 |1951.|3142 |1961.|3440 |1971.|2976 |1981.|3175 |1991.|3241 |2001.|3080 |2011.|2842 |2021.|2503 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 7z6001tdmjbkdw0lqh34inir9hsqpjk 0 644155 7597900 7580403 2026-09-12T04:39:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597900 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Ittireddu | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Itirèddu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Ittireddu - Panorama (05).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =23,69 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =313 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =504<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =21 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090032 | web_stranica =http://www.comune.ittireddu.ss.it | bilješke = }} '''Ittireddu''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Itirèddu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 313 metara i ima 504 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 23,69&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 21&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bonorva]], [[Mores]], [[Nughedu San Nicolò]] i [[Ozieri]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|729 |1871.|794 |1881.|769 |1901.|866 |1911.|858 |1921.|824 |1931.|801 |1936.|899 |1951.|1075 |1961.|1011 |1971.|735 |1981.|634 |1991.|643 |2001.|586 |2011.|580 |2021.|481 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] oxn2r6pjatph5dxhxh81qufzuxuaygx 0 644156 7597901 7580404 2026-09-12T04:39:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597901 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Ittiri | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Ìtiri Cannèdu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Ittiri - Costume tradizionale (03).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 34 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =111,46 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =400 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =8 619<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =77 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07044 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090033 | web_stranica =https://www.comune.ittiri.ss.it | bilješke = }} '''Ittiri''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Ìtiri Cannèdu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 400 metara i ima 8&nbsp;619 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 111,46&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 77&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Banari]], [[Bessude]], [[Florinas]], [[Ossi (Italija)|Ossi]], [[Putifigari]], [[Thiesi]], [[Uri (Italija)|Uri]], [[Usini]] i [[Villanova Monteleone]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|4394 |1871.|5055 |1881.|5546 |1901.|6979 |1911.|7664 |1921.|7280 |1931.|7829 |1936.|7971 |1951.|8860 |1961.|8617 |1971.|8821 |1981.|9303 |1991.|9267 |2001.|9050 |2011.|8868 |2021.|8097 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] fv2x4ubph22lcryy0g27r23e0l0gt4g 0 644157 7597970 7580885 2026-09-12T11:05:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597970 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Jerzu | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Jèrsu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Jerzu.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =102,61 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =427 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =3 166<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =31 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08044 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091035 | web_stranica =http://www.comune.jerzu.nu.it | bilješke = }} '''Jerzu''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Jèrsu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 427 metara i ima 3&nbsp;166 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 102,61&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 31&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Arzana]], [[Cardedu]], [[Gairo]], [[Lanusei]], [[Osini]], [[Tertenia]], [[Ulassai]] i [[Villaputzu]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|2032 |1871.|2136 |1881.|2510 |1901.|3506 |1911.|3502 |1921.|3854 |1931.|4006 |1936.|4073 |1951.|3997 |1961.|3960 |1971.|3874 |1981.|3728 |1991.|3568 |2001.|3352 |2011.|3228 |2021.|3054 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] psjrydrh7tvy3cvxsgwn55j8kl7koo9 0 646653 7597714 7575092 2026-09-11T14:16:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597714 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Heathen |ime_glazbenika = [[David Bowie]] |vrsta = studijski album |slika = David Bowie - Neznabožac 2002.jpg |žanr = [[art rock]], [[art pop]]<ref>{{cite web |url=http://drownedinsound.com/releases/17509/reviews/4146149 |title=David Bowie - The Next Day review |website=Drowned in Sound |date=11. ožujka 2013. |accessdate=24. listopada 2015. |author=Lukowski, Andrej |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150913010402/http://drownedinsound.com/releases/17509/reviews/4146149 |archivedate=13. rujna 2015.}}</ref> |datum = [[11. lipnja]] [[2002.]]<ref name="EW02">{{cite journal |last=Gordinier |first=Jeff |title=Loving the Aliens |url=https://archive.org/details/sim_entertainment-weekly_2002-05-31_656/page/26 |magazine=[[Entertainment Weekly]] |issue=656 |date=31. svibnja 2002. |pages=26–34}}</ref> |snimanje = listopad 2000. – siječanj 2002. |studio = Looking Glass Studios ({{SAD grad|New York City|New York}}), Allaire Studios ({{SAD grad|Shokan|New York}}), Studio 606 ({{SAD grad|Alexandria|Virginia}}), [[Eel Pie Studios]] ([[Twickenham]], Engleska) |trajanje = 52:08 |izdavač = ISO, [[Columbia Records|Columbia]] |producent = David Bowie, [[Tony Visconti]], [[Mark Plati]], Gary Miller, [[Brian Rawling]] |recenzija = <ul><li>[https://www.allmusic.com/album/heathen-mw0000222046 ''AllMusic''] [[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[Hours (album Davida Bowieja)|Hours]] |godina0 = 1999. |godina = 2002. |album_poslije = [[Reality]] |godina2 = 2003. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Heathen | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Slow Burn]] | Singl 1 date = 3. lipnja 2002. | Singl 2 = [[Everyone Says 'Hi']] | Singl 2 date = 16. rujna 2002. | Singl 3 = [[I've Been Waiting for You]] | Singl 3 date = listopad 2002. }} }} '''''Heathen''''' (stilizirano '''''uǝɥʇɐǝɥ''''') dvadeset i drugi je studijski [[album]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] glazbenika [[David Bowie|Davida Bowieja]]. [[Diskografska kuća|Diskografske kuće]] ISO i [[Columbia Records]] objavile su ga 11. lipnja 2002. godine. Na američkom tržištu smatrao se njegovim povratničkim albumom jer je na tamošnjim glazbenim ljestvicama, našavši se na 14. mjestu, postao njegov najuspješniji uradak od albuma ''[[Tonight]]'' (iz 1984.). Dobio je i mnogo pozitivnih kritika. BBC je komentirao da naslovna skladba "dokazuje da Bowie može skladati očaravajuće direktne i unikatne pop skladbe čak i nakon više od trideset godina karijere".<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/5gwx/ |title=David Bowie A Reality Tour Review |work=BBC |first=Mike |last=Diver |accessdate=14. kolovoza 2016.}}</ref> Bio je prodan u više od dva milijuna primjeraka diljem svijeta i četiri se mjeseca nalazio na britanskim ljestvicama albuma. Iako je snimanje započelo prije [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna 2001. godine]], album je bio dovršen nakon tog datuma, te je tako taj događaj utjecao na njegov koncept.<ref name="EW02" /><ref name="simongroth">{{cite book |author=Simon Groth |title=Off the Record: 25 Years of Music Street Press |page=310 |publisher=Univ. of Queensland Press |year=2010 |isbn=978-0-7022-3863-5}}</ref><ref name="jamesperone">{{cite book |author=James E. Perone |title=The Words and Music of David Bowie |page=137 |publisher=Greenwood Publishing Group |year=2007 |isbn=978-0-275-99245-3}}</ref> ==Snimanje i produkcija== ''Heathen'' je označio povratak producenta [[Tony Visconti|Tonyja Viscontija]],<ref name="EW02" /> koji je sa samim Bowiejem bio producent nekolicine Bowiejevih klasičnih albuma. Posljednji uradak na kojem je Visconti bio producent bio je ''[[Scary Monsters (and Super Creeps)|Scary Monsters]]'' iz 1980. godine. ''Heathen'' je bio prvi Bowiejev album na kojem nakon više od jednog desetljeća nije sudjelovao gitarist [[Reeves Gabrels]], koji je s Bowiejem prvi put surađivao na uratku ''[[Tin Machine (album)|Tin Machine]]'' (iz 1989.). Bowie je prethodno snimio album ''[[Toy]]'', koji je trebao biti objavljen tijekom 2001. i na kojem su se trebale pojaviti nove skladbe i prerade nekih njegovih manje poznatih pjesama iz 1960-ih. Iako ''Toy'' ni dan-danas nije službeno objavljen, nove snimke skladbi "Afraid" i "Slip Away" (tada pod imenom "Uncle Floyd") pojavljuju se na ''Heathenu''. Neke snimke pjesama nastale tijekom snimanja ''Toyja'' pojavile su se na B strani singlova s ''Heathena''. Kad je započelo snimanje ''Heathena'' Bowie je svirao gitaru i klavijature, Visconti bas-gitaru, a bubnjeve [[Matt Chamberlain]].<ref>Thomas Jerome Seabrook (2008). Bowie In Berlin: A new career in a new town, Jawbone Books, str. 241</ref> Trojac je snimio četrdesetak pjesama među kojima su bile kraće skice i gotovo dovršene skladbe. U ostalim se studijima odvijalo dodatno snimanje te su u njima snimali novopridošli glazbenici i prethodni Bowiejevi suradnici; među njima bili su Bowiejevi bivši kolege [[Carlos Alomar]] (gitarist) i [[Sterling Campbell]] (bubnjar), ali i [[Pete Townshend]], gitarist [[The Who]]a, koji je odsvirao solističku dionicu na pjesmi "[[Slow Burn]]" i koji je prethodno svirao gitaru na pjesmi "[[Because You're Young]]" s albuma ''[[Scary Monsters (And Super Creeps)]]''. Među novim suradnicima bili su frontmen [[Foo Fighters]]a i bivši  [[Nirvana (sastav)|Nirvanin]] bubnjar [[Dave Grohl]], klavijaturist [[Dream Theater]]a [[Jordan Rudess]], pijanistica [[Kristeen Young]] i basist [[Tony Levin]] iz [[King Crimson]]a.<ref name="bbc">{{cite web |last=Jones |first=Chris |title=David Bowie Heathen Review |url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/95cz |work=BBC Music |accessdate=26. ožujka 2013.}}</ref> Na skladbi "I Took a Trip on a Gemini Spaceship" pojavljuje se najdublja nota koju je Bowie ikad otpjevao (G1).<ref>{{Cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2014/05/20/top-artists-vocal-range_n_5357698.html?ncid=fcbklnkushpmg00000063 |title=Comparing The Top Artists, Past And Present, By Vocal Range |date=20. svibnja 2014. |accessdate=22. svibnja 2014. |first=Ryan |last=Kristobak |journal=The Huffington Post}}</ref> ==Glazbeni stil i teme== Iako su mnoge skladbe na albumu izvorno bile napisane za ''Toy'' i što se na njemu pojavljuju i neke obrade, tadašnji biografi i kritičari tvrdili su da ''Heathen'' opisuje Bowiejev doživljaj napada 11. rujna 2001. godine.<ref name="simongroth" /><ref name="jamesperone" /> Tekstovi pjesama poput "[[Slow Burn]]", "Afraid", "A Better Future" i "Heathen (The Rays)" govore o propasti čovječanstva i svijeta, što je slično njegovoj pjesmi "[[Five Years]]" s albuma ''[[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars]]''. O povezanosti albuma i napada 11. rujna [[Dave Thompson]] izjavio je: <blockquote>Iako zasluge za tako snažan utjecaj napada 11. rujna ne možemo pripisati ničemu duhovnijem od zasićivačkih televizijskih izvješća o njima, oni mnogima i dalje ostaju najdojmljiviji događaj u nedavnoj svjetskoj povijesti; začeli su toliko mnogo misli, bojazni i sukoba u umovima onih koji su im svjedočili da se čak i danas ljudi koji nikad nisu bili u Americi mogu povezati zbog te zastrašujuće 102 minute. U to vrijeme i tijekom mjeseci nesigurnosti nakon tog događaja potreba za tim povezivanjem bila je još naglašenija. ''Heathen'' je zvučio kao da razumije kako se ljudi osjećaju. Ljudi su zbog toga odmah osjetili potrebu razumjeti ''Heathena''. Od svih Bowiejevih uradaka od devedesetih nadalje upravo se taj najčešće smatra njegovim najboljim albumom jer je zasigurno njegov najizravniji. Čak ga je i Tony Visconti smatrao magnum opusom: "Rekao sam mu 'To je vrlo slično kakvoj simfoniji.'"<ref>{{cite book |author=Dave Thompson |title=Hallo Spaceboy: The Rebirth of David Bowie |page=257 |publisher=ECW Press |year=2006 |isbn=978-1-55022-733-8}}</ref></blockquote> Bowie je izjavio da niti jedna pjesma na albumu nije bila napisana nakon rujna 2001. godine, ali je priznao da skladbe govore o tjeskobi koju je nekoliko godina osjećao živeći u Americi te je dodao da "nije nemoguće da ćete osjećati tjeskobu kad ugledate nešto što je bilo snimljeno u New Yorku ili što su snimili Njujorčani".<ref name="EW02" /> U intervjuu iz 2003. godine dodao je: "Bio je skladan kao album koji propituje mnogo stvari. Naravno, dijelom se bavio i onim užasnim događajem koji se dogodio u rujnu. Njegovo dovršavanje bilo je traumatično iskustvo. Možda se tako čini, ali nije to pokušaj oslobađanja od kakve traume. [Napadi] su vrlo snažno utjecali na mene i moju obitelj. Živimo ondje".<ref name="DeCurtis2005">{{cite book |author=Anthony DeCurtis |title=In Other Words: Artists Talk About Life And Work |url=https://books.google.com/books?id=8Rr53q4VxuoC&pg=PA262 |accessdate=14. svibnja 2012. |date=5. svibnja 2005. |publisher=Hal Leonard Corporation |isbn=978-0-634-06655-9 |pages=262–263}}</ref> Na uratku se pojavljuju obrade triju skladbi: "[[Cactus]]" grupe [[Pixies]], na kojoj Bowie svira sva glazbala osim bas-gitare te je jedina pjesma koju je ikad svirao na bubnjevima,<ref>{{cite web |url=https://bowiesongs.wordpress.com/2014/07/28/cactus/ |title=Cactus |date=2014-07-28}}</ref> "[[I've Been Waiting for You]]" [[Neil Young|Neila Younga]] (koju je također snimio Pixies za B stranu singla "[[Velouria]]" iz 1990. godine) i "[[I Took a Trip on a Gemini Spaceship]]" Normana Odama, poznatijeg pod imenom [[Legendary Stardust Cowboy]], od kojeg je Bowie 1972. posudio dio njegovog umjetničkog imena za lik "Ziggyja Stardusta". Potonje dvije pjesme preuzete su s popisa pjesama koji je Bowie napisao tijekom 1970-ih za svoj nikad snimljeni album ''[[Pin Ups|Pin Ups 2]]''.<ref name="SOS03">{{citation |url=http://www.soundonsound.com/sos/oct03/articles/reality.htm |title=David Bowie & Tony Visconti Recording Reality |date=Listopad 2003. |accessdate=30. srpnja 2013. |first=Richard |last=Buskin |journal=[[Sound on Sound]]}}</ref> ==Glazbeni spotovi== Bowie, kojemu je u vrijeme objave uratka bilo 55 godina, komentirao je: "Realistična sam osoba. Kad dođete u određene godine, nećete se više prikazivati [na televiziji]. Mladi moraju ubiti starije. ... Život tako funkcionira. ... Kultura tako funkcionira".<ref name="EW02" /> Zbog tog razloga izvorno nije bio objavljen glazbeni spot niti za jednu pjesmu s albuma.<ref name="EW02" /> Međutim, glazbeni spot za "Slow Burn" 23. ožujka 2011. bio je prenesen na službeni Bowiejev kanal na YouTubeu, DavidBowieVEVO. U spotu Bowie odjeven u bijelo pjeva pjesmu u studiju, dok mlada djevojka šeće zamračenom kontrolnom sobom i katkad dotiče opremu i pult za miksanje. Spot sadržava skraćenu inačicu pjesme te se u opisu videozapisa ne pojavljuju nikakve zasluge za režiranje. ==Nastupi== Bowie je ''Heathen'' podržao turnejom [[Heathen Tour]], koja je započela tijekom druge polovice 2002. godine, i nekolicinom nastupa uživo na televiziji. ==Različite inačice== Remiksana inačica skladbe "Everyone Says 'Hi'" pojavila se u glazbenoj i ritmičkoj videoigri ''[[Amplitude]]'' na konzoli [[PlayStation 2]]. Godine 2011. britanska grupa [[Films of Colour]] objavila je obradu pjesme "Slow Burn".<ref>{{cite web |url=http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20111030 |title=TV to produce FOC plus free Slow Burn download |date=30. listopada 2011. |work=davidbowie.com |accessdate=2. studenoga 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120404063537/http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20111030 |archivedate=4. travnja 2012.}}</ref> Skladba "Sunday" bila je svirana na turnejama Heathen Tour i [[A Reality Tour]]. Koncertna inačica snimljena u studenom 2003. u [[Point Theatre]]u u Dublinu pojavila se na DVD-u ''[[A Reality Tour (film)|A Reality Tour]]''. [[Moby]]jeva remiksana verzija pjesme pojavila se na bonus CD-u posebne inačice ''Heathena'' s dva CD-a, dok je remiksana inačica Tonyja Viscontija bila objavljena na europskoj varijanti singla "Everyone Says 'Hi'" i singlu "I've Been Waiting for You". ''Heathen'' je također bio objavljen u formatu [[Super Audio CD]]-a u ograničenoj nakladi; na toj inačici uratka pet je pjesama duljeg trajanja nego na standardnoj.<ref>{{cite web |url=http://www.discogs.com/David-Bowie-Heathen/release/1970277 |title=David Bowie - Heathen}}</ref> ==Popis pjesama== Sve pjesme napisao je [[David Bowie]] te su producenti pjesama bili on i [[Tony Visconti]], osim gdje je označeno drugačije.<ref name="album">Knjižica albuma ''Heathen''.</ref> {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 52:08 | extra_stupac = Producent | autor_pjesme = da | skladba1 = Sunday | trajanje1 = 4:45 | skladba2 = [[Cactus]] | napomena2 = [[Pixies]] | autor2 = [[Black Francis]] | trajanje2 = 2:54 | skladba3 = Slip Away | trajanje3 = 6:05 | skladba4 = [[Slow Burn]] | trajanje4 = 4:41 | skladba5 = Afraid | extra5 = Bowie, [[Mark Plati]] | trajanje5 = 3:28 | skladba6 = [[I've Been Waiting for You]] | napomena6 = [[Neil Young]] | autor6 = Young | trajanje6 = 3:00 | skladba7 = I Would Be Your Slave | trajanje7 = 5:14 | skladba8 = I Took a Trip on a Gemini Spaceship | napomena8 = [[Legendary Stardust Cowboy|Norman Odam]] | autor8 = Odam | trajanje8 = 4:04 | skladba9 = 5:15 The Angels Have Gone | trajanje9 = 5:00 | skladba10 = [[Everyone Says 'Hi']] | extra10 = [[Brian Rawling]], Gary Miller | trajanje10 = 3:59 | skladba11 = A Better Future | trajanje11 = 4:11 | skladba12 = Heathen (The Rays) | trajanje12 = 4:16 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Bonus skladba s japanske inačice albuma | ukupno_trajanje = 56:56 | skladba13 = Wood Jackson | trajanje13 = 4:48 }} ===Bonus CD s ograničene inačice albuma=== {{Popis pjesama | extra_stupac = Producent | skladba1 = Sunday | napomena1 = [[Moby]]jev remiks | extra1 = Bowie, Visconti, Moby | trajanje1 = 5:09 | skladba2 = A Better Future | napomena2 = [[Air (sastav)|Airov]] remiks | trajanje2 = 4:56 | skladba3 = Conversation Piece | napomena3 = skladana 1969., snimljena 1970., ponovo snimljena 2001. | extra3 = Bowie, Plati | trajanje3 = 3:51 | skladba4 = [[Panic in Detroit]] | napomena4 = odbačena snimka iz 1979. | trajanje4 = 2:57 | ukupno_trajanje = 16:53 }} === Reizdana japanska inačica bonus CD-a iz 2007. godine=== Sadrži prethodno navedene pjesme, ali i: {{Popis_pjesama | extra_stupac = Producent | skladba5 = Wood Jackson | trajanje5 = 4:48 | skladba6 = When the Boys Come Marching Home | trajanje6 = 4:46 | skladba7 = [[Baby Loves That Way]] | extra7 = Bowie, Plati | trajanje7 = 4:46 | skladba8 = [[You've Got a Habit of Leaving]] | extra8 = Bowie, Plati | trajanje8 = 4:53 | skladba9 = Safe | trajanje9 = 4:44 | skladba10 = [[Shadow Man]] | extra10 = Bowie, Plati | trajanje10 = 4:46 | ukupno_trajanje = 45:36 }} ===Inačica na SACD-u=== {{Popis pjesama | skladba1 = Sunday | trajanje1 = 4:47 | skladba2 = Cactus | trajanje2 = 2:52 | skladba3 = Slip Away | trajanje3 = 6:14 | skladba4 = Slow Burn | trajanje4 = 5:04 | skladba5 = Afraid | trajanje5 = 3:25 | skladba6 = I've Been Waiting for You | trajanje6 = 3:16 | skladba7 = I Would Be Your Slave | trajanje7 = 5:09 | skladba8 = I Took a Trip on a Gemini Spaceship | trajanje8 = 4:05 | skladba9 = 5:15 The Angels Have Gone | trajanje9 = 5:25 | skladba10 = Everyone Says 'Hi' | trajanje10 = 3:56 | skladba11 = A Better Future | trajanje11 = 3:56 | skladba12 = Heathen (The Rays) | trajanje12 = 4:13 | skladba13 = When the Boys Come Marching Home | trajanje13 = 4:49 | skladba14 = Wood Jackson | trajanje14 = 4:44 | skladba15 = Conversation Piece | trajanje15 = 3:49 | skladba16 = Safe | trajanje16 = 5:53 | ukupno_trajanje = 71:08 }} ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;David Bowie *[[David Bowie]] – [[bubnjevi]] (na skladbi "Cactus"); [[pjevanje|vokali]], [[klavijature]], [[gitara]], [[saksofon]], [[stilofon]], prateći vokali; produkcija (osim na pjesmi "Everyone Says 'Hi'") ;Ostalo osoblje *[[Jonathan Barnbrook]] – dizajn *[[Markus Klinko]] – [[fotografija]] *[[Indrani|Indrani Pal-Chaudhuri]] – fotografija {{col-2}} ;Dodatni glazbenici *[[Tony Visconti]] – [[bas-gitara]], gitara, [[blokflauta]], gudački aranžman, prateći vokali; produkcija (osim na pjesmama 5 i 10) *[[Matt Chamberlain]] – bubnjevi, programiranje bubnjeva, [[udaraljke]] *[[David Torn]] – gitara, gitaristički ''loopovi'', omnichord *The Scorchio Quartet: :*Greg Kitzis – [[violina]] :*[[Meg Okura]] – violina :*Martha Mooke – [[viola]] :*Mary Wooten – [[violončelo]] *[[Carlos Alomar]] – gitara *[[Sterling Campbell]] – bubnjevi, udaraljke *[[Lisa Germano]] – violina *[[Gerry Leonard]] – gitara *[[Tony Levin]] – bas-gitara bez pragova (na skladbi "Slip Away")<ref>{{cite web |url=http://papabear.com/tours/pggrowingup02/pgtourgraphics/ |title=Tony Levin's Road Diary |access-date=6. srpnja 2019. |archive-date=27. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227232028/http://papabear.com/tours/pggrowingup02/pgtourgraphics/ |url-status=dead }}</ref> *[[Mark Plati]] – gitara, bas-gitara; produkcija (na skladbi "Afraid") *[[Jordan Rudess]] – klavijature *The Borneo Horns: :*[[Lenny Pickett]] – [[rog (glazbalo)|rog]] :*[[Stan Harrison]] – rog :*Steve Elson – rog *[[Kristeen Young]] – vokali, [[klavir]] *[[Pete Townshend]] – gitara (na skladbi "Slow Burn") *[[Dave Grohl]] – gitara (na skladbi "I've Been Waiting for You")<ref name="bbc" /> *[[Brian Rawling]] – produkcija (na skladbi "Everyone Says 'Hi'") *Gary Miller – produkcija (na skladbi "Everyone Says 'Hi'") {{col-end}} ==Ljestvice== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Ljestvica (2002.) !Najviša<br>Pozicija |- |align="left"|[[Australija]]<ref name="auchart">{{cite web |title=australian-charts.com David Bowie – ''Heathen'' |publisher=Australian Recording Industry Association |url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |9 |- |align="left"|[[Austrija]]<ref name="atchart">{{cite web |title=David Bowie – ''Heathen'' – austriancharts.at |url=https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |4 |- |align="left"|[[Belgija]] (Flandrija)<ref name="beVlchart">{{cite web |title=ultratop.be&nbsp;— David Bowie – ''Heathen'' |url=https://www.ultratop.be/nl/album/100d/David-Bowie-Heathen |language=Dutch |publisher=Ultratop |work=ultratop.be/nl, Hung Medien |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |4 |- |align="left"|Belgija (Valonija)<ref name="bewachart">{{cite web |title=ultratop.be&nbsp;— David Bowie – ''Heathen'' |url=https://www.ultratop.be/fr/album/100d/David-Bowie-Heathen |language=French |work=ultratop.be/fr,, Hung Medien |publisher=Ultratop |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |6 |- |align="left"|[[Danska]]<ref name="Listen">{{cite web |title=Top 40 Albums - 25 / 2002". |url=http://hitlisten.nu/default.asp?w=25&y=2002&list=a40 |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |1 |- |align="left"|[[Finska]]<ref name="fichart">{{cite web |title=finnishcharts.com David Bowie – ''Heathen'' |url=https://www.ifpi.fi/lista/artistit/David+Bowie/Heathen/ |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |11 |- |align="left"|[[Francuska]]<ref name="fracharts">{{cite web |title=lescharts.com David Bowie – ''Heathen'' |work=lescharts.com |publisher=SNEP |url=https://lescharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |language=French |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |3 |- |align="left"|[[Irska]]<ref>{{cite web |url=https://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240002&arch=t&lyr=2002&year=2002&week=24 |title=GFK Chart-Track Albums: Week 24, 2002 |publisher=Irish Recorded Music Association |accessdate=24. listopada 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161007132440/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240002&arch=t&lyr=2002&year=2002&week=24 |archivedate=7. listopada 2016.}}</ref> |6 |- |align="left"|[[Italija]]<ref name="itayearend">{{cite web |url=https://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |title=italiancharts.com David Bowie - ''Heathen'' |language=Italian |publisher=Hung Medien |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |6 |- |align="left"|[[Japan]] |26 |- |align="left"|[[Kanada]]<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/David-Bowie/chart-history/canadian-albums |title=David Bowie Chart History (Canadian Albums) |publisher=[[RPM (časopis) |RPM]] |format=PHP |date=4. veljače 1997. |accessdate=10. listopada 2013.}}</ref> |9 |- |align="left"|[[Nizozemska]]<ref name="nlchart">{{cite web |title=dutchcharts.nl David Bowie – ''Heathen'' |work=dutchcharts.nl |publisher=[[MegaCharts]] |url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |19 |- |align="left"|[[Novi Zeland]]<ref name="NZchart">{{cite web |title=charts.org.nz David Bowie – ''Heathen'' |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |22 |- |align="left"|[[Norveška]]<ref name="norcharts">{{cite web |title=norwegiancharts.com David Bowie – ''Heathen'' |url=https://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |2 |- |align="left"|[[Njemačka]]<ref name="dechart">{{cite web |url=https://www.officialcharts.de/album.asp?artist=David+Bowie&title=Heathen&cat=a&country=de |title=Album Search: David Bowie – ''Heathen'' |language=German |publisher=Media Control |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |4 |- |align="left"|[[SAD]] ([[Billboard 200|''Billboard'' 200]])<ref name="USchart1">{{cite web |title=David Bowie Chart History (Billboard 200) |publisher=[[Billboard]] |url=https://www.billboard.com/music/David-Bowie/chart-history/billboard-200 |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |14 |- |align="left"|[[Švedska]]<ref name="sechart">{{cite web |title=swedishcharts.com David Bowie – ''Heathen'' |publisher=[[Sverigetopplistan]] |url=https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Heathen&cat=a |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |6 |- |align="left"|[[Švicarska]]<ref name="chchart">{{cite web |title=David Bowie – ''Heathen'' – swisscharts.com |url=http://swisscharts.com/album/David-Bowie/Heathen-4109 |format=ASP |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |7 |- |align="left"|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="UKchart">{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/2002-06-22/7502/ |title=David Bowie > Artists > Official Charts |publisher=UK Albums Chart |accessdate=24. listopada 2012.}}</ref> |5 |} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{David Bowie}} [[Kategorija:Albumi Davida Bowieja]] [[Kategorija:Albumi iz 2002.]] lv6rkarb5jl4s82hpbkrkp680if2dvc 0 664744 7597915 7213049 2026-09-12T07:25:29Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Povijesno priznati biljni rodovi]]; ±[[Kategorija:Rodovi Dorstenieae]]→[[Kategorija:Dorstenieae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597915 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Helianthostylis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Moraceae]] | tribus = [[Dorstenieae]] | genus = ''Helianthostylis'' | genus_autorstvo = Baill. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo }} '''''Helianthostylis''''' je bivši biljni rod iz porodice [[Dudovke|dudovki]] smješten u tribus ''[[Dorstenieae]]''. Postoje dvije vrste ograničene na tropsku [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:40831-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 31. siječnja 2020.</ref> == Vrste == # ''[[Helianthostylis sprucei]]'' <small>Baill.</small> = ''[[Brosimum sprucei]]'' # ''[[Helianthostylis steyermarkii]]'' <small>C.C.Berg</small>= ''[[Brosimum steyermarkii]]'' == Sinonimi == * ''Androstylanthus'' <small>Ducke</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dorstenieae]] [[Kategorija:Povijesno priznati biljni rodovi]] axa9lezbmro15zg7hmqkyctzqcs8auq 0 671475 7597862 6691172 2026-09-11T21:43:39Z ~2026-49325-89 372228 https://www.index.hr/magazin/clanak/emisija-kad-se-smijah-tad-i-bijah-nakon-33-godine-napusta-eter-hrvatskog-radija/2597674.aspx 7597862 wikitext text/x-wiki '''Kad se smijah, tad i bijah''' bila je [[humor]]istično-[[satira|satirična]] [[radijska emisija|emisija]] na [[Hrvatski radio Split|Hrvatskome radiju Splitu]] urednika i autora [[Mladen Vuković|Mladena Vukovića]].<ref name="RadioHRT">(): [https://radio.hrt.hr/radio-split/emisija/kad-se-smijah-tad-i-bijah/458/ ''Kad se smijah, tad i bijah'']. HRT. Pristupljeno 21. travnja 2020.</ref> == Povijest == Emitirala se od travnja [[1991.]] godine svake nedjelje u 10:15 sati i reprizno utorkom u 21:15, osim u vrijeme ljetne programske sheme. Emitirano je u 33 sezone više od 1250 izdanja, a posljednja je emisija emitirana u lipnju [[2024.]] godine.<ref>(): [https://www.index.hr/magazin/clanak/emisija-kad-se-smijah-tad-i-bijah-nakon-33-godine-napusta-eter-hrvatskog-radija/2597674.aspx Emisija Kad se smijah tad i bijah nakon 33 godine napušta eter Hrvatskog radija]. Index.hr. Pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> U emisiji se humoristično i satirično obrađuje aktualne društvene, gospodarske, kulturne i sportske "gafove" tjedna. Pušta se izabrane tekstove iz novih knjiga aforizama i ostalog humorističkog štiva. Program obogaćuju veseli i šaljivi domaći [[glazbeni broj|glazbenih brojevi]] i [[parodija|parodije]]. [[Rubrika|Rubrike]] imaju stalni vanjski suradnici: Ivan Delaš - baba Manda, Marijan Grbavac - kumić Ikić, profešur [[Nađan Dumanić]], Mara Ožić-Bebek Imotica - kao Antiša i Ivuša... Tekstove piše Mladen Vuković, a osim njega i Tomislav Božinović te aforisti Jandre Drmić, Tomislav Mihanović, Miljenka Koštro, Josip Margeta, Marinko Bašić, Josip Grgić, Drago Maršić, Robert Marić, Borivoj Jelinčić i ini hrvatski humoristi. Povremeno su surađivali i Neda Grubišić-Čabo - kuma Anđa, Tašenka Matulović - teta Tonka, Igor Siriščević - strikan Dujo, [[Tomislav Žižić]] - Vimenka, Davor Pezo - Zezo, [[Vinko Bajrović]] - Mali Duje, pučki pjesnici [[Ante Lučić]], [[Ante Tomaš]], [[Nenad Bezmalinović]], [[Vice Krce]], [[Davor Meštrović]], [[Dinko Matković]], [[Ivan Ravlić]], [[Stipan Grcić]] i ini. Viceve govore Frano Vukoja, Ivica Žegarac Žuti, Augustin Ago Kujundžić, Mejrema Reuter, Petar Vulić i drugi šaljivčine. Tekstove su u više sezona "pola ure smijure" čitali glumci HNK Split [[Arijana Čulina]], [[Milan Štrljić]], [[Filip Radoš]], [[Ratko Glavina]], [[Ilija Zovko]], [[Ante Čedo Martinić]], [[Franko Strmotić]] i ini. Neki od suradnika objavili su nosače zvuka.<ref name="RadioHRT"/> Emisija je njegovala i čuvala mjesne hrvatske govore: čakavicu, dalmatinskozagorsku ikavicu a jedno vrijeme i bunjevačku ikavicu [[Ivan Ivković Ivandekić|Ivana Ivkovića Ivandekića]].<ref name="RadioHRT"/> Dio tekstova iz emisije, te izbori iz novih knjiga [[aforizam]]a i [[epigram]]a, objavljeni su i u prvom hrvatskom internetskom humorističkom listu [[Čvoka|Čvoki]]. List se je od početka, 1. travnja 2000. nalazio na međumrježnoj adresi www.imotski.hr, a potom na radio.hrt.hr u pdf-u. Prvih 30 brojeva bili su isključivo internetski i imali su multimedijalne (audio i video) priloge.<ref name="RadioHRT"/> == Nagrade i priznanja == * Urednik [[Mladen Vuković]] je za emisiju dobio godišnju osobnu nagradu Splitsko-dalmatinske županije (2008.) te godišnju nagradu HRT-a (2010.).<ref name="RadioHRT"/> * Emisija je nominirana za radijsku emisiju godine [[Večernjakova ruža]] 2019. godine.<ref name="RadioHRT"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mediji u Splitu]] [[Kategorija:Emisije na Hrvatskom radiju]] 8nppi2p1bw893yflnle9vgo4150kv6r 0 673742 7597892 7469218 2026-09-12T02:12:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597892 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = In Absentia |ime_glazbenika = [[Porcupine Tree]] |vrsta = studijski album |slika = Drvo dikobraza – U odsutnosti 2002.jpg |žanr = [[progresivni rock]],<ref name="popmatters.com">{{cite web |url=http://www.popmatters.com/pm/review/porcupinetree-inabsentia |title=Porcupine Tree: In Absentia |publisher=Popmatters}}</ref> [[progresivni metal]]<ref name="noisecreep.com">{{cite web |url=http://noisecreep.com/porcupine-trees-steven-wilson-thinks-the-incident-on-par-with/ |title=Porcupine Tree’s Steven Wilson Thinks ‘The Incident’ on Par With ‘In Absentia’ |publisher=Noise Creep}}</ref> |datum = [[24. rujna]] [[2002.]] |snimanje = ožujak – travanj 2002. |studio = [[Avatar Studios]] ([[New York]], [[SAD]])<ref>{{cite web |url=http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |title=Porcupine Tree |publisher=Free Williamsburg |accessdate=2008-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504013339/http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |archivedate=4. svibnja 2008.}}</ref> |trajanje = 68:20 |izdavač = [[Lava Records|Lava]] |producent = [[Steven Wilson]] |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>[https://www.allmusic.com/album/in-absentia-mw0000398325 ''AllMusic'']</li></ul> |album_prije = [[Lightbulb Sun]] |godina0 = 2000. |godina = 2002. |album_poslije = [[Deadwing]] |godina2 = 2005. |ostalo = }} '''''In Absentia''''' sedmi je studijski [[album]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[progresivni rock|progresivnog rock]] sastava [[Porcupine Tree]]. [[Diskografska kuća]] [[Lava Records]] objavila ga je 24. rujna 2002. godine. Prvi je album grupe na kojem je svirao novi bubnjar [[Gavin Harrison]] i prvi koji se u glazbenom smislu približio [[heavy metal]]u i [[progresivni metal|progresivnom metalu]] – prijašnji su uradci sadržavali više elemenata [[psihodelični rock|psihodeličnog]] i [[pop rock]]a. K tome, prvi je album skupine koji je objavio veći izdavač, [[Lava Records]]. Postigao je kritički i komercijalni uspjeh, često ga se smatra ključnim uratkom sastava, a u prodaji je tri puta bio uspješniji od prijašnjih albuma. ==Pozadina== ===Skladanje i snimanje=== U početnom razdoblju skupine, dok je imala ugovor s [[Delerium Records]]om, njezine su pjesme uglavnom dugo trajale i sadržavale su apstraktne elemente koji se uglavnom povezuju sa [[psihodelični rock|psihodeličnim rockom]] i [[space rock]]om.<ref>{{cite web |last=Raggett |first=Ned |url=http://www.allmusic.com/artist/porcupine-tree-p168248/biography |title=Porcupine Tree |publisher=AllMusic |date=26. travnja 2001. |accessdate=8. srpnja 2011.}}</ref><ref name="ultimate-guitar.com">{{cite web |last=Rosen |first=Steven |date=14. prosinca 2011. |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/interviews/steven_wilson_porcupine_tree_was_gonna_be_a_one-off_thing.html |title=Steven Wilson: 'Porcupine Tree Was Gonna Be A One-Off Thing' |website=Ultimate Guitar |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> Krajem 1990-ih, kad je potpisala ugovor s [[Kscope]]om i [[Snapper Music]]om, priklonila se komercijalnijem stilu; pjesme su postale kraće i strukturirane na tradicionalan način, ali bili su prisutni i elementi [[progresivni rock|progresivnog rocka]].<ref name="ultimate-guitar.com"/><ref>{{cite web |url=http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |title=Porcupine Tree (Review/Interview) |publisher=Aural Innovations |access-date=15. svibnja 2020. |archive-date=27. siječnja 2002. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020127102612/http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.musoscribe.com/blast_from_the_past/porcupine_tree_lightbulb_sun.shtml |title=Album Review: Porcupine Tree — Lightbulb Sun |publisher=Musoscribe}}</ref> Međutim, oko 2001. potpisala je ugovor s [[Lava Records]]om i odlučila se prikloniti [[progresivni metal|progresivnom metalu]].<ref>{{cite web |url=http://www.alternative-zine.com/interviews/en/110 |title=Alternative-Zine.com - Interviews - Porcupine Tree lead guitarist/singer/songwriter Steven Wilson... |publisher=Alternative Zine}}</ref> Porcupine Tree u početku se protivio surađivanju s većim izdavačima jer su njegovi članovi smatrali da ih većina izdavača "ne razumije", kao ni njihovu privrženost albumima naspram singlova.<ref name="innerviews.org">{{cite web |first=Anil |last=Prasad |year=2004 |url=http://www.innerviews.org/inner/ptree.html |title=Porcupine Tree - Shadows and light |website=Innerviews |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> Ipak, odlučili su sklopiti ugovor s Lavom jer im se činilo da se slaže s takvim pristupom – Wilson je tako zaključio jer su drugi izvođači, među kojima su [[Tool]] i [[Radiohead]], bili uspješni i razmišljali na jednak način.<ref name="innerviews.org"/> Uz promjenu izdavača još je nekoliko čimbenika utjecalo na promjenu u glazbenom stilu. Većina njih vezana je uz promjenu članova i odnosa. Frontmen [[Steven Wilson]] bio je fasciniran [[Burzum]]om i knjigom ''[[Lords of Chaos]]'', zbog čega je počeo slušati mnogo ekstremnih metal sastava, a u konačnici i [[Meshuggah|Meshuggu]] i [[Opeth]], švedske izvođače koje je opisao "svetim gralom" te nove scene (objema grupama zahvalio je u knjižici albuma ''In Absentia'').<ref>{{ cite web |accessdate=19. ožujka 2017. |url=http://www.chartattack.com/news/2002/12/11/porcupine-tree-say-metal-is-the-new-prog/ |title=Porcupine Tree Say Metal Is The New Prog |date=11. prosinca 2002. |website=Chart Attack}}</ref> Osim toga, Wilson se kasnije sastao s [[Mikael Åkerfeldt|Mikaelom Åkerfeldtom]] iz Opetha, što se dogodilo kad je novinar zasebno intervjuirao obojicu.<ref>[https://web.archive.org/web/20120108044912/http://www.roadrunnerrecords.com/news/Video-Opeths-Mikael-kerfeldt-Interviewed-By-FaceCulture-23888.aspx VIDEO: OPETH'S MIKAEL ÅKERFELDT INTERVIEWED BY FACECULTURE. Roadrunner Records Official Website.] Pristupljeno 28. siječnja 2012.</ref> Wilsonu se svidjela Opethova glazba i na koncu je pristao biti producent na Opethovu albumu ''[[Blackwater Park]]'',<ref>{{cite web |first=Joakim |last=Jahlmar |date=23. ožujka 2001. |url=http://www.dprp.net/specials/porcupinetree/index.html |title=Specials - Steve Wilson Interview |website=The Dutch Progressive Rock Page |location=Borås, Sweden |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> što ga je potaknulo da u Porcupine Tree uvede elemente metala. Još jedan događaj koji je utjecao na promjenu u glazbenom stilu skupine jest Wilsonovo upoznavanje [[izrael]]skog [[rock]] pjevača [[Aviv Geffen|Aviva Geffena]]. Upoznali su se kad je Geffen, obožavatelj Wilsonove glazbe, 2000. godine pozvao Porcupine Tree na zajedničku turneju, u vrijeme kad je grupa objavila album ''[[Lightbulb Sun]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.starpulse.com/Music/Blackfield/Biography/ |title=Starpulse |publisher=Starpulse |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716132445/http://www.starpulse.com/Music/Blackfield/Biography/ |archivedate=16. srpnja 2011. |df=dmy-all}}</ref> Zajednička turneja dovela je do glazbene suradnje pod imenom [[Blackfield]]. Geffen nije obožavatelj metal glazbe i zbog toga se taj projekt posvetio [[pop rock]]u, zvukom nalik prethodnim albumima ''[[Stupid Dream]]'' i ''Lightbulb Sun'' Porcupine Treeja.<ref name="designermagazine.tripod.com">{{cite web |date=Travanj 2005. |url=http://designermagazine.tripod.com/PorcupineTreeINT3.html |title=Porcupine Tree - Interview @ Designer Magazine |first=Alex |last=McCann |magazine=Designer Magazine |accessdate=19. ožujka 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000222/http://designermagazine.tripod.com/PorcupineTreeINT3.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.allmusic.com/artist/blackfield-p671068 |title=Blackfield - Biography, Albums, Streaming Links - AllMusic |publisher=AllMusic}}</ref> U tom se projektu Wilson mogao usredotočiti na taj oblik glazbe, dok se u Porcupine Treeju mogao posvetiti metalu.<ref name="designermagazine.tripod.com"/> Ključan događaj za promjenu glazbenog stila bio je odlazak bubnjara [[Chris Maitland|Chrisa Matilanda]], kojeg je zamijenio [[Gavin Harrison]], koji se skupini pridružio početkom 2002. godine. Maitland se nije mogao posvetiti skupini kad je potpisala ugovor za većeg izdavača, a članovi sastava izjavili su da Harrisonov stil bolje pogoduje albumu utemeljenom na heavy metalu.<ref>{{cite web |url=http://www.drummerworld.com/drummers/Gavin_Harrison.html |title=Drummerworld: Gavin Harrison |publisher=Drummer World}}</ref><ref name="musicdish.com">{{cite web |url=http://www.musicdish.com/mag/index.php3?id=9387 |title=MusicDish e-Journal - The Exclusive Interview With Steven Wilson! |publisher=Musicdish}}</ref> Wilson je ovako sažeo tadašnje promjene: {{citat|''In Absentia'' napisan je prije nego što je došao Gavin; čak su i dionice za bubanj na neki način bile programirane. Ipak, to je jedan od tih životnih trenutaka kad sve sjedne na svoje mjesto. Napisao sam te pjesme i u to vrijeme, zato što sam radio s Opethom, bila mi je zanimljiva ideja uvrštavanja brutalnog, metal-aspekta u glazbu. U to je vrijeme dođao Gavin i podosta se razlikovao od našeg prijašnjeg bubnjara, Chrisa Maitlanda. Bio je više energičan i više sposoban za izvedbu složenijih dijelova. Njegov je zvuk bio suvremeniji, stoga smo baš imali sreće što je došao, odsvirao te pjesme i sve bacio na koljena. Bio je to i prvi album koji smo snimili za novu diskografsku kuću; prvi smo put potpisali ugovor s većim američkim izdavačem [Lava Recordsom]. Gavin je na neki način zaključio tu formulu – potpuno je podigao ljestvicu, ne samo u pogledu bubnjanja, nego i za same instrumentalne sposobnosti članova u skupini. Svi smo slušali Gavina i rekli "Jebote. Stvarno moramo postati bolji."<ref name="ultimate-guitar.com"/>}} ===Koncept=== Iako nije konceptualan album u užem smislu, mnoge pjesme povezuju zajedničke tematike: [[serijski ubojica|serijski ubojice]], mladenačka nevinost koja iznenada nestaje i kritike suvremenog društva.<ref>{{cite web |url=http://www.aural-innovations.com/issues/issue21/ptree09.html |title=Porcupine Tree - "In Absentia" |publisher=Aural Innovations}}</ref> Naziv albuma također je povezan s tim tematikama; u pitanju je [[latinski jezik|latinska fraza]] koja u prijevodu glasi "u odsutnosti",<ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/in%20absentia |title=Definition of IN ABSENTIA |publisher=Merriam Webster}}</ref> odnosno "u nečijoj odsutnosti", a često se koristi u pravu kad optužena osoba nije nazočna na sudu.<ref>{{cite web |url=http://legal-dictionary.thefreedictionary.com/in%20absentia |title=in absentia |publisher=Free Dictionary}}</ref> Wilson je o nazivu izjavio: {{citat|Ima veze s određenim tekstovima. U pitanju su ljudi na rubu čovječnosti i društva. Zanimljivi su mi serijske ubojice, zlostavljači djece i oni koji tuku žene... Ne ono što čine, nego psihološki razlozi zbog kojih to čine. Zbog čega su postali toliko poremećeni i nenormalni? Zašto ne mogu suosjećati? [In Absentia] je neka vrsta metafore – nešto nedostaje, a u njihovoj je duši crna rupa, rak. To je odsutnost duše.<ref>{{cite web |url=http://www.voxonline.com/alternative/porcupine_tree/ |title=Archived copy |accessdate=20. travnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117003509/http://www.voxonline.com/alternative/porcupine_tree/ |archivedate=17. siječnja 2012.}}</ref>}} ==Objava i promidžba== Album je objavljen 24. rujna 2002. godine na CD-u i gramofonskoj ploči, a na potonjoj inačici poslije pjesme "The Creator Has a Mastertape" nalazi se bonus pjesma "Chloroform". Nekoliko tjedana prije objave albuma objavljena je promidžbena zbirka pjesama na kojoj se nalazila pjesma "Blackest Eyes" i skraćene inačice pjesama "Trains" i "Strip the Soul".<ref>{{cite web |url=http://www.dprp.net/reviews/inabsentia.htm |title=DPRP CD Reviews - 2002 - Porcupine Tree Roundtable Review |publisher=dprp}}</ref> Uvodnu su pjesmu, "Blackest Eyes", počele reproducirati veće rock radiostanice, ali nije nikad bila objavljena kao singl niti se pojavila na kakvoj ljestvici.<ref name="innerviews.org"/> Grupa je otišla na promidžbenu turneju s grupom [[Yes (sastav)|Yes]].<ref name="musicdish.com"/> Tu je odluku Wilson kasnije zažalio; izjavio je da su publike dviju grupa bile previše različite i da je "problem bio u tome što su osobe koje su došle na Yesov koncert prije mnogo godina prestale mariti za novu glazbu i samo su htjele čuti omiljene starije Yesove pjesme."<ref name="musicdish.com"/> Sastav je potom otišao na drugu promidžbenu turneju, ovog puta s [[Opeth]]om.<ref name="voyage-pt.de">[http://www.voyage-pt.de/swdisco.pdf Official Steven Wilson - The Complete Discography (8th Edition)]</ref> Tijekom te turneje, koja je trajala tijekom srpnja i kolovoza 2003. godine, skupina je objavila [[EP]] ''[[Futile]]'', na kojem su se nalazile pjesme snimljene tijekom rada na ''In Absentiji''.<ref name="voyage-pt.de"/> Godine 2017. [[Kscope]] je otkupio prava na taj album i naknadni uradak ''[[Deadwing]]'' i remasterirao oba 2018. godine – te inačice manje su komprimirane i poboljšane su kvalitete zvuka.<ref>{{cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/porcupine-tree-classics-absentia-deadwing-reissued-vinyl-2018 |title=PORCUPINE TREE CLASSICS ‘IN ABSENTIA’ AND ‘DEADWING’ TO BE REISSUED ON VINYL IN 2018 |publisher=stevenwilsonhq.com |date=7. prosinca 2017. |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> Dana 21. veljače 2020. Kscope je objavio deluxe inačicu ''In Absentije'' na četiri diska. Prvi disk sadrži Wilsonov miks albuma iz 2017., drugi disk sadrži dodatne studijske snimke izbačene s dovršenog albuma, treći disk sastoji se od više od 70 minuta demosnimki snimljenih u Wilsonovom kućnom studiju, a četvrti je disk Blu-ray na kojem se nalazi dokumentarni film o stvaranju albuma. Cijela deluxe inačica sadržana je u knjizi tvrdih korica u kojoj se nalazi i ekskluzivni sadržaj.<ref>{{cite web |url=https://burningshed.com/store/kscope/porcupine-tree_in-absentia-deluxe_boxset |title=In Absentia (Deluxe Edition) |publisher=burningshed.com |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> ==Recenzije== Album je uglavnom dobio pozitivne kritike. Mrežni časopis [[Metal Storm]] proglasio ga je drugim najboljim albumom 2002. godine<ref>[http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php?album_year=2002 Top 20 albums of 2002 - Metal Storm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316104704/http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php?album_year=2002 |date=16. ožujka 2009. }}. Pristupljeno 9. studenog 2009.</ref> i postavio ga na 46. mjesto popisa Najboljih 200 albuma svih vremena.<ref>[http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php Top 100 albums - Metal Storm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314170150/https://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php |date=14. ožujka 2016. }}. Pristupljeno 9. studenog 2009.</ref> Bradley Torreano iz [[AllMusic]]a dao mu je četiri zvjezdice od njih pet i izjavio da uradak "najbrže ostaje zapažen od svih ostalih Wilsonovih albuma pod tim imenom. Zbog toga što su pjesme primjerenog trajanja i što se u njima ne pojavljuju ukrasi avangardne elektronike ranijih dana skupine, Porcupine Tree postala je oblikovana pop-grupa koja se nije morala odreći osobina koje ju čine i važnim izvođačem u pokretu [[new prog|neo-proga]]."<ref>{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/in-absentia-r607566/review |title=In Absentia - Porcupine Tree - Songs, Reviews, Credits - AllMusic |publisher=AllMusic}}</ref> [[PopMatters]] je također pohvalio album i nazvao ga "izvanrednim uratkom s kojeg kaplje utjecaj progresivnog rocka [[King Crimson|[King] Crimsona]]. Međutim, ono što taj uradak čini posebnim jest to što je Steven Wilson, frontmen skupine koji je napisao pjesme i producirao album, odlučio oblikovati inteligentnu popularnu glazbu."<ref name="popmatters.com"/> Inačica albuma u ''surround soundu'' osvojila je nagradu za najbolji 5.1 miks na dodjeli nagrada Surround Sound Music u Los Angelesu 2004. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.highfidelityreview.com/news/news.asp?newsnumber=10783423 |title=2004 Surround Music Award Winners and Exclusive Report |accessdate=5. rujna 2005. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050315232926/http://www.highfidelityreview.com/news/news.asp?newsnumber=10783423 |archivedate=15. ožujka 2005. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> U intervjuu iz 2009. Wilson je izjavio da on sam i njegova grupa obožavatelja uglavnom smatraju ''In Absentiju'' najboljim albumom njegove karijere.<ref name="noisecreep.com"/> Prodan je u preko 100.000 primjeraka diljem svijeta,<ref name="musicdish.com"/> što je preko tri puta više od broja prodanih primjeraka bilo kojeg od prijašnjih uradaka.<ref name="innerviews.org"/> Samo je u SAD-u prodan u 45.000 primjeraka, dok su prijašnji uradci ondje prodani u oko 2.000 primjeraka.<ref name="innerviews.org"/> Do 2015. prodan je u 120.000 primjeraka.<ref>{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/steven-wilson-and-richard-barbieri-on-the-magic-of-porcupine-tree |title=Steven Wilson and Richard Barbieri on the magic of Porcupine Tree |date=30. studenoga 2016. |accessdate=14. svibnja 2020.}}</ref> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 68:14 | svi_tekstovi = [[Steven Wilson]] | sva_glazba = Wilson, osim na pjesmama "Wedding Nails", koju je skladao s [[Richard Barbieri|Richardom Barbierijem]], i "Strip the Soul", koju je skladao s [[Colin Edwin|Colinom Edwinom]] | skladba1 = Blackest Eyes | trajanje1 = 4:23 | skladba2 = Trains | trajanje2 = 5:56 | skladba3 = Lips of Ashes | trajanje3 = 4:39 | skladba4 = The Sound of Muzak | trajanje4 = 4:59 | skladba5 = Gravity Eyelids | trajanje5 = 7:56 | skladba6 = Wedding Nails | napomena6 = instrumental | trajanje6 = 6:33 | skladba7 = Prodigal | trajanje7 = 5:32 | skladba8 = .3 | trajanje8 = 5:25 | skladba9 = The Creator Has a Mastertape | trajanje9 = 5:21 | skladba10 = Heartattack in a Layby | trajanje10 = 4:15 | skladba11 = Strip the Soul | trajanje11 = 7:21 | skladba12 = Collapse the Light into Earth | trajanje12 = 5:54 }} {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 16:10 | naslov = Bonus disk s posebne europske inačice albuma | collapsed = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Drown with Me | glazba1 = Wilson | trajanje1 = 5:21 | skladba2 = Chloroform | glazba2 = [[Chris Maitland]], Wilson | trajanje2 = 7:14 | skladba3 = Strip the Soul | napomena3 = skraćena inačica za spot | glazba3 = Edwin, Wilson | trajanje3 = 3:35 }} '''Izdanje na DVD-Audiju''' U ožujku 2004. album je objavljen na [[DVD-Audio|DVD-Audiju]], na kojem se nalazi izvorni uradak, dvije pjesme s posebne inačice snimljene tijekom rada na albumu ("Drown with Me" i "Chloroform") i jedna dodatna pjesma ("[[Futile]]"), sve remiksane u ''[[5.1 surround sound]]u'', kao i glazbeni spotovi za "Strip the Soul", "Blackest Eyes" i "Wedding Nails".<ref name="musicdish.com"/> {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Bonus materijal na deluxe inačici iz 2020. | ukupno_trajanje = 38:15 | skladba1 = Collapse Intro | trajanje1 = 1:45 | skladba2 = Drown With Me | trajanje2 = 5:21 | skladba3 = Orchidia | trajanje3 = 3:25 | skladba4 = Chloroform | trajanje4 = 7:14 | skladba5 = Futile | trajanje5 = 6:03 | skladba6 = Meantime | trajanje6 = 3:17 | skladba7 = Blackest Eyes | napomena7 = skraćena inačica za radiopostaje | trajanje7 = 3:38 | skladba8 = Trains | napomena8 = skraćena inačica za radiopostaje | trajanje8 = 3:57 | skladba9 = Strip the Soul | napomena9 = skraćena inačica za spot | trajanje9 = 3:35 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | ukupno_trajanje = 72:22 | naslov = Demouradci na deluxe inačici iz 2020. | skladba1 = Drown With Me | trajanje1 = 5:06 | skladba2 = Trains | trajanje2 = 6:05 | skladba3 = Imogen Slaughter | trajanje3 = 2:38 | skladba4 = Watching You Sleep | trajanje4 = 3:44 | skladba5 = The Creator Has a Mastertape | trajanje5 = 6:07 | skladba6 = Heartattack in a Layby | trajanje6 = 5:51 | skladba7 = Strip the Soul | trajanje7 = 15:19 | skladba8 = Sound of Muzak | trajanje8 = 5:32 | skladba9 = Gravity Eyelids | trajanje9 = 7:15 | skladba10 = Enough | trajanje10 = 3:45 | skladba11 = Wedding Nails | trajanje11 = 6:26 | skladba12 = Blackest Eyes | trajanje12 = 4:34 }} ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;Porcupine Tree *[[Steven Wilson]] – [[pjevanje|vokali]], akustična i električna [[gitara]], [[klavir]], [[klavijature]], [[bendžo]], produkcija *[[Richard Barbieri]] – [[analogni sintesajzer]], [[mellotron]], [[Hammond orgulje]], klavijature *[[Colin Edwin]] – [[bas-gitara]] *[[Gavin Harrison]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] ;Ostalo osoblje *Lasse Hoile – naslovnica *John Blackford – fotografija *[[Paul Northfield]] – tonska obrada *Brian Montgomery – tonska obrada (asistent) *[[Tim Palmer]] – miksanje *Mark O'Donoughue – miksanje *Andy VanDette – masteriranje {{col-2}} ;Dodatni glazbenici *[[Aviv Geffen]] – prateći vokali (na pjesmama 4 i 7) *[[John Wesley]] – prateći vokali (na pjesmama 1, 4 i 7); dodatna gitara (na pjesmi "Blackest Eyes") *Dave Gregory – aranžman za gudački orkestar (na pjesmama 8 i 12) *Gavyn Wright – [[violina]] (na pjesmama 8 i 12) *Jonathan Rees – violina (na pjesmama 8 i 12) *Perry Montague-Mason – violina (na pjesmama 8 i 12) *Kathy Shave – violina (na pjesmama 8 i 12) *Rita Manning – violina (na pjesmama 8 i 12) *Ben Cruft – violina (na pjesmama 8 i 12) *Dave Woodcock – violina (na pjesmama 8 i 12) *Pete Hanso – violina (na pjesmama 8 i 12) *Warren Zielinski – violina (na pjesmama 8 i 12) *Mark Berrow – violina (na pjesmama 8 i 12) *Jackie Shave – violina (na pjesmama 8 i 12) *Paul Willey – violina (na pjesmama 8 i 12) *Boguslav Kostecki – violina (na pjesmama 8 i 12) *Everton Nelson – violina (na pjesmama 8 i 12) *Julian Leaper – violina (na pjesmama 8 i 12) *Rebecca Hirsch – violina (na pjesmama 8 i 12) *Peter Lale – [[viola]] (na pjesmama 8 i 12) *Bruce White – viola (na pjesmama 8 i 12) *Kate Musker – viola (na pjesmama 8 i 12) *Gustav Clarkson – viola (na pjesmama 8 i 12) *Tony Pleeth – [[violončelo]] (na pjesmama 8 i 12) *Dave Daniels – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Martin Loveday – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Stephen Orton – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Chris Laurence – [[kontrabas]] (na pjesmama 8 i 12) *Mary Scully – kontrabas (na pjesmama 8 i 12) {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Albumi iz 2002.]] [[Kategorija:Albumi sastava Porcupine Tree]] p75e5wuw3wvb05mf0byyj3kc1xwzeeq 0 677762 7597941 7260330 2026-09-12T09:10:35Z Oursana 76436 /* Kolekcija */ -+Paolo Veronese (Paolo Caliari) - The Mystic Marriage of St. Catherine - Google Art Project.jpg 7597941 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = National Museum of Western Art (NMWA)<br>国立西洋美術館 |slika = National museum of western art06n3200.jpg |opis_slike = [[Rodin]]ov ''[[Mislilac]]'' ispred ulaza u NMWA 2007. godine |osnovan = 10. lipnja 1959. |lokacija = 7-7 Ueno Imperial Grant Park, Taitō, [[Tokio]], [[Japan]] |tip = [[Umjetnički muzej]], [[spomenik kulture]], [[svjetska baština]] |izlošci = oko 4.500 djela |broj posjetitelja = 2.431.073 (2019.)<ref>''[https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_most_visited_art_museums The Art Newspaper List of most visited art museums]'', The Art Newspaper, 9. travnja 2020. {{eng icon}} Pristupljeno 24. lipnja 2020.</ref> |ravnatelj = Hideki Hayashida |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = [[Podzemna željeznica]]: postaja Nogizaka na liniji [[Tokio]]-[[Chiyoda]] |web = [http://www.metmuseum.org/ www.metmuseum.org] }} '''Nacionalni muzej zapadnjačke umjetnosti''' ([[japanski|jap.]] 国立西洋美術館, ''Kokuritsu Seiyō Bijutsukan''), skr. '''NMWA''', je najpoznatija javna [[umjetnička galerija]] u [[Japan]]u koja se specijalizirala za [[zapadna umjetnost|zapadnjačku umjetnost]]. [[Muzej]] je smješten uz [[zoološki vrt]] [[Ueno Park]] u [[Taito]]u, središnji Tokio. NMWA osnovan je 10. lipnja 1959. oko temeljne umjetničke zbirke [[Matsukata Kojiro|Matsukate Kojira]] (1865. – 1950.), čije se razmišljanje zrcali u muzeju kojega je predvidio. Njegov plan skupljanja umjetnina imapo je cilja stvaranja jezgre onoga za što se nadao kako će postati evoluirajući nacionalni muzej specijaliziran za zapadnjačku umjetnost.<ref name="NMWA">''[http://www.nmwa.go.jp/en/collection/index.html NMWA kolekcija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200603221242/http://www.nmwa.go.jp/en/collection/index.html |date=3. lipnja 2020. }}'' {{eng icon}} Pristupljeno 24. lipnja 2020.</ref> [[Datoteka:Musée national de l'art occidental.jpg|mini|lijevo|Velika dvorana skulptura s piramidalnim svjetlarnikom.]] Muzej je, od svog otvaranja, jedina japanska nacionalna institucija posvećena zapadnoj umjetnosti, uključujući izložbe, nabavu umjetničkih djela i dokumenata, istraživanje, restauraciju i konzervaciju, te obrazovanje i objavljivanje materijala vezanih za zapadnu umjetnost.<ref name="NMWA"/> ==Zgrada Le Corbusiera== [[Datoteka:National museum of western art01 1920.jpg|mini|lijevo|Ulaz u NMWA 2007. godine]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu |slika = National museum of western art05s3200.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, vi |ugroženost = ne |dossier = 1321 |država = {{Z|ARG}} {{Z|BEL}} {{Z|ŠVI}} {{Z|FRA}} {{Z|NJE}} {{Z|JAP}} {{Z|IND}} |karta = Japan |karta-oznaka = |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|35|42|56|N|139|46|33|E|type:landmark|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija muzeja u Japanu }} Glavnu zgradu NMWA dizajnirao je švicarski arhitekt [[Le Corbusier]] i to je jedini reprezentativan primjer njegovog rada na Dalekom Istoku.<ref>Hiroshi Watanabe, ''[https://books.google.com/books?id=zkkjpWYS8icC&pg=PA124&dq=Matsukata+Kojiro&lr=&sig=lIiS4YuJzz6WI7G3OyIMAQHnl0c#PPA124,M1 The Architecture of Tokyo: An Architectural History]'', Tokyo: Edition Axel Menges, str. 123.-124. ISBN 3-930698-93-5 {{eng icon}} Pristupljeno 24. lipnja 2020.</ref> Višekatna, armirano-betonska zgrada dovršena je u ožujku 1959. godine kao simbol nastavka diplomatskih veza između Japana i Francuske nakon Drugog svjetskog rata. Le Corbusier je osmislio glavni plan koji uključuje područje oko muzeja. Sam dizajn se razvio u zgradu koja je mnogo veća od izvornog plana, a knjižnica, mala predavaonica i soba za ugledne goste morali su biti uklonjeni, no Le Corbusier je zatražio da njegova trojica japanskih pripravnika: [[Kunio Maekawa]], [[Junzo Sakakura]] i [[Takamasa Yoshizaka]] dovrše ova buduća proširenja muzeja.<ref>Jonathan M. Reynolds, ''Maekawa Kunio and the Emergence of Japanese Modernist Architecture'', University of California Press, 2001. ISBN 0-520-21495-1</ref> Muzej je četvrtastog plana s glavnim [[pilon]]ima galerija podignutih na pilotima do razine prvog kata. Ulaz za posjetitelje nalazi se u prizemlju kroz Dvoranu 19. stoljeća. Prostor dvostruke visine osvijetljen je odozgo sjevernim ostakljenim piramidalnim svjetlosnim prozorima presječenim armiranobetonskim gredama i stupom. Galerija slika omata se oko Dvorane 19. stoljeća, strop je u početku nizak, ali je uzdignut na dvije etaže pri kraju, za izlaganje velikih slika. Le Corbusier je dizajnirao Galeriju slika da bude osvijetljena prirodnim dnevnim svjetlom kroz četiri svjetlarnika, ali oni se više ne koriste i galerije su sada umjetno osvijetljene. Izvana je građevina obložena montažnim betonskim pločama koje stoje na okvirima u obliku slova U koji su podržani unutarnjim zidom. U svim elementima zgrade primijenjen je Le Corbusierov „modulor”. U srpnju 2016. godine [[UNESCO]] je na popis 17 „[[djela Le Corbusiera]]” kao [[svjetska baština|svjetsku kulturnu baštinu]] uključio i zgradu Nacionalnog muzeja zapadnjačke umjetnosti.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1321 The Architectural Work of Le Corbusier, an Outstanding Contribution to the Modern Movement] na službenim sranicama [[UNESCO]]-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. lipnja 2020.</ref> ==Kolekcija== U muzeju su izloženi radovi od [[renesansa|renesanse]] do [[moderna umjetnost|moderne umjetnosti]] s početka 20. stoljeća, a mnoga su nabavljena poslije otvaranja muzeja. Svrha muzeja je pružiti javnosti priliku da cijeni zapadnjačku umjetnost.<ref name="NMWA"/> Muzej čuva oko 4.500 djela, uključujući neke od najvažnijih slika i skulptura od 14. do početka 20. stoljeća. Glavna zgrada prikazuje slike od prije 18. stoljeća, uključujući djela umjetnika kao što su: [[Veronese]], [[Rubens]], [[Brueghel]] i [[Fragonard]]. Novo krilo prikazuje francuske slike od 19. do početka 20. stoljeća, uključujući djela umjetnika kao što su: [[Delacroix]], [[Gustave Courbet]], [[Edouard Manet]], [[Pierre-Auguste Renoir]], [[Monet]], [[Van Gogh]], [[Gauguin]] i [[Gustave Moreau]], ali i djela sljedeće generacije umjetnika: [[Picasso]], [[Chaim Soutine]], [[Max Ernst]], [[Joan Miró]], [[Jean Dubuffet]] i [[Jackson Pollock]]. Zbirka crteža sadrži djela umjetnika kao što su: [[François Boucher]], [[Fragonard]], Delacroix, Moreau, [[Rodin]] i [[Paul Cézanne]]. Grafička zbirka sadrži djela umjetnika kao što su: [[Albrecht Dürer]], [[Hans Holbein]], [[Rembrandt]], [[Callot]], [[Giovanni Battista Piranesi]] i [[Goya]].<ref name="NMWA"/> <gallery caption="" mode=packed-hover> Slika:Lucas Cranach d.Ä. - Christus am Ölberg (Tokyo).jpg|[[Lucas Cranach stariji]], ''Krist iz Ölberga'', oko 1518. Slika:Paolo Veronese (Paolo Caliari) - The Mystic Marriage of St. Catherine - Google Art Project.jpg|[[Paolo Veronese]], ''Misticizam sv. Katarine'', 1547. Slika:El Greco Christ on the Cross.jpg|[[El Greco]], ''[[Raspelo]]'' Slika:Jacob Jordaens - The Flight of Lot and His Family from Sodom (after Rubens) - Google Art Project.jpg|[[Jacob Jordaens]], Lotov bijeg, oko 1619. Slika:Rubens Abundance.jpg|[[Peter Paul Rubens]], ''Blagostanje'', oko 1630. Slika:Giovanni Battista Tiepolo - The Apotheosis of Admiral Vettor Pisani - Google Art Project.jpg|[[Giovanni Battista Tiepolo]], ''Uznesenje admirala Vettorea Pisanija'', 1743. Slika:Gustave Courbet - Sleeping Nude - Google Art Project.jpg|[[Gustave Courbet]], ''Naga spavaćica'', 1858. Slika:Rossetti The Loving Cup.jpg|[[Dante Gabriel Rossetti]], ''Ljubavna šalica'', 1867. Slika:Corot Reminiscence of the Beach of Naples.jpg|[[Jean-Baptiste-Camille Corot]], ''Sjećanje na napuljsku plažu'', 1870. Slika:Gauguin Women Bathing.jpg|[[Paul Gauguin]], ''Kupačice'', 1885. Slika:Chavannes Poor Fisherman.jpg|[[Pierre Puvis de Chavannes]], ''Siromašni ribar'', 1887.-1892. Slika:National museum of western art03 1024.jpg|[[Auguste Rodin]], ''[[Mislilac]]'' Slika:Monet Water Lilies 1916.jpg|[[Claude Monet]], [[Lopoči (Monet)]], 1916. Slika:Paul Signac - The Port of Saint-Tropez - Google Art Project.jpg|[[Paul Signac]], ''Luka Saint-Tropeza'', 1902. </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons-inline|National Museum of Western Art, Tokyo}} *[http://www.nmwa.go.jp/en/index.html National Museum of Western Art−NMWA: službene stranice.] *[https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_artists_represented_in_the_National_Museum_of_Western_Art,_Tokyo Popis umjetnika zastupljenih u Nacionalnom muzeju zapadne umjetnosti, Tokio] {{eng icon}} {{Svjetska baština u Japanu}} [[Kategorija:Muzeji u Tokiju]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Djela Le Corbusiera]] ckbcuga6s3se1l827qvcmaz1z3c11xi 0 682262 7597902 7440286 2026-09-12T04:39:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597902 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime =Itzhak Perlman | Logo = | Logo_opis = | Img =ItzhakPerlmanWhitehouse2.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje =[[31. kolovoza]] [[1945.]] | Mjesto rođenja =[[Tel Aviv]], [[Izrael]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = | Instrument = [[Violina]] | Žanr = [[Klasična glazba]] | Zanimanje = Glazbenik, dirigent, violinist. | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Itzhak Perlman''' (hebrejski: יצחק פרלמן; rođen [[31. kolovoza]] [[1945.]]) [[izrael]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[violinist]], [[dirigent]] i [[Glazbena pedagogija|glazbeni pedagog]]. Tijekom svoje karijere nastupao je diljem svijeta i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], te u posebnim prilikama poput državne večere u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u čast kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] [[2007.]] i predsjedničke inauguracije [[Barack Obama|Baracka Obame]] [[2009.]] godine.<ref name="AmMstrs">{{cite web |title=Itzhak – Itzhak Perlman Biography |url=http://www.pbs.org/wnet/americanmasters/itzhak-perlman-biography/10764/ |website=American Masters |publisher=PBS |accessdate=18. rujna 2019. |date=4. listopada 2018.}}</ref> Dirigirao je [[Detroit Symphony Orchestra|Detroitskim simfonijskim orkestrom]], [[Philadelphia Orchestra|Philadelphijskim orkestrom]] i [[Westchester Philharmonic|Westchesterskom filharmonijom]]. U [[2015.]] godini nagrađen je [[Predsjednička medalja za slobodu|Predsjedničkom medaljom za slobodu]]. Dobitnik je 16 nagrada [[Grammy]] za pojedinačne izvedbe i nagrade Grammy za životno djelo, te četiri nagrade [[Emmy]].<ref name="AmMstrs"/> == Mladost == Perlman je rođen [[1945.]] godine u [[Tel Aviv]]u. Njegovi roditelji Chaim i Shoshana Perlman bili su [[Židovi u Poljskoj|poljski Židovi]] koji su se, neovisno jedno o drugome, doselili u Britanski mandat Palestine (današnji [[Izrael]]) sredinom [[1930-ih]] prije nego što su se upoznali i kasnije vjenčali. Perlmanu je dijagnosticiran [[polio]] u dobi od četiri godine i od tada je hodao pomoću nosača i štaka,<ref>{{cite web |url=https://www.jpost.com/Opinion/I-woke-up-and-I-couldnt-walk-This-is-the-polio-that-should-become-just-a-memory-398720 |title='I Woke Up and I Couldn't Walk': This is the Polio That should become Just a Memory |work=The Jerusalem Post |accessdate=18. svibnja 2018.}}</ref> te zbog čega svira violinu isključivo u sjedećoj poziciji. Od [[2018.]] godine koristi se štakama ili električnim Amigo skuterom za mobilnost.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2014/12/28/nyregion/how-they-roll.html |title=How They Roll |newspaper=The New York Times |accessdate=26. prosinca 2014. |date=26. prosinca 2014. |last1=Lee |first1=Ji Hyun}}</ref> Perlman se za violinu prvi put počeo zanimati nakon što je na radiju čuo izvedbu klasične glazbe. U dobi od tri godine nije pušten u Shulamit Konzervatoriju jer je bio premalen za držanje violine.<ref>{{cite book |title=Israeli Violin Prodigy Admits He Likes Jazz |publisher=ProQuest}}</ref> Umjesto toga, učio je kako svirati instrument koristeći se igračkom violinom dok nije bio dovoljno star da bi mogao studirati s Rivkom Goldgart na Shulamit Konzervatoriju i na Muzičkoj akademiji u Tel Avivu (sada Muzička škola Buchmann-Mehta), gdje je s 10 godina izveo svoj prvi [[recital]].<ref>{{cite book |url=https://www.oxfordmusiconline.com/subscriber/article/grove/music/21349?q=itzhak+perlman&hbutton_search.x=0&hbutton_search.y=0&hbutton_search=search&search=quick&pos=1 |title=Perlman, Itzhak |publisher=Oxford Music Online |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> U Sjedinjene Države preselio se s 13 godina kako bi studirao u [[Juilliard School]]-u,<ref name="AmMstrs"/> kod pedagoga za violinu [[Ivana Galamian]]a njegove asistentice [[Dorothy DeLay]].<ref>{{cite web |url=http://www.enotes.com/contemporary-musicians/perlman-itzhak-biography |title=Perlman, Itzhak Biography: Contemporary Musicians |publisher=Enotes.com |accessdate=1. srpnja 2011. |archive-date=16. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090616074448/http://www.enotes.com/contemporary-musicians/perlman-itzhak-biography |url-status=dead }}</ref> == Karijera == === Izvedbe === Perlman je dva puta [[1958.]] gostovao u emisiji [[The Ed Sullivan Show]], te ponovo [[1964.]] u istoj emisiji s [[Rolling Stone]]sima.<ref>{{cite web |author=Duration:&nbsp;60 min |url=http://www.ovguide.com/tv_episode/the-ed-sullivan-show-season-12-episode-8-itzhak-perlman-carol-lawrence-larry-kert-film-ed-sullivan-visits-jerusalem-27092 |title=Watch The Ed Sullivan Show Season 12 Episode 8 Itzhak Perlman / Carol Lawrence & Larry Kert / Film: Ed Sullivan Visits Jerusalem |publisher=Ovguide.com |accessdate=1. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120317061806/http://www.ovguide.com/tv_episode/the-ed-sullivan-show-season-12-episode-8-itzhak-perlman-carol-lawrence-larry-kert-film-ed-sullivan-visits-jerusalem-27092 |archive-date=17. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref>Debitirao je u [[Carnegie Hall]]u [[1963.]] godine, a pobijedio na natjecanju u [[Leventritt]]u 1964.<ref name="AmMstrs"/> Ubrzo nakon toga, krenuo je u mnoge turneje. Osim opsežne karijere snimanja i nastupa, nastavio je gostovati u američkim televizijskim emisijama poput [[The Tonight Show]]a i [[Sesame Street]]a. Iako ga nikada nisu plaćali ili prodavali kao pjevača, pjevao je ulogu "Un carceriere" ("zatvorenik") na snimci [[Puccini]]jeve " [[Tosca|Tosce]] " iz EMI [[1981.]] u kojoj su sudjelovali [[Renata Scotto]], [[Plácido Domingo]] i [[Renato Bruson]], a koju je dirigirao [[James Levine]]. Ranije je otpjevao ulogu u ulomku iz opere na televizijskom programu za mirovinske beneficije iz mirovinskog fonda iz 1980., u sklopu serije [[Live from Lincoln Center]] s [[Luciano Pavarotti|Lucianom Pavarottijem]] u ulozi [[Cavaradossi]]ja i [[Zubin Mehta|Zubin Mehtom]] koji su vodili [[Njujorška filharmonija|njujoršku filharmoniju]]. Dana [[5. srpnja]] [[1986.]] nastupio je u New Yorkškoj Filharmoniji povodom 100. godišnjice nastanka [[Kip slobode|Kipa Slobode]], koja je uživo emitirana na [[ABC Televizija|ABC Televiziji]] u Sjedinjenim Državama. Orkestar, kojim je dirigirao Zubin Mehta, nastupio je u Central Parku.<ref>{{cite web |url=http://articles.sun-sentinel.com/1986-07-05/features/8602090161_1_liberty-weekend-liberty-festivities-great-lawn |title=Liberty Receives Classical Salute, Sun Sentinel, July 5, 1986 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150223012824/http://articles.sun-sentinel.com/1986-07-05/features/8602090161_1_liberty-weekend-liberty-festivities-great-lawn |archivedate=23. veljače 2015.}}</ref> [[1987.]] godine pridružio se [[Izraelska filharmonija|Izraelskoj filharmoniji]] (IPO) na njihovim koncertima u [[Varšava|Varšavi]] i [[Budimpešta|Budimpešti]], kao i drugim gradovima zemalja [[Istočni blok|istočnog bloka]]. S IPO-om je u proljeće [[1990.]] prvi puta gostovao i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], s koncertima u [[Moskva|Moskvi]] i [[Lenjingrad]]u. S IPO-om je ponovo gostovao [[1994.]] godine u [[Kina|Kini]] i [[Indija|Indiji]]. Godine [[2015.]] u programu klasične glazbe pod nazivom The Chamber Music Society iz Lincoln Centra u produkciji WQXR u [[New York]]u, otkriveno je da je Perlman izveo nekreditirani solo violine u pjesmi [[Billy Joel|Billyja Joela]] iz [[1989.]] "The Downeaster Alexa". Iako je prije svega solo umjetnik, Perlman je nastupio s nizom drugih glazbenika, među kojima su [[Yo-Yo Ma]], [[Pinchas Zukerman]], [[Jessye Norman]], [[Isaac Stern]] i [[Jurij Temirkanov]] na proslavi 150. obljetnice rođenja [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] u Lenjingradu u prosincu [[1990.]] Također je svirao i snimao sa svojim prijateljem i kolegom izraelskim violinistom odnosno violistom Pinchasom Zukermanom u više navrata tijekom godina. Osim što svira i snima klasičnu glazbu po kojoj je najpoznatiji, Perlman je svirao i [[jazz]], uključujući album snimljen s jazz pijanistom [[Oscar Peterson|Oscarom Petersonom]], te osim toga i [[klezmer]]. Perlman je bio solist u nizu snimki filmske glazbe, poput teme filma [[Schindlerova lista|Schindlerova lista (1993.)]], autora [[John Williams|Johna Williamsa]], koji je nakon toga osvojio [[Oscar]]a za najbolju originalnu glazbu. U novije je vrijeme bio solist za glazbu u filmu [[Memoirs of Geisha]] iz 2005. godine, zajedno s violončelistom Yo-Yo Maom. Perlman je također svirao selekcije iz glazbenih partitura filmova nominiranih za "Najbolju originalnu skladbu" na 73. dodjeli akademskih nagrada s Yo-Yo Maom i na 78. dodjeli akademskih nagrada. === Antologijske izvedbe === Perlman je svirao na državnoj večeri kojoj je [[7. svibnja]] [[2007.]] prisustvovala kraljica [[Elizabeta II.]], u [[Istočna Soba (Bijela Kuća)|Istočnoj Sobi]] (''East Room'') u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]].<ref>{{cite press release |title=News releases for May 2007 |url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/05/images/20070507_p050707sc-1032-1-515h.html |publisher=The White House |date=7. svibnja 2007. |accessdate=4. rujna 2007.}}</ref> Izveo je "Air and simple gifts" Johna Williamsa na otvorenju svečanosti [[2009.]] godine za [[Barack Obama|Baracka Obamu]] uz Yo-Yo Maa ([[violončelo]]), [[Gabriela Montero|Gabrielu Montero]] ([[klavir]]) i [[Anthony McGill|Anthonyja McGilla]] ([[klarinet]]). Dok je kvartet svirao uživo, glazba je istovremeno puštana preko zvučnika, a na televiziji je snimka rađena dva dana ranije zbog zabrinutosti da bi hladno vrijeme moglo oštetiti instrumente.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/obama_inauguration/7846472.stm Quartet pre-recorded Obama music]. BBC News (23 January 2009).</ref> Nastupio je u [[Walt Disney|Disneyjevoj]] [[Fantaziji (2000.)|Fantaziji]] [[2000.]], gdje je predstavio segment Pines of Rome, zajedno sa [[Steve Martin|Steveom Martinom]]. [[2. studenoga|2. studenog]] [[2018.]] Perlman je obilježio 60.-u obljetnicu svog prvog nastupa u emisiji [[The Ed Sullivan Show]] kao gost emisije [[The Late Show with Stephen Colbert]].<ref>{{cite web |url=https://slippedisc.com/2018/11/60-years-on-itzhak-perlman-reprises-his-ed-sullivan-appearance/ |title=60 Years On, Itzhak Perlman Reprises His Ed Sullivan Appearance. |date=2018-11-03 |author=Norman Lebrecht |publisher=slippeddisc.com}}</ref> == Podučavanje == Perlman je [[1975.]] prihvatio fakultetsko mjesto na Konzervatoriju za glazbu na [[Brooklyn College]]u. [[2003.]] godine imenovan je nositeljem Dorothy Richard Starling fondacije za studije violine u [[Juilliard School]]u, naslijedivši svoju vlastitu učiteljicu, [[Dorothy DeLay]]. Trenutno također predaje studentima jedan na jedan na Perlmanovom glazbenom programu (Perlman Music Program) na [[Long Island]]u u državi New York, rijetko održavajući masterclass. === Perlmanov glazbeni program === Perlmanov glazbeni program, osnovan [[1994.]] godine od Perlmanove supruge, Toby Perlman i Suki Sandler, započeo je kao ljetni kamp za talentirane svirače [[Gudački instrumenti|gudačkih instrumenata]] u dobi između 12 i 18 godina,<ref>{{cite web |url=http://gateway.proquest.com.ezproxy1.library.arizona.edu/openurl?url_ver=Z39.88-2004&res_dat=xri:iimp:&rft_dat=xri:iimp:article:fulltext:iimp00163565 |title=The Perlman Music Program: Toby's Project Grows and Grows |publisher=Strings |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> koji se tijekom vremena proširio na jednogodišnji program. Studenti tako imaju priliku da ih podučava sam Itzhak Perlman prije nego što nastupaju na mjestima poput sinagoge [[Sutton Place]] i javnih škola.<ref>{{cite web |url=http://gateway.proquest.com.ezproxy1.library.arizona.edu/openurl?url_ver=Z39.88-2004&res_dat=xri:iimp:&rft_dat=xri:iimp:article:citation:iimp00170081 |title=Perlmans' Proteges: The Perlman Music Program |publisher=Strings |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> Upoznavanjem studenata i poticanjem istih da zajedno vježbaju, program nastoji omogućiti glazbenicima koji bi inače vježbali sami da razvijaju mrežu prijatelja i kolega, te da umjesto da ostanu izolirani pronađu područje kojem pripadaju.<ref>{{cite web |url=http://gateway.proquest.com.ezproxy1.library.arizona.edu/openurl?url_ver=Z39.88-2004&res_dat=xri:iimp:&rft_dat=xri:iimp:article:fulltext:iimp00170084 |title=Perlman Student Stirling Trent |publisher=Strings |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> == Dirigiranje == Početkom novog tisućljeća Perlman je počeo dirigirati.[15] U Simfonijskom orkestru u Detroitu preuzeo je mjesto glavnog gostujućeg dirigenta. Radio je kao glazbeni savjetnik [[Simfonijski orkestar u Saint Louisu|Simfonijskog orkestra u Saint Louisu]] od [[2002.]] do [[2004.]] godine. U [[Studeni|studenome]] [[2007.]], [[Westchesterska filharmonija]] najavila je imenovanje Perlmana umjetničkim voditeljem i glavnim dirigentom. Njegov prvi koncert u tim ulogama bio je [[11. listopada]] [[2008.]] godine, u all-Beethoven programu s pijanistom [[Leon Fleisher|Leonom Fleisherom]] kada je izveo [[Beethoven]]ov "Carski Koncert". == Instrumenti == Perlman svira [[Soil Stradivarius]] violinu iz [[1714.]] godine, nekada u vlasništvu [[Yehudi Menuhin|Yehudija Menuhina]], koja je smatrana jednom od najboljih violina napravljenih tijekom [[Antonio Stradivari|Stradivari]]-jevog "zlatnog razdoblja". Perlman također svira i [[1743.]] „Sauret“ [[Guarneri del Gesù|Guarnerija del Gesùa]]<ref name="cozio">{{cite web |url=http://cozio.com/musician.aspx?id%3D107 |title=Archived copy |accessdate=16. listopada 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120825190954/http://www.cozio.com/Musician.aspx?id=107 |archivedate=25. kolovoza 2012.}}</ref> i 1740. „ex-Kreisler“ [[Carlo Bergonzi|Carla Bergonzija]]. == Osobni život == Perlman živi u [[New York]]u sa suprugom Toby, također akademskom violinisticom. Imaju petero djece, uključujući [[Navah Perlman|Navaha Perlmana]], koncertnog pijanista i komornog glazbenika. Perlman je daleki rođak kanadske komičarke i televizijske ličnosti [[Howie Mandel]].<ref>{{cite web |url=http://articles.latimes.com/1998/jun/21/news/tv-61937 |title=New Afternoon Arrival |work=Los Angeles Times |date=21. lipnja 1998. |accessdate=24. srpnja 2014. |author=Brownfield, Paul}}</ref> Perlman ima [[Sinestezija|sinesteziju]] pa ga je [[Maureen Seaberg]] propitivala o Okusu svemira i o [[Senzacija|senzaciji]] posjedovanja toga fenomena.<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/?id=qd1EDwAAQBAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q=itzhak%20perlman&f=false |title=Tasting the Universe: People Who See Colors in Words and Rainbows in Symphonies |last=Seaberg |first=Maureen |isbn=978-1601636676 |year=2011}}</ref> == Priznanja i nagrade == * 1964.: natjecanje u Leventrittu - pobjednik * 1977.: [[Nagrada Grammy]] za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): [[Antonio Vivaldi]]: Četiri godišnja doba * 1978.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu komorne glazbe: [[Beethoven]]: Sonate za violinu i klavir (s Vladimirom Ashkenazyjem) * 1978.: Grammy nagradu za najbolji klasični album: [[Brahms]]: Koncert za violinu u D * 1980.: Nagrada Grammy: Najbolja instrumentalna solistička izvedba (bez orkestra): Španjolski album * 1980.: Nagrada Grammy: Najbolja izvedba komorne glazbe: Glazba za dvije violine (s [[Pinchas Zukerman|Pinchasom Zukermanom]] ) * 1980.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): Koncert za violinu i violončelo Brahms u maloljetnici (s [[Mstislav Rostropovič|Mstislavom Rostropovičem]]) (TIE) * 1980.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): Berg: Koncert za violinu / [[Igor Stravinski|Stravinski]]: Koncert za violinu u D (TIE) * 1981.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): [[Isaac Stern]] 60. obljetnica (s Isaacom Sternom i Pinchasom Zukermanom ) * 1981..: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu komorne glazbe: [[Čajkovski]]: Klavirski trio u molu (s [[Lynn Harrell]] i [[Vladimir Ashkenazy|Vladimirom Ashkenazyjem]] ) * 1982.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): Elgar: Koncert za violinu u molu * 1987.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu komorne glazbe: Beethoven: Kompletni klavirski trio (s Lynn Harrell i Vladimirom Ashkenazyjem ) * 1987.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): [[Mozart]]: Koncert za violinu br. 2 i 4 * 1990.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu komorne glazbe: Brahms: Tri violinske sonate (s [[Daniel Barenboim|Danielom Barenboimom]] ) * 1990.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): [[Dmitrij Šostakovič|Šoštakovič]] Koncert za violinu br. 1 u A molu / Glazunov * 1995.: Nagrada Grammy za najbolju izvedbu instrumentalnih solista (s orkestrom): Američki album - djela Bernsteina, Barbera, Fossa * 2003.: Nagrada Kennedy Center Honors * Travanj 1980.: časopis [[Newsweek (časopis)|Newsweek]] predstavio je gosp. Perlmana na naslovnici.<ref name="sonynewsweek">{{cite web |title=Newsweek cover story 1980 |url=http://www.sonyclassical.com/artists/perlman/bio.html |accessdate=25. ožujka 2008. |url-status=dead |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20020914010036/http%3A//www.sonyclassical.com/artists/perlman/bio.html |archivedate=14. rujna 2002. |df=mdy-all}}</ref> * 1986.: Predsjednik [[Ronald Reagan|Reagan]] odlikovao ga je medaljom za slobodu (Presidental medal for freedom).<ref name="sonyawards">{{cite web |title=Perlman awards |url=http://www.sonyclassical.com/artists/perlman/bio.html |accessdate=25. ožujka 2008. |url-status=dead |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20020914010036/http%3A//www.sonyclassical.com/artists/perlman/bio.html |archivedate=14. rujna 2002. |df=mdy-all}}</ref> * 1992.: [[Nagrada Emmy]]: Izvanredan klasični program u izvedbenim umjetnostima: Perlman u [[Rusija|Rusiji]] * 1994.: Nagrada Emmy: Izuzetno postignuće pojedinca: Kulturno programiranje * 1996.: Nagrada Emmy: Izvanredan kulturni glazbeno-plesni program: Itzhak Perlman: U Fiddlerovoj kući * 1999.: Nagrada Emmy: Izvanredan klasični glazbeno-plesni program: Itzhak Perlman: Fiddling for the Future * 2000.: Predsjednik [[Clinton]] dodijelio mu je nacionalnu medalju za umjetnost<ref name="sonyawards" /> * 2005.: Nagrada [[Golden Plate Award]] [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke Akademije]]<ref>{{cite web |title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement |website=www.achievement.org |publisher=American Academy of Achievement |url=https://www.achievement.org/our-history/golden-plate-awards/}}</ref> * 2008.: Nagrada za životno djelo Grammy * 2015.: Predsjednik [[Barack Obama|Obama]] odlikovao ga je medaljom za slobodu (Presidental medal for freedom)<ref>{{cite web |url=https://www.whitehouse.gov/the-press-office/2015/11/16/president-obama-names-recipients-presidential-medal-freedom |title=President Obama Names Recipients of the Presidential Medal of Freedom |accessdate=16. studenoga 2015. |date=16. studenoga 2015. |work=The White House}}</ref><ref>Phil Helsel – [http://www.aol.com/article/2015/11/24/obama-honoring-spielberg-streisand-and-more-with-medal-of-freed/21272337/?icid=maing-grid7%7Chtmlws-sb-bb%7Cdl3%7Csec1_lnk3%26pLid%3D-40526639 "Obama honoring Spielberg, Streisand and more with medal of freedom,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151125221354/http://www.aol.com/article/2015/11/24/obama-honoring-spielberg-streisand-and-more-with-medal-of-freed/21272337/?icid=maing-grid7%7Chtmlws-sb-bb%7Cdl3%7Csec1_lnk3%26pLid%3D-40526639 |date=25. studenoga 2015. }} [[NBC News]], 24 November 2015. Retrieved 25 November 2015.</ref> * 2016.: Nagrada Genesis od premijera Izraela.<ref>{{Cite web |url=http://www.genesisprize.org/ |title=Genesis Prize |accessdate=7. svibnja 2015.}}</ref> * 2017.: Tema je dokumentarnog filma [[Itzhak (dokumentarni film)|Itzhak]] u režiji [[Alison Chernick]].<ref>{{cite news |last1=Verongos |first1=Helen T. |title=Review: 'Itzhak,' the Man and the Musician |url=https://www.nytimes.com/2018/03/08/movies/itzhak-review-itzhak-perlman.html |accessdate=15. ožujka 2018. |work=The New York Times |date=8. ožujka 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == http://www.itzhakperlman.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713070505/http://www.itzhakperlman.com/ |date=13. srpnja 2011. }} == Vidi još == * [[Plácido Domingo]] {{GLAVNIRASPORED:Perlman, Itzhak}} [[Kategorija:Violinisti]] [[Kategorija:Dirigenti]] [[Kategorija:Izraelski glazbenici]] [[Kategorija:Glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Američki pedagozi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] sbkg0eiubygohpsacfgtl382mafjrew 0 684843 7597763 7404490 2026-09-11T15:24:33Z ~2026-49084-43 372192 /* */ 7597763 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LGBT-Centar-Split-150x150 mini logo.png|mini|Logotip Centra ]] '''LGBT centar Split''' je gradska civilna platforma (od 2020. društveno-kulturni centar) utemeljena s ciljem okupljanja udruga [[LGBT]]IQ+ predznaka, zaradi stvaranja substancijalnijeg središta kulturnog i društvenog života LGBTIQ+ populacije na području [[Split]]a i okolice. Aktivnosti se organiziraju prvenstveno u prostorijama LGBT centra smještenom u staroj gradskoj jezgri Splita.Presjednik LGBT Centra Split je Ivan Kuzman Kuzzi. Platformu su u početku činile udruge [[queerANarchive]], [[Queer Sport Split]], [[Flomaster (udruga)|Flomaster]] (ugašena), [[Domine]], [[Uzgon (udruga)|Uzgon]], [[Rišpet]] (ugašena) i [[Platforma Doma mladih]]. Na načelima sudioničkog upravljanja i na vrijednostima [[Inkluzivnost|inkluzivnosti]], [[Tolerancija|tolerancije]], nenasilja, antifašizma i [[Queerfeminizam|queerfeminizma]] u Platformi su do danas aktivne udruge: Domine, queerANarchive, Queer Sport Split i [[Split Pride]].<ref>{{Citiranje weba |date=2020-11-21 |title=Ko smo, di smo? - LGBT Centar Split |url=https://lgbtcentarsplit.org/ko-smo-di-smo/ |access-date=2021-12-10 |language=en-US}}</ref> Programi platforme LGBT centra obuhvaćaju aktivnosti koje se tiču javnog zagovaranja, organiziranja javnih okupljanja, informiranja i edukacije zajednice i javnosti o temama iz LGBTIQ+ života, [[psihološka podrška|psihološke podrške]] te organiziranja društvenih i kulturnih događanja s ciljem promicanja LGBTIQ+ kulture. Djelovanje Platforme LGBT centra Split do sada su podržavali gradska uprava Splita, mreža [[Clubture]], [[Europske snage solidarnosti]] i [[Zaklada Kultura Nova]]. Prostor LGBT centra Split otvoren je 24. svibnja 2014. kao prvi takve vrste u Dalmaciji. Nakon otvorenja, Centrom je upravljala udruga Rišpet koja se ponajviše posvetila javno-zagovaračkim aktivnostima.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=PSD|date=2019-10-18|title=LGBT centar Split: Gašenjem udruge Rišpet nije dovedeno u pitanje organiziranje gay parade|work=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split/lgbt-centar-split-gasenjem-udruge-rispet-nije-dovedeno-u-pitanje-organiziranje-gay-parade-628740|access-date=2026-03-14}}</ref> == Djelovanje == [[Datoteka:Gaymes_night_u_LGBT_Centru.jpg|alt=Gaymes night promo u LGBT Centru|mini|Gaymes night promo programa]] LGBT Centar u svom djelovanju (unutar i van svog fizičkog prostora) organizira javno zagovaračke aktivnosti poput splitske [[povorka ponosa|Povorke ponosa]],<ref>{{Citiranje novina|last=Topić|first=Andrea|date=2019-04-15|title=Upoznajte djevojke koje će i ove godine u Splitu organizirati gay paradu: Objavili smo datum kada će povorka proći ulicama i dobili 400 homofobnih uvreda i prijetnji. Iskreno, strahujemo od napada|work=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/upoznajte-djevojke-koje-ce-i-ove-godine-u-splitu-organizirati-gay-paradu-objavili-smo-datum-kada-ce-povorka-proci-ulicama-i-dobili-400-homofobnih-uvreda-i-prijetnji-iskreno-strahujemo-od-napada-598798|access-date=2026-03-14}}</ref> društveno kulturna događanja kao što su zabave, [[Buvljak|buvljaci]] i sportsko rekreativne aktivnosti, edukativne radionice, tribine i slično, a od 2019. godine Centar kontinuirano pruža i besplatnu [[Psihološka pomoć|psihološku pomoć]] LGBTIQ+ osobama. Gašenjem Rišpeta - LGBT centar preuzima gore spomenuta platforma udruga.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://lgbtcentarflomaster.hr/ LGBT centar Split prvi web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028032121/https://lgbtcentarflomaster.hr/ |date=28. listopada 2020. }} *A[https://lgbtcentarsplit.org/ aktualna web stranica LGBT centra Split] [[Kategorija: Split]] [[Kategorija:Hrvatske udruge za zaštitu prava LGBT osoba]] [[Kategorija:Queer u Hrvatskoj]] f30n9s73mcmb9au3gv5h0owut64iv9u 7597871 7597763 2026-09-11T23:35:51Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-49084-43|~2026-49084-43]] ([[User talk:~2026-49084-43|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Skipperside|Skipperside]] 7404490 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LGBT-Centar-Split-150x150 mini logo.png|mini|Logotip Centra ]] '''LGBT centar Split''' je gradska civilna platforma (od 2020. društveno-kulturni centar) utemeljena s ciljem okupljanja udruga [[LGBT]]IQ+ predznaka, zaradi stvaranja substancijalnijeg središta kulturnog i društvenog života LGBTIQ+ populacije na području [[Split]]a i okolice. Aktivnosti se organiziraju prvenstveno u prostorijama LGBT centra smještenom u staroj gradskoj jezgri Splita. Platformu su u početku činile udruge [[queerANarchive]], [[Queer Sport Split]], [[Flomaster (udruga)|Flomaster]] (ugašena), [[Domine]], [[Uzgon (udruga)|Uzgon]], [[Rišpet]] (ugašena) i [[Platforma Doma mladih]]. Na načelima sudioničkog upravljanja i na vrijednostima [[Inkluzivnost|inkluzivnosti]], [[Tolerancija|tolerancije]], nenasilja, antifašizma i [[Queerfeminizam|queerfeminizma]] u Platformi su do danas aktivne udruge: Domine, queerANarchive, Queer Sport Split i [[Split Pride]].<ref>{{Citiranje weba |date=2020-11-21 |title=Ko smo, di smo? - LGBT Centar Split |url=https://lgbtcentarsplit.org/ko-smo-di-smo/ |access-date=2021-12-10 |language=en-US}}</ref> Programi platforme LGBT centra obuhvaćaju aktivnosti koje se tiču javnog zagovaranja, organiziranja javnih okupljanja, informiranja i edukacije zajednice i javnosti o temama iz LGBTIQ+ života, [[psihološka podrška|psihološke podrške]] te organiziranja društvenih i kulturnih događanja s ciljem promicanja LGBTIQ+ kulture. Djelovanje Platforme LGBT centra Split do sada su podržavali gradska uprava Splita, mreža [[Clubture]], [[Europske snage solidarnosti]] i [[Zaklada Kultura Nova]]. Prostor LGBT centra Split otvoren je 24. svibnja 2014. kao prvi takve vrste u Dalmaciji. Nakon otvorenja, Centrom je upravljala udruga Rišpet koja se ponajviše posvetila javno-zagovaračkim aktivnostima.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=PSD|date=2019-10-18|title=LGBT centar Split: Gašenjem udruge Rišpet nije dovedeno u pitanje organiziranje gay parade|work=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split/lgbt-centar-split-gasenjem-udruge-rispet-nije-dovedeno-u-pitanje-organiziranje-gay-parade-628740|access-date=2026-03-14}}</ref> == Djelovanje == [[Datoteka:Gaymes_night_u_LGBT_Centru.jpg|alt=Gaymes night promo u LGBT Centru|mini|Gaymes night promo programa]] LGBT Centar u svom djelovanju (unutar i van svog fizičkog prostora) organizira javno zagovaračke aktivnosti poput splitske [[povorka ponosa|Povorke ponosa]],<ref>{{Citiranje novina|last=Topić|first=Andrea|date=2019-04-15|title=Upoznajte djevojke koje će i ove godine u Splitu organizirati gay paradu: Objavili smo datum kada će povorka proći ulicama i dobili 400 homofobnih uvreda i prijetnji. Iskreno, strahujemo od napada|work=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/upoznajte-djevojke-koje-ce-i-ove-godine-u-splitu-organizirati-gay-paradu-objavili-smo-datum-kada-ce-povorka-proci-ulicama-i-dobili-400-homofobnih-uvreda-i-prijetnji-iskreno-strahujemo-od-napada-598798|access-date=2026-03-14}}</ref> društveno kulturna događanja kao što su zabave, [[Buvljak|buvljaci]] i sportsko rekreativne aktivnosti, edukativne radionice, tribine i slično, a od 2019. godine Centar kontinuirano pruža i besplatnu [[Psihološka pomoć|psihološku pomoć]] LGBTIQ+ osobama. Gašenjem Rišpeta - LGBT centar preuzima gore spomenuta platforma udruga.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://lgbtcentarflomaster.hr/ LGBT centar Split prvi web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028032121/https://lgbtcentarflomaster.hr/ |date=28. listopada 2020. }} *A[https://lgbtcentarsplit.org/ aktualna web stranica LGBT centra Split] [[Kategorija: Split]] [[Kategorija:Hrvatske udruge za zaštitu prava LGBT osoba]] [[Kategorija:Queer u Hrvatskoj]] q2nelje98tyjy3zd6d4kqs7jlspid1g 0 689695 7597817 7480430 2026-09-11T18:21:44Z Niegodzisie 202792 /* Diskografija */ 7597817 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|224.000}} {{Glazbenik | Ime = Steven Wilson | Img = Steven Wilson (ZMF 2016) jm13867.jpg | Img_capt = Steven Wilson na nastupu 2016. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Steven John Wilson | Pseudonim = | Rođenje = [[3. studenoga]] [[1967.]] | Mjesto rođenja = [[Kingston upon Thames]], [[London|Greater London]], [[Engleska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|gitara]], [[glasovir|klavir]], [[klavijatura|klavijature]], [[bas-gitara]], dulcimer, [[flauta]], [[bendžo]], sempler, autoharfa | Žanr = [[art rock]], [[art pop]], [[psihodelični rock]], [[ambijentalna glazba]], [[alternativni rock]], [[drone (glazba)|drone]], [[progresivni rock|postprogresivni rock]]<ref>{{cite web |last1=Sharma |first1=Amit |title=Matt Berry: the 10 records that changed my life |url=http://www.musicradar.com/news/guitars/matt-berry-the-10-records-that-changed-my-life-631394 |website=musicradar |date=2015-12-02 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160915155445/http://www.musicradar.com/news/guitars/matt-berry-the-10-records-that-changed-my-life-631394 |archivedate=2016-09-15 |df=dmy-all}}</ref> | Zanimanje = [[glazbenik]], [[pjevanje|pjevač]], [[skladatelj]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = 1983. – danas | Producentska_kuća = [[Kscope]], [[Caroline International]] | Angažman = [[Porcupine Tree]], [[No-Man]], [[Storm Corrosion]], [[Chicago (sastav)|Chicago]], [[Blackfield]], [[Bass Communion]], [[Incredible Expanding Mindfuck]], [[Opeth]], [[King Crimson]], [[Yes (sastav)|Yes]], [[Steve Hackett]], [[Jethro Tull]], [[Anathema]], [[Ninet Tayeb]], [[Pendulum]] | URL = {{URL|http://stevenwilsonhq.com}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Steven John Wilson''' ([[Kingston upon Thames]], [[London|Greater London]], [[3. studenoga]] [[1967.]]) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] je glazbenik, pjevač, kantautor i glazbeni producent koji je najpoznatiji po radu u žanru [[progresivni rock|progresivnog rocka]]. Iako je trenutačno samostalni glazbenik, stekao je popularnost kao osnivač, glavni gitarist, pjevač i autor pjesama sastava [[Porcupine Tree]], a bio je član i drugih skupina. Samouk je skladatelj, producent, inženjer zvuka, gitarist i klavijaturist, a po potrebi svira i ostala glazbala, među kojima su bas-gitara, autoharfa, dulcimer i flauta. Iako ga se uglavnom povezuje s progresivnim rockom, njegovi utjecaji i rad pripadaju širokom rasponu žanrova, a među njima su [[psihodelična glazba|psihodelija]], [[pop]], [[ekstremni metal]], [[elektronička glazba]] i [[jazz]].<ref>{{cite web |accessdate=2017-08-17 |url=https://montrealgazette.com/entertainment/music/jazz-fest-steven-wilson-the-complete-conversation |website=Montreal Gazette |title=Jazz fest: Steven Wilson — the complete conversation |first=Jordan |last=Zivitz |date=2015-06-18 |url-status=live |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619011511/http://montrealgazette.com/entertainment/music/jazz-fest-steven-wilson-the-complete-conversation}}</ref> Na koncertima se služi [[kvadrofonija|kvadrofonskim zvukom]], kao i detaljnim slikama, videozapisima i svjetlosnim efektima.<ref name="aquarian">{{ cite web |accessdate=19. veljače 2017. |url=http://www.theaquarian.com/2015/05/20/the-sonic-sorcerer-an-interview-with-steven-wilson/ |title=The Sonic Sorcerer: An Interview with Steven Wilson |first=Gregg |last=McQueen |date=20. svibnja 2015. |website=The Aquarian Weekly |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150523035445/http://www.theaquarian.com/2015/05/20/the-sonic-sorcerer-an-interview-with-steven-wilson/ |archivedate=23. svibnja 2015.}}</ref> Surađivao je s izvođačima kao što su [[Opeth]], [[King Crimson]], [[Pendulum]], [[Jethro Tull]], [[Andy Partridge]], [[Yes (sastav)|Yes]], [[Fish]], [[Marillion]], [[Tears for Fears]], [[Roxy Music]] i [[Anathema]]. Remiksao je nekoliko klasičnih albuma progresivnog rocka, uključujući ''[[In the Court of the Crimson King]]'' King Crimsona, ''[[Aqualung]]'' Jethro Tulla i Yesov ''[[Close to the Edge]]''. U višegodišnjoj je karijeri Wilson objavio mnogo albuma i dobio je pozitivne kritike.<ref>{{cite web |accessdate=2017-08-04 |url=http://www.popmatters.com/feature/131241-outcast-from-the-mainstream-an-interview-with-steven-wilson/ |title=Outcast from the Mainstream: An Interview with Steven Wilson |date=2010-09-21 |first=Stephen |last=Humphries |website=PopMatters |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130924061541/http://www.popmatters.com/feature/131241-outcast-from-the-mainstream-an-interview-with-steven-wilson/ |archivedate=2013-09-24 |df=dmy-all}}</ref> Četiri je puta nominiran za nagradu [[Grammy]] – dvaput kao član Porcupine Treeja, jednom za rad u grupi [[Storm Corrosion]] i jednom kao samostalni izvođač. Godine 2015. u Londonu je na dodjeli nagrada časopisa ''Prog'' osvojio tri nagrade za doprinos žanru i ondje je proglašen "kraljem prog-rocka".<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-34139425 |title=Singer Steven Wilson crowned prog rock king |publisher=BBC News |website=www.bbc.co.uk |date=2015-09-04 |accessdate=2015-09-21 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150904111223/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-34139425 |archivedate=2015-09-04}}</ref> Ipak, njegov rad uglavnom nije ušao u glavnu glazbenu struju, zbog čega su ga publikacije poput ''[[The Daily Telegraph]]a'' nazvale "najuspješnijim britanskim umjetnikom za kojeg nikad niste čuli".<ref name="telegraph.co">{{cite news |accessdate=2017-08-16 |url=https://www.telegraph.co.uk/music/what-to-listen-to/steven-wilson-bone-album-track-track-interview/ |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |title=Steven Wilson reveals the stories behind his album To the Bone - track by track and interview |format=video |date=2017-08-15 |url-status=live |archiveurl=https://archive.today/20170816035747/http://www.telegraph.co.uk/music/what-to-listen-to/steven-wilson-bone-album-track-track-interview/ |archivedate=2017-08-16 |df=dmy-all |last1=Morgan |first1=Clive}}</ref><ref>{{cite web |accessdate=2017-08-04 |url=http://www.metalblast.net/interviews/kill-your-ipod-an-interview-with-steven-wilson/ |title=Kill Your iPod: An Interview with Steven Wilson |author=J Salmeron |website=ww.metalblast.net |date=2013-10-26 |location=Bremen, Germany |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160610034540/http://www.metalblast.net/interviews/kill-your-ipod-an-interview-with-steven-wilson/ |archivedate=2016-06-10}}</ref> ==Životopis== ===Rane godine=== Rođen je 1967. u [[Kingston upon Thames]]u u Londonu, a od šeste godine živio je u [[Hemel Hempstead]]u, u kojem se dvije godine kasnije počeo zanimati za glazbu. Prema njegovim riječima život mu se promijenio kad su za Božić njegovi roditelji jedno drugom poklonili gramofonske ploče. Njegov je otac dobio ''[[The Dark Side of the Moon]]'' [[Pink Floyd]]a, a njegova majka ''[[Love to Love You Baby]]'' [[Donna Summer|Donne Summer]]. Wilson je zavolio oba albuma i pod njihovim utjecajem počeo je svirati gitaru i pisati pjesme.<ref>{{cite web |first=Steven |last=Rosen |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/interviews/steven_wilson_porcupine_tree_was_gonna_be_a_one-off_thing.html |title=Steven Wilson: 'Porcupine Tree Was Gonna Be A One-Off Thing' |website=Ultimate Guitar Archive |date=2011-12-14 |accessdate=2016-03-22 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108002946/https://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/steven_wilson_porcupine_tree_was_gonna_be_a_one-off_thing.html |archivedate=2012-01-08}}</ref> Obje su ploče utjecale na njegove buduće pjesme. Izjavio je: "Kad pogledam unatrag, vidim da su gotovo jedini krivci za glazbeni stil kojim se bavim". Zbog zanimanja za Pink Floyd okušao se u [[eksperimentalna glazba|eksperimentalnom]], [[psihodelična glazba|psihodeličnom]] i [[konceptualni album|konceptualnom]] progresivnom rocku (oprimjerenom u skupinama [[Porcupine Tree]] i [[Blackfield]]), dok su hipnotički ritmovi u pjesmama Donne Summer nadahnuli glazbeni stil [[No-Man]]a (Wilsonova dugogodišnjeg suradničkog projekta s glazbenikom i pjevačem [[Tim Bowness|Timom Bownessom]]), premda je stil te grupe kasnije postao više meditacijski i eksperimentalan (nalik onom [[Talk Talk]]a). Wilson je kao dijete bio prisiljen naučiti svirati gitaru, no nije uživao u tome; na koncu su mu roditelji prestali plaćati instrukcije. Međutim, kad mu je bilo jedanaest godina, na tavanu je pronašao klasičnu gitaru s najlonskim žicama i počeo eksperimentirati s njom. Komentirao je da je "vukao mikrofone preko žica, nakon čega bi zvuk koji bi nastao snimio na preopterećene kasetofone i stvarao rudimentaran oblik višekanalnih snimki služeći se dvama kasetofonima". Godinu dana kasnije njegov mu je otac, po zanimanju inženjer elektrotehnike, izradio prvi višekanalni magnetofon i [[vokoder]] kako bi mogao eksperimentirati uz mogućnosti studijske opreme.<ref>{{cite web |url=http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |title=Porcupine Tree |publisher=Free Williamsburg |accessdate=2008-04-13 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504013339/http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |archivedate=2008-05-04 |df=dmy-all}}</ref> ===Prvi sastavi=== Wilson tvrdi da se njegov glazbeni ukus razlikovao od ukusa njegovih vršnjaka tijekom 1980-ih: <blockquote>Odrastao sam tijekom 1980-ih i bilo je to prilično loše desetljeće za glazbu. Događale su se i neke zanimljive stvari, ali svi oko mene željeli su biti u skupinama kao što su [[Level 42]], [[Simple Minds]] i [[U2]]. Ništa od toga nije me privlačilo, pa sam se posvetio glazbi iz 1960-ih i 1970-ih koju su slušali moji roditelji. Tad sam otkrio tu predivnu eru, eru značajnih albuma koja je trajala od 1967. do 1977., od ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band|Sgt Peppera]]'' do [[punk rock|punka]].<ref>{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/the-50-greatest-guitarists-of-all-time |title=The 50 Best Guitarists Of All Time |work=Louder |date=2018-09-29 |accessdate=2019-09-25}}</ref> </blockquote> Jedan od Wilsonovih najranijih glazbenih projekata bio je psihodelični duo Altamont (u kojem je Wilson kao petnaestogodišnjak radio sa Simonom Vockingsom, zaduženim za elektroniku i sviranje sintesajzera). Na njihovu jedinom albumu, ''Prayer for the Soulu'', objavljenom na kaseti, nalaze se tekstovi Alana Duffyja, engleskog člana psihodelične scene čijim se radom Wilson kasnije poslužio na prvim dvama albumima Porcupine Treeja. Dok je bio član Altamonta Wilson je bio i u progresivnom rock sastavu Karma, koji je nastupao u okolici Hertfordshirea i snimio dva albuma na kaseti: ''The Joke's On You'' (iz 1983.) i ''The Last Man to Laugh'' (iz 1985.). Na tim su se albumima pojavile rane inačice pjesama "Small Fish", "Nine Cats" i "The Joke's On You", koje su naknadno objavljene kao pjesme Porcupine Treeja. Wilson se potom pridružio novovalnoj/AOR grupi Pride of Passion kao klavijaturist i u njoj je zamijenio bivšeg [[Marillion]]ovog klavijaturista Briana Jellimana (još je jedan nekadašnji član Marilliona, Diz Minnitt, također svirao u toj skupini). Pride of Passion kasnije je promijenio ime u Blazing Apostles, kao i postavu i glazbeni stil, a razišao se 1987.<ref>{{cite web |url=http://www.themarqueeclub.net/interview-diz-minnitt-of-marillion |title=Interview - Diz Minnitt of Marillion |website=TheMarqueeClub.net |date=Kolovoz 2006. |accessdate=2010-09-15 |first=Koldo |last=Barroso |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061224175221/http://www.themarqueeclub.net/interview-diz-minnitt-of-marillion |archivedate=2006-12-24}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.graham-collins.com/drummer/index.php/bio/about |title=About HISTORY |accessdate=2010-09-15 |first=Graham |last=Collins |year=2014 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100909181857/http://www.graham-collins.com/drummer/index.php/bio/about |archivedate=2010-09-09 |df=dmy-all}}</ref> ===Prijelomno razdoblje=== Do tog su vremena Wilsonovi raznoliki glazbeni eksperimenti sadržavali elemente [[avangardna glazba|avangardne]] i [[industrijalna glazba|industrijalne glazbe]], psihodelije i progresivnog rocka. Međutim, ubrzo se počeo zanimati i za pop-glazbu, kojom se počeo baviti u kasnijim projektima. Godine 1986. počeo se baviti dvama projektima po kojima je stekao popularnost. Prvi se izvorno zvao "No Man Is an Island (Except The Isle of Man)", a kasnije je preimenovan u [[No-Man]]. Prvotno je to bio Wilsonov samostalan instrumentalni projekt u kojem je spajao progresivni rock sa [[synthpop]]om, no kasnije se okrenuo [[art pop]]u kad mu se iduće godine pridružio pjevač i tekstopisac [[Tim Bowness]]. Drugi je projekt bio [[Porcupine Tree]], u kojem se namjeravao baviti psihodeličnim rockom (na to ga je nadahnuo sličan projekt [[The Dukes of Stratosphear]] skupine [[XTC]]), a služio je samo da bi zabavio Wilsona i Malcolma Stocksa, njegova prijatelja iz djetinjstva. Tijekom iduće tri godine ti su se projekti različito razvili. No Man Is an Island (Except The Isle of Man) prvi je objavio komercijalni singl ("The Girl from Missouri", 1989., pod licencijom Plastic Head Records), a Porcupine Tree privukao je pozornost u glazbenom podzemlju objavom nekoliko uradaka na kaseti pod licencijom The Freak Emporium (podružnice britanske diskografske kuće [[Delerium Records]], specijalizirane za psihodeličnu glazbu). Do 1990. No Man Is an Island (Except The Isle of Man) posve se promijenio u No-Man i činio ga je trio (pjevač, violinist i multiinstrumentalist) koji je u svoj art pop uvrstio i ritmove iz žanra dancea. Drugi singl No-Mana – obrada [[Donovan]]ove pjesme "Colours" aranžirana s glazbenim petljama na način nalik kasnijem [[trip hop]]u – osvojio je nagradu za singl tjedna ''[[Melody Maker]]a'' i skupini je priuštio ugovor s nezavisnom diskografskom kućom [[One Little Indian]] (koja je objavljivala i uratke izvođača kao što su [[The Shamen]] i [[Björk]]). Debitantski singl za One Little Indian, "Days in the Trees", iduće je godine također osvojio nagradu za singl tjedna. Singl se nakratko pojavio na glazbenim ljestvicama i, premda nije prodan poveći broj primjeraka, Wilson je imao dovoljan izvor financija da u kućni studio dovede opremu potrebnu za daljnje snimanje glazbe. Godine 1992. Wilson je objavio i službeni debitantski album Porcupine Treeja, ''[[On the Sunday of Life]]...'', koji je zapravo kompilacija najuspjelijeg materijala s neslužbenih kaseta. No-Manov debitantski uradak – kompilacija pjesama s više EP-a pod imenom ''Lovesighs – An Entertainment'' – također je objavljena 1992. K tome, iste je godine objavljen i Porcupine Treejev maksi singl "[[Voyage 34]]" utemeljen na iskustvima koje donosi [[LSD]]; pojavio se na ''[[NME]]''-jevoj ''indie'' ljestvici i na njoj je ostao šest tjedana.<ref name="Porcupine Tree Biography">{{cite web |url=http://www.porcupinetree.com/background.cfm |title=Porcupine Tree Biography |accessdate=2007-05-15 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080410092648/http://www.porcupinetree.com/background.cfm |archivedate=2008-04-10 |df=dmy-all}}</ref> No-Man je također otišao na englesku turneju kao sekstet – u njemu su nastupala i tri bivša člana art pop grupe [[Japan (sastav)|Japan]]: [[Mick Karn]], [[Steve Jansen]] i klavijaturist [[Richard Barbieri]]. Godine 1993. Wilson je objavio još jedan album Porcupine Treeja (''[[Up the Downstair]]'') i No-Mana (''Loveblows And Lovecries – A Confession''). Porcupine Tree kasnije je često išao na turneje i počeo se baviti različitim glazbenim stilovima (među kojima su psihodelija, progresivni rock, moderni rock i heavy metal), iako je glavni autor pjesama i dalje bio Wilson. Sredinom 2000-ih Porcupine Tree postao je poznat sastav čije su albume objavljivale veći izdavači (kao što su [[Atlantic Records|Atlantic]] i [[Roadrunner Records|Roadrunner]]). Za to je vrijeme Wilson postao vrlo tražen producent i različiti izvođači izjavili su da je utjecao na njih. ===Različiti stilovi i suradnje=== Krajem 1990-ih Wilson je zbog ljubavi prema ''droneu'', kao i eksperimentalnoj i ambijentalnoj glazbi, započeo nekoliko novih projekata, među kojima su [[Bass Communion]] i [[Incredible Expanding Mindfuck]] (poznat i kao IEM). Također je pod svojim imenom počeo objavljivati nekoliko singlova. Nakon što je stekao reputaciju kao producent, drugi su ga glazbenici počeli tražiti da im bude producent; među njima su norveška glazbenica [[Anja Garbarek]] i švedski progresivni metal sastav [[Opeth]]. Iako tvrdi da mu je produkcijski rad najdraži, zbog zahtjevnosti vlastitih projekata uglavnom se posvetio miksanju uradaka drugih izvođača.<ref>{{cite web |url=http://www.swhq.co.uk/guest.cfm |title=Guest Appearances - Steven Wilson Headquarters |accessdate=2008-04-06 |url-status=dead |archivedate=2012-08-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120812191133/http://www.swhq.co.uk/guest.cfm}}</ref> Wilson je pisao recenzije za meksičku inačicu časopisa ''[[Rolling Stone]]''. Sve su prevedene na španjolski jezik. Dosad su objavljene dvije: jedna za [[Radiohead]]ov album ''[[In Rainbows]]'' i jedna za [[Murcof]]ov album ''Cosmos''.<ref name="voyint">{{cite web |url=http://www.voyage-pt.de/VPT-SWInterview20071113-English.pdf |title=No Fear of a Blank Planet |publisher=Voyage PT |date=2007-11-13 |accessdate=2008-04-24 |first1=Uwe |last1=Häberle |first2=Claudia |last2=Ritcher |location=Stuttgart |url-status=live |archivedate=2008-05-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080530181001/http://www.voyage-pt.de/VPT-SWInterview20071113-English.pdf}}</ref> Također je u nekoliko navrata pisao recenzije za britanski časopis ''[[Classic Rock]]'' i američki časopis ''[[Electronic Musician]]''.<ref>{{cite web |accessdate=2017-07-08 |url=http://www.emusician.com/author/steven%20wilson |url-status=dead |archivedate=2017-07-07 |archiveurl=https://archive.today/20170707014142/http://www.emusician.com/author/steven%20wilson |title=Articles by : steven wilson |website=www.emusician.com |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |date=2010-07-21 |accessdate=2017-07-08 |url=https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/posts/145032455513968 |title=Steven Wilson's Facebook |url-status=live |archivedate=2017-07-07 |archiveurl=https://archive.today/20170707013512/https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/posts/145032455513968%23 |df=dmy-all}}</ref> Napisao je i predgovor za knjigu ''[[Mean Deviation]]'' (iz 2010.)<ref>{{cite web |accessdate=2017-09-10 |title=VOIVOD, PORCUPINE TREE Members Contribute To 'Mean Deviation' Book |url=http://www.blabbermouth.net/news/voivod-porcupine-tree-members-contribute-to-mean-deviation-book/ |date=2010-08-17 |website=Blabbermouth.net |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100820122647/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=144699 |archivedate=2010-08-20}}</ref> Bio je producent, prateći vokalist, gitarist i klavijaturist na Opethovim albumima ''[[Blackwater Park]]'', ''[[Deliverance]]'' i ''[[Damnation]]''; na potonjem je uratku suautor teksta pjesme "Death Whispered a Lullaby". Na mnogim je radovima surađivao s belgijskim eksperimentalnim glazbenikom Dirkom Serriesom iz projekata [[Vidna Obmana]] i [[Fear Falls Burning]], uglavnom na projektu [[Continuum]], koji je objavio dva albuma. Wilson je svirao i bas-gitaru na EP-u ''Allure'' [[Fovea Hex]]a. Surađivao je i s izvođačima među kojima su [[OSI (sastav)|OSI]], [[JBK]], [[Orphaned Land]], [[Paatos]], [[Theo Travis]], [[Yoko Ono]], [[Fish]], [[Cipher]] i [[Anja Garbarek]]. Pojavio se i kao pjevač na pjesmi "The Fountain" grupe [[Pendulum (sastav)|Pendulum]] na njezinu albumu ''[[Immersion]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.theaquarian.com/2011/02/02/interview-with-rob-swire-from-pendulum-swinging-towards-protracted-immersion/ |title=Interview with Rob Swire from Pendulum: Swinging Towards Protracted 'Immersion' |first=John |last=Fortunato |newspaper=[[The Aquarian Weekly]] |date=2011-02-02 |accessdate=2016-06-13 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160807084617/http://www.theaquarian.com/2011/02/02/interview-with-rob-swire-from-pendulum-swinging-towards-protracted-immersion/ |archivedate=2016-08-07 |df=dmy-all}}</ref> Gostovao je na pjesmi "[[Repentance]]" [[Dream Theater]]a na albumu ''[[Systematic Chaos]]'', u kojoj je bio jedan od nekoliko gosta glazbenika koji su se javno ispričali za pogreške iz prošlosti. Wilson se također bavi miksanjem uradaka u [[prostorni zvuk 5.1|prostornom zvuku 5.1]]; album Porcupine Treeja ''[[Fear of a Blank Planet]]'' iz 2007. bio je nominiran za nagradu [[Grammy]] u kategoriji "najboljeg miksa u prostornom zvuku".<ref>{{cite web |url=http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/50th_Show/list.aspx#28 |title=GRAMMY.com - 50th Annual GRAMMY Nominations List |date=2007-12-06 |accessdate=2007-12-06 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080514002913/http://www.grammy.com/Grammy_Awards/50th_show/list.aspx#28 |archivedate=2008-05-14}}</ref> Taj se album pojavio i na trećem mjestu popisa albuma godine časopisa ''[[Sound and Vision (časopis)|Sound and Vision]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.soundandvision.com/content/top-10-dvds-and-cds-2007-page-2 |title=Top 10 DVDs and CDs of 2007 |magazine=[[Sound and Vision (časopis)|Sound and Vision]] |date=2008-02-04 |accessdate=2008-03-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160807192533/http://www.soundandvision.com/content/top-10-dvds-and-cds-2007-page-2 |archivedate=2016-08-07 |df=dmy-all}}</ref> Wilson je radio na nekoliko projekata u kojima se bavio prostornim zvukom; remiksao je albume [[Jethro Tulla]] i [[King Crimson]]a,<ref>{{cite web |url=http://bitstream.soundandvisionmag.com/blog/2008/01/scoop-ptree-in.html |title=Ptree in Action, Crimson in Surround! |accessdate=2008-03-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404000459/http://bitstream.soundandvisionmag.com/blog/2008/01/scoop-ptree-in.html |archivedate=2008-04-04 |df=dmy}}</ref> kao i [[Marillion]]ov album ''[[Misplaced Childhood]]'' iz 1985.<ref>{{cite web |url=http://teamrock.com/news/2017-05-03/marillions-misplaced-childhood-set-for-deluxe-edition |title=Marillion's Misplaced Childhood set for deluxe edition |first=Scott |last=Munro |date=2017-05-03 |accessdate=2017-11-08 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171108204804/http://teamrock.com/news/2017-05-03/marillions-misplaced-childhood-set-for-deluxe-edition |archivedate=2017-11-08 |df=dmy-all}}</ref> Miksao je album ''[[We're Here Because We're Here]]'' sastava [[Anathema]],<ref>{{cite web |url=http://www.metal-discovery.com/Interviews/anathema_interview_2011_pt1.htm |date=2011-02-12 |first=Mark |last=Holmes |location=Nottingham, UK |website=Metal-Discovery.com |title=Interview with Anathema |accessdate=2016-06-13 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151027063817/http://www.metal-discovery.com/Interviews/anathema_interview_2011_pt1.htm |archivedate=2015-10-27 |df=dmy-all}}</ref> a naknadno je miksao i dvije pjesme na idućem albumu ''[[Distant Satellites]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.prog-sphere.com/interviews/anathema-interview/ |title=ANATHEMA: Orbiting Around Music |first=Nikola |last=Savić |date=2014-05-31 |website=Prog Sphere |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140603090235/http://www.prog-sphere.com/interviews/anathema-interview/ |archivedate=2014-06-03 |accessdate=2016-07-14}}</ref> Remiksao je i album ''[[In the Land of Grey and Pink]]'' skupine [[Caravan]] i ''[[Nonsuch]]'' sastava [[XTC]],<ref>{{cite web |url=http://theseconddisc.com/2013/08/06/steven-wilson-prepping-surround-mixes-for-yes-and-xtc-more-king-crimson-on-the-way/ |title=Steven Wilson Prepping Surround Mixes for Yes and XTC, More King Crimson On the Way |first=Joe |last=Marchese |date=2013-06-24 |accessdate=2016-06-13 |website=The Second Disc |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160812100626/http://theseconddisc.com/2013/08/06/steven-wilson-prepping-surround-mixes-for-yes-and-xtc-more-king-crimson-on-the-way/ |archivedate=2016-08-12 |df=dmy-all}}</ref> ali i albume ''[[The Power and the Glory (album Gentle Gianta)|The Power and the Glory]]'' i ''[[Octopus (album Gentle Gianta)|Octopus]]'' [[Gentle Giant]].<ref>{{cite web |url-status=dead |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/headphonedust/gentle-giant-the-power-and-the-glory-sw-remix-blu-raycd/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140609065243/http://stevenwilsonhq.com/sw/headphonedust/gentle-giant-the-power-and-the-glory-sw-remix-blu-raycd |archivedate=2014-06-09 |accessdate=2016-06-13 |title=Gentle Giant – The Power and the Glory : SW remix (Blu-Ray/CD) |website=Stevenwilsonhq.com}}</ref> Godine 2018. objavio je zbirku ''Yes: The Steven Wilson Remixes'', koja se sastoji od [[Yes]]ovih albuma ''[[The Yes Album]]'' (1971.), ''[[Fragile (album)|Fragile]]'' (1971.), ''[[Close to the Edge]]'' (1972.), dvostrukog albuma ''[[Tales from Topographic Oceans]]'' (1973.) i ''[[Relayer]]'' (1974.). ==Glazbeni projekti== ===Porcupine Tree=== {{glavni|Porcupine Tree}} Porcupine Tree nastao je kao duo koji su činili Wilson i njegov školski prijatelj Malcolm Stocks (Wilson je mahom bio zaslužan za instrumentaciju, a Stocks je uglavnom doprinosio idejama, dodatnim vokalima i eksperimentalnim zvukovima gitare). Wilson je eksperimentirao s glazbom u svojoj kući dok nije stekao dojam da bi je na neki način mogao objaviti službeno. Sakupljen materijal na koncu je podijeljen na tri demo-kasete (''[[Tarquin's Seaweed Farm]]'', ''[[Love, Death & Mussolini]]'' i ''[[The Nostalgia Factory]]''). Za prvu je kasetu napisao i priču o opskurnom (ali izmišljenom) sastavu pod imenom "The Porcupine Tree", u kojoj je izjavio da su se članovi upoznali početkom 1970-ih na festivalu rock glazbe i da su nekoliko puta završili u zatvoru. Knjižica navodi i informacije o članovima s imenima poput Sir Tarquin Underspoon i Timothy Tadpole-Jones, a jedan se pomoćnik u njoj zvao Linton Samuel Dawson (čiji inicijali daju pokratu [[LSD]]). Wilson je izjavio: "Zabavljali smo se. Ipak, dogodilo se ono što se uvijek dogodi: započelo je kao šala, a ljudi su je počeli shvaćati ozbiljno!".<ref name="DPRP">{{cite web |url=http://www.dprp.net/proghistory/index.php?i=1999_01 |title=DPRP - Counting Out Time |publisher=Dutch Progressive Rock Page |accessdate=2008-03-01 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070101/http://www.dprp.net/proghistory/index.php?i=1999_01 |archivedate=2007-01-01 |df=dmy-all |date=1999-12-26}}</ref> Kad je Wilson potpisao ugovor s [[Delerium Records|Deleriumom]], izabrao je pjesme koje je smatrao najboljima s tih ranih kaseta, dao ih je masterirati i na koncu ih je objavio na prvom službenom studijskom albumu Porcupine Treeja pod imenom ''[[On the Sunday of Life]]''. Ubrzo nakon toga Wilson je objavio singl "[[Voyage 34]]", tridesetominutnu skladbu koja je u žanrovskom smislu mješavina [[ambijentalna glazba|ambijentalne glazbe]], [[trance]]a i [[psihodelija|psihodelije]]. Jedan od razloga za objavu bila je objava singla s najduljom pjesmom dotad, makar je singl "Blue Room" grupe The Orb zapravo oborio taj rekord. Iako nije reproduciran na radijskim postajama, "Voyage 34" ipak je šest tjedana bio na ''[[NME]]''-ovoj ljestvici ''indie'' glazbe.<ref name="Porcupine Tree Biography"/> [[Slika:Steven Wilson acoustic.jpg|mini|lijevo|Steven Wilson 1999. s Porcupine Treejem u dvorani Martyrs' (Chicago, SAD)]] Drugi studijski album, ''[[Up the Downstair]]'' (premda ga Wilson smatra pravim "pravim" albumom PT-a jer je snimljen kao takav, a nije nastao kompiliranjem), objavljen je 1993. i dobio je pozitivne kritike, a ''[[Melody Maker]]'' prozvao ga je "psihodeličnim remek-djelom... jedan je od albuma godine".<ref>{{cite web |url=http://www.snappermusic.com/ms/porcupinetree/ |title=Porcupine Tree's Digital Releases |publisher=Snapper Music |accessdate=2008-02-02 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080511152024/http://www.snappermusic.com/ms/porcupinetree/ |archivedate=2008-05-11}}</ref> Prvi je album na kojem je sudjelovao klavijaturist [[Richard Barbieri]], bivši član [[Japan (sastav)|Japana]], i [[Australija|australski]] basist [[Colin Edwin]]. Do kraja godine Porcupine Tree postao je punopravni sastav kad mu se na bubnjevima pridružio [[Chris Maitland]]. Wilson se nastavio baviti ambijentalnom glazbom i tranceom i objavio je ''[[The Sky Moves Sideways]]''. Album se pojavio na ljestvicama ''NME-ja'', ''Melody Makera'' i ''[[Music Week]]a'',<ref name="Porcupine Tree Biography"/> a mnogi obožavatelji počeli su skupinu nazivati [[Pink Floyd]]om devedesetih, titulom koju je Wilson odbacio: "Ne mogu reagirati drugačije. Istina je da sam u vrijeme 'The Sky Moves Sidewaysa' malo previše pokušavao zadovoljiti obožavatelje Pink Floyda koji su nas slušali jer ta skupina više nije snimala albume. Požalio sam takvu odluku."<ref name="DPRP"/> Na četvrtom albumu grupe, ''[[Signify]]'', pojavile su se prve skladbe koje su članovi zajedno napisali i izveli, zbog čega se manje služila bubnjarskim strojevima. Na određen je način označio odmak od prijašnjih uradaka jer su pjesme konciznije i uobičajenije strukture.<ref>{{cite web |url=http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |title=Porcupine Tree (Review/Interview) |publisher=Aural Innovations |date=Srpanj 1999. |accessdate=2008-04-03 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070101/http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |archivedate=2007-01-01 |df=dmy-all}}</ref> Nakon objave koncertnog albuma ''[[Coma Divine – Recorded Live in Rome|Coma Divine]]'' 1997. zaključen je ugovor s Deleriumom i Porcupine Tree potpisao je ugovor sa [[Snapper Music|Snapperom]], koji je objavio dva dodatna albuma: ''[[Stupid Dream]]'' (1999.) i ''[[Lightbulb Sun]]'' (2000.). U žanrovskom smislu ta dva uratka uključuju elemente pop-glazbe. Nakon objave tih dvaju albuma grupa je ponovno promijenila izdavača; potpisala je ugovor s velikom diskografskom kućom [[Lava Records]]. Maitlanda je zamijenio [[Gavin Harrison]]. ''[[In Absentia]]'' objavljen je 2002. i pjesme na tom albumu žešćeg su zvuka od svih prijašnjih uradaka skupine. Pojavio se na glazbenim ljestvicama u brojnim europskim državama i do dan-danas jedan je od najprodavanijih albuma sastava općenito. Posebna inačica iz 2004. također je prvi album sastava u prostornom zvuku 5.1, a iste je godine osvojio i nagradu "najbolji naslov snimljen za prostorni zvuk" na dodjeli nagrada Surround Music Awards. Godine 2005. Porcupine Tree objavio je ''[[Deadwing]]'', album nadahnut scenarijem za film koji su napisali Steven Wilson i njegov prijatelj Mike Bennion. Prvi je album grupe koji se pojavio na ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], na kojoj je zauzeo 132. mjesto. Osvojio je nagradu "albuma godine" časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'',<ref name="Steven Wilson - The Complete Discography (6th Edition)">{{cite web |url=http://www.voyage-pt.de/swdisco.pdf |title=Steven Wilson -The Complete Discography (6th Edition), p. 111 |accessdate=2005-11-01 |first=Uwe |last=Häberle |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070621210549/http://www.voyage-pt.de/swdisco.pdf |archivedate=2007-06-21 |df=dmy-all}}</ref> a inačica uratka u prostornom zvuku također je osvojila nagradu "najboljeg naslova snimljenog za prostorni zvuk".<ref>{{cite web |url=http://www.surroundexpo.com/awards.shtml |title=Surround Expo 2005 |date=2005-12-15 |accessdate=2005-12-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051214183245/http://www.surroundexpo.com/awards.shtml <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=2005-12-14}}</ref> [[Slika:Porcupine Tree @ Poznan, Poland 2007 02.jpg|mini|Steven Wilson s Porcupine Treejem u Areni u [[Poznanj]]u u Poljskoj 28. studenog 2007.]] Wilson je počeo skladati pjesme za idući album Porcupine Treeja početkom 2006. u [[Tel Aviv]]u u [[Izrael]]u, a u to je vrijeme radio i na drugom albumu za sporedni projekt [[Blackfield]]. Završio je sa skladanjem pjesama u Londonu u lipnju 2006. U kolovozu iste godine sastav je objavio prvi koncertni DVD, ''[[Arriving Somewhere...]]'', i podržao ga turnejom koja je trajala od rujna do studenoga; tijekom prve polovice svakog nastupa svirao je samo nov materijal. Kad je turneja završila, skupina je otišla u studio i snimila album. Početkom siječnja 2007. otkrila je da će ime albuma biti ''[[Fear of a Blank Planet]]'' (u pitanju je namjerno aludiranje na uradak ''[[Fear of a Black Planet]]'' [[Public Enemy]]ja) i da je koncept nadahnuo roman ''[[Lunar Park]]'' [[Bret Easton Ellis|Breta Eastona Ellisa]]. Objavljen je 16. travnja 2007. u Europi i 24. travnja u SAD-u. Tekstovi pjesama odnose se na probleme 21. stoljeća kao što su otuđivanje zbog tehnologije, nasilje među tinejdžerima, propisani lijekovi, [[poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]] i [[bipolarni poremećaj]]. ''Fear of a Blank Planet'' postao je najuspješniji album grupe u pogledu prodaje i pozitivnih recenzija. Pojavio se na 59. mjestu ljestvice ''Billboard 200'' i na gotovo svim europskim glazbenim ljestvicama; u Ujedinjenom Kraljevstvu našao se na 31. mjestu. U SAD-u je nominiran za nagradu [[Grammy]], a i u nekoliko anketa proglašen je najboljim albumom godine (npr. u časopisu ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' i nizozemskom Aardschoku). U srpnju 2007. objavljen je EP ''Nil Recurring''; na njemu su se pojavile pjesme koje su snimljene za album, ali koje na koncu ipak nisu bile uvrštene na nj. Na europskom koncertu u kolovozu 2008. Wilson je izjavio da je Porcupine Tree počeo raditi na materijalu za idući album i da ga planira objaviti 2009.<ref>{{cite web |url=http://www.theseaweedfarm.com/2008/10/new-porcupine-tree-album-in-2009.html |title=New Porcupine Tree Album in 2009 |date=2008-10-20 |accessdate=2008-11-22 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205163630/http://www.theseaweedfarm.com/2008/10/new-porcupine-tree-album-in-2009.html |archivedate=2008-12-05 |df=dmy}}</ref> Kasnije je najavljeno da će ime albuma biti ''The Incident''. Sastoji se od dvaju CD-a; na prvom se nalazi istoimeni "ciklus pjesama" koji traje 55 minuta, a na drugom se nalaze četiri kraće skladbe. Sastavu je priuštio najviša mjesta na ljestvicama do danas – pojavio se na petom mjestu u Nizozemskoj, devetom mjestu u Njemačkoj, 23. mjestu u Ujedinjenom Kraljevstvu i 25. mjestu ljestvice ''Billboard 200'' u SAD-u. Tijekom naknadne američke i europske turneje mnogi su koncerti bili rasprodani. Singl s ''The Incidenta'', "Time Flies", moglo se tijekom jednog tjedna u listopadu 2009. besplatno preuzeti s iTunesa.<ref>{{cite web |url=http://porcupinetree.com/news.cfm |title=Porcupine Tree - Official Website |publisher=www.porcupinetree.com |date=2009-10-22 |accessdate=2010-05-02 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100419042624/http://www.porcupinetree.com/news.cfm |archivedate=2010-04-19 |df=dmy}}</ref> ===No-Man=== No-Man je Wilsonov dugogodišnji suradnički projekt s pjevačem [[Tim Bowness|Timom Bownessom]]. Nadahnut je širokim spektrom žanrova – od ambijentalne glazbe do hip-hopa – a raniji su singlovi i albumi mješavine ritmova dancea i orkestracije. Međutim, nakon nekoliko godina taj je duo počeo stvarati eksperimentalnu glazbu. Od ''[[Flowermouth]]a'' iz 1994. u glazbu je počeo uvrštavati različite zvukove (i akustičke i elektroničke), ali je i počeo surađivati s gostujućim glazbenicima. To je prvi projekt kojim je Wilson postigao određen uspjeh – potpisao je ugovor s britanskim nezavisnim izdavačem [[One Little Indian]] (izdavačem albuma glazbenika kao što su [[Björk]], [[The Shamen]] i [[Skunk Anansie]]). Dana 22. studenog 2019. grupa je objavila sedmi studijski album, ''[[Love You to Bits]]'', prvi uradak koji se sastojao od originalnih pjesama u 11 godina. ===I.E.M.=== Godine 1996. objavljen je prvi album projekta I.E.M. (Incredible Expanding Mindfuck, što je bilo jedno od imena koje je Wilson u početku planirao dati Porcupine Treeju). Projekt je posvećen [[krautrock]]u i eksperimentalnom rocku. U početku je želio da projekt bude anoniman, no tadašnji je izdavač Delerium Records objavio jednu od pjesama na svojoj kompilaciji Pick N Mix i autorstvo skladbe pripisala Wilsonu, zbog čega je koncept anonimnosti odbačen.<ref>{{cite web |url=http://www.porcupinetree.com/background.interviews.cfm?press=1471#i |title=Porcupine Tree Interviews: Record Collector November 1996 Issue 207 |accessdate=2008-03-25 |url-status=dead |archivedate=2008-05-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080510061050/http://www.porcupinetree.com/background.interviews.cfm?press=1471}}</ref> Projekt je 2001. objavio još dva albuma: ''[[Arcadia Son]]'' i ''IEM Have Come for Your Children''. Box set koji se sastoji od četiri CD-a, odnosno svega što je Wilson snimio pod tim imenom, objavljen je u lipnju 2010. "u počast I.E.M.-u i oproštaj od njega". ===Bass Communion=== Godine 1998. Wilson je osnovao Bass Communion, projekt posvećen industrijalnoj, ambijentalnoj, elektroničkoj glazbi i ''droneu''. Do danas je objavljeno nekoliko studijskih albuma i singlova, a mnogi od njih objavljeni su u ograničenom broju primjeraka. [[Slika:Blackfield-NYC-01.jpg|thumb|desno|Steven Wilson na koncertu s Blackfieldom u New Yorku 2005.]] ===Blackfield=== Godine 2001. Wilson je upoznao izraelskog [[rock]] glazbenika [[Aviv Geffen|Aviva Geffena]] i počeo je surađivati s njim na projektu [[Blackfield]], a spomenuli su da je posvećen "melodičnom i melankoličnom rocku". Prvi je album ''[[Blackfield (album)|Blackfield]]'' objavljen 2004., a drugi, ''[[Blackfield II]]'', objavljen 2007. S albuma je objavljeno nekoliko singlova, među kojima su "Blackfield," "Pain" i "Once". Koncertni DVD snimljen u New Yorku objavljen je 2007. Treći album, ''[[Welcome to My DNA]]'', objavljen je u ožujku 2011. Kasnije te godine Wilson je odlučio smanjiti doprinose skupini jer je smatrao da je primoran posvetiti dosta vremena i pozornosti samostalnoj karijeri i da jednostavno ne može primjereno voditi Blackfield uz Geffena. Međutim, ipak je doprinio [[Blackfield IV|četvrtom albumu skupine]] 2013. kao pjevač i producent. Napustio je sastav nakon kraće europske turneje (koja se održala u veljači 2014.)<ref>{{cite web |last=Wilson |first=Steven |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/blackfield-tour-reminder/ |title=Blackfield European tour remainder |publisher=StevenWilsonHQ |accessdate=2014-01-29 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203031231/http://stevenwilsonhq.com/sw/blackfield-tour-reminder/ |archivedate=2014-02-03 |df=dmy-all}}</ref> i posljednjeg koncerta u New Yorku (koji se održao 1. svibnja 2014.)<ref>{{cite web |url=http://www.setlist.fm/setlist/blackfield/2014/best-buy-theater-new-york-ny-13c31d09.html |title=Blackfield Concert Setlist at Best Buy Theater, New York on May 1, 2014 |publisher=Setlist.fm |accessdate=2015-04-15 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924125911/http://www.setlist.fm/setlist/blackfield/2014/best-buy-theater-new-york-ny-13c31d09.html |archivedate=2015-09-24 |df=dmy-all}}</ref> jer se želio posvetiti samostalnoj karijeri i nadolazećim projektima. Međutim, u lipnju 2015.<ref>{{Cite web |url=https://www.facebook.com/blackfieldhq/photos/a.115756998494671.16715.103704446366593/868132209923809/?type=3&theater |title=Blackfield - Timeline {{!}} Facebook |website=www.facebook.com |access-date=2016-11-10 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202117/https://www.facebook.com/blackfieldhq/photos/a.115756998494671.16715.103704446366593/868132209923809/?type=3&theater |archivedate=2018-05-08 |df=dmy-all}}</ref> i lipnju 2016.<ref>{{Cite web |url=https://www.facebook.com/blackfieldhq/photos/a.115756998494671.16715.103704446366593/1087318968005131/?type=3&theater |title=Blackfield - Timeline {{!}} Facebook |website=www.facebook.com |access-date=2016-11-10 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202117/https://www.facebook.com/blackfieldhq/photos/a.115756998494671.16715.103704446366593/1087318968005131/?type=3&theater |archivedate=2018-05-08 |df=dmy-all}}</ref> Wilson je ipak sudjelovao u snimanju s Geffenom i Alanom Parsonsom. U kolovozu 2016. Blackfield je najavio da novi album ''[[Blackfield V]]'' označava povratak Wilsona u skupinu "kao pravog suautora".<ref>{{Cite news |url=http://teamrock.com/news/2016-09-09/steven-wilson-confirms-blackfield-v-date |title=Steven Wilson confirms Blackfield V date |date=2016-09-09 |newspaper=Prog |language=en-GB |access-date=2016-11-10 |url-status=live |archiveurl=http://archive.wikiwix.com/cache/20161117115534/http://teamrock.com/news/2016-09-09/steven-wilson-confirms-blackfield-v-date |archivedate=2016-11-17 |df=dmy-all}}</ref> Dana 13. svibnja 2019. Geffen je na svojem službenom profilu na Instagramu objavio sliku uz koju je napisao da oba glazbenika rade na šestom albumu. ===Storm Corrosion=== U ožujku 2010. Wilson i [[Mikael Åkerfeldt]], frontmen skupine [[Opeth]], odlučili su raditi na novom projektu pod imenom Storm Corrosion. Istoimeni je album u svibnju 2012. objavio [[Roadrunner Records]]. Opisan je kao "posljednji dio čudne trilogije albuma koju čine (Opethov) ''[[Heritage]]'' i Wilsonov samostalni album ''[[Grace for Drowning]]''."<ref>{{cite web |url=http://www.theprp.com/2011/09/26/news/opethporcupine-tree-project-to-release-debut-early-next-year-opeth-ny-soundcheck-footage-available/ |title=Opeth/Porcupine Tree Project To Release Debut Early Next Year, Opeth NY Soundcheck Footage Available &#124; Theprp.com – Metal, Hardcore And Rock News, Reviews And More |publisher=Theprp.com |date=2011-09-26 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130412034542/http://www.theprp.com/2011/09/26/news/opethporcupine-tree-project-to-release-debut-early-next-year-opeth-ny-soundcheck-footage-available/ |archivedate=2013-04-12 |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.metalunderground.com/news/details.cfm?newsid=74431 |title=Steven Wilson Talks Mikael Akerfeldt Collaboration - in Metal News |publisher=Metal Underground.com |date=2011-11-28 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130412043427/http://www.metalunderground.com/news/details.cfm?newsid=74431 |archivedate=2013-04-12 |df=dmy-all}}</ref> Åkerfeldt i Wilson nisu podržali album koncertima<ref name="innerviews1">{{ cite web |last=Prasad |first=Anil |url=http://www.innerviews.org/inner/wilson.html |title=Steven Wilson - Art as a mirror |website=Innerviews |year=2012 |accessdate=2012-05-06 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120503132912/http://www.innerviews.org/inner/wilson.html |archivedate=3. svibnja 2012.}}</ref> i premda su izjavili da bi voljeli ponovno raditi zajedno, komentirali su da zasad ne planiraju novi album za Storm Corrosion.<ref name="RM">{{cite web |last=Phil |first=Philippe |title=Storm Corrosion: Soul Mates |url=http://www.radiometal.com/en/article/storm-corrosion-soul-mates,71733 |archive-url=https://archive.today/20130201054402/http://www.radiometal.com/en/article/storm-corrosion-soul-mates,71733 |url-status=dead |archive-date=2013-02-01 |publisher=Radio Metal |accessdate=2012-07-04}}</ref><ref name="album">{{cite web |title=Opeth's Mikael Akerfeldt Talks Pale Communion Album, Possibility of a Second Storm Corrosion Album |url=http://www.blabbermouth.net/news/opeths-mikael-akerfeldt-talks-pale-communion-album-possibility-of-second-storm-corrosion-cd-audio/ |website=Blabbermouth.net |date=2014-06-13 |accessdate=2014-06-24 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140620043004/http://www.blabbermouth.net/news/opeths-mikael-akerfeldt-talks-pale-communion-album-possibility-of-second-storm-corrosion-cd-audio/ |archivedate=2014-06-20 |df=dmy-all}}</ref> ==Samostalna karijera== ===Obrade=== Od 2003. do 2010. Wilson je pod svojim imenom objavio šest CD-a, a svaki od njih sastoji se od dvije pjesme – jedne obrade i jedne originalne Wilsonove pjesme (premda je u jednom slučaju riječ o njegovom aranžmanu tradicionalne pjesme). Među obradama pojavile su se pjesme kanadske pjevačice [[Alanis Morissette]], švedske pop-grupe [[ABBA]], britanskog rock sastava [[The Cure]], [[Prince]]a i škotskih glazbenika [[Momus]]a i [[Donovan]]a. Izvan tog serijala CD-a Wilson je obradio i pjesmu "Stoneage Dinosaurs" skupine [[Cardiacs]]. Pojavila se na uratku ''[[Leader of the Starry Skies: A Tribute to Tim Smith, Songbook 1]]''; riječ je o kompilaciji objavljenoj u prosincu 2010., a prikupljen novac išao je [[Tim Smith|Timu Smithu]], vođi Cardiacsa, koji se nalazio u bolnici. Wilson je izjavio da mu možda nije glavni uzor u stilskom, ali da mu jest u duhovnom smislu.<ref>{{cite web |url=http://www.thegenepool.co.uk/items/597.htm |title=Leader Of The Starry Skies - A Tribute To Tim Smith. Songbook 1 - Various Artists |publisher=Thegenepool.co.uk |date=2010-12-13 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140731183054/http://www.thegenepool.co.uk/items/597.htm |archivedate=2014-07-31 |df=dmy-all}}</ref> Cjelokupna zbirka obrada 2014. je objavljena kao [[Cover Version|album]]. ===''Insurgentes''=== U studenom 2008. Wilson je objavio prvi samostalni studijski album, ''[[Insurgentes]]'', koji je snimao od siječnja do kolovoza 2008. Prvo je objavljen u dvjema inačicama ograničene naklade, a uz obje nalazila se knjižica tvrdih korica sa slikama danskog fotografa [[Lasse Hoile|Lassea Hoilea]], dugogodišnjeg Wilsonovog suradnika. Standardna inačica za prodavaonice albuma objavljena je 9. ožujka 2009.<ref>{{cite web |url=http://www.kscopemusic.com/?p=238 |title=Kscope » Blog Archive » Steven Wilson, Insurgentes – now available to pre-order and download |publisher=Kscopemusic.com |date=2008-10-31 |accessdate=2013-02-26 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090328005053/http://www.kscopemusic.com/?p=238 |archivedate=2009-03-28 |df=dmy-all}}</ref> Hoileov film utemeljen na snimanju albuma premijerno je prikazan u studenom 2009. na međunarodnom filmskom festivalu [[CPH:DOX]] u Kopenhagenu. Također je prikazan na filmskim festivalima u Kanadi, Njemačkoj, Meksiku, Švedskoj i Sjedinjenim Državama. Opisan je kao spoj dokumentarnog filma i nadrealističkog [[film ceste|filma ceste]]. Hoile je i režirao spot za pjesmu "[[Harmony Korine (song)|Harmony Korine]]" s tog albuma. Spotom se odala počast europskim [[art film]]ovima i na festivalu [[Camerimage]] bio je nominiran za nagrade za najbolju kinematografiju i najbolji glazbeni spot.<ref>{{cite web |url=http://www.camerimage.pl/en/nominowane-wideoklipy.html |title=MUSIC VIDEOS NOMINATIONS |website=Camerimage.pl |year=2009 |accessdate=2016-06-12 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150405043257/http://www.camerimage.pl/en/nominowane-wideoklipy.html |archivedate=2015-04-05 |df=dmy-all}}</ref> [[NSRGNTS RMXS|Remiksana inačica albuma]] objavljena je u lipnju 2009., a na njoj su pjesme s albuma remiksali [[David A. Sitek]], [[Dälek]], [[Engineers]], [[Pat Mastelotto]] i [[Fear Falls Burning]].<ref>{{cite web |url=http://www.kscopemusic.com/stevenwilson/insurgentes/remix-competition.html |title=Steven Wilson Insurgentes Remix Competition |publisher=Kscopemusic.com |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128013535/http://www.kscopemusic.com/stevenwilson/insurgentes/remix-competition.html |archivedate=2012-11-28 |df=dmy-all}}</ref> ===''Grace for Drowning''=== Wilsonov drugi samostalni album, ''[[Grace for Drowning]]'', objavljen je u rujnu 2011. na CD-u, gramofonskoj ploči i Blu-rayu.<ref>{{cite web |title=SW HQ News |url=http://www.swhq.co.uk/index.cfm |publisher=Swhq.co.uk |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110807225831/http://www.swhq.co.uk/index.cfm |archivedate=2011-08-07 |df=dmy-all}}</ref> Dvostruki je album; prvi dio zove se ''Deform to Form a Star'', a drugi ''Like Dust I Have Cleared from My Eye''.<ref>{{cite web |title=SW's Facebook entry |url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=208843205802616&id=114657261887878 |publisher=Facebook.com |date=2011-05-07 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160107173607/https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=208843205802616&id=114657261887878 |archivedate=2016-01-07 |df=dmy-all}}</ref> Wilson je također najavio i prvu samostalnu turneju u Europi i Sjevernoj Americi kojom je odlučio podržati taj album. Ta je turneja trajala od listopada do studenog 2011. i tijekom nje izvođene su pjesme s albuma ''Insurgentes'' i ''Grace for Drowning''.<ref>{{cite web |author=Kscope |url=http://www.kscopemusic.com/2011/11/08/steven-wilson-grace-for-drowning-north-american-tour-three-tracks-recorded-live-in-london-now-online/ |title=Steven Wilson – Grace for Drowning North American tour – three tracks recorded live in London now online |website=kscopemusic.com |date=2011-11-08 |accessdate=2016-03-22 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160912170124/http://www.kscopemusic.com/2011/11/08/steven-wilson-grace-for-drowning-north-american-tour-three-tracks-recorded-live-in-london-now-online/ |archivedate=2016-09-12 |df=dmy-all}}</ref> Koncertni DVD snimljen u Meksiku pod imenom ''[[Get All You Deserve]]'' objavljen je 25. rujna 2012.<ref>{{cite web |url=http://www.kscopemusic.com/2012/08/29/steven-wilson-get-all-you-deserve-world-premiere-screening-in-london-on-thursday-6th-september/ |title=Kscope » Blog Archive » Steven Wilson – 'Get All You Deserve' concert film out now |publisher=Kscopemusic.com |date=2012-08-29 |accessdate=2013-02-26 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130106160714/http://www.kscopemusic.com/2012/08/29/steven-wilson-get-all-you-deserve-world-premiere-screening-in-london-on-thursday-6th-september/ |archivedate=2013-01-06 |df=dmy-all}}</ref> Wilson je 16. prosinca 2011. najavio još nekoliko koncerata u Europi i drugi dio turneje ''Grace for Drowning'', koja je trajala od travnja do svibnja 2012. Naknadno su dodani i datumi nastupa u Južnoj Americi.<ref>{{cite web |url=http://swhq.co.uk/news.cfm |title=Steven Wilson Headquarters News |publisher=www.swhq.co.uk |date=2012-02-21 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415231637/http://www.swhq.co.uk/news.cfm |archivedate=2012-04-15 |df=dmy}}</ref> Na dodjeli nagrada Progressive Music Awards 2012. je godine osvojio naslov "vrlo utjecajne osobe".<ref name="PMA">{{cite web |url=http://www.progrockmag.com/news/prog-awards-the-winners/ |title=Prog Awards – The Winners |first=Jerry |last=Ewing |date=2012-09-05 |magazine=[[Prog (časopis)|Prog]] |accessdate=2012-09-05 |url-status=dead |archivedate=2012-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120908001321/http://www.progrockmag.com/news/prog-awards-the-winners}}</ref> ===''The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)''=== Wilsonov treći samostalni album, ''[[The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)]]'', koji je snimio s većinom članova koncertne postave tijekom turneje za ''Grace for Drowning'',<ref>{{cite web |url=http://www.hit-channel.com/steven-wilson-soloporcupine-treeblackfieldno-man/2517 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140812010122/http://www.hit-channel.com/steven-wilson-soloporcupine-treeblackfieldno-man/2517 |archivedate=2014-08-12 |title=Interview:Steven Wilson (solo, Porcupine Tree, Blackfield, No-Man) |date=Prosinac 2011. |publisher=Hit Channel |author=Thodoris |accessdate=2016-06-12}}</ref> objavljen je 25. veljače 2013. Snimanjem albuma u Los Angelesu rukovodio je [[Alan Parsons]]. Uradak je ušao u 30 najviših mjesta glazbene ljestvice u Ujedinjenom Kraljevstvu i pojavio se na trećem mjestu u Njemačkoj. U listopadu 2012. Wilson je najavio prvi dio popratne turneje – sastojala se od 18 nastupa u Europi i 17 nastupa u Sjevernoj Americi, a trajala je od ožujka do svibnja 2013.<ref>{{cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/usa-and-canada-2013-tour-dates-announced/ |title=USA and Canada 2013 Tour Dates Announced – |publisher=Stevenwilsonhq.com |date=2011-12-27 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130225172828/http://stevenwilsonhq.com/sw/usa-and-canada-2013-tour-dates-announced/ |archivedate=2013-02-25 |df=dmy-all}}</ref> Na tim je koncertima [[Chad Wackerman]] (najpoznatiji po radu s [[Frank Zappa|Frankom Zappom]])<ref name="wackerman">{{cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/chad-wackerman-to-replace-marco-minnemann-on-northsouth-american-tour/ |title=Chad Wackerman will replace Marco Minnemann on North/South American Tour – |publisher=Stevenwilsonhq.com |date=2013-02-05 |accessdate=2013-02-26 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130210032409/http://stevenwilsonhq.com/sw/chad-wackerman-to-replace-marco-minnemann-on-northsouth-american-tour/ |archivedate=2013-02-10 |df=dmy-all}}</ref> zamijenio [[Marco Minnemann|Marca Minnemanna]] na bubnjevima zbog problema s rasporedom.<ref name="wackerman"/> Drugi dio turneje trajao je od listopada do studenog 2013. i održavao se u Australiji i Europi, a u to vrijeme održan je i rasprodani koncert u londonskom [[Royal Albert Hall]]u. Pjesma "The Raven That Refused to Sing" pojavila se u najavi za film ''[[Pompeji (2014.)|Pompeji]]''. Uradak se pojavio na vrhu nekoliko popisa albuma recenzenata i čitatelja u časopisima kao što su britanski ''[[Prog (časopis)|Prog]]'' i njemački ''Eclipsed''. Izabran je za album godine na dodjeli nagrada Progressive Music Awards 2013. Dana 13. srpnja 2015. The Prog Report postavio ga je na drugo mjesto popisa najboljih progresivnih albuma u proteklih 25 godina.<ref>{{cite web |url=http://progreport.com/top-50-prog-albums-1990-2015/ |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150716020804/http://progreport.com/top-50-prog-albums-1990-2015 |archivedate=2015-07-16 |title=Top 50 Prog Albums 1990-2015 |date=2015-07-13 |website=The Prog Report |first=Roie |last=Avin |accessdate=2016-06-13}}</ref> ===''Hand. Cannot. Erase.''=== {{glavni|Hand. Cannot. Erase.}} [[Slika:Steven Wilson (ZMF 2016) jm14125.jpg|mini|Sastav Stevena Wilsona na Zelt-Musik-Festivalu 2016.]] Wilsonov četvrti samostalni album, ''Hand. Cannot. Erase.'', objavljen je 27. veljače 2015. Nadahnut je dokumentarnim filmom ''[[Dreams of a Life]]'' o [[Joyce Carol Vincent]], mladoj Britanki koja je gotovo tri godine ležala mrtva u svojem stanu prije nego što je otkriveno njezino tijelo.<ref>{{cite web |url=http://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/steven_wilson_explains_new_albums_concept_and_inspiration_shares_fresh_music_in_new_clip.html |title=Steven Wilson Explains New Album's Concept and Inspiration, Shares Fresh Music in New Clip |work=Ultimate-Guitar.Com |date=2014-02-11 |accessdate=2016-06-12 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306081657/https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/steven_wilson_explains_new_albums_concept_and_inspiration_shares_fresh_music_in_new_clip.html |archivedate=2016-03-06 |df=dmy-all}}</ref><ref name="guardian"/> ''Hand. Cannot. Erase.'' dobio je pozitivne kritike. Novine ''[[The Guardian]]'' dodijelile su mu pet zvjezdica i nazvale ga "pametnim, duševnim i dojmljivim umjetničkim djelom".<ref name="guardian">{{Cite journal |url=https://www.theguardian.com/music/2015/feb/26/steven-wilson-hand-cannot-erase-review?CMP=share_btn_link |title=Steven Wilson - Hand. Cannot. Erase. review – sonic and spiritual modernity |journal=[[The Guardian]] |accessdate=2015-02-26 |date=2015-02-26 |first=Dom |last=Lawson |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150227121006/http://www.theguardian.com/music/2015/feb/26/steven-wilson-hand-cannot-erase-review?CMP=share_btn_link |archivedate=2015-02-27 |df=dmy-all}}</ref> Časopis ''Eclipsed'' nazvao ga je "još jednim sjajnim draguljem u diskografiji Stevena Wilsona", dok mu je ''[[Metal Hammer]]'' dao šest od sedam bodova i imenovao ga "još jednim remek-djelom".<ref name="facebookreview">"[https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/photos/a.121603464526591.14146.114657261887878/898746650145598/?type=1 Steven Wilson - Official Facebook Page] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107173607/https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/photos/a.121603464526591.14146.114657261887878/898746650145598/?type=1 |date=7 January 2016 }}". Facebook, 20. veljače 2015. Pristupljeno 22. veljače 2015.</ref> Američko mrežno-mjesto FDRMX dalo mu je 4,8 boda od njih 5 i izjavilo: "''Hand. Cannot. Erase.'' potpuno zaokuplja Vašu pažnju od početka do posljednje note, što simbolizira odličan album".<ref name="fdrmx">{{cite web |url=http://ppcorn.com/us/2015/02/04/steven-wilson-hand-cannot-erase-album-review/ |title=Steven Wilson: 'Hand. Cannot. Erase.' Album Review |website=Ppcorn.com |publisher=FDRMX |date=2015-02-04 |accessdate=2015-02-22 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160808000117/http://ppcorn.com/us/2015/02/04/steven-wilson-hand-cannot-erase-album-review/ |archivedate=2016-08-08 |df=dmy-all}}</ref> Popratna turneja trajala je od ožujka do lipnja 2015., a sastojala se od 31 nastupa u Europi i 34 nastupa u Sjevernoj i Južnoj Americi.<ref name="tour2015">"[http://stevenwilsonhq.com/sw/tour-dates/ Tour Dates.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160705010753/http://stevenwilsonhq.com/sw/tour-dates/ |date=5 July 2016 }}" Steven Wilson HQ. Pristupljeno 4. travnja 2015.</ref> U rujnu su održana dva posebna koncerta u londonskom [[Royal Albert Hall]]u.<ref name="tour2015" /> Zbog turneje skupine [[The Aristocrats]] na američkoj su turneji [[Guthrie Govan|Guthrieja Govana]] i [[Marco Minnemann|Marca Minnemanna]] poimence zamijenili [[Dave Kilminster]] i [[Craig Blundell]].<ref>"[https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/photos/a.121603464526591.14146.114657261887878/883431718343758/?type=1 The band line up changes for the Americas tour.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107173607/https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/photos/a.121603464526591.14146.114657261887878/883431718343758/?type=1 |date=7 January 2016 }}" Službena stranica Stevena Wilsona na Facebooku. Pristupljeno 4. travnja 2015.</ref> ===''To the Bone''=== [[Slika:Steven Wilson (ZMF 2018) jm67625.jpg|mini|Steven Wilson na [[Zelt-Musik-Festival]]u u [[Freiburg]]u 2018.]] Wilson je 12. prosinca 2016. počeo snimati peti samostalni studijski album u Londonu<ref name="partridge">{{ cite web |accessdate=20. travnja 2017. |url=https://twitter.com/xtcfans/status/808272517358043136 |title=Andy Partridge's Twitter |date=12. prosinca 2016. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170422114547/https://twitter.com/xtcfans/status/808272517358043136 |archivedate=22. travnja 2017.}}</ref> s inženjerom zvuka [[Paul Stacey|Paulom Staceyjem]].<ref>{{Cite web |url=https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/posts/1322297751123817 |title=Steven Wilson - Recording sessions for the new album... {{!}} Facebook |website=www.facebook.com |access-date=2016-12-28 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202116/https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/posts/1322297751123817 |archivedate=2018-05-08 |df=dmy-all}}</ref> Budući da u snimanju nije sudjelovala većina članova koji su činili njegov sastav na prethodnom albumu, Wilson je uglavnom sam svirao gitaru na albumu, a bubnjeve su svirali Craig Blundell i [[Jeremy Stacey]]. [[Ninet Tayeb]] bila je gostujuća pjevačica, no njezina je uloga na albumu bila veća nego na uratku ''Hand. Cannot. Erase.''<ref>{{ cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/steven_wilson_what_to_expect_from_my_new_album.html |title=Steven Wilson: What to Expect From My New Album |date=16. siječnja 2017. |accessdate=20. travnja 2017. |website=Ultimate Guitar Archive |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170118140758/https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/steven_wilson_what_to_expect_from_my_new_album.html |archivedate=18. siječnja 2017. |df=dmy-all}}</ref> [[Andy Partridge]] iz [[XTC]]-ja izjavio je da je suautor dviju pjesama na albumu.<ref name="partridge"/> Dana 5. siječnja 2017. Wilson je objavio kraći videozapis u kojem je prikazano kako on i Tayeb snimaju pjesmu "Pariah".<ref>{{ cite web |last=Wilson |first=Steven |title=Recording vocals for new song 'Pariah' with Ninet Tayeb |date=5. siječnja 2017. |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/recording-vocals-for-new-song-pariah-with-ninet-tayeb/ |accessdate=20. travnja 2017. |website=stevenwilsonhq.com |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170507143514/http://stevenwilsonhq.com/sw/recording-vocals-for-new-song-pariah-with-ninet-tayeb/ |archivedate=7. svibnja 2017. |df=dmy-all}}</ref> U travnju 2017. Wilson je izjavio da će album objaviti novi izdavač – [[Caroline International]].<ref>{{cite web |title=Steven Wilson - Timeline |url=https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/videos/1387887604564831/ |website=Facebook |accessdate=2017-03-02 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202116/https://www.facebook.com/StevenWilsonHQ/videos/1387887604564831/ |archivedate=2018-05-08 |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.instagram.com/p/BSgE4MZAOeM/ |title=Steven Wilson on Instagram: "Very happy to announce that I have signed a new worldwide record deal with Caroline International, part of the Universal Music Group.…" |website=Instagram |accessdate=2018-05-08 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170508020833/https://www.instagram.com/p/BSgE4MZAOeM/ |archivedate=2017-05-08 |df=dmy-all}}</ref> Također je spomenuo da na uratku usnu harmoniku svira [[Mark Feltham]] i objavio je snimku na kojoj Feltham svira na pjesmi "To the Bone".<ref>{{ cite web |accessdate=20. travnja 2017. |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/recording-harmonica-for-new-song-to-the-bone-with-mark-feltham/ |website=stevenwilsonhq.com |title=Recording harmonica for new song 'To The Bone' with Mark Feltham |first=Steven |last=Wilson |date=12. veljače 2017. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170420150515/http://stevenwilsonhq.com/sw/recording-harmonica-for-new-song-to-the-bone-with-mark-feltham/ |archivedate=20. travnja 2017. |df=dmy-all}}</ref> Slovački glazbenik [[David Kollar]] pojavio se na trima pjesmama na albumu.<ref>{{ cite web |url=https://www.facebook.com/komaraband/photos/a.831245930258177.1073741830.807553545960749/1227019364014163/?type=3&theater |date=25. ožujka 2017. |title=Komara's Facebook |accessdate=20. travnja 2017. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202116/https://www.facebook.com/komaraband/photos/a.831245930258177.1073741830.807553545960749/1227019364014163/?type=3&theater |archivedate=8. svibnja 2018. |df=dmy-all}}</ref> Dana 9. svibnja 2017. službeno je najavljeno da će ime novog albuma biti ''[[To the Bone]]''; uradak je objavljen 18. kolovoza 2017. Wilson je potom otišao na turneje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Europi i Sjevernu Ameriku, a trajale su od 2018. do 2019.<ref>{{Cite web |url=https://www.facebook.com/notes/steven-wilson/steven-wilson-announces-new-album-to-the-bone-major-2018-tour-and-new-track-pari/1463756686977922/ |title=Steven Wilson announces new album 'To The Bone', major 2018 tour and new track 'Pariah' |website=www.facebook.com |language=en |access-date=2017-05-10 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180508202116/https://www.facebook.com/notes/steven-wilson/steven-wilson-announces-new-album-to-the-bone-major-2018-tour-and-new-track-pari/1463756686977922/ |archivedate=2018-05-08 |df=dmy-all}}</ref> Na turnejama je [[Dave Kilminster|Davea Kilminstera]] zamijenio [[Alex Hutchings]].<ref>{{Cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/general_music_news/steven_wilson_what_i_told_my_new_guitarist_alex_hutchings_upon_joining_the_band.html |title=Steven Wilson: What I told my new guitarist Alex Hutchings upon joining the band |website=Ultimate Guitar |date=2017-08-31 |access-date=2018-02-27 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180226211550/https://www.ultimate-guitar.com/news/general_music_news/steven_wilson_what_i_told_my_new_guitarist_alex_hutchings_upon_joining_the_band.html |archivedate=2018-02-26 |df=dmy-all}}</ref> Dana 12. rujna 2018. najavljen je koncertni album ''[[Home Invasion: In Concert at the Royal Albert Hall]]'', a objavljen je 2. studenog 2018. === ''The Future Bites'' === Wilson je na svojem službenom profilu na Instagramu 26. svibnja 2019. izjavio da radi na pjesmama za šesti studijski album.<ref>{{Cite web |url=https://www.instagram.com/p/Bx8PdcTAhnS/ |title=Steven Wilson on Instagram: "And we're off! Recording of the new album begins with some vintage keyboard action. #stevenwilson #newalbum #arp2600" |website=Instagram |language=en |access-date=2019-07-29}}</ref> Prema izvornim planovima trebao je biti objavljen 2020.<ref>{{Cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/steven-wilsons-new-year-update-2019/ |title=Steven Wilson's New Year Update 2019 |date=2018-12-31 |website=Steven Wilson |language=en-US |access-date=2019-07-29}}</ref> Producent albuma je David Kosten,<ref>{{Cite web |url=https://www.instagram.com/p/B2DFNnjAgy9/ |title=Steven Wilson on Instagram: "Vintage synth action in the studio with an EMS VCS3 "The Putney". A few years ago when I remixed the first Roxy Music album into 5.1…"}}</ref> također poznat kao [[Faultline]], zbog čega je taj uradak drugi čiji Wilson nije jedini producent. Dana 21. listopada 2019. najavio je turneju 'The Future Bites Tour'.<ref>{{Cite web |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilson-announces-2020-tour-dates |title=Steven Wilson announces 2020 tour dates |last=Prog |first=Jerry Ewing2019-10-21T11:22:55Z |website=Prog Magazine |language=en |access-date=2019-10-21}}</ref> Koncerti su se trebali održati u većim arenama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj u rujnu 2020. Dana 24. prosinca 2019. Wilson je najavio da je skoro gotov sa snimanjem albuma.<ref>{{Cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/sw-end-of-year-update-2019/ |title=SW End of Year Update 2019 |date=2019-12-24 |website=Steven Wilson |language=en-US |access-date=2020-01-03 |url-status=dead }}</ref> Wilson je 5. ožujka 2020. pokrenuo promidžbu albuma na raznim mrežnim mjestima, a usredotočio se na motive [[konzumerizam|konzumerizma]], [[brand|robnih marki]] i manipulativnih društvenih mreža.<ref>{{Cite web |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilson-teases-new-project-the-future-bites |title=Steven Wilson teases new project The Future Bites |last=March 2020 |first=Scott Munro05 |website=Prog Magazine |language=en |access-date=2020-03-10}}</ref> Dana 12. ožujka 2020. Wilson je izjavio da će njegov šesti studijski album, ''[[The Future Bites]]'', biti objavljen 12. lipnja 2020.<ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilsons-new-album-the-future-bites-delayed-until-2021 |title=Steven Wilson Announces New Album 'The Future Bites' |website=Clash Magazine |language=en |access-date=2020-03-18}}</ref> Prvi singl s albuma, "Personal Shopper", objavljen je istog dana.<ref name=":1">{{Cite web |last=Hartmann |first=Graham |title=Steven Wilson Releases Futuristic Song 'Personal Shopper,' Announces New Album |url=https://loudwire.com/steven-wilson-personal-shopper-new-album/ |access-date=2020-03-18 |website=Loudwire |language=en}}</ref> Dana 22. travnja 2020. Wilson je izjavio da će ''The Future Bites'' ipak biti objavljen 29. siječnja 2021. zbog logističkih i kreativnih problema u glazbenoj industriji zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]].<ref>{{Cite web |url=https://www.udiscovermusic.com/news/steven-wilson-future-bites-delayed/ |title=Steven Wilson New Album The Future Bites Delayed Until January 2021 |last=Peacock |first=Tim |date=2020-04-22 |website=uDiscover Music |language=en-US |access-date=2020-04-22}}</ref> U svibnju 2020. pokrenuo je podcast ''The Album Years'' s [[Tim Bowness|Timom Bownessom]], kolegom iz [[No-Man]]a. Bio je uspješan i pojavio se na visokim mjestima ljestvica Apple Podcastsa.<ref>{{Cite web |title=Steven Wilson and Tim Bowness launch new podcast |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilson-and-tim-bowness-launch-new-podcast |last=May 2020 |first=Jerry Ewing22 |website=Prog Magazine |language=en |access-date=2020-05-23}}</ref> Wilson je 22. rujna 2020. otkrio drugačiji popis pjesama na albumu i objavio novi singl, "Eminent Sleaze", kao i glazbeni spot za nj koji je režirao Crystal Spotlight.<ref>{{Cite web |last=September 2020 |first=Prog22 |title=Steven Wilson goes retro pop on his new single Eminent Sleaze |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilson-goes-retro-pop-on-his-new-single-eminent-sleaze |access-date=2020-09-22 |website=Prog Magazine |language=en}}</ref> Dana 29. listopada 2020. objavio je glazbeni spot za "King Ghost", treći singl s ''The Future Bitesa''. Režirala ga je dugogodišnja Wilsonova suradnica Jess Cope.<ref>{{Cite web |last=Peacock |first=Tim |date=2020-10-29 |title=Watch The Video For Steven Wilson’s New Track, King Ghost |url=https://www.udiscovermusic.com/news/steven-wilson-king-ghost-video/ |access-date=2020-11-27 |website=uDiscover Music |language=en-US}}</ref> Dana 24. studenog 2020. objavio je "12 Things I Forgot", četvrti singl s albuma. Objavu tog singla popratila je najava da će jedinstvena inačica albuma biti prodana 27. studenog 2020. za 10.000 funti i da će sva zarada biti donirana organizaciji [[Music Venue Trust]] kako bi se pomoglo britanskim koncertnim dvoranama u vrijeme pandemije koronavirusa.<ref>{{Cite web |last=November 2020 |first=Jerry Ewing24 |title=Steven Wilson announces unique one-off charity box set |url=https://www.loudersound.com/news/steven-wilson-announces-unique-one-off-charity-box-set |access-date=2020-11-27 |website=Prog Magazine |language=en}}</ref> Ta je inačica albuma prodana odmah nakon što je započela prodaja.<ref name=":2">{{Cite web |last=says |first=Alan Blevin |title=Steven Wilson’s ‘Ultra Deluxe’ edition The Future Bites sells instantly {{!}} superdeluxeedition |url=https://www.superdeluxeedition.com/news/steven-wilsons-ultra-deluxe-edition-the-future-bites-sells-instantly/ |access-date=2020-11-27 |language=en-US}}</ref> ==Stil izvedbe== Na koncertima Wilson nastupa bosih nogu. Tu naviku stekao je još u djetinjstvu; izjavio je: "Uvijek sam imao problem s nošenjem cipelama i uvijek sam hodao uokolo bosih nogu".<ref name = Rockeyez>{{cite web |url=http://www.rockeyez.com/interviews/int-porcupine-tree.html |title=Interview: Steven Wilson (Porcupine Tree) |website=www.rockeyez.com |date=2005-05-12 |accessdate=2008-03-10 |first1=Carlos |last1=Rodrigues |first2=David |last2=Felix |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051025045819/http://www.rockeyez.com/interviews/int-porcupine-tree.html |archivedate=2005-10-25}}</ref> Dodao je da se bosim nogama i lakše služi velikim brojem pedala za gitaru.<ref name="swedish">{{cite web |date=2001-03-23 |url=http://www.dprp.net/specials/porcupinetree/index.html |title=Specials - Steve Wilson Interview |publisher=Dutch Progressive Rock Page |accessdate=2008-03-10 |first=Joakim |last=Jahlmar |location=Borås, Sweden |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040504090452/http://www.dprp.net/specials/porcupinetree/index.html |archivedate=2004-05-04}}</ref> Zbog toga je više puta ozlijedio pete: na jednom od ranijih nastupa u petu mu se zabola injekcija i morao se cijepiti za tetanus. Komentirao je: "Stao sam na čavle, vijke i pribadače, nožnim sam prstima udario u nešto, silazio sam s pozornice i samo je krv tekla... Sve mi se dogodilo, ali da budem iskren, ništa me neće spriječiti."<ref name = Rockeyez/> Kasnije se počeo služiti tepihom, što je smanjilo učestalost takvih problema.<ref name="aquarian"/> ==Utjecaj== Osim što je na glazbenike [[Porcupine Tree#Nasljeđe|utjecao i kao član Porcupine Treeja]], neki su ga izravno nazvali utjecajnim; među njima su [[Steffen Kummerer]] iz [[Obscura (sastav)|Obscure]],<ref>{{ cite web |accessdate=6. veljače 2017. |title=Obscura Frontman Loves Porcupine Tree, Hates David Hasselhoff |date=17. ožujka 2011. |first=Mike |last=Hill |url=http://noisecreep.com/obscuras-steffen-kummerer-loves-porcupine-tree-hates-david-has/ |website=Noisecreep |url-status=live |archivedate=14. srpnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714215445/http://noisecreep.com/obscuras-steffen-kummerer-loves-porcupine-tree-hates-david-has/}}</ref> [[Caligula's Horse]],<ref>{{ cite web |accessdate=27. veljače 2017. |url=http://rockzeit.dk/interview-caligulas-horse/ |title=Interview med Caligula's Horse |author1=Morten Okkerholm |author2=Robert Bergstein Larsen |website=www.rockzeit.dk |date=29. listopada 2015. |location=Copenhagen, Denmark |url-status=live |archivedate=12. travnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160412221752/http://rockzeit.dk/interview-caligulas-horse/}}</ref> Tor Oddmund Suhrke iz [[Leprous]]a,<ref>{{cite web |accessdate=2017-07-09 |url=https://www.metalpaths.com/interviews/2015/09/01/interview-leprous-tor-oddmund-suhrke/ |title=Interview: Leprous (Tor Oddmund Suhrke) |website=www.metalpaths.com |first=Andrew |last=Koran |date=2015-09-01 |url-status=live |archivedate=2015-09-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150905013356/https://www.metalpaths.com/interviews/2015/09/01/interview-leprous-tor-oddmund-suhrke/}}</ref> Jonathan Carpenter iz [[The Contortionist]]a,<ref>{{ cite web |url=http://underthegunreview.net/2012/07/24/utg-interview-the-contortionist/ |accessdate=6. veljače 2017. |date=24. srpnja 2012. |title=UTG INTERVIEW: The Contortionist |first=Brian |last=Lion |quote=[...] među pjevačima koji su utjecali na mene su Steven Wilson iz Porcupine Treeja, [...] |website=underthegunreview.net |url-status=live |archivedate=27. svibnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130527080635/http://www.underthegunreview.net/2012/07/24/utg-interview-the-contortionist/}}</ref> [[Bilocate]],<ref>{{ cite web |url=http://www.metalnews.de/quickies/Ramzi+von+Bilocate.296.html |language=de |accessdate=8. veljače 2017. |first=Michael |last=Bambas |title=.: QUICKIES :: Ramzi von Bilocate |date=10. kolovoza 2010. |website=MetalNews.de |url-status=dead |archivedate=16. veljače 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170216215312/http://www.metalnews.de/quickies/Ramzi+von+Bilocate.296.html |df=dmy-all}}</ref><ref>{{ cite web |url=http://www.lordsofmetal.nl/nl/interviews/view/id/4435 |title=Bilocate |accessdate=8. veljače 2017. |website=www.lordsofmetal.nl |date=Listopad 2012. |author=Sicktus |url-status=live |archivedate=16. svibnja 2017. |archiveurl=https://archive.today/20170516081311/http://www.lordsofmetal.nl/nl/interviews/view/id/4435 |df=dmy-all}}</ref> Alex Vynogradoff iz [[Kauan]]a<ref>{{ cite web |url=http://maximumrock.ro/music-has-no-limits-an-interview-with-alex-vynogradoff-kauan-about-his-new-project-a-noend-of-mine/ |accessdate=16. veljače 2017. |date=4. siječnja 2016. |title=Music has no limits: an interview with Alex Vynogradoff (Kauan) about his new project, a noend of mine |first=Pruna |last=Andrei |website=MaximumRock.ro |url-status=live |archivedate=16. veljače 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170216212500/http://maximumrock.ro/music-has-no-limits-an-interview-with-alex-vynogradoff-kauan-about-his-new-project-a-noend-of-mine/}}</ref> i Kenneth Wilson iz [[Abigail's Ghost]]a.<ref>{{cite web |accessdate=2017-07-24 |url=http://www.seaoftranquility.org/article.php?sid=917 |title=Abigail's Ghost Talk About Their Hot Debut Selling Insincerity |date=2007-07-22 |website=www.seaoftranquility.org |first=Murat |last=Batmaz |quote=[...] Produkcija je nadahnuta radom Stevena Wilsona i nije samo ograničena na njegov rad s PT-jem. Također sam obožavatelj Anje Gabarek i svidio mi se njegov rad na albumu ''Smiling and Waving''. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110110034639/http://www.seaoftranquility.org/article.php?sid=917 |archivedate=2011-01-10}}</ref> K tome, ostali su glazbenici pohvalili njegov samostalni rad, a među njima su [[Alex Lifeson]],<ref>{{cite web |accessdate=2017-08-05 |url=https://web.musicaficionado.com/main.html#!/collection/alexlifeson-1457922214322 |title=Alex Lifeson Talks Hendrix, Zeppelin, and a Favorite Rush Solo |website=musicaficionado.com |location=Toronto, Canada |date=2016-03-02 |quote=Steve je tip čiji rad uvelike cijenim. Nedavno sam bio na njegovom koncertu u Torontu i oduvijek mi se sviđao njegov rad s Porcupine Treejem, a i svirao sam i na jednom od albuma [te skupine]. Noćas je bio koncert na kojem je Steve svirao svoje samostalne stvari i bile su odlične, zvučale su izvrsno! Okružio se izvanrednim glazbenicima i bilo je to iskustvo koje nadahnjuje. Ulilo mi je nadu u to da i dalje postoje ljudi [kojima] je doista stalo kako skladaju glazbu i koji znaju što znači truditi se biti najboljim glazbenikom. Danas je to uglavnom izgubljen slučaj – pop-glazba je postala glavna i često je u njoj od kvalitetnih glazbenika i glazbe važnija prezentacija. Smatram da je Steve jedan od najvećih glazbenika današnjice. |url-status=live |archiveurl=https://archive.today/20170805005553/https://web.musicaficionado.com/main.html%23!/collection/alexlifeson-1457922214322 |archivedate=2017-08-05 |df=dmy-all}}</ref> [[Steve Howe]],<ref>{{ cite web |accessdate=21. travnja 2017. |url=http://www.ibtimes.com/yes-guitarist-steve-howe-discusses-solo-anthology-prog-rock-legacy-yes-summer-tour-1945831 |title=Yes Guitarist Steve Howe Discusses Solo 'Anthology' And Prog-Rock Legacy, As Yes Summer Tour With Toto Approaches |date=1. lipnja 2015. |website=International Business Times |first=Jeff |last=Perlah |quote=[...] Volim rad Stevena Wilsona -- Sve mi se sviđa, vrlo je dobar, fascinira, a katkad mi je i prirastao srcu. Divim se njegovoj upornosti kad je riječ o održavanju ravnoteže i svih pravih glazbala [...] |url-status=live |archivedate=3. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150603234001/http://www.ibtimes.com/yes-guitarist-steve-howe-discusses-solo-anthology-prog-rock-legacy-yes-summer-tour-1945831}}</ref> [[Robert Trujillo]],<ref>"My Prog Hero: Rob Trujillo", ''[[Prog (časopis)|Prog]]'', br. 45, travanja 2014.; citat: "U Metallici sam zastupao Stevena Wilsona. Mislim da će ostali članovi biti impresionirani kad ga vide uživo. [...] Smatram da je Steven u istom rangu kao Radiohead, Nine Inch Nails i The Beach Boys; može napraviti bilo što."</ref> [[Adrian Belew]],<ref>{{ cite web |quote=''Adrian Belew'': [...] Steven Wilson točno zna čime se želi baviti i njegova glazba sadrži određenu vrstu moći koja je zbilja odlična. Njegov je glas također vrlo privlačan. Jedinstven je i dobro pristaje onome čime se bavi. [...] |accessdate=16. veljače 2017. |url=http://www.innerviews.org/inner/bears2.html |website=Innerviews |first=Anil |last=Prasad |title=The Bears - Collective prowl |year=2005 |url-status=live |archivedate=16. svibnja 2017. |archiveurl=https://archive.today/20170516081911/http://www.innerviews.org/inner/bears2.html |df=dmy-all}}</ref> [[Jordan Rudess]],<ref>{{ cite web |first=Scott |last=Kahn |title=Jordan Rudess: Modern Day Piano Virtuoso |url=http://musicplayers.com/features/keyboards/2009/0609_JordanRudess.php |accessdate=4. veljače 2017. |date=Lipanj 2009. |website=MusicPlayers.com |url-status=live |archivedate=28. kolovoza 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090828043932/http://musicplayers.com/features/keyboards/2009/0609_JordanRudess.php}}</ref> [[Mike Portnoy]],<ref>{{ cite web |url=http://porcupinetree.free.fr/interview_sw_mp.htm |accessdate=8. veljače 2017. |date=4. listopada 2000. |title=INTERVIEW STEVEN WILSON / MIKE PORTNOY |quote=[...] j'adore la production de Steve, notamment sur les derniers Porcupine Tree, et également sur les derniers albums de Fish. (Volim Steveovu produkciju, pogotovo na posljednjem [albumu] Porcupine Treeja, kao i na posljednjim albumima Fisha.) |website=porcupinetree.free.fr |author=Julien |url-status=live |archivedate=5. ožujka 2001. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010305094536/http://porcupinetree.free.fr/interview_sw_mp.htm}}</ref> [[Rob Swire]],<ref>{{ Cite news |accessdate=4. veljače 2017. |title=Pendulum's frontman talks Top Gear and Twitter |first=Ben |last=Machell |date=22. svibnja 2010. |location=Camden, London |newspaper=[[The Times]] |url=http://www.thetimes.co.uk/tto/arts/music/article2515491.ece |quote=Porcupine Tree. Jeste li čuli za [tu grupu]? Takva je šteta što više ljudi ne zna za nju. To je britanski sastav koji postoji od kasnih osamdesetih. Njihov je frontment tip koji se zove Steve Wilson i uvjeren sam da je jedan od najboljih kantautora u Ujedinjenom Kraljevstvu.}}</ref> [[Seven Lions]],<ref>{{ cite web |url=http://www.radioandmusic.com/entertainment/videos/live-gigs/seven-lions-jeff-montalvo-talks-india-tour-upcoming-ep-porcupine-tree-141202 |accessdate=14. veljače 2017. |date=27. studenoga 2014. |title=Seven Lions' Jeff Montalvo talks India tour, upcoming EP & Porcupine Tree |format=video |time=2:44 |location=Mumbai, India |website=RadioAndMusic.com |quote=[...] praktički sve što Steven Wilson čini od Porcupine Treeja je izvrsno. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170214183446/http://www.radioandmusic.com/entertainment/videos/live-gigs/seven-lions-jeff-montalvo-talks-india-tour-upcoming-ep-porcupine-tree-141202 |archivedate=14. veljače 2017. |df=dmy-all}}</ref> [[Demians]] ([[Nicolas Chapel]]),<ref>{{cite web |accessdate=2017-07-09 |url=http://www.dprp.net/specials/2008_demians/ |first=Edwin |last=Roosjen |title=DEMIANS |location=Tilburg, Netherlands |date=2008-08-23 |website=www.dprp.net |publisher=Dutch Progressive Rock Page |url-status=live |archivedate=2009-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090101093118/http://www.dprp.net/specials/2008_demians/}}</ref> [[Jem Godfrey]],<ref>{{cite web |accessdate=2017-07-24 |url=http://chromatique.net/articles/interviews/item/15812-de-retour-en-orbite |first1=Dan |last1=Tordjman |first2=Florent |last2=Canepa |website=chromatique.net |title=De retour en orbite |date=2016-05-29 |language=fr |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160623225105/http://chromatique.net/articles/interviews/item/15812-de-retour-en-orbite |archivedate=2016-06-23}}</ref> [[Jim Matheos]],<ref>{{ cite web |first=Joe |last=DiVita |url=http://loudwire.com/fates-warning-jim-matheos-theories-of-flight-writing-process/ |accessdate=4. veljače 2017. |title=Fates Warning's Jim Matheos Talks 'Theories of Flight' Album, Writing Process + Performing With Different Lineups |website=Loudwire |date=8. srpnja 2016. |quote=Definitivno mi se sviđaju njegove pjesme i sve čime se bavi [...] Steven Wilson zasigurno je netko kome se iskreno divim. |url-status=live |archivedate=9. srpnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160709150834/http://loudwire.com/fates-warning-jim-matheos-theories-of-flight-writing-process/}}</ref> [[Dan Briggs (musician)|Dan Briggs]],<ref>{{cite web |url=http://www.themonolith.com/music/the-monolith-interviews-dan-briggs-of-between-the-buried-and-me/ |location=Chicago, United States |author1=Sigma |first2=Durf |last2=Diggler |accessdate=2017-02-06 |title=THE MONOLITH INTERVIEWS: DAN BRIGGS OF BETWEEN THE BURIED AND ME |date=2013-02-11 |quote=Bit će objavljen za par tjedana, ali dobio sam novi album Stevena Wilsona [''The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)''] koji je izvrstan. Ne mogu se pomiriti s tim, jednostavno... Čak mi se i njegov posljednji album, ''Grace For Drowning'', prilično svidio. Možete ga poslušati i znat ćete da je to album Stevena Wilsona; malo je slobodniji od Porcupine Treeja, ali ovaj je album posve nov i mislim da je odličan. |website=www.themonolith.com |url-status=dead |archivedate=2013-03-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130318121738/http://www.themonolith.com/music/the-monolith-interviews-dan-briggs-of-between-the-buried-and-me/}}</ref> [[Eraldo Bernocchi]]<ref>{{ cite web |url=http://thequietus.com/articles/09792-metallic-taste-of-blood-eraldo-bernocchi-interview-obake |accessdate=8. veljače 2017. |date=22. kolovoza 2012. |first=Toby |last=Cook |title='Yeah, Rock & Roll!': Metallic Taste Of Blood's Eraldo Bernocchi Interviewed |quote=[...] Primjerice Steven Wilson; mislim da je on jedan od najizvanrednijih glazbenika koji se pojavio u proteklih dvadeset godina. |website=The Quietus}}</ref> i [[Chantel McGregor]].<ref>{{ cite web |quote=[...] Voljela bih surađivati s progresivnim glazbenikom Stevenom Wilsonom jer mi je on trenutačno najdraži glazbenik. Njegove su mi pjesme i produkcija prilično zanimljive, a njegovi su koncerti fantastični, kao i sva vizualna umjetnost i konceptualni glazbeni spotovi. |url=https://chadwickmedia.wordpress.com/2016/01/29/chantel-mcgregor-2/ |title=Chantel McGregor Interview |date=29. siječnja 2016. |website=Chadwick Media |accessdate=16. veljače 2017. |url-status=live |archivedate=16. veljače 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170216223946/https://chadwickmedia.wordpress.com/2016/01/29/chantel-mcgregor-2/}}</ref> ==Privatni život== Wilson uglavnom ne otkriva mnogo o svom privatnom životu i u tom smislu slijedi primjer skupina kao što su [[Radiohead]], [[Pink Floyd]] i [[Tool]].<ref name="hl">Elliott, Paul. "Steven Wilson on chaos theory and rumours", ''[[Classic Rock Magazine]]'' (Heavy Load), str. 146., br. 178., prosinac 2012.</ref><ref name="metal storm">{{cite web |url=http://www.metalstorm.ee/pub/interview.php?interview_id=453 |author=Jeff |location=Toulouse, France |title=Porcupine Tree interview (01/2008) |website=Metal Storm |publication-date=2008-01-01 |date=2007-11-19 |accessdate=2008-04-07 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927085330/http://www.metalstorm.net/pub/interview.php?interview_id=453 |archivedate=2011-09-27}}</ref> Međutim, na svojem službenom profilu na Instagramu ipak objavljuje određene trenutke iz svojeg života. U rujnu 2019. objavio je da se oženio svojom djevojkom Rotem i na Instagramu je objavio sliku s vjenčanja.<ref>{{Cite web |url=https://www.instagram.com/p/B2ZzSLoAfkI/ |title=Steven Wilson on Instagram: "Happiest day of my life marrying the love of my life! #happiestdayofmylife #beautifulbridesmaids #thewilsons Thank you @klaraforce for the…" |website=Instagram |language=en |access-date=2019-12-07}}</ref> Njegova supruga ima dvije kćeri koje je Wilson posvojio. Wilson je vegetarijanac<ref name="Rollingindia">{{cite web |url=http://rollingstoneindia.com/steven-wilson-rolling-stone-india-interview/ |title=Steven Wilson: 'Being an Artist is All About Being Selfish' |first=Nabeela |last=Shaikh |date=2016-02-03 |magazine=[[Rolling Stone |Rolling Stone India]] |accessdate=2016-06-06 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160217010151/http://rollingstoneindia.com/steven-wilson-rolling-stone-india-interview/ |archivedate=2016-02-17}}</ref> i ateist; fascinira ga koncept religije i kritizira [[organizirana religija|organiziranu religiju]].<ref name="innerviews1"/><ref name="swedish"/> Međutim, izjavio je da ne želi nametati svoje stavove, nego ih izraziti korištenjem likova i priča. Komentirao je: "Mislim da je to sve što možete učiniti kao umjetnik. Ne smijete propovijedati svojoj publici, nego trebate odraziti svijet sa svim svojim manama i vrlinama."<ref>{{cite web |accessdate=2017-08-17 |url=http://www.dprp.net/wp/interviews/?page_id=5267 |title=Steven Wilson |website=www.dprp.net |publisher=Dutch Progressive Rock Page |location=Amsterdam, Netherlands |date=2015-01-21 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150710194359/http://www.dprp.net/wp/interviews/?page_id=5267 |archivedate=2015-07-10}}</ref> Ne puši i ne drogira se.<ref name="Rollingindia"/><ref>{{cite web |url=http://www.jambands.com/features/2013/03/11/steven-wilson-standing-on-the-branches-of-a-giant-tree?4 |title=Steven Wilson: Standing on the Branches of a Giant Tree |page=4 |accessdate=2016-06-06 |date=2013-03-11 |first=Randy |last=Ray |website=www.jambands.com |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160619184004/http://www.jambands.com/features/2013/03/11/steven-wilson-standing-on-the-branches-of-a-giant-tree?4 |archivedate=2016-06-19}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Insurgentes]]'' (2008.) *''[[Grace for Drowning]]'' (2011.) *''[[The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)]]'' (2013.) *''[[Hand. Cannot. Erase.]]'' (2015.) *''[[To the Bone]]'' (2017.) *''[[The Future Bites]]'' (2021.) *''[[The Harmony Codex]]'' (2023.) *''[[The Overview]]'' (2025.) *''[[Requiem for a Village]]'' (2026.) ==Nagrade i počasti== Godine 2016. Wilsona je časopis ''[[Guitar World]]'' proglasio jednim od 15 najboljih gitarista progresivnog rocka.<ref>{{ cite web |accessdate=26. travnja 2017. |url=http://www.guitarworld.com/artist-news-artist-lists/15-prog-rocks-best-guitarists-through-years/29666 |title=15 of Prog-Rock's Best Guitarists Through the Years |date=1. rujna 2016. |author=Guitar World Staff |magazine=[[Guitar World]] |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160902131114/http://www.guitarworld.com/artist-news-artist-lists/15-prog-rocks-best-guitarists-through-years/29666 |archivedate=2. rujna 2016.}}</ref> U anketi čitatelja ''[[MusicRadar]]a'' iz 2016. izabran je za sedmog najboljeg ''prog'' gitarista 2016.<ref>{{ cite web |accessdate=26. travnja 2017. |url=http://www.musicradar.com/news/guitars/the-10-best-prog-guitarists-in-the-world-right-now-645545 |website=MusicRadar |title=The 10 best prog guitarists in the world right now |date=27. prosinca 2016. |page=4 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170427003740/http://www.musicradar.com/news/guitars/the-10-best-prog-guitarists-in-the-world-right-now-645545 |archivedate=27. travnja 2017. |df=dmy-all}}</ref> Na dodjeli nagrada Progessive Music Award 2018. osvojio je nagradu u kategoriji britanskog sastava odnosno glazbenika godine.<ref>{{cite web |url=https://www.udiscovermusic.com/news/steven-wilson-progressive-music-awards/ |title=Steven Wilson, Steve Howe 2018 Progressive Music Award Winners |website=uDiscover Music |author=Peacock, Tim |date=2018-09-14 |accessdate=2020-11-29}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Steven Wilson |commonscathr = Steven Wilson |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === *[http://stevenwilsonhq.com/sw/ Službeno mrežno mjesto] *[http://www.voyage-pt.de/swdisco.html Potpuna diskografija Stevena Wilsona] {{GLAVNIRASPORED:Wilson, Steven}} [[Kategorija:Britanski tekstopisci]] [[Kategorija:Britanski rock-glazbenici]] [[Kategorija:Britanski rock-pjevači]] [[Kategorija:Britanski gitaristi]] ij3y7wa3f2bfghg0ywcy0ehxoswcyjd 2 692253 7597687 7597400 2026-09-11T12:31:34Z Argo Navis 852 7597687 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FL#mw-pages Od L]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Prilep]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20260909072822" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 09:28, 9. rujna 2026. (CEST) usporedi sa fr, od K</li> <li id="20260908082250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predlošci na kojima su radovi u tijeku]] 10:22, 8. rujna 2026. (CEST) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (73)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (540)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1198)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1341)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (303)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 265</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 34</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 33</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 21</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 18</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 18</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 17</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (343)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == 6886ncpji8ikcuof6maifjgq5qtcjkc 7597747 7597687 2026-09-11T15:07:06Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Teorija motora]] 7597747 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FL#mw-pages Od L]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Prilep]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20260909072822" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 09:28, 9. rujna 2026. (CEST) usporedi sa fr, od K</li> <li id="20260908082250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predlošci na kojima su radovi u tijeku]] 10:22, 8. rujna 2026. (CEST) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (73)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (540)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1198)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1341)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (303)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 265</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 34</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 33</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 18</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 18</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 17</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (343)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == luanmkcx5d4e7iyxr2kpf28k7hqwkcu 7597927 7597747 2026-09-12T08:03:32Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Mairan_(krater)]] 7597927 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FL#mw-pages Od L]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Prilep]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20260909072822" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 09:28, 9. rujna 2026. (CEST) usporedi sa fr, od K</li> <li id="20260908082250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predlošci na kojima su radovi u tijeku]] 10:22, 8. rujna 2026. (CEST) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (73)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (540)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1198)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1341)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (303)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 265</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 34</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 33</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 18</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 18</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 17</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (343)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260912080332" class="popis-zadataka">[[Mairan (krater)]] 10:03, 12. rujna 2026. (CEST) </li> e1kmr9xgtmq9tl44yxh1j1my7mu7ap8 0 716092 7597830 7597117 2026-09-11T19:20:42Z ~2026-45781-59 370241 /* Pregled serije */ 7597830 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 745+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do [[5. rujna]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title="Kumovi" odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezona od [[6. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|title=''Kumovi'' se vraćaju ove nedjelje, 6. rujna na Novu TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-ove-nedjelje-6-rujna-na-novu-tv---998954.html|access-date=2026-09-05|website=Nova TV|language=hr}}</ref>I {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{finale|22|9|2026|l}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – [[5. rujna]] [[2026.]]''}} | boja7 = #00A6A6 | epizode7 = | premijera7 = {{premijera|23|9|2026|l}} | finale7 = {{TBA}} | infoA7 = – }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="1" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="1" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small><ref>U 104. epizodi, druge sezone, lik Jadranke Macan privremeno napušta radnju i odlazi u Njemačku, zbog čega se glumica ne pojavljuje u velikom broju epizoda serije do kraja sezone.</ref> ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja * [[Areta Ćurković]] kao Marija Žderić == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="6" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="6" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | [[10. lipnja]] [[2026.]] |- !6. |[[11. lipnja]] [[2026.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] klxdhxp5htcytylpi04dg7kijkj6zzv 0 717540 7597775 7583137 2026-09-11T16:00:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597775 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Holokaust | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | slika = Arbeit-macht-frei3.jpg | velicina_slike = 300px | alt = | opis = Slogan ''[[Arbeit macht frei]]'' koji se nalazio na ulazima mnogih [[Nacistički koncentracijski logori|nacističkih koncentracijskih logora]] | karta = | velicina_karte = | karta_alt = | opis_karte = | lokacija = [[Treći Reich]] i europske države pod nacističkom okupacijom | meta = | koordinate = | datum = [[1941.]] – [[1945.]] | vremenska_zona = | vrsta = sustavni [[genocid]], [[masovno ubojstvo]] i [[etničko čišćenje]] | mrtvih = oko 6 milijuna [[Židovi|Židova]] | ranjenih = | zrtve = <!-- ili | zrtva = --> | pocinitelji = <!-- ili | pocinitelj = --> <!-- kratica: | pocin = ili | poc = --> | napadaci = <!-- ili | napadac = --> | osumnjicenici = <!-- ili | osumnjicenik = --> | oružje = | brojpocin = <!-- ako jedan | brojpoc = --> | branitelji = <!-- ili | branitelj = --> | motiv = [[antisemitizam]], [[rasizam]] | istraga = | mrtvozornik = | webstranica = | module = | biljeske = }} [[Datoteka:Yellowbadge logo.svg|mini|150px|Žuta »židovska zvijezda« ([[Njemački jezik|njem.]] ''Judenstern''), koju su Židovi morali nositi u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]]] '''Holokaust''' ili '''šoa''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] הַשׁוֹאָה‎, ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sustavni državni [[progon]] i [[genocid]] nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pod vodstvom [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i njegovih suradnika.<ref>{{harvnb|Snyder|2010|pp=389, 413|loc=chpt. ''[https://books.google.ca/books?id=ks0WBQAAQBAJ&q=Holocaust+genocide Numbers and Terms]''}}.<br />Primjeri u: {{harvnb|Bauer|2002}}, {{harvnb|Cesarani|2004}}, {{harvnb|Dawidowicz|1981}}, {{harvnb|Evans|2002}}, {{harvnb|Gilbert|1986}}, {{harvnb|Hilberg|1996}}, {{harvnb|Longerich|2012}}, {{harvnb|Phayer|2000}}, {{harvnb|Zuccotti|1999}}</ref><ref>{{cite web|last=Jager|first=Elliot|url=http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|title=Inside Yad Vashem|work=A Zionist memorial to the victims of Hitler’s war against the Jews|year=2016|access-date=26. veljače 2017|archive-date=2. svibnja 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160502211304/http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|url-status=dead}}</ref> U ranim primjerima holokausta uključuju se progoni tijekom [[Kristalna noć|''»Kristalne noći«'']] i eutanazijski program [[Akcija T4|''»Akcija T4«'']], što se kasnije razvilo u upotrebu odreda smrti i [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijskih logora]], kao i masovne i centralno organizirane pokušaje da se usmrti svaki mogući pripadnik skupina na koje su ciljali nacisti.<ref>{{cite web |title=The Holocaust: Definition and Preliminary Discussion |url=http://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |website=yadvashem.org |publisher=[[Yad Vashem]] |accessdate=26. lipnja 2015 |archive-date=28. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200428112310/https://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |url-status=dead }}</ref> Žrtve obuhvaćaju i [[Djeca u holokaustu|1,5 milijuna djece]]. Holokaustom je obuhvaćeno oko dvije trećine Židova koji su ranije živjeli u kontinentalnoj Europi. Šira definicija holokausta obuhvaća i nežidovske žrtve nacističke kampanje [[Masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]],{{sfn|Gerlach|2016|p=14}}, kao što su npr. [[Romi]], [[Poljaci]] i druge [[Slaveni|slavenske etničke skupine]], i pacijenti [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalno i fizički onesposobljeni.{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Jedna šira definicija obuhvaća i [[Rusi|Ruse]], [[Ratni zarobljenik|ratne zatočenike]], [[homoseksualac|homoseksualce]], [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]], [[Crnci|crnce]], disidente i političke protivnike nacista, te članove drugih manjinskih skupina. Od 1941. do 1945. provođeni su sustavni progoni i ubojstva pripadnika različitih naroda. Pod koordinacijom [[Schutzstaffel|Schutzstaffela (SS-a)]], s uputama iz najvišeg rukovodstva [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP-a)]], svaka grana birokracije u tadašnjoj Njemačkoj bila je uključena u logistiku i provođenje masovnih ubojstava. Ubojstva su počinjena u cijeloj Europi pod njemačkom okupacijom, kao i u samoj nacističkoj Njemačkoj, a također su počinjena i na svim [[Sile Osovine|područjima pod upravom njezinih saveznika]]. Druge žrtve nacističkih zločina su [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], i drugi [[Slaveni|slavenski narodi]]; sovjetski građani i sovjetski ratni zatočenici; [[Komunizam|komunisti]]; [[Homoseksualnost|homoseksualci]]; [[Jehovini svjedoci]] i drugi. Procjenjuje se da je oko {{n|42 500}} pritvornih ustanova korišteno u progonima.{{ni}} Prema nekim procjenama, u provođenje progona bilo je uključeno preko {{n|200 000}} počinitelja.{{ni}} Europski [[Židovi]] bili su glavne žrtve holokausta, a plan za sustavni genocid nad Židovima nacisti su nazivali ''»[[Konačno rješenje|konačnim rješenjem židovskog pitanja]]«''. Kao [[posljedice Drugog svjetskog rata]], pa i samog holokausta, prvo je došlo do [[Nürnberški proces|sudskih procesa u Nürnbergu]], tijekom kojih je istaknutim nacistima suđeno za zločine tijekom rata. Kao kulturna revolucija, došlo je i do [[Denacifikacija|denacifikacije]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Entnazifizierung''), te do [[Dogovor o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke|dogovora o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke]]. Tijekom procesa u [[Nürnberg]]u došlo je i do [[poricanje Holokausta|poricanja holokausta]], kojim su neki od suđenih htjeli umanjivati holokaust ili prikazati ga kao »opravdano djelo«. == Etimologija i definicija == === Podrijetlo izraza === [[Datoteka:Buchenwald Ohrdruf Corpses 76891.jpg|mini|Trupla žrtava KL Buchenwald, 1945.]] ''Holokaust'' ([[grčki jezik|grčki]] ''olokauston'': »potpuno spaljen«, od prefiksa ''olo'' i ''kauston'', »spaljen«) je žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično (za razliku od drugih tipova žrtava) spaljivala cijela žrtvena životinja. Kod starih [[Izrael]]aca postojao je analogni obred spaljivanja cijelog [[janje]]ta (hebrejski ''olam kalil'': »uništenje ognjem«).<ref>{{cite encyclopedia |editor-last=Whitney|editor-first=William Dwight |year=1904|title=Holocaust |encyclopedia=[[Century Dictionary|The Century Dictionary and Cyclopedia]] |volume=4 |p=2859 |url=https://archive.org/stream/centurydictio04whit#page/2858/mode/2up |accessdate = 1. lipnja 2016}}</ref> Riječ ''holokaust'' prvi je za taj genocid (koji sami [[Židovi]] označavaju hebrejskom izrazi šoa; ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«) upotrebio crkveni sabor protestantskih crkava tadašnje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]]. Postupno je ušao u opću upotrebu i danas je to osnovno značenje izraza. Termin je postupno ušao u opću upotrebu u raznim jezicima do [[1970-ih]] godina. Postoje razlike u opsegu primjene pojma. U širem značenju, obuhvaća i genocid nad [[Romi]]ma i [[Slaveni]]ma, kao i ubijanje drugih skupina (homoseksualci, duševni i fizički bolesnici, politički protivnici, poljski i sovjetski ratnih zatočenici, Jehovini svjedoci itd.){{sfn|Gerlach|2016|p=14}}<ref>{{harvnb|Snyder|2010|p=384}}; {{harvnb|Fitzgerald|2011|p=4}}; {{harvnb|Hedgepeth|Saidel|2010|p=16}}; {{harvnb|Evans|2015|loc=The Anatomy of Hell}}</ref> koje je [[Treći Reich|nacionalsocijalistička država]] provodila. === Definicija === Restriktivna definicija holokausta je nacistički [[genocid]] Židova.{{sfn|Snyder|2010|p=412-413}}{{sfn|Bauer|2002|pp=10–11}}{{efn|Daljnji primjeri obuhvaćaju Ben Kiernan u ''Blood and Soil'',{{sfn|Kiernan|2009|p=454}} Stevea Atkinsa u ''Holocaust Denial as an International Movement'',{{sfn|Atkins|2009|p=11}} Susan Zuccotti u 'The Holocaust, the French, and the Jews'',{{sfn|Zuccotti|1993|p=5}} Richarda Evansa u ''Lying About Hitler'',{{sfn|Evans|2002|p=104}} Martina Gilberta u ''The Holocaust'',{{sfn|Gilbert|1985|p=18}} i Adama Jonesa u ''Genocide''.{{sfn|Jones|2006|p=147}} }} Šira definicija holokausta obuhvaća neke ili sve nežidovske žrtve nacističkih kampanja [[masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]]. ''Kolumbijski vodič za holokaust'' ograničava definiciju holokausta na Židove, [[Genocid nad Romima|Rome]] i pacijente [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalni i fizički invalidi. Njeni autori pišu: »sve tri grupe, i samo te grupe, bile su jednake žrtve [[Nacizam i rasa|nacističkog rasizma]] i genocida«.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Oni isto tako nude tri dodatne definicije koje obuhvaćaju gledišta povjesničara koji identificiraju nekoliko dodatnih skupina žrtava. Jedna je da se holokaust odnosi samo na Židove, druga je da je bilo nekoliko različitih holokausta, svaki od kojih je pogađao zasebnu skupina ljudi, a treća obuhvata sve rasistički motivirane zločine nacista.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=51–52}} [[Timothy D. Snyder]] napisao je: »Termin holokaust se ponekad koristi na dva različita načina: da označava sve njemačke politike ubijanja tijekom rata, ili da označava sve represije Židova od strane nacističkog režima«.{{sfn|Snyder|2010|p=412}} Šira definicija takozvanog »paralelnog holokausta« obuhvaća sovjetske ratne zatočenike koji su preminuli kao rezultat zlostavljanja uzrokovana nacističkom rasnom politikom,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=48–49}} nežidovske pripadnike Poljaka koji su umirali od jako loših uvjeta koji su nastali zbog nacističke okupacije Poljske, sovjetske građane koji su umirali zbog sličnih uvjeta u okupiranim dijelovima [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]],{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=49–50}} mentalno i fizički nesposobne ljude koji su ubijani u okviru [[Akcija T4|programa eutanazije]] Velikonjemačkog Reicha,{{sfn| Niewyk|Nicosia|2000|p=48}} Rome, ili Romd i Sinte,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=47–48}} homoseksualce, Jehovine svjedoke i druge vjerske disidente.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=50–51}} == Obilježja == [[Datoteka:WW2-Holocaust-Europe.png|mini|upright=1.5|Karta [[geto|geta]] u Europi u kojima su Židovi bili zatvarani prije slanja u [[Logor smrti|logore smrti]].]] === »Genocidna država« === Cjelokupno tadašnje njemačko društvo bilo je uključeno u aktivnosti vezane za genocid, pretvarajući Treći Reich u ono što je jedan istraživač holokausta, [[Michael Berenbaum]], nazvao »genocidnom državom«.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Birokrati su učestvovali u pronalaženju evidencije za identifikaciju Židova, konfiskaciju imovine i planiranje rasporeda vlakova kojima su deportirani Židovi. Tvrtke su otpuštale židovske radnike, a kasnije zapošljavale Židove kao [[Robovlasništvo|robovsku]] radnu snagu. Sa sveučilišta su isključivali studente i profesore židovskog porijekla. Njemačke farmaceutske tvrtke su testirale lijekove na zatočenicima; druge tvrtke su gradile [[krematorij]]e.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Pri ulazu zatočenika u logore smrti, bilo im je naređeno da predaju svu osobnu svojinu, koja je bila popisana i označena prije nego što je poslana u Njemačku za ponovnu upotrebu ili recikliranje.{{sfn|Arad|1987|pp=154–159}} Putem [[Max Heiliger|lažnih računa]], Njemačka nacionalna banka pomogla je u [[Pranje novca|pranju dragocjenosti]] oduzetih žrtvama.{{sfn|Fischel|p=167}} [[Saul Friedländer]] piše da: »ni jedna društvena skupina, ni jedna vjerska zajednica, ni jedna znanstvena institucija ili profesionalna asocijacija u Njemačkoj i širom Europom nije proglasila svoju solidarnost sa Židovima«{{sfn |Friedländer|2007|p=xxi}} On piše da su neke kršćanske Crkve »deklarirale da bi i konvertirane Židove trebalo promatrati kao dio stada, ali čak i tada s rezervom«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} Friedländer tvrdi da to čini holokaust posebnim, budući da se [[Antisemitizam|antisemitska]] politika mogla »provoditi do njenih najekstremnijih nivoa bez uplitanja bilo kakvih značajnih kompenzacijskih gledišta«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} === Ideologija === Povjesničar [[Yehuda Bauer|Bauer Jehuda]] tvrdi da je holokaust bio zasnovan na ideologiji i mitovima, a ne na praktičnim razmatranjima.{{sfn|Bauer|2002|p=48}} [[Eberhard Jäckel]] tvrdi da je jedno posebno svojstvo holokausta bilo da je prvi put neka država stavila svoju punu moć iza deklaracije da cijeli narod treba da bude potpuno izbrisan bez izuzetka i to što je prije moguće.{{sfn|Maier|1988|p=53}} Ubojstva su sistematski sprovođena u gotovo svim područjima okupirane Europe, u više od 20 okupiranih zemalja.{{sfn|United States Holocaust Memorial Museum|1996|p=7}} Ubijeno je skoro 3 milijuna Židova u okupiranoj Poljskoj i između 700.000 i 2,5 milijuna Židova u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Stotine tisuća drugih Židova ubijeno je u ostalim dijelovima Europe pod njemačkom okupacijom.{{sfn|Crowe|2008|p=447}} Iz rasprava na [[Konferencija u Wannseeu|konferencije u Wannseeu]] jasno je da je nacističko »konačno rješenje židovskog pitanja« obuhvaćalo i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i sve neutralne države Europe, kao što su [[Irska]], [[Švicarska]], [[Turska]], [[Švedska]], [[Portugal]] i [[Španjolska]].{{sfn|Gilbert|2001|p=289}} Procjenjuje se da je bilo preko 200.000 počinilaca holokausta.{{sfn|Stone|2011|p=109}} === Industrijalizirano ubijanje === {{glavni|Logor smrti}} Upotreba koncentracijskih logora ili logora smrti, opremljenih plinskim komorama za sistematsko masovno istrebljenje ljudi, bila je jedinstvena karakteristika holokausta. Izgrađeni su za sistematsku svrhu ubijanja milijuna ljudi, prije svega pomoću [[Ciklon B|otrovnih plinova]].{{sfn|Gellately|Stoltzfus|2001|p=216}} Stacionarni objekti koji su izgrađeni u svrhu masovnog istrebljenja rezultat su ranijeg nacističkog eksperimentiranja s otrovnim plinom tijekom tajnog [[akcija T4|programa eutanazije ]] mentalnih pacijenata.<ref name="Gassing">{{cite web | url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005220 | title=Gassing Operations | publisher=[[United States Holocaust Memorial Museum]] | date = 20. lipnja 2014 | accessdate = 25. siječnja 2015 | work=Holocaust Encyclopedia}}</ref> == Provođenje holokausta u nacističkoj Njemačkoj == === Od 1933. do 1942.=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1972-033-39, Magdeburg, zerstörtes jüdisches Geschäft.jpg|mini|Trgovina dječje obuće židovskog vlasnika u [[Magdeburg]]u, koja je uništena tijekom »[[Kristalna noć|Kristalne noći]]«, studenoga 1938.]] Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[nacizam|nacisti]] počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj [[Židovi|Židova]] u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko [[radio|radija]] i [[novine|novina]], a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet ''(vidi članak [[rasizam]])''. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] (''Zakon o građanima Carstva'' i ''Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti'') [[15. rujna]] [[1935.]], Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji i dr.); zabranjeno je sklapanje [[brak]]a između ''[[Arijska rasa|Arijaca]]'' i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd. Ti će zakoni biti kasnije primijenjeni u svim pripojenim zemljama i okupiranim područjima, pa tako i u [[NDH]] ''(vidi članak [[Holokaust u NDH]])''. Pod njemačkim pritiskom i [[Italija]] je [[1938.]] godine uvela antižidovsko zakonodavstvo. Mjere protiv Židova poduzimaju pod njemačkim pritiskom i zemlje istočne Europe; izuzetak je [[Čehoslovačka]], koju međutim Njemačka zaposjeda [[1938.]] – [[1939.]] Velik broj Židova emigrirao je iz tih država. U Njemačkoj je [[1933.]] živjelo oko 500.000 Židova, od kojih je do [[1939.]] oko 300.000 emigriralo. Na inicijativu predsjednika [[SAD]]-a [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]]a održana je ljeti [[1938.]], međunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u [[Švicarska|Švicarskoj]], ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata židovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, u srpnju [[1939.]] britanska vlada, suočena s otporom [[Arapi|Arapa]], ograničava useljavanje Židova u Palestinu na samo 15.000 u sljedećih pet godina. Ubojstvo njemačkog konzula u [[Pariz]]u u studenome [[1938.]], poslužilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvođenje u logore ([[Kristalna noć]]). [[Datoteka:Aerial photograph of the destroyed Warsaw Ghetto.jpg|[[Varšavski geto]]|alt=|mini|220x220px]] Obavezno nošenje oznake na odjeći propisano je prvo za Židove u Poljskoj u studenom [[1939.]], a kasnije i u Njemačkoj i drugim državama. Židovi su ponovo smješteni u posebne izolirane dijelove gradova ([[geto|geta]]), od kojih je najveći bio u [[Varšava|Varšavi]]; tamo je došlo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora Židova ''(vidi članak [[Varšavski geto]])''. U jesen [[1941.]] počela je realizacija plana, da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne [[Europa|Europe]] deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani [[vlak]]om u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o »[[Konačno rješenje|konačnom rješenju]]«. === Otpor antižidovskim mjerama === [[Datoteka:Oskar Schindler.jpg|mini|180px|lijevo|[[Oskar Schindler]]]] Otpor ovim mjerama postojao je u mnogim zaposjednutim zemljama. Najsnažniji je bio u [[Danska|Danskoj]], gdje je nakon prvih protužidovskih mjera sam kralj na radiju izjavio da će osobno staviti židovsku zvijezdu, ako bilo koji građanin njegove zemlje na to bude prisiljen. Kada su [[1943.]], Nijemci uveli svoju direktnu upravu nad zemljom i naredili uhićenje svih ''nearijaca'', organizirano je potajno prebacivanje Židova [[brod]]ovima u [[Švedska|Švedsku]], tako da su gotovo svi spašeni. U [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je u veljači [[1941.]] organiziran generalni štrajk, da bi se spriječile deportacije Židova. U [[Italija|Italiji]] je bio snažan otpor progonu Židova, pa su čak prihvaćane izbjeglice iz [[Francuska|Francuske]] i s [[Balkan]]a; tako se spasilo nekoliko tisuća izbjeglica iz [[NDH]]. [[Bugarska]] nije deportirala nijednog Židova, a također ni [[Finska]]. U [[Austrija|Austriji]], pripojenoj Njemačkom carstvu [[1938.]], bilo je mnogo prosvjeda protiv postupka prema Židovim i apela da se pojedinci izuzmu. U istočnim zemljama, gdje je [[Nacizam|nacistički]] okupacijski režim bio mnogo stroži ([[Slaveni]] su smatrani inferiornom rasom, pogodnom samo za roblje), takva vrsta organiziranog i masovnog otpora nije bila moguća. Pojedinci su pružali otpor provedbi antižidovskih mjera ilegalno spašavajući pojedine Židove, za što je simbol postao [[Oskar Schindler]]; [[Izrael]] je kasnije za takve pojedince uveo priznanje [[Pravednik među narodima]]. Također su takvu pomoć pružali organizirani [[antifašizam|antifašistički]] pokreti otpora u raznim zemljama. Tako je bilo i u Hrvatskoj. === »Konačno rješenje« === {{glavni|Konačno rješenje|Konferencija u Wannseeu}} [[Datoteka:Auschwitz II-Birkenau gate, after 1945.jpg|mini|Glavni ulaz u [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]], nakon 1945.]] [[Datoteka:Mass Grave at Bergen-Belsen concentration camp - Fritz Klein - IWM BU4260.jpg|mini|Trupla žrtava u masovnoj grobnici [[Sabirni logor Bergen-Belsen|koncentracijskog logora Bergen-Belsen]], travnja [[1945.]]]] Uspjeh vojnog pohoda na [[SSSR]] potakao je naciste na odluku, da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede »[[konačno rješenje]] židovsko pitanja«, tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu [[20. siječnja]] [[1942.]], ([[Konferencija u Wannseeu]]) izložio SS-Obergruppenführer [[Reinhard Heyndrich]], šef Sigurnosne policije i Sigurnosne službe. On je bio osobno od [[Adolf Hitler|Hitlera]] ovlašten da provede taj plan; svim državnim službama bilo je naređeno, da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom [[SS]]-a. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim životnim uvjetima sve, dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje [[plin]]om i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u [[Češka|Češkoj]]) provođenje plana preuzeo je [[Adolf Eichmann]]. Na temelju te odluke osnovani su posebni [[koncentracijski logori]] te [[logor smrti|logori smrti]]. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika, najčešće uz pomoć visoko sofisticirane organizacije (primjerice, postojale su jedinice zatvorenika koje bi se brinule da krematorij neprekidno pali leševe). Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane [[Poljska|Poljske]]: [[Auschwitz]] (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944., zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemačkom tlu: Dachau, Bergen-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944., [[Heinrich Himmler]] izdaje naređenje, da se prestane s likvidacijama. Međutim, do oslobađanja logora koje su izveli Saveznici, još su desetine tisuća umrle u logorima od gladi i zaraza. [[Datoteka:Flag Schutzstaffel.svg|mini|lijevo|200px|Znak [[SS]]-a]] Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci, pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na [[život]]u kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscprljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve, ako ih nisu strijeljali na stotine i tisuće, ubijane pomoću ispušnih plinova [[kamion]]a u vožnji: pedesetak bi bilo nabijeno u hermetički zatvoren prostor u koji je bila prespojena ispušna cijev, tako da bi se svi pogušili. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno: tvrka DEGESCH – ''Njemačko društvo za borbu protiv štetočina'' – isporučivala je brzodjelujući plin [[ciklon B]]. Pomoću ovog plina krvnici iz [[SS]]-a organizirali su "racionalno" masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice, koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni [[zubi]]. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona [[zlato|zlata]]. Uz ubijanje u logorima, sustavno istrebljenje [[Židovi|Židova]] i drugih provodile su posebne jedinice, tzv. ''SS-Einsatzgruppen'', organizirane u sastavu svake pojedine njemačke armije za djelovanje u pozadini; u njima su sudjelovali i [[litva]]nski, [[Latvija|latvijski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] pomoćni policajci. Osim odvođenja i likividacije u logorima, organizirali su i pojedinačna i masovna strijeljanja na raznim mjestima. Cijeli je proces, nakon spomenute Heyndrichove pogibije, bio u nadležnosti [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]], koji je pokazao velike organizacijske sposobnosti i bitno doprinio da ubijanje ide sve brže i sve efikasnije. Bez obzira na njegove napore, Holokaust je s vremenom ipak počeo crpiti velike logističke resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zašto zapadni saveznici i [[SSSR]], iako su raspolagali podacima o tome što se događa, nisu uložili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta, koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacističke Njemačke. === Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) === U [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], jedinom logoru smrti u Europi koji nije bio pod njemačkom upravom, ubijeno je između 70.000 i 100.000 zatočenika.<ref>{{Citiranje weba |title=koncentracijski logori |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32708 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. siječnja 2022.}}</ref> === Holokaust u Srbiji === Osobine [[logor smrti|logora smrti]] imao je i [[Sabirni logor Sajmište|logor Sajmište]] kraj [[Beograd]]a, koji je bio pod njemačkom upravom. Jedan od spomenutih kamiona, čija je ispušna cijev bila spojena tako, da ubija ljude u tovarnom prostoru, vozio je i kroz Beograd. == Posljedice == {| class="wikitable sortable" style="float:right; clear:right; text-align:right; margin-left:1.5em; font-size:95%" |+ Tablica profesora [[David M. Crowe]]{{sfn|Crowe|2008|p=447}} |- ! Država !! Broj Židova<br />(prije rata) !! Broj žrtava<br/>holokausta |- | [[Albanija]] || || 200 – 591 |- | [[Austrija]] || 185.000 – 192.000 || 48.767 – 65.000 |- | [[Belgija]] || 55.000 – 70.000 || 24.000 – 29.902 |- | [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka]] i [[Moravska]] || 92.000 – 118.310 || 78.150 – 80.000 |- | [[Bugarska]] ||50.000 || 7.335 |- | [[Danska]] || 7.500–7.800 || 60 – 116 |- | [[Estonija]] || 4.500 || 1.500 – 2.000 |- | [[Finska]] || 2.000 || 0 (7–8 stranih državljana izručeno Njemačkoj) |- | [[Francuska]] || 330.000 – 350.000 || 73.320 – 90.000 |- | [[Njemačka]] <small>(1933.)</small> || 523.000 – 525.000 || 130.000 – 160.000 |- | [[Grčka]] || 77.380 || 58.443 – 67.000 |- | [[Mađarska]] || 725.000 – 825.000 || 200.000 – 569.000 |- | [[Italija]] || 42.500 – 44.500 || 5.596 – 9.000 |- | [[Latvija]] || 91.500 – 95.000 || 60.000 – 85.000 |- | [[Litva]] || 168.000 || 130.000 – 200.000 |- | [[Luksemburg]] || 3.800 || 720 – 2.000 |- | [[Nizozemska]] || 140.000 || 98.800 – 120.000 |- | [[Norveška]] || 1.700 – 1.800 || 758 – 1.000 |- | [[Poljska]] || 3.300.000 – 3.500.000 || 2.700.000 – 3.000.000 |- | [[Rumunjska]] <small>(1930.)</small> || 756.000 || 270.000 – 287.000 |- | [[Slovačka]] || 136.000 || 68.000 – 100.000 |- | [[Sovjetski Savez]] || 3.020.000 || 700.000 – 2.500.000 |- | [[Jugoslavija]] || 78.000 – 82.242 || 51.400 – 67.438 |- | '''Ukupno''' || 9.702.930 – 10.169.332 ||4.707.056 – 7.442.390 |} Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5,29 do 6 milijuna Židova,<ref>[http://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html FAQs. The Holocaust Resource Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220127092400/https://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html |date=27. siječnja 2022. }}, [[Yad Vashem]], yadvashem.org, pristupljeno 27. siječnja 2021.</ref> odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u [[svijet]]u. Demografska slika u [[Europa|Europi]] se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Središnjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u [[SAD]], odnosno u [[Palestina|Palestinu]], gdje je stvorena židovska nacionalna država [[Izrael]]. [[Romi]] su druga grupa koja je bila objekt [[genocid]]a. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna. Slično kao i [[Prvi svjetski rat]], Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pogotovo kada je izvršeno u tako naprednoj, prosvijećenoj i civiliziranoj državi kao što je [[Njemačka]]. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća [[znanost]]i. Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada ponoviti. Iznose se međutim i teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput [[Poljska|Poljske]], motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. === Dan sjećanja === ''[[Dan sjećanja na holokaust]]'' danas se obilježava u [[SAD]]-u i u svim europskim državama. Veliki značaj ima ''United States Holocaust Memorial Museum'' otvoren u [[Washington]]u u travnju [[1993.]], na dan početka ustanka u [[Varšavski geto|Varšavskom getu]]. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} === Citirana bibliografija === {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Atkins|first=Stephen E. |year=2009|title=Holocaust Denial as an International Movement |url=https://archive.org/details/holocaustdeniala0000atki|publisher=Praeger |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-34538-8}} * {{Cite book | ref = harv | last=Bauer|first=Yehuda|year=1982|title=A History of the Holocaust|url= https://archive.org/details/historyofholocau00yehu|location=New York|publisher=Franklin Watts}} * {{Cite book | ref = harv | last=Cesarani|first=David|year=2004|title=Holocaust: From the Persecution of the Jews to Mass Murder|location=London|publisher=Routledge}} * {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy S.|title=The War Against the Jews, 1933-1945|url=http://books.google.com/books?id=V7l8Vy5gn-kC|year=1986|publisher=Bantam Books|isbn=978-0-553-34532-2}} * {{cite journal|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Anatomy of Hell |work=The New York Review of Books |url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2015/jul/09/concentration-camps-anatomy-hell/?utm_medium=email&utm_campaign=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs&utm_content=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs+CID_47ff9b6073315e90ae879838894bcef1&utm_source=Email%20marketing%20software&utm_term=The%20Anatomy%20of%20Hell}} * {{Cite book | ref = harv | last=Fitzgerald|first=Stephanie|year=2011|title=Children of the Holocaust| url = https://archive.org/details/childrenofholoca0000fitz |location=Mankato, MN|publisher=Compass Point Books}} * {{Cite book | ref = harv | last=Gerlach| first=Christian | title=The extermination of the European Jews | url = https://archive.org/details/exterminationofe0000gerl | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge, United Kingdom |year=2016|isbn=978-0-521-70689-6 }} * {{Cite book | ref = harv | last=Gilbert|first=Martin |year=1986|title=The Holocaust: The Jewish Tragedy | url = https://archive.org/details/holocaustjewisht0000gilb |location=London |publisher=Collins}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Hedgepeth|first1=Sonja M.|last2=Saidel|first2=Rochelle G.|year=2010|title=Sexual Violence against Jewish Women During the Holocaust|location=Lebanon, NH|publisher=University Press of New England}} * {{Cite book | ref = harv | last=Hilberg|first= Raul|year=1961|title= The Destruction of the European Jews |edition= First, of three, |location= Chicago |publisher=Quadrangle (Times Books)|isbn=978-0300095579}} * {{Cite book | ref = harv | editor-last=Jones|editor-first=Adam|year=2010|title=Genocide: A Comprehensive Introduction| url = https://archive.org/details/genocidecomprehe0002edjone |edition=2nd|location=Abingdon|publisher=Routledge}} * {{Cite book | ref = harv | last=Kiernan|first=Ben |year=2009|title=Blood and Soil: A World History of Genocide and Extermination from Sparta to Darfur |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-14425-3}} * {{Cite book | ref = harv | last=Longerich|first=Peter|year=2003|origyear=2001|title=The Unwritten Order: Hitler's Role in the Final Solution|url= https://archive.org/details/unwrittenorderhi0000long|location=Stroud|publisher=Tempus Publishing}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Niewyk|first1=Donald L.|last2=Nicosia|first2=Francis R. |year=2000|title=The Columbia Guide to the Holocaust |location=New York, NY |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0231112000 |url=https://books.google.com/books?id=lpDTIUklB2MC}} * {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965|year=2000|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=aZTD96Upq9AC}} * {{Cite book | ref = harv | last=Snyder|first=Timothy|year=2010|title=Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin| url = https://archive.org/details/bloodlandseurope0000snyd_e5a3 |location=London|publisher=The Bodley Head}} * {{Cite book | ref = harv | last=Zuccotti|first=Susan|year=1999|title=The Holocaust, the French, and the Jews|url= https://archive.org/details/holocaustfrenchj0000zucc|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} * {{cite book |last=Crowe |first=David M. |author-link=David M. Crowe |year=2008 |title=The Holocaust: Roots, History, and Aftermath |url=https://archive.org/details/holocaustrootshi0000crow |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO |isbn=978-0-8133-4325-9}} * {{cite book |last=Zuccotti |first=Susan |author-link=Susan Zuccotti |year=1993 |title=The Holocaust, the French, and the Jews |url=https://archive.org/details/holocaustfrenchj00zucc_1 |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=0-465-03034-3}} * {{cite book |last=Gilbert |first=Martin |author-link=Martin Gilbert |year=1985 |title=The Holocaust: A History of the Jews of Europe During the Second World War |location=New York |publisher=Henry Holt |isbn=0-8050-0348-7|url-access=registration |url=https://archive.org/details/holocausthistory0000gilb}} {{refend}} == Dodatna literatura == <div style="height:300px;overflow:auto;"> {{refbegin|25em|indent=yes}} : {{cite book|last=Allen|first=Michael Thad|year=2002|title=The Business of Genocide: The SS, Slave Labor, and the Concentration Camps|url=https://archive.org/details/businessofgenoci00alle|location=London and Chapel Hill|publisher=The University of North Carolina Press}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1989|chapter=Rescue by negotiations? Jewish attempts to negotiate with the Nazis|editor=Michael R. Marrus|title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust|publisher=Walter de Gruyter|ref=CITEREFBauer1989|pages=3–21}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1998|origyear=1994|chapter=Gypsies|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|ref=CITEREFBauer1998|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/441 441]–455}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=2002|title=Rethinking the Holocaust|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFBauer2002}} : {{cite book |editor1-last=Bennett |editor1-first=Gaymon |editor2-last=Peters |editor2-first=Ted |editor3-last=Hewlett |editor3-first=Martinez J. |editor4-last=Russell |editor4-first=Robert John |year=2008 |title=The Evolution of Evil |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=978-3525569795 |url=https://books.google.com/books?id=Vca7Y0VI5aAC |accessdate=1. 7. 2016 }} : {{cite book|last=Benz|first=Wolfgang|year=2007|title=Die 101 wichtigsten Fragen- das dritte Reich|edition=2nd|publisher=C.H. Beck}} : {{cite book|last=Berenbaum|first=Michael|year=2005|title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum|url=https://archive.org/details/worldmustknowhis0000bere_l6k0|publisher=United States Holocaust Memorial Museum, Johns Hopkins University Press|isbn=978-0801883583}} : {{cite book|last=Bergen|first=Doris|year=2016|url=https://www.amazon.com/War-Genocide-Holocaust-Critical-International/dp/1442242280/|title=The Holocaust: A Concise History 3rd ed.|publisher=Rowman & Littlefield}} : {{cite journal|last=Berghahn|first=Volker R.|year=1999|title=Germans and Poles, 1871–1945|journal=Yearbook of European Studies|volume=13|pages=15–36}} : {{cite book |last=Black |first=Edwin |year=2009 |title=The Transfer Agreement: The Dramatic Story of the Pact Between the Third Reich and Jewish Palestine |url=https://archive.org/details/transferagreemen0000edwi |location=Washington, D.C. |publisher=Dialog Press |isbn=978-0914153139 |p=xiii }} : {{cite book|last=Bloxham|first=Donald |year=2000|title=Extermination through work: Jewish Slave Labour under the Third Reich |publisher=Holocaust Educational Trust Research Papers |volume=1 |issue=1}} : {{cite book|last=Brechtken|first=Magnus|year=1998|title=Madagaskar für die Juden: antisemitische Idee und politische Praxis 1885–1945|edition=2nd|location=Munich|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag}} : {{cite book|last=Breitman|first=Richard|year=1991|title=The Architect of Genocide: Himmler and the Final Solution|url=https://archive.org/details/architectofgenoc00rich|location=New York|publisher=Knopf}} : {{cite journal|last=Browning|first=Christopher|year=1986|title=Nazi Ghettoization Policy in Poland: 1939–41|journal=Central European History|volume=19|number=4|jstor=4546081|doi=10.1017/s0008938900011158|pages=343–368|issn=0008-9389 }} : {{cite book |last=Browning |first=Christopher |author-mask=3 |year=1992 |title=Ordinary Men: Reserve Police Battalion 101 and the Final Solution in Poland |url=https://archive.org/details/ordinarymen00chri |location=New York |publisher=HarperCollins |ref=CITEREFBrowning1992 }} [http://hampshirehigh.com/exchange2012/docs/BROWNING-Ordinary%20Men.%20Reserve%20Police%20Battalion%20101%20and%20the%20Final%20Solution%20in%20Poland%20(1992).pdf London: Penguin Books (2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019043400/http://hampshirehigh.com/exchange2012/docs/BROWNING-Ordinary%20Men.%20Reserve%20Police%20Battalion%20101%20and%20the%20Final%20Solution%20in%20Poland%20(1992).pdf |date=19. listopada 2013. }}. : {{cite book|last=Browning|first=Christopher|author-mask=3 |year=2004|title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|ref=CITEREFBrowning2004}} : {{cite book|last=Buchheim|first=Hans|year=1968|chapter=Command and Compliance|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York|publisher=Walker and Company|pages=303–396}} : {{cite book|last=Buchholz|first=Werner|year=1999|title=Pomern|series=Deutsche Geschicte im Osten Europas|location=Berlin|publisher=Siedler}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2000|chapter=Psychiatry, Society and Nazi 'Euthanasia'|editor=Omer Bartov|title=The Holocaust: Origins, Implementation, Aftermath|url=https://archive.org/details/holocaustorigins00bart|location=London|publisher=Routledge|pages=[https://archive.org/details/holocaustorigins00bart/page/43 43]–62}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2001|title=The Third Reich: A New History|url=https://archive.org/details/thirdreichnewhis00burl}} : {{cite book |last=Burleigh |first=Michael |author-mask=3 |last2=Wippermann |first2=Wolfgang |year=1991 |title=The Racial State: Germany 1933–1945 |url=https://archive.org/details/racialstate00mich |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |ref={{SfnRef|Burleigh|Wippermann|1991}} }} : {{cite book|last=Cesarani|first=David|author-mask=3 |year=2005|title=Eichmann: His Life and Crimes|location=London|publisher=Vintage|ref=CITEREFCesarani2005}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W.|year=2010|title=The Red Triangle: The History of the Persecution of Freemasons |location=Bungay |publisher=Lewis Masonic}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W. |author-mask=3 |year=2011|origyear=1947 |title=The Nuremberg Trial |location=London |publisher=Faber & Faber |isbn=978-0571272730 |ref={{SfnRef|Cooper|2011}} }} : {{cite book|last=Cornwell|first=John|title=Hitler's Pope: The Silence of Pius XII|year=1999|location=London|publisher=Viking|url=https://books.google.com/books?hl=sr&id=dQLZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Корнвел|first=Џон|title=Хитлеров папа: Тајна историја Пија XII|year=2000|location=Београд|publisher=Службени лист СРЈ}} : {{cite book|last=Czech|first=Danuta |year=1989|title=Kalendarium der Ereignisse im Konzentrationslager Auschwitz-Birkenau 1939–1945 |publisher=Rowohlt, Reinbek |language=}} : {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy|author-mask=3|year=1981|title=The Holocaust and the Historians|url=https://archive.org/details/holocausthistori0000dawi|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press|ref=CITEREFDawidowicz1981}} : {{cite book|last1=Dear|first1=Ian|last2=Foot|first2=Richard D.|year=2001|title=The Oxford companion to World War II|location=Oxford|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book|last1=Diamant|first1=Adolf |year=1998|title=Zerstörte Synagogue vom November 1938: Ein Bestandaufnahme|location=Frankfurt-am-Main|publisher=Selbstverlag}} : {{cite book|last=Domarus|first=Max|year=2004|title=Hitler: Speeches and Proclamations ''(4 volumes)''|location=Wauconda, IL|publisher=Bolchazy-Carducci Publishers}} :{{cite book|last=Dwork|first=Deborah|title=Auschwitz, 1270 to the present|url=https://archive.org/details/auschwitz1270top00dwor|publisher=Norton|location=New York|year=1996|isbn=978-0-393-03933-7}} : {{cite book|last1=Ђурић|first1=Рајко|last2=Милетић|first2=Антун|title=Историја холокауста Рома|year=2008|location=Београд|publisher=Политика|url=https://books.google.com/books?id=KTAxAQAAIAAJ}} : {{cite book|last=Ehrenreich|first=Eric|year=2007|title=The Nazi Ancestral Proof: Genealogy, Racial Science, and the Final Solution.|url=https://archive.org/details/naziancestralpro00ehre_0|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Engel|first=David|year=2012|title=The Holocaust: The Third Reich and the Jews |location=London|publisher=Routeledge}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|year=1989|title=In Hitler's Shadow|url=https://archive.org/details/inhitlersshadow00rich|location=New York, NY|publisher=Pantheon}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3|year=2005|title=The Third Reich in Power|url=https://archive.org/details/thirdreichinpowe00evan|location=New York|publisher=Penguin|ref=CITEREFEvans2005}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2002|title=Lying About Hitler: The Holocaust, History and the David Irving Trial|location=London|publisher=Verso|ref=CITEREFEvans2002}} : {{cite book |last=Evans |first=Richard J. |author-mask=3 |year=2008 |title=The Third Reich at War |url=https://archive.org/details/thirdreichatwar00evan_1 |location=London |publisher=Allen Lane |ref=CITEREFEvans2008 }} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Third Reich in History and Memory | publisher=Oxford University Press |ref=CITEREFEvans2015}} : {{cite journal|last=Farbstein|first=Esther|year=1998|title=Diaries and Memoirs as a Historical Source: The Diary and Memoir of a Rabbi at the 'Konin House of Bondage'|url=http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%203134.pdf|journal=Yad Vashem Studies|volume=26|pages=87–128}} : {{cite book|last=Fest|first=Joachim|year=1999|title=Speer: The Final Verdict|location=San Diego, CA|publisher=Harcourt}} : {{cite book|last1=Finkelstein|first1=Norman G. |year=2003|title=The Holocaust Industry: Reflections on the Exploitation of Jewish Suffering |edition=2nd |location=London |publisher=Verso |isbn=978-1-85984-488-5}} : {{cite book|last=Fischel|first=Jack R.|year=1998|title=The Holocaust|url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc|location=Westport, CT|publisher=Greenwood Press}} : {{cite book |last=Fischel |first=Jack R. |author-mask=3 |year=2010 |title=Historical Dictionary of the Holocaust |url=https://archive.org/details/historicaldictio0000fisc_z1b1 |location=Lanham, MD |publisher=Scarecrow Press |ref={{SfnRef|Fischel|2010}} }} : {{cite book|last=Fischer|first=Conan|year=2002|title=The Rise of the Nazis|url=https://archive.org/details/riseofnazis0000fisc|location=Manchester|publisher=Manchester University Press}} : {{cite book|last=Fischer|first=Klaus|year=1995|title=Nazi Germany: A New History|url=https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc|location=New York|publisher=Continuum}} : {{cite book|last=Fleming|first=Gerald|year=1987|title=Hitler and the Final Solution|location=Berkeley & Los Angeles, CA|publisher=University of California Press}} : {{cite book|last=Fogelman|first=Edith|title=Conscience and Courage: Rescuers of Jews During the Holocaust|url=https://archive.org/details/consciencecourag00foge|year=1994|publisher=Doubleday}} : {{cite book|last=Förster|first=Jürgen|year=1998|chapter=Complicity or Entanglement?|editor1-last=Michael Berenbaum|editor2-last=Abraham Peck|title=The Holocaust and History|url=https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0/page/266 266]–283}} : {{cite book|last=Frank|first=Anne|year=2007|origyear=1947|title=The Diary of a Young Girl|location=London|publisher=Penguin Books}} : {{cite journal|last=Friedlander|first=Henry|year=1994|title=Step by Step: The Expansion of Murder, 1939–1941|url=https://archive.org/details/german-studies-review_1994-10_17_3/page/495|journal=German Studies Review|volume=17|issue=3|jstor=1431896|doi=10.2307/1431896|pages=495–507}} : {{cite book|last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3|year=1995|title=The Origins of Nazi Genocide: From Euthanasia to the Final Solution|url=https://archive.org/details/originsofnazigen0000frie|location=Chapel Hill, NC|publisher=University of North Carolina Press|ref=CITEREFFriedlander1995}} : {{cite journal |last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3 |year=1997|title=Registering the Handicapped in Nazi Germany: A Case Study|journal=Jewish History|volume=11|issue=2|jstor=20101303|doi=10.1007/BF02335679|ref=CITEREFFriedlander1997|pages=89–98}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|year=1997|title=The Years of Persecution: Nazi Germany and the Jews 1933–1939|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|author-mask=3 |year=2007|title=The Years of Extermination: Nazi Germany and the Jews 1939–1945|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|ref={{SfnRef|Friedländer|2007}} }} : {{cite book|last=Fritz|first=Stephen|year=2011|title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East|url=https://archive.org/details/ostkrieghitlersw0000frit|location=Lexington|publisher=The University Press of Kentucky}} : {{cite book|last=Gaon| first=Solomon | title=Del fuego : Sephardim and the Holocaust | chapter=“The Non-European Holocaust: the fate of Tunisian Jewry”| publisher=Sepher-Hermon Press | location=New York |year=1995|isbn=978-0-87203-143-2 }} : {{cite book|last=Garbe|first=Detlef|year=2001|chapter=Social Disinterest, Governmental Disinformation, Renewed Persecution, and Now Manipulation of History?|editor=Hans Hesse|title=Persecution and Resistance of Jehovah's Witnesses During the Nazi-Regime 1933–1945|location=Bremen|publisher=Edition Temmen|pages=251–265}} : {{cite book|last=Gellately|first=Robert|year=2001|title=Backing Hitler: Consent and Coercion in Nazi Germany|url=https://archive.org/details/backinghitlercon0000gell|location=Oxford|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last1=Gellately |first1=Robert |last2=Stoltzfus |first2=Nathan |year=2001 |title=Social Outsiders in Nazi Germany |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0691086842 |url=https://books.google.com/books?id=1toqgWg8ROUC }} : {{cite book|last=Gerwarth|first=Robert|year=2012|title=Hitler's Hangman: The Life of Heydrich|url=https://archive.org/details/hitlershangmanli0000gerw_d7j1|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=1988|title=Atlas of the Holocaust |ref=CITEREFGilbert1988 }} : {{cite book |last=Gilbert |first=Martin |author-mask=3 |year=1993 |title=The Dent atlas of the Holocaust |url=https://archive.org/details/dentatlasofholoc0000gilb |location=London |publisher=Dent |isbn=978-0-460-86171-7 |ref=CITEREFGilbert1993 }} : {{cite book |last=Gilbert |first=Martin |author-mask=3 |year=2002 |title=The Routledge atlas of the Holocaust |url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_f3l1 |edition=3rd |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-28145-4 |ref=CITEREFGilbert2002 }} : {{cite journal|last=Giles|first=Geoffrey J.|year=1992|title=The Most Unkindest Cut of All: Castration, Homosexuality and Nazi Justice|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1992-01_27_1/page/41|journal=Journal of Contemporary History|volume=27|issue=1|jstor=260778|doi=10.1177/002200949202700103|pages=41–61}} : {{cite book|last=Goldhagen|first=Daniel Jonah|year=1997|title=Hitler's Willing Executioners: Ordinary Germans and The Holocaust|url=https://archive.org/details/hitlerswillingex00gold_0|publisher=Alfred A Knopf|isbn=978-0679772682}} : {{cite book|last=Goldensohn|first=Leon|year=2005|title=Nuremberg Interviews|location=New York, NY|publisher=Vintage}} : {{cite book|last=Gramel|first=Hermann|year=1992|title=Antisemitism in the Third Reich|url=https://archive.org/details/antisemitisminth0000gram|location=London|publisher=Blackwell}} : {{cite book|last=Hagen|first=William W.|year=2012|title=German History in Modern Times: Four Lives of the Nation|url=https://archive.org/details/germanhistoryinm0000hage|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Hancock|first=Ian|year=2004|chapter=Romanies and the Holocaust: A Reevaluation and Overview|chapterurl=|url=http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|editor=Dan Stone|title=The Historiography of the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Palgrave-Macmillan|pages=383–396|access-date=26. 02. 2017|archive-date=05. 03. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305105001/http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|url-status=dead}} : {{cite book |last=Harran |first=Marilyn J. |year=2000 |title=The Holocaust Chronicles: A History in Words and Pictures |location=Lincolnwood, IL |publisher=Publications International |isbn=9780785329633 |url=http://www.holocaustchronicle.org/index.html |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=20. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920131645/http://www.holocaustchronicle.org/index.html |url-status=dead }} : {{cite book |last=Hauner |first=Milan |year=1991 |chapter=Russia's geopolitical and ideological dilemmas in Central Asia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=g3JhKNSk8tQC&pg=PA212 |editor-last=Canfield |editor-first=Robert L. |title=Turko–Persia in Historical Perspective |publisher=School of American Research Press |isbn=978-1938645419 |quote=As Turkistanis they joined the so-called "Eastern Legions", which were part of the ''Wehrmacht'' and later the ''Waffen-SS'', to fight the Red Army (Hauner (1981), pp. 339–57).. The estimates of their numbers vary between 250,000 and 400, 000, which include the Kalmyks, the Tatars and members of the Peoples of the Caucasian ethnic groups (Alexiev (1982), pp. 33). }} [http://catdir.loc.gov/catdir/samples/cam031/89077394.pdf Introduction] by Robert Canfield. : {{cite journal |last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1980|title=The Ghetto as a Form of Government |journal=Annals of the American Academy of Political and Social Science |volume=450 |p=98–112 |doi=10.1177/000271628045000109 |jstor=1042561 |ref={{SfnRef|Hilberg|1980}} }} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1995|origyear=1992|title=Perpetrators Victims Bystanders: The Jewish Catastrophe 1933–1945|location=London|publisher=Secker & Warburg|ref=CITEREFHilberg1995}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul|author-mask=3|year=1996|title=The Politics of Memory: The Journey of a Holocaust Historian|url=https://archive.org/details/politicsofmemory0000hilb|location=Chicago, IL|publisher=Ivan R. Dee|ref=CITEREFHilberg1996}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul|author-mask=3|year=2003|title=The Destruction of the European Jews|url=https://archive.org/details/destructionofeur00hilb_0|edition=3rd|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFHilberg2003}} : {{cite book|last=Hildebrand|first=Klaus|year=2005|origyear=1984|title=The Third Reich|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Hillgruber|first=Andreas |year=1989|chapter=War in the East and the Extermination of the Jews |editor-last=Marrus|editor-first=Michael R. |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder. |volume=1 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3598215544}} In [https://www.yadvashem.org/untoldstories/documents/studies/Andreas_Hillgruber.pdf Yad Yashem]. : {{cite book|last=Hitchcock|first=William I.|year=2009|title=Liberation: The Bitter Road to Freedom, Europe 1944–1945|url=https://archive.org/details/liberationbitter0000hitc|location=London|publisher=Faber and Faber}} : {{cite book|last=Höhne|first=Heinz |year=2001|title=The Order of the Death's Head: The Story of Hitler’s SS |location=New York |publisher=Penguin}} : {{cite book|last=Jacobs|first=Neil G.|year=2005|title=Yiddish: A Linguistic Introduction|url=https://archive.org/details/yiddishlinguisti0000jaco|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Jeffery|first=Keith|year=2010|title=MI6: The History of the Secret Intelligence Service, 1909–1949|url=https://archive.org/details/mi6historyofsecr0000jeff|location=London|publisher=Bloomsbury}} : {{cite book|last=Johnson|first=Paul|year=1988|title=A History of the Jews|url=https://archive.org/details/historyofjews00john|location=|publisher=Harper Perennial}} : {{cite book|last1=Kádar|first1=Gábor|last2=Vági|first2=Zoltán|year=2004|title=Self-Financing Genocide: The Gold Train, the Becher Case and the Wealth of Hungarian Jews|url=https://archive.org/details/selffinancinggen0000kada|location=Budapest|publisher=Central European University Press|isbn=978-9639241534}} : {{cite book|last=Kamenetsky|first=Ihoi |year=1961|title=Secret Nazi Plans for Eastern Europe |publisher=New College & Univ Press}} : {{cite book|last=Karski|first=Jan|year=2013|title=Story of a Secret State: My Report to the World|url=https://archive.org/details/storyofsecretsta0000kars_h1h6|publisher=Georgetown University Press|isbn=978-1589019836}} : {{cite book|last=Kats|first=Alfred|year=1970|title=Poland's Ghettos at War|url=https://archive.org/details/polandsghettosat0000katz|location=New York, NY|publisher=Twayne Publishers}} : {{cite book|last=Kárný|first=Miroslav|year=1998|origyear=1994|chapter=The Vrba and Wetzler Report|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/553 553]–568}} : {{cite book|editor-last=Kennedy|editor-first=David M.|year=2007|title=The Library of Congress World War II Companion|location=New York, NY|publisher=Simon & Schuster}} : {{cite journal|editor-last=Kermish|editor-first=Joseph|year=1968|title=Emmanuel Ringelblum's Notes, Hitherto Unpublished|journal=Yad Vashem Studies|volume=7|pages=173–183}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|year=1998|title=Hitler 1889–1936: Hubris|url=https://archive.org/details/hitler18891936hu0000kers|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3 |year=2000|title=Hitler 1936–1945: Nemesis|location=London|publisher=Allen Lane|ref=CITEREFKershaw2000}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3|year=2008|title=Hitler, the Germans, and the Final Solution|url=https://archive.org/details/hitlergermansfin0000kers_h0p6|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-15127-5|ref=CITEREFKershaw2008}} : {{cite book|last=Klempner|first=Mark|year=2006|title=The Heart Has Reasons: Holocaust Rescuers and Their Stories of Courage|url=https://archive.org/details/hearthasreasonsh00mark|location=Cleveland, OH|publisher=The Pilgrim Press}} : {{cite book|editor1-last=Kogon|editor1-first=E.|editor2-last=Langbein|editor2-first=H.|editor3-last=Rueckerl|editor3-first=A.|year=1993|title=Nazi Mass Murder: A Documentary History of the Use of Poison Gas|url=https://archive.org/details/nazimassmurderdo00nati|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Krakowski|first=Shmuel |year=1989|chapter=The Death Marches in the Period of the Evacuation of the Camps |editor=Michael R. Marrus |title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust |publisher=Walter de Gruyter |pp=476–90}} : {{cite book|last=Krausnick|first=Helmut|year=1968|chapter=The Persecution of the Jews|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York, NY|publisher=Walker and Company|pages=1–125}} : {{cite book|last=Kudryashov|first=Sergei|year=2004|chapter=Ordinary Collaborators: The Case of the Travniki Guards|editor1-last=Mark Erickson|editor2-last=Ljubica Erickson|title=Russia: War, Peace and Diplomacy Essays in Honour of John Erickson|url=https://archive.org/details/russiawarpeacedi0000unse|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|isbn=978-0-297-84913-1|pages=[https://archive.org/details/russiawarpeacedi0000unse/page/226 226]–239}} : {{cite journal|last=Kwiet|first=Konrad|year=1998|title=Rehearsing for Murder: The Beginning of the Final Solution in Lithuania in June 1941|url=http://defendinghistory.com/wp-content/uploads/2011/09/Konrad-Kwiets-Rehearsing-for-Murder-in-1941.pdf|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=12|issue=1|doi=10.1093/hgs/12.1.3|pages=3–26}} : {{cite book|last=Kwiet|first=Konrad |author-mask=3 |year=2004|chapter=Forced Labour of German Jews in Nazi Germany |editor-last=Cesarani|editor-first=David |title=Holocaust: Concepts in Historical Studies |location=London|publisher=Routledge |ref={{SfnRef|Kwiet|2004}} }} : {{cite journal|last=Lador-Lederer|first=Joseph|year=1980|title=World War II: Jews as Prisoners of War|journal=Israel Yearbook on Human Rights|volume=10|location=Tel Aviv|publisher=Tel Aviv University|pages=70–89}} : {{cite book|last=Lang|first=Berel |year=2003|title=Act and Idea in the Nazi Genocide |publisher=Syracuse University Press}} : {{cite book|last=Laqueur|first=Walter|year=2001|title=The Holocaust encyclopedia|url=https://archive.org/details/holocaustencyclo0000unse_z6g5|location=New Haven|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-08432-0}} : {{cite book|last=Leff|first=Laurel|year=2005|title=Buried by The Times: The Holocaust and American's Most Important Newspaper|url=https://archive.org/details/buriedbytimeshol0000leff|location=New York, NY|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Lemkin|first=Raphael|year=2005|title=Axis Rule in Occupied Europe: Laws of Occupation, Analysis of Government, Proposals for Redress|location=New York, NY|publisher=Lawbook Exchange}} : {{cite book|last=Lévy-Hass|first=Hanna|year=2009|origyear=1946|title=Diary of Bergen Belsen: 1944–1945|url=https://archive.org/details/diaryofbergenbel00levy|location=Chicago, IL|publisher=Haymarket Books|isbn=978-1-931-85987-5}} : {{cite book|last=Lewis|first=Jon E.|year=2002|title=The Mammoth Book of Heroes|location=London|publisher=Constable & Robinson}} : {{cite book |editor-last=Lewis |editor-first=Jon E. |year=2012 |title=Voices from the Holocaust |publisher=Skyhorse |isbn=978-1620870631 |url=https://books.google.com/books?id=WkT0pwAACAAJ |accessdate=1. 6. 2016 }} : {{cite journal|last=Lichten|first=Joseph L.|year=1984|title=Adam Czerniakow and His Times|url=https://archive.org/details/sim_polish-review_1984_29_1-2/page/71|journal=The Polish Review|volume=29|number=1 & 2|jstor=25778050|pages=71–89}} : {{cite book |last=Lifton |first=Robert J. |year=2000 |origyear=1986 |title=The Nazi Doctors: Medical Killing and the Psychology of Genocide |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://books.google.com/books?id=bv8IAqVh8EAC }} : {{cite book|last=Linn|first=Ruth|year=2004|title=Escaping Auschwitz: A Culture of Forgetting|url=https://archive.org/details/escapingauschwit00linn|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University Press}} : {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-mask=3 |year=2010 |title=Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0192804365 |url=https://books.google.com/books?id=cxYqYIn73SgC |accessdate=1. 6. 2016 |ref=CITEREFLongerich2010 }} : {{cite book|last=Longerich|first=Peter|author-mask=3|year=2012|title=Heinrich Himmler|url=https://archive.org/details/heinrichhimmler0000long|publisher=Oxford University Press|ref=CITEREFLongerich2012}} : {{cite book|last=Lower|first=Wendy |year=2006|chapter=The {{'}}''reibungslose''{{'}} Holocaust? The German Military and Civilian Implementation of the 'Final Solution' in Ukraine, 1941–1944|editor1-last=Gerald D. Feldman|editor2-last=Wolfgang Seibel|title=Networks of Nazi Persecution: Bureaucracy, Business, and the Organization of the Holocaust|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books|pages=236–256}}<!-- : {{cite book||last=Lower|first=Wendy |author-mask=3 |year=2013|title=Hitler's Furies: German Women in the Nazi Killing Fields|location=London|publisher=Chatto & Windus|isbn=978-0-701-18721-7|ref=CITEREFLower2013}} --> : {{cite book|last=Lukas|first=Richard C. |year=2001|title=Forgotten Holocaust: The Poles Under German Occupation, 1939–1944 |publisher=Hippocrene Books |isbn=978-0781809016}} : {{cite book|last=Lusane|first=Clarence|year=2003|title=Hitler's Black Victims: The Historical Experience of Afro-Germans, European Blacks, Africans and African Americans in the Nazi Era|url=https://archive.org/details/hitlersblackvict00clar|location=London; New York|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Maier|first=Charles S.|year=1988|title=The Unmasterable Past|url=https://archive.org/details/unmasterablepast00maie|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Majer|first=Diemut|year=2003|title=Non-Germans under the Third Reich The Nazi Judicial and Administrative System in Germany and Occupied Eastern Europe, with Special Regard to Occupied Poland, 1939–1945|publisher=Texas Tech University Press}} : {{cite book|last=Mann|first=Michael|year=2005|title=The Dark Side of Democracy: Explaining Ethnic Cleansing|url=https://archive.org/details/darksideofdemocr0000mann|location=New York|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite journal|last=Marrus|first=Michael R.|year=1995|title=Jewish Resistance to the Holocaust|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1995-01_30_1/page/83|journal=Journal of Contemporary History|volume=30|number=1|jstor=260923|doi=10.1177/002200949503000104|pages=83–110}} : {{cite book|last=Marrus|first=Michael R.|author-mask=3|year=2000|title=The Holocaust in History|url=https://archive.org/details/holocaustinhisto0000marr_d3f8|location=Toronto|publisher=KeyPorter|ref=CITEREFMarrus2000}} : {{cite book|last=Mason|first=Tim|year=1995|title=Nazism, Fascism and the Working Class|url=https://archive.org/details/nazismfascismwor00maso|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-43212-2}} : {{cite book|last=Matthäus|first=Jürgen|year=2004|chapter=Operation Barbarossa and the Onset of the Holocaust, June–December 1941|title=In Christopher Browning. The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|pages=244–308}} : {{cite book|last=Mayer|first=Arno|year=2012|title=Why Did the Heavens Not Darken?: The "Final Solution" in History|location=London and New York|publisher=Verso Publishing}} : {{cite book|last=Mazower|first=Mark|year=2008|title=Hitler's Empire: Nazi Rule in Occupied Europe|url=https://archive.org/details/hitlersempirenaz0000mazo|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last1=Michael|first1=Robert|last2=Doerr|first2=Karin|year=2002|title=Nazi-Deutsch/Nazi-German: An English Lexicon of the Language of the Third Reich|url=https://archive.org/details/nazideutschnazig0000mich|publisher=Greenwood Press}} : {{cite journal|last=Milton|first=Sybil|year=1990|title=The Context of the Holocaust|url=https://archive.org/details/german-studies-review_1990-05_13_2/page/269|journal=German Studies Review|volume=13|issue=2|jstor=1430708|doi=10.2307/1430708|pages=269–283}} : {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman & Littlefield |url=https://books.google.com/?id=KwW2O7v7CUcC&pg=PA95 |accessdate=1. 12. 2012 |isbn=9781442206632 }} : {{cite book|last=Montague|first=Patrick|year=2012|title=Chelmno and the Holocaust: A History of Hitler's First Death Camp|location=London|publisher=I.B.Tauris}} : {{cite book|last=Möller|first=Horst|year=1999|title=Der rote Holocaust und die Deutschen. Die Debatte um das 'Schwarzbuch des Kommunismus'|url=https://archive.org/details/derroteholocaust0000hors|location=Munich|publisher=Piper Verlag}} : {{cite book|last=Mommsen|first=Hans |year=1993|chapter=The New Historical Consciousness |editor=Ernst Piper |title=Forever in the Shadow of Hitler? |publisher=Humanities Press, Atlantic Highlands|pages=114–124}} : {{cite book|last1=Müller|first1=Rolf-Dieter|last2=Ueberschär|first2=Gerd R.|year=2002|title=Hitler's War in the East 1941−1945: A Critical Assessment|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books}} : {{cite book|last=Müller-Hill|first=Benno|year=1998|title=Murderous Science: Elimination by Scientific Selection of Jews, Gypsies, and Others in Germany, 1933–1945|location=Plainview, NY|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press}} : {{cite book|last1=Murray|first1=Williamson|last2=Millett|first2=Allan R.|year=2000|title=A War To Be Won|url=https://archive.org/details/wartobewonfighti00murr_0|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Naimark|first=Norman M.|year=2001|title=Fires of Hatred|url=https://archive.org/details/firesofhatredeth00naim|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite journal |last=Neugebauer |first=Wolfgang |year=1998 |title=Racial Hygiene in Vienna 1938 |url=http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |journal=Wiener Klinische Wochenschrift |issue=Special Edition |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |archivedate=23. 2. 2007 |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=23. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html }} : {{cite book|last=Nicosia|first=Francis R. |year=2000|title=The Third Reich & the Palestine Question |location=New Brunswick, NJ |publisher=Transaction Publishers |isbn=978-0765806246}} : {{cite book|last=Niewyk|first=Donald L.|year=2012|chapter=The Holocaust: Jews, Gypsies, and the Handicapped|editor1-last=Parsons|editor1-first=Samuel|editor2-last=Totten|editor2-first=William S.|title=Centuries of Genocide: Essays and Eyewitness Accounts|location=New York, NY|publisher=Routledge|pages=191–248}} : {{cite book|last1=Noakes|first1=Jeremy|last2=Pridham|first2=Geoffrey|year=1983|title=Nazism: A History in Documents and Eyewitness Accounts, 1919–1945|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Novick|first=Peter|year=1999|title=The Holocaust in American Life|url=https://archive.org/details/holocaustinameri00novi|location=New York, NY|publisher=Houghton Mifflin}} : {{cite book|last=Pelt|first=Robert Jan van|year=2002|title=The Case for Auschwitz: Evidence from the Irving Trial|url=https://archive.org/details/caseforauschwitz00pelt|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite journal |last=Petrie |first=Jon |year=2000 |title=The Secular Word 'Holocaust': Scholarly Myths, History, and Twentieth Century Meanings |url=http://www.berkeleyinternet.com/holocaust |journal=Journal of Genocide Research |volume=2 |issue=1 |doi=10.1080/146235200112409 |pages=31–63 }} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|year=1987|title=Inside Nazi Germany: Conformity, Opposition and Racism In Everyday Life|location=London|publisher=Batsford}} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|author-mask=3|year=1994|chapter=The Genesis of the 'Final Solution' from the Spirit of Science|editor=David F. Crew|title=Nazism and German Society, 1933–1945|url=https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew|location=London|publisher=Routledge|ref=CITEREFPeukert1994|pages=[https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew/page/n286 274]–299}} : {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=Pius XII, the Holocaust, and the Cold War|year=2008|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=CgTZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Pike|first=David Wingeate|year=2000|title=Spaniards in the Holocaust: Mauthausen, the horror on the Danube|url=https://archive.org/details/spaniardsinholoc0000pike|edition=11th|publisher=Routledge|isbn=978-0415227803}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Benjamin|year=1990|title=The Jews of the Soviet Union: The History of a National Minority|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Oscar|year=2005|title=The War Aims and Strategies of Adolf Hitler|url=https://archive.org/details/waraimsstrategie0000pink|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piotrowski|first=Tadeusz|year=1998|title=Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918–1947|url=https://archive.org/details/polandsholocaust00piot|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piper|first=Franciszek|year=1998|origyear=1994|chapter=Gas chambers and Crematoria|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/157 157]–182}} : {{cite book|last=Poprzeczny|first=Joseph|year=2004|title=Odilo Globocnik: Hitler's Man in the East|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Porat|first=Dina|year=2002|chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects|editor=David Cesarani|title=The Final Solution: Origins and Implementation|location=London|publisher=Routledge|pages=159–174}} : {{cite book|last=Proctor|first=Robert|year=1988|title=Racial Hygiene: Medicine Under the Nazis|url=https://archive.org/details/racialhygienemed0000proc|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book |last=Rhodes |first=Richard |year=2002 |title=Masters of Death: The SS-Einsatzgruppen and the Invention of the Holocaust |url=https://archive.org/details/mastersofdeathss00rhod |location=New York |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=978-0375409004 }} : {{cite book|last1=Ryan|first1=Donna F.|last2=Schuchman|first2=John S.|year=2002|title=Deaf People in Hitler's Europe|url=https://archive.org/details/deafpeopleinhitl00donn|location=Washington, DC|publisher=Gallaudet University Press}} : {{cite book|last=Samuels|first=Simon|chapter=Applying the Lessons of the Holocaust|editor=Alan S. Rosenbaum|title=Is the Holocaust Unique?perspectives on comparative genocide|url=https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949|publisher=Westview Press Perseus Books Group distributor|location=Boulder, CO Philadelphia, PA|year=2009|isbn=978-0-8133-4406-5|pages=[https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949/page/n283 259]–270}} : {{cite book|last=Sereny|first=Gitta|year=1995|origyear=1974|title=Into That Darkness: From Mercy Killing to Mass Murder|location=London|publisher=Pimlico}} : {{cite journal|last=Steinweis|first=Alan E.|year=2001|title=The Holocaust and American Culture: An Assessment of Recent Scholarship|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=15|issue=2|doi=10.1093/hgs/15.2.296|pages=296–310}} : {{cite book|last=Stone|first=Dan|title=Histories of the Holocaust|url=https://archive.org/details/historiesofholoc0000ston|publisher=Oxford University Press|location=Oxford New York|year=2011|isbn=978-0-19-956679-2}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Die Geheimpläne gegen Deutschland enthüllt|year=1933|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds6.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Der Weg zur Tat|year=1943|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds4.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite journal|last=Strous|first=Rael D.|year=2007|title=Psychiatry during the Nazi Era: Ethical Lessons for the Modern Professional|url=http://www.annals-general-psychiatry.com/content/6/1/8|journal=Annals of General Psychiatry|volume=6|issue=8|doi=10.1186/1744-859X-6-8|pmid=17326822|pmc=1828151|pages=8|access-date=27. siječnja 2022.|archive-date=20. siječnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120031053/http://www.annals-general-psychiatry.com/content/6/1/8|url-status=dead}} : {{cite book|last=Suhl|first=Yuri|title=They Fought Back|year=1987|publisher=Schocken|location=New York|isbn=978-0-8052-0479-7}} : {{cite book|last=Swiebocki|first=Henryk|year=1998|origyear=1994|chapter=Prisoner Escapes|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Tooze|first=Adam|year=2006|title=The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy|url=https://archive.org/details/wagesofdestructi0000tooz_k9m3|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Trunk|first=Isaiah|year=1996|origyear=1972|title=Judenrat: The Jewish Councils in Eastern Europe under Nazi Occupation|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} : {{cite book|last=Pelt|first=van Robert Jan | title=The case for Auschwitz : evidence from the Irving trial | publisher=Indiana University Press | location=Bloomington, Indiana |year=2016|isbn=978-0-253-02298-1 | ref=harv}} : {{cite book|last=Vrba|first=Rudolf|year=2006|origyear=2002|title=I Escaped from Auschwitz|url=https://archive.org/details/iescapedfromausc0000vrba|location=London|publisher=Robson Books}} : {{cite book|editor1-last=Wachsmann|editor1-first=Nikolaus |editor2-last=Caplan|editor2-first=Jane |year=2010|title=Concentration Camps in Nazi Germany: The New Histories |location=New York |publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |year=2002|title=After the Darkness: Reflections on the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |author-mask=3 |year=2012|origyear=1960 |title=Night|location=London |publisher=Penguin Books |ref=CITEREFWiesel2012 }} : {{cite book|last1=Wood|first1=Thomas E.|last2=Jankowski|first2=Stanisław M.|year=1994|title=Karski: How One Man Tried to Stop the Holocaust|url=https://archive.org/details/karskihowonemant0000wood|location=New York|publisher=J. Wiley}} : {{cite book|last1=Wood|first1=Angela |last2=Stone|first2=Dan G. |year=2007|title=Holocaust: The events and their impact on real people |publisher=Dorling Kindersley |isbn=978-0756625351}} : {{cite book|last=Wytwycky|first=Bohdan |year=1981|title=Other Holocaust: Many Circles of Hell |publisher=Novak Report |isbn=978-9991651958}} : {{cite book|last=Yahil|first=Leni|year=1990|title=The Holocaust: The Fate of European Jewry, 1932–1945|url=https://archive.org/details/holocaustfateofe1990yahi|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last=Jones |first=Adam |year=2006 |title=Genocide: A Comprehensive Introduction |url=https://archive.org/details/genocidecomprehe0000jone |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-35384-X }} : {{cite book |last=Arad |first=Yitzhak |author-link=Yitzhak Arad |year=1999 |orig-year=1987 |title=Belzec, Sobibor, Treblinka: The Operation Reinhard Death Camps |url=https://archive.org/details/belzecsobibortre00yitz |url-access=registration |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington, IN |isbn=978-0-253-21305-1 }} : {{cite book |last=Berenbaum |first=Michael |author-link=Michael Berenbaum |author-mask= |year=2006 |title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum |url=https://archive.org/details/worldmustknowhis0000bere_l6k0 |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |location=Washington, DC |isbn=978-0-8018-8358-3 |edition=2nd }} : {{cite book |last=Fischel |first=Jack R. |author-link=Jack Fischel |year=1998 |title=The Holocaust |url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc |url-access=registration |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |isbn=0-313-29879-3 }} {{refend}} </div> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Holocaust}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/25975 Holokaust] članak na enciklopedija.hr [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Genocidi]] [[Kategorija:Povijest Europe]] [[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Povijest judaizma]] 2xziu20l4ax17p3301ru5ngocyho61i 0 721225 7597962 7464185 2026-09-12T10:37:54Z Darrad2009 157007 7597962 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Theodosius I's empire.png|250px|mini|desno|Zapadno (crveno) i Istočno (ljubičasto) Rimsko Carstvo 395. godine.]] [[Datoteka:Europe and the Near East at 476 AD.png|250px|mini|desno|Karta Europe i Bliskog istoka 476. godine]] '''Pad Zapadnog Rimskog Carstva''' bio je gubitak središnje političke kontrole u [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnom Rimskom Carstvu]], proces u kojem Carstvo nije uspjelo provesti svoju vlast, a njegov golem [[teritorij]] podijeljen je na nekoliko država nasljednica. [[Rimsko Carstvo]] izgubilo je snagu, koja mu je omogućila učinkovitu kontrolu nad svojim zapadnim provincijama. Suvremeni povjesničari kao važne čimbenike uključuju: nekompetentnost careva, unutarnje borbe za vlast, vjerske promjene tog razdoblja i neučinkovitost [[civilna uprava|civilne uprave]]. Sve veći pritisak barbara također je uvelike pridonio kolapsu. [[Klimatske promjene]], endemske i [[epidemija|epidemijske bolesti]] potaknule su mnoge od ovih neposrednih čimbenika.<ref>Harper, Kyle. The fate of Rome. Climate, disease, and the end of an empire. ISBN 978-0-691-19206-2. Princeton University Press 2017.</ref> Razlozi Pada Zapadnoga Rimskoga Carstva glavni su predmeti [[historiografija|historiografije]] [[antika|antičkog]] svijeta i utječu na mnoge moderne diskurse o [[Propadajuće države|neuspjehu države]].<ref>Ward-Perkins Bryan. The fall of Rome and the end of civilization. Oxford University Press 2005 (hardback edition). ISBN 978-0-19-280728-1</ref> Godine [[376]]., neukrotivi broj [[Goti|Gota]] i pripadnika drugih plemena i naroda, koji nisu bili Rimljani, bježeći od [[Huni|Huna]], ušao je u Carstvo. Godine [[395]]., nakon pobjede u dva razorna građanska rata, [[Teodozije I.]] preminuo je, ostavljajući urušenu vojsku, a Carstvo, koje su još uvijek mučili Goti, bilo je podijeljeno između zaraćenih rukovodećih pristaša njegova dva nesposobna [[sin]]a. Daljnje barbarske skupine prešle su [[Rajna|Rajnu]] i druge granice i, poput Gota, nisu bile istrijebljene, protjerane ili potčinjene. [[Oružane snage]] Zapadnog Carstva postale su malobrojne i neučinkovite, a unatoč kratkim oporavcima pod sposobnim vođama, središnja vlast nikada nije bila učinkovito konsolidirana. Do [[476]]. godine položaj zapadno-rimskog cara imao je zanemarivu vojnu, političku ili financijsku [[moć]] i nije imao učinkovitu kontrolu nad raštrkanim zapadnim domenama koje bi se još mogle opisati kao rimske. Barbarska kraljevstva uspostavila su vlastitu moć na većem dijelu područja Zapadnog Carstva. Godine 476. germanski vojskovođa [[Odoakar]] svrgnuo je posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva u Italiji, [[Romul Augustul|Romula Augustula]], a Senat je poslao carske oznake istočnorimskom caru [[Zenon, bizantski car|Flaviju Zenonu]]. Dok je [[legitimitet]] trajao stoljećima dulje, a kulturni utjecaj ostao do danas, Zapadno Rimsko Carstvo nikada nije imalo snage da se ponovno podigne. Istočno Rimsko Carstvo, odnosno [[Bizantsko Carstvo]] preživjelo je i, iako oslabljeno, stoljećima je ostalo djelotvorna sila istočnog [[Mediteran]]a. Iako je gubitak političkog jedinstva i vojne kontrole općepriznat, pad nije jedini koncept koji ujedinjuje ove događaje; razdoblje opisano kao kasna [[antika]] naglašava kulturne kontinuitete tijekom i nakon političkog kolapsa. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stari Rim]] [[Kategorija:Pad Zapadnog Rimskog Carstva| ]] qp5a4opanxna5mi67qyie1u8g3p57nx 0 724989 7597952 7588228 2026-09-12T10:13:53Z ~2026-49359-28 372255 /* Sinkronizacija */ 7597952 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Mitja Smiljanić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[11. veljače]] [[1977.]] |mjesto rođenja = {{Z|HRV}} [[Varaždin]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |web = |potpis = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |godine rada = [[2000.]] - ''do danas''}} '''Mitja Smiljanić''' ([[Varaždin]], [[18. ožujka]] [[1987.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kazalište|kazališni]], [[Televizija|televizijski]] i [[Film|filmski]] [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Zakon!]]" kao mladić u autu ([[2009.]]) * "[[Crveni kamen]]" kao Marek Szczesny ([[2018.]]) === Filmske uloge === * "[[Veza]]" kao osuđenik ([[2007.]]) * "[[Daša]]" kao Dima ([[2008.]]) * "[[Da mogu...]]" kao čovjek #1 ([[2009.]]) * "[[BloodRayne: Treći Reich]]" kao njemački vojnik ([[2011.]]) * "[[Blubberella]]" kao njemački vojnik ([[2011.]]) * "[[Zaboravljena zemlja]]" kao Florian Gabriel Tone ([[2017.]]) * "[[Ispaštanje]]" kao Gerard Butler ([[2017.]]) * "[[Pisanje kući]]" kao prodavač ([[2017.]]) * "[[Crna '47]]" kao seljak ([[2017.]]) * "[[Edgar]]" kao Edgar ([[2020.]]) === Sinkronizacija === * "Šepavo janje" kao Joshua * "Princeza sunca" kao Tut ([[2007.]]) * "Astralni ritam" kao Chris Rock * "Dječjih 10 Božjih zapovijedi" kao tele Jakov i Efron * "Sretni patuljak" kao Lil' Farley * "Kenny, morski pas" kao Kenny * "[[Speed Racer]]" kao Speed Racer Jr. i X Racer * "[[Dinotopia: Potraga za starim rubinom]]" kao mornar ([[2005.]]) * "[[Shrek Treći]]" kao Gusar i student iz vagona ([[2007.]]) * "[[Divlji valovi]]" kao pingvinski obožavatelj ([[2007.]]) * "[[Miki Maus i prijatelji]]" kao Miki Maus ([[2007.]]) * "[[Zvončica]] kao Tibor ([[2008.]]) * "[[Grom (2008.)|Grom]]" kao Tom ([[2008.]]) * "[[Pinokio (1940.)|Pinokio]]" kao Lampy ([[2008.]]) * "[[Osvetnici: Nova generacija]]" kao James Rogers ([[2008.]]) * "[[Zvončica i izgubljeno blago]]" kao Tibor ([[2009.]]) * "[[Fantazija]]" kao Miki Maus ([[2010.]]) * "[[Fantazija 2000]]" kao Miki Maus ([[2010.]]) * "[[Zvončica i veličanstveno vilinsko spašavanje]]" kao Tibor ([[2010.]]) * "[[Kako izdresirati zmaja]]" kao Štucko ([[2010.]]) * "[[Konferencija životinja]]" kao Bob i Sup ([[2011.]]) * "[[Rango (2011.)|Rango]]" kao Waffles ([[2011.]]) * "[[Škola za vampire]]" kao Oskar Von Horrificus ([[2011.]]) * "[[Žaboglavi Živko]]" ([[2011.]]) * "Štrumpfovi 1, 2" kao Trapavi ([[2011.]], [[2013.]]) * "[[Crvene kapice]]" kao Yotan ([[2011.]]) * "[[Štrumpfovi: Božićna priča]]" kao Trapavi ([[2011.]]) * "[[Zvončica i tajna krila]]" kao Tibor ([[2012.]]) * "[[Mickey Mouse: Nabavi si konja|Miki Maus: Nabavi si konja]]" kao Miki Maus ([[2013.]]) * "[[Svemogući Spider-Man"]]" kao Peter Parker/Spider-Man ([[2014.]]) * "[[Ratovi zvijezda: Pobunjenici]]" kao Ezra Bridger (S1-2) ([[2015.]], [[2017.]], [[2019.]]) * "[[Klub Mikija Mausa]]" kao Miki Maus ([[2015.]]-[[2020.]]) * "[[Ratchet i Clank]]" kao Rachet ([[2016.]]) * "[[Kako izdresirati zmaja 3|Kako izdresirati zmaja 3: Skriveni svijet]]" kao Štucko ([[2019.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=2699804|ime=Mitja Smiljanić}} {{GLAVNIRASPORED:Smiljanić, Mitja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] 18p9fojta0imrnzxo89s7xdfq71jjwc 7597961 7597952 2026-09-12T10:35:46Z ~2026-49359-28 372255 /* Sinkronizacija */ 7597961 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Mitja Smiljanić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[11. veljače]] [[1977.]] |mjesto rođenja = {{Z|HRV}} [[Varaždin]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |web = |potpis = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = |godine rada = [[2000.]] - ''do danas''}} '''Mitja Smiljanić''' ([[Varaždin]], [[18. ožujka]] [[1987.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kazalište|kazališni]], [[Televizija|televizijski]] i [[Film|filmski]] [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Zakon!]]" kao mladić u autu ([[2009.]]) * "[[Crveni kamen]]" kao Marek Szczesny ([[2018.]]) === Filmske uloge === * "[[Veza]]" kao osuđenik ([[2007.]]) * "[[Daša]]" kao Dima ([[2008.]]) * "[[Da mogu...]]" kao čovjek #1 ([[2009.]]) * "[[BloodRayne: Treći Reich]]" kao njemački vojnik ([[2011.]]) * "[[Blubberella]]" kao njemački vojnik ([[2011.]]) * "[[Zaboravljena zemlja]]" kao Florian Gabriel Tone ([[2017.]]) * "[[Ispaštanje]]" kao Gerard Butler ([[2017.]]) * "[[Pisanje kući]]" kao prodavač ([[2017.]]) * "[[Crna '47]]" kao seljak ([[2017.]]) * "[[Edgar]]" kao Edgar ([[2020.]]) === Sinkronizacija === * "Šepavo janje" kao Joshua * "Princeza sunca" kao Tut ([[2007.]]) * "Astralni ritam" kao Chris Rock * "Dječjih 10 Božjih zapovijedi" kao tele Jakov i Efron * "Sretni patuljak" kao Lil' Farley * "Kenny, morski pas" kao Kenny * "[[Speed Racer]]" kao Speed Racer Jr. i X Racer * "[[Dinotopia: Potraga za starim rubinom]]" kao mornar ([[2005.]]) * "[[Shrek Treći]]" kao Gusar i Vitez #2 ([[2007.]]) * "[[Divlji valovi]]" kao pingvinski obožavatelj ([[2007.]]) * "[[Miki Maus i prijatelji]]" kao Miki Maus ([[2007.]]) * "[[Zvončica]] kao Tibor ([[2008.]]) * "[[Grom (2008.)|Grom]]" kao Tom ([[2008.]]) * "[[Pinokio (1940.)|Pinokio]]" kao Lampy ([[2008.]]) * "[[Osvetnici: Nova generacija]]" kao James Rogers ([[2008.]]) * "[[Zvončica i izgubljeno blago]]" kao Tibor ([[2009.]]) * "[[Fantazija]]" kao Miki Maus ([[2010.]]) * "[[Fantazija 2000]]" kao Miki Maus ([[2010.]]) * "[[Zvončica i veličanstveno vilinsko spašavanje]]" kao Tibor ([[2010.]]) * "[[Kako izdresirati zmaja]]" kao Štucko ([[2010.]]) * "[[Konferencija životinja]]" kao Bob i Sup ([[2011.]]) * "[[Rango (2011.)|Rango]]" kao Waffles ([[2011.]]) * "[[Škola za vampire]]" kao Oskar Von Horrificus ([[2011.]]) * "[[Žaboglavi Živko]]" ([[2011.]]) * "Štrumpfovi 1, 2" kao Trapavi ([[2011.]], [[2013.]]) * "[[Crvene kapice]]" kao Yotan ([[2011.]]) * "[[Štrumpfovi: Božićna priča]]" kao Trapavi ([[2011.]]) * "[[Zvončica i tajna krila]]" kao Tibor ([[2012.]]) * "[[Mickey Mouse: Nabavi si konja|Miki Maus: Nabavi si konja]]" kao Miki Maus ([[2013.]]) * "[[Svemogući Spider-Man"]]" kao Peter Parker/Spider-Man ([[2014.]]) * "[[Ratovi zvijezda: Pobunjenici]]" kao Ezra Bridger (S1-2) ([[2015.]], [[2017.]], [[2019.]]) * "[[Klub Mikija Mausa]]" kao Miki Maus ([[2015.]]-[[2020.]]) * "[[Ratchet i Clank]]" kao Rachet ([[2016.]]) * "[[Kako izdresirati zmaja 3|Kako izdresirati zmaja 3: Skriveni svijet]]" kao Štucko ([[2019.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=2699804|ime=Mitja Smiljanić}} {{GLAVNIRASPORED:Smiljanić, Mitja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] 4v5q4yulg9bedh2l2mqhkokrarfqfae 0 727114 7597788 7478402 2026-09-11T16:54:14Z Zeljko 1196 7597788 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Američki iđirot | slika = Acorus americanus drawing.png | slika_opis = Acorus americanus | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. americanus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus americanus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Constantine Samuel Rafinesque-Schmaltz|Raf.]]) Raf. }} '''Američki iđirot''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Acorus americanus''), višegodišnja močvarna biljka iz roda [[iđirot]]a rasprostranjena po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] (sjever SAD-a i Kanada). Nekada je smatrana podvrastom obićnog iđirota, ali se od europskog i azijskog iđirota razlikuje po tome što je plodni diploid (2n = 24), dok je većina [[Acorus calamus|A. calamus]]a iz Europe i Azije sterilna triploidna vrsta, koja se širi samo nespolno. U Sjevernoj Americi, [[Indijanci]] su vjerojatno igrali značajnu ulogu u današnjoj distribuciji ''A. americanusa'' jer su mnoge skupine cijenile njezine [[Rizom|rizom]]e i bile su predmetom [[Trgovina|trgovine]]. Disjunktne populacije američkog iđirota pojavljuju se na lokalitetima koji su često u blizini starih indijanskih sela ili područja za kampiranje (M. R. Gilmore 1931.).<ref>[http://floranorthamerica.org/Acorus_americanus Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220824193322/http://floranorthamerica.org/Acorus_americanus |date=24. kolovoza 2022. }} Pristupljeno 24. kolovoza 2022.</ref> Naraste do 1,5 metara visine.<ref>[https://www2.gov.bc.ca/assets/gov/environment/natural-resource-stewardship/best-management-practices/okanagan/acorus_americanus.pdf American Sweet-flag (Acorus americanus)] Pristupljeno 24. kolovoza 2022.</ref> == Sinonimi == *''Acorus calamus var. americanus'' <small>Raf.</small> <gallery> Acorus americanus 1zz.jpg|''A. americanus'' Sweetflag (Acorus americanus) - Killarney, Ontario.jpg|''A. americanus'' Yellow Iris (Iris pseudacorus) - Kitchener, Ontario 2018-08-17.jpg|''A. americanus'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gobotany.nativeplanttrust.org/species/acorus/americanus/ Acorus americanus — several-veined sweetflag] {{WProjekti |commonscat=Acorus calamus var. americanus |wikivrste=Acorus americanus }} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] [[Kategorija:Flora Aljaske]] [[Kategorija:Flora Kanade]] [[Kategorija:Flora SAD-a]] 7qxcyfk5iqs8t5u6l4rdyio13gm5196 2 727804 7597654 7597564 2026-09-11T12:03:12Z Ame71 128419 7597654 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga Osnovnog nogometnog saveza, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su sa svojim članovima mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste - Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška - Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || ||22||14||6||2||54||23||+31||34 |- |2. 22||12||8||2||35||15||+20||32 |- |3. 22||12||4||6||49||28||+21||28 |- |4. 22||10||4||8||36||41||−5||24 |- |5. 22||9||4||9||32||31||+1||22 |- |6. 22||7||7||8||42||35||+7||21 |- |7. 22||7||7||8||36||43||−7||21 |- |8. 22||8||4||10||35||43||−8||20 |- |9. 22||7||5||10||36||36||0||19 |- |10. 22||6||6||10||28||43||−15||18 |- |11. 22||6||3||13||26||43||−17||15 |- |12. || [[NK Hrastnik|Hrastnik]] ||22||4||2||16||26||53||−27||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Krim je prvak Ljubljanskog podsaveza. Nije promaknut u viši rang nakon reforme slovenskog prvenstva zbog ''[[Slovenska_republička_nogometna_liga_1976./77.#Portoroški_sklepi|Portoroški sklepi]]''. * '''Ispali:''' ** Nema ispadanja, liga se ukinuta. == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || Ljubljana 26 21 2 3 116 : 18 44 |- |2. || Mladi Šiškar 26 17 3 6 64 : 31 37 |- |3. || Slovan 26 17 2 7 69 : 28 36 |- |4. || [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||26 15 4 7 61 : 36 34 |- |5. || Ježica 26 14 5 7 51 : 56 33 |- |6. || Tabor 69 26 13 3 10 56 : 52 29 |- |7. || Medvode 26 12 5 9 48 : 53 29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26 10 6 10 32 : 57 26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26 9 3 14 45 : 60 21 |- |10. || Jezero 26 8 4 14 37 : 70 20 |- |11. || Vodice 26 5 7 14 40 : 54 17 |- |12. || Podgorica 26 4 9 13 27 : 65 17 |- |13. || Podpeč-Preserje 26 6 3 17 41 : 71 15 |- |14. || Šmartno 26 2 2 22 28 : 94 6 |-style="background:#98fb98;" |1. || Poštar ||14||13||1||0||49||12||4,083||27 |- |2. || [[NK Litija|Litija]] ||14||12||0||2||67||18||3,722||24 |- |3. || Olimpija ||14||8||2||4||57||35||1,628||18 |- |4. || Sava ||14||5||2||7||41||35||1,171||12 |- |5. || Papirničar Vevče ||14||5||0||9||30||42||0,714||10 |- |6. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||14||5||0||9||29||47||0,617||10 |- |7. || Rozman ||14||4||0||10||21||64||0,328||8 |- |8. || Jadran ||14||1||1||12||19||60||0,316||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || Virtus 22 15 4 3 58 : 34 34 |- |2. || Kamnik 22 14 5 3 75 : 24 33 |- |3. || Induplati 22 14 4 4 55 : 29 32 |- |4. || Mengeš 22 11 5 6 59 : 27 27 |- |5. || Dob 22 9 6 7 46 : 46 24 |- |6. || Domžale 22 10 3 9 46 : 35 23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22 8 5 9 47 : 31 21 |- |8. || Partizan 22 8 5 9 41 : 38 21 |- |9. || Radomlje 22 8 5 9 45 : 51 21 |- |10. || Moravče 22 7 2 13 39 : 69 16 |- |11. || Komenda 22 2 2 18 20 : 79 6 |- |12. || Napredek 22 2 2 18 22 : 91 6 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Domžale|Domžale]] ||8||6||2||0||25||11||2,272||12 |- |2. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||8||5||0||3||19||12||1,583||10 |- |3. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||8||3||3||2||23||14||1,642||9 |- |4. || Partizan Mengeš ||8||3||2||3||19||18||1,055||8 |- |5. || [[NK Ihan|Tabor Ihan]] ||8||0||1||7||3||33||0,090||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16 12 3 1 45 : 13 27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16 11 4 1 54 : 16 26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16 10 4 2 50 : 19 24 |- |4. || Bela krajina 16 10 2 4 59 : 27 22 |- |5. || Ivančna Gorica 16 7 4 5 32 : 34 18 |- |6. || Šentjernej 16 5 2 9 40 : 35 12 |- |7. || Mirna 16 3 1 12 31 : 68 7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16 2 1 13 18 : 57 5 |- |9. || Partizan Straža 16 1 1 14 15 : 76 3 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Kočevje|Rudar Kočevje]] ||11||8||2||1||53||16||3,312||18 |- |2. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||11||9||0||2||49||26||1,884||18 |- |3. || [[NK Kočevje|Partizan Kočevje]] ||11||7||2||2||33||21||1,571||16 |- |4. || [[NK Krka|Elan]] ||11||4||1||6||24||23||1,043||9 |- |5. || Partizan Škofljica ||11||3||2||6||21||31||0,677||8 |- |6. || Partizan Grosuplje ||11||1||1||9||13||40||0,325||3 |- |7. || Partizan Ribnica ||6||0||0||6||8||38||0,210||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || Usnjar 12 9 1 2 60 : 13 19 |- |2. || Borovnica 12 9 1 2 45 : 26 19 |- |3. || Rakek 12 6 0 6 34 : 34 12 |- |4. || Borovnica II 12 5 2 5 26 : 30 12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12 5 1 6 28 : 26 11 |- |6. || Usnjar II 12 5 1 6 31:36 11 |- |7. || Dragomer 12 0 0 12 13:72 0 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||10||8||1||1||53||15||3,533||17 |- |2. || [[NK Rakek|Javornik Rakek]] ||10||7||2||1||31||11||2,818||16 |- |3. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||10||5||3||2||11||13||0,846||13 |- |4. || [[NK Slivnica|Slivnica]] ||10||3||1||6||16||36||0,444||7 |- |5. || Partizan Logatec ||10||2||1||7||19||40||0,475||5 |- |6. || Partizan Borovnica ||10||1||1||8||28||53||0,528||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || Enotnost 12 8 2 2 34 : 17 18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12 4 7 1 14 : 12 15 |- |3. || Steklar 12 5 3 4 25 : 21 13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12 3 5 4 22 : 20 11 |- |5. || Apnar 12 3 4 5 20 : 23 10 |- |6. || Svoboda 12 2 4 6 18 : 27 8 |- |7. || Sijaj 12 2 3 7 13 : 31 7 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||10||8||1||1||53||15||3,533||17 |- |2. || [[NK Rakek|Javornik Rakek]] ||10||7||2||1||31||11||2,818||16 |- |3. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||10||5||3||2||11||13||0,846||13 |- |4. || [[NK Slivnica|Slivnica]] ||10||3||1||6||16||36||0,444||7 |- |5. || Partizan Logatec ||10||2||1||7||19||40||0,475||5 |- |6. || Partizan Borovnica ||10||1||1||8||28||53||0,528||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] --> 0te3r622sn64souh5q54b7bxiklh8uy 7597765 7597654 2026-09-11T15:26:21Z Ame71 128419 7597765 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga Osnovnog nogometnog saveza, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su sa svojim članovima mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste - Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška - Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44 |- |2. || Mladi Šiškar ||26||17||3||6||64||31||+33||37 |- |3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36 |- |4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34 |- |5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33 |- |6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29 |- |7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21 |- |10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20 |- |11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17 |- |12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17 |- |13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15 |- |14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34 |- |2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33 |- |3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27 |- |5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24 |- |6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21 |- |8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21 |- |9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21 |- |10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16 |- |11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6 |- |12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16 12 3 1 45 : 13 27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16 11 4 1 54 : 16 26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16 10 4 2 50 : 19 24 |- |4. || Bela krajina 16 10 2 4 59 : 27 22 |- |5. || Ivančna Gorica 16 7 4 5 32 : 34 18 |- |6. || Šentjernej 16 5 2 9 40 : 35 12 |- |7. || Mirna 16 3 1 12 31 : 68 7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16 2 1 13 18 : 57 5 |- |9. || Partizan Straža 16 1 1 14 15 : 76 3 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Kočevje|Rudar Kočevje]] ||11||8||2||1||53||16||3,312||18 |- |2. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||11||9||0||2||49||26||1,884||18 |- |3. || [[NK Kočevje|Partizan Kočevje]] ||11||7||2||2||33||21||1,571||16 |- |4. || [[NK Krka|Elan]] ||11||4||1||6||24||23||1,043||9 |- |5. || Partizan Škofljica ||11||3||2||6||21||31||0,677||8 |- |6. || Partizan Grosuplje ||11||1||1||9||13||40||0,325||3 |- |7. || Partizan Ribnica ||6||0||0||6||8||38||0,210||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || Usnjar 12 9 1 2 60 : 13 19 |- |2. || Borovnica 12 9 1 2 45 : 26 19 |- |3. || Rakek 12 6 0 6 34 : 34 12 |- |4. || Borovnica II 12 5 2 5 26 : 30 12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12 5 1 6 28 : 26 11 |- |6. || Usnjar II 12 5 1 6 31:36 11 |- |7. || Dragomer 12 0 0 12 13:72 0 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||10||8||1||1||53||15||3,533||17 |- |2. || [[NK Rakek|Javornik Rakek]] ||10||7||2||1||31||11||2,818||16 |- |3. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||10||5||3||2||11||13||0,846||13 |- |4. || [[NK Slivnica|Slivnica]] ||10||3||1||6||16||36||0,444||7 |- |5. || Partizan Logatec ||10||2||1||7||19||40||0,475||5 |- |6. || Partizan Borovnica ||10||1||1||8||28||53||0,528||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12 8 2 2 34 : 17 18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12 4 7 1 14 : 12 15 |- |3. || Steklar 12 5 3 4 25 : 21 13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12 3 5 4 22 : 20 11 |- |5. || Apnar 12 3 4 5 20 : 23 10 |- |6. || Svoboda 12 2 4 6 18 : 27 8 |- |7. || Sijaj 12 2 3 7 13 : 31 7 |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||10||8||1||1||53||15||3,533||17 |- |2. || [[NK Rakek|Javornik Rakek]] ||10||7||2||1||31||11||2,818||16 |- |3. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||10||5||3||2||11||13||0,846||13 |- |4. || [[NK Slivnica|Slivnica]] ||10||3||1||6||16||36||0,444||7 |- |5. || Partizan Logatec ||10||2||1||7||19||40||0,475||5 |- |6. || Partizan Borovnica ||10||1||1||8||28||53||0,528||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] --> je81lpxn2fjyju7ltn06ln3fus3aryl 7597777 7597765 2026-09-11T16:04:45Z Ame71 128419 7597777 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga Osnovnog nogometnog saveza, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su sa svojim članovima mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste - Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška - Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44 |- |2. || Mladi Šiškar ||26||17||3||6||64||31||+33||37 |- |3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36 |- |4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34 |- |5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33 |- |6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29 |- |7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21 |- |10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20 |- |11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17 |- |12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17 |- |13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15 |- |14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34 |- |2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33 |- |3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27 |- |5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24 |- |6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21 |- |8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21 |- |9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21 |- |10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16 |- |11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6 |- |12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16||12||3||1||45||13||+32||27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16||11||4||1||54||16||+38||26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||10||4||2||50||19||+31||24 |- |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||16||10||2||4||59||27||+32||22 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||16||7||4||5||32||34||−2||18 |- |6. || [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||16||5||2||9||40||35||+5||12 |- |7. || [[NK Mirna|Mirna]] ||16||3||1||12||31||68||−37||7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16||2||1||13||18||57||−39||5 |- |9. || Partizan Straža ||16||1||1||14||15||76||−61||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||12||9||1||2||60||13||+47||19 |- |2. || [[ŠD Borovnica|Borovnica]] ||12||9||1||2||45||26||+19||19 |- |3. || [[NK Rakek|Rakek]] ||12||6||0||6||34||34||0||12 |- |4. || Borovnica II ||12||5||2||5||26||30||−4||12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12||5||1||6||28||26||+2||11 |- |6. || Usnjar II ||12||5||1||6||31||36||−5||11 |- |7. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||12||0||0||12||13||72||−59||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12||8||2||2||34||17||+17||18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12||4||7||1||14||12||+2||15 |- |3. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||12||5||3||4||25||21||+4||13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12||3||5||4||22||20||+2||11 |- |5. || [[NK Kresnice|Apnar Kresnice]] ||12||3||4||5||20||23||−3||10 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||12||2||4||6||18||27||−9||8 |- |7. || [[NK Sijaj Hrastnik|Sijaj Hrastnik]] ||12||2||3||7||13||31||−20||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] --> llba2equknpcub4gzib44hjffiao81o 7597798 7597777 2026-09-11T17:04:19Z Ame71 128419 7597798 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1982./83. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] | degradirani = Podpeč<br />Jezero | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1976./77.|1976./77.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.|1983./84.]] }} Na glavnoj skupštini u travnju 1982. Albert Erman postao je novi predsjednik ljubljanskog saveza, a najavljena je i reorganizacija koja bi klubovima ponovno dala odlučniju riječ. To je značilo kraj rekreacijskog karaktera ljubljanske lige, jer je prvak sada imao priliku napredovati u višu razinu. <br /> U sezoni 1982./83. ljubljanska liga tada se igrala s 11 članova, a i ovaj put Medvode su pobijedile ispred Slavije i Svobode, koje su pod vodstvom novog trenera Petra Lazarevića bile uspješne u drugom poluvremenu i plasirale se u višu razinu.<ref name="pag91">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 91.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||20||16||2||2||75||16||+59||34 |- |2. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||20||14||4||2||68||27||+41||32 |- |3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||20||13||3||4||68||23||+45||29 |- |4. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||20||12||2||6||62||39||+23||26 |- |5. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||20||8||2||10||53||47||+6||18 |- |6. || Vodice ||20||5||6||9||40||53||−13||16 |- |7. || [[NK Sava Tacen|Sava]]-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |8. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |9. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||20||5||4||11||36||64||−28||14 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || Podpeč ||20||4||3||13||39||87||−48||11 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Jezero ||20||3||2||15||18||76||−58||18 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Medvode promoviran je u [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Regionalnu ligu – Zapad 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Podpeč i Jezero * '''Novi članovi:''' ** Ribnica i Borac iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1983]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 3 podsavez]] --> rh92e65vf09g53yvcfunuy0ktubtqah 7597910 7597798 2026-09-12T07:08:48Z Ame71 128419 7597910 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1983./84. | izdanje = 28. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Borac<br />[[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1984./85.|1984./85.]] }} Sezona 1983./84. bila je uspješna za Slaviju, koja je osvojila Ljubljansku ligu ispred kombinirane momčadi Sava-Tabora i Ribnice. Plavo-bijeli iz Vevčice potom su se u kvalifikacijama za promociju suočili s Naklom, ali nakon gostujućeg remija 3:3 izgubili su kod kuće.<ref name="pag92">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 92.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||18||13||2||3||48||26||+22||28 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava]]-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||18||10||5||3||45||25||+20||25 |- |3. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||18||9||4||5||37||27||+10||22 |- |4. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||18||9||3||6||35||28||+7||21 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Livar]] ||18||7||7||4||34||29||+5||21 |- |6. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||18||6||5||7||44||42||+2||17 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || Borac ||18||7||1||10||49||49||0||15 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||18||5||1||12||19||41||−22||11 |- |9. || Vodice ||18||4||2||12||39||45||−6||10 |- |10. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||18||4||2||12||27||65||−38||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Slavija je izgubila kvalifikacije za [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|Regionalnu ligu 1984./85.]] protiv [[NK Naklo|Nakla]]. * '''Ispali:''' ** Borac i Ilirija * '''Novi članovi:''' ** Kočevje (iz [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Regionalne lige 1983./84.]]) i Mladi Šiškar iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1984]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1983-84 3 podsavez]] --> pv8js5fev8vezj4qmmtgt4owp0w7kpy 7597921 7597910 2026-09-12T07:43:24Z Ame71 128419 7597921 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1984./85.. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = [[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Sava Tacen|Sava Tacen]]<br />[[NK Ribnica|Ribnica]]<br />[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.|1983./84.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1985./86.|1985./86.]] }} U sezoni 1984./85. Slavija je ponovno osvojila Ljubljansku ligu ispred Livara i Kočevja, ali momčad iz Vevčana ponovno je bila neuspješna u kvalifikacijama za promociju, gdje ih je eliminirala Postojna.<ref name="pag92">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 92.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||18||13||4||1||40||15||+25||30 |- |2. || [[NK Ivančna Gorica|Livar]] ||18||10||3||5||43||26||+17||12 |- style="background:#FFAAAA;" |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||7||5||6||43||32||+11||19 |- |4. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||18||4||10||4||35||24||+11||18 |- |5. || Vodice ||18||7||3||8||29||35||−6||17 |- |6. || <span style="background-color:#FFAAAA;">[[NK Sava Tacen|Sava]]</span>-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||18||6||4||8||32||45||−13||16 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||18||7||7||4||28||18||+10||15 (−6) |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||18||5||5||8||31||38||−7||13 (−2) |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||18||3||5||10||25||44||−19||11 |- |10. || [[NK Mladi Šiškar|Mladi Šiškar]] ||18||4||2||12||15||44||−29||6 (−4) |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Slavija je izgubila kvalifikacije za [[Slovenske regionalne nogometne lige 1985./86.|Regionalnu ligu 1985./86.]] protiv [[NK Postojna|Postojne]]. * '''Ispali:''' ** Kočevje, Ribnica i Slovan ** Završava se spajanje Save i Tabora. U ligi ostaje samo Tabor. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno, Dolomiti, Belinka, Ježica i Jezero iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1985]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1984-85 3 podsavez]] --> tpx93a8tfx6jmv6mzbxinswwh0xhedw 7597932 7597921 2026-09-12T08:39:14Z Ame71 128419 7597932 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1985./86. | izdanje = 30. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] | degradirani = Vodice | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1984./85.|1984./85.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1986./87.|1986./87.]] }} Slavija je uspjela završiti sezonu 1985./86. na prvom mjestu treći put zaredom, tek prebrodivši zahtjevne kvalifikacije i ostvarivši cilj plasmana u regionalnu ligu ispred Svobode i Črnučija. Za uspjeh je zaslužan Filip Mendaš, koji je prethodno trenirao omladinsku momčad kluba.<ref name="pag93">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 93.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||22||21||0||1||115||10||+105||42 |- |2. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||22||17||1||4||74||25||+49||35 |- |3. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||22||13||4||5||61||47||+14||30 |- |4. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||22 13 1 8 64 : 39 27 |- |5. || Livar 22 10 4 8 44 : 40 24 |- |6. || Šmartno 22 10 3 9 56 : 59 23 |- |7. || Dolomiti 22 6 4 12 44 : 54 16 |- |8. || Belinka 22 6 3 13 41 : 64 15 |- |9. || Ježica 22 5 4 13 27 : 59 14 |- |10. || Jezero 22 6 2 14 39 : 72 14 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Vodice 22 5 3 14 25 : 76 13 |- |12. || Mladi Šiškar 22 4 3 15 39 : 84 11 |- bgcolor="gold" |1. 18||13||4||1||40||15||+25||30 |- |2. || [[NK Ivančna Gorica|Livar]] ||18||10||3||5||43||26||+17||12 |- style="background:#FFAAAA;" |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||7||5||6||43||32||+11||19 |- |4. 18||4||10||4||35||24||+11||18 |- |5. || Vodice ||18||7||3||8||29||35||−6||17 |- |6. || <span style="background-color:#FFAAAA;">[[NK Sava Tacen|Sava]]</span>-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||18||6||4||8||32||45||−13||16 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||18||7||7||4||28||18||+10||15 (−6) |- |8. 18||5||5||8||31||38||−7||13 (−2) |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||18||3||5||10||25||44||−19||11 |- |10. || [[NK Mladi Šiškar|Mladi Šiškar]] ||18||4||2||12||15||44||−29||6 (−4) |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Slavija je izgubila kvalifikacije za [[Slovenske regionalne nogometne lige 1985./86.|Regionalnu ligu 1985./86.]] protiv [[NK Postojna|Postojne]]. * '''Ispali:''' ** Kočevje, Ribnica i Slovan ** Završava se spajanje Save i Tabora. U ligi ostaje samo Tabor. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno, Dolomiti, Belinka, Ježica i Jezero iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1985]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1984-85 3 podsavez]] --> phyf58d6jtxryctwnqhgiwsmrrj85j5 0 735734 7597945 7585090 2026-09-12T09:43:06Z Berserk1337 263680 7597945 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Podočnjaci | Img = [[File:Podočnjaci (band).jpg|Podočnjaci_(band)|300px]] | Img_capt = Podočnjaci u kolovozu 2020. ''S lijeva na desno: beachboy19, Nix K i Sinista Ruky.'' | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[2020.]] | Mjesto = [[Kutina]], Hrvatska | Prebivalište = | Žanr = {{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[House glazba|house]]|[[Trap (glazba)|trap]]|[[Drum and bass|drum&bass]]|[[Alternativni pop|alternativni pop]]<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - bend koji hrvatsku pop glazbu odvodi na potpuno novu razinu|url=https://glazba.hr/citaj/podocnjaci-bend/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref>}} | Djelatno_razdoblje = 2020. – ''danas'' | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Nix K]]<br />Rafael Lasić<br />Sinista Ruky | Bivši članovi = beachboy19 | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Podočnjaci''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[Elektronička glazba|elektronički glazbeni sastav]] iz [[Kutina|Kutine]].<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci|url=https://www.yem.hr/izvodjaci/podocnjaci/|access-date=2023-01-08|website=yem|language=hr|archive-date=8. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230108201207/https://www.yem.hr/izvodjaci/podocnjaci/|url-status=dead}}</ref> Djeluju od 2020. godine, a do sada su postali jedno od zanimljivijih glazbenih imena nove generacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - bend koji hrvatsku pop glazbu odvodi na potpuno novu razinu|url=https://glazba.hr/citaj/podocnjaci-bend/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci: „Naš trep je samo moderan začin čušpajzu koji radimo“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/podocnjaci-trep-cuspajz/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Sastav čine [[beachboy19]], [[Sinista Ruky]] i producent [[Nix K]]. Pažnju šire publike privukli su singlovima "Šiške", "Papuče", "Predsoblje" te debitantskim albumom [[Ispod očiju|''Ispod Očiju'']], koji je u vrlo kratkom razdoblju stekao status favorita među hrvatskom i regionalnom publikom.<ref>{{Citiranje weba|last=muzika.hr|date=2021-01-04|title=Podočnjaci: "Šiške" je singl tjedna! ⋆ Muzika.hr|url=https://www.muzika.hr/podocnjaci-siske-je-singl-tjedna/|access-date=2023-01-08|website=Muzika.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - "Ispod očiju" - ironičan pogled na domaći pop s laganim modernim twistom|url=https://sound-report.com:443/albumi/podocnjaci-ispod-ociju-ironican-pogled-na-domaci-pop-s-laganim-modernim-twistom/|access-date=2023-01-08|website=sound-report.com|language=hr}}</ref> Upravo su svojim prvim albumom došli i do statusa jedne od omiljenih koncertnih atrakcija novije generacije u Hrvatskoj, kada su u proljeće 2022. godine održali svoj prvi samostalni koncert pred prepunom [[Tvornica kulture|Tvornicom kulture u Zagrebu]],<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci u punoj Tvornici - papuče na nogama i grudnjaci u zraku!|url=https://glazba.hr/citaj/izvjestaj/podocnjaci-tvornica-izvjestaj/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci uživo u Tvornici kulture|url=https://www.sound-report.com/vijesti/podocnjaci-uzivo-u-tvornici-kulture/|access-date=2023-01-08|website=sound-report.com|language=hr|archive-date=9. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230109164933/https://www.sound-report.com/vijesti/podocnjaci-uzivo-u-tvornici-kulture/|url-status=dead}}</ref> nakon čega su uslijedili nastupi na 2022. izdanju Zagreb Beer Festa, Dana piva u Karlovcu, Drita iz MSU-a, Beat-a na moru i na Brucošijadi FER-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojko V, Podočnjaci, M.O.R.T. i Ljetno kino – treći dan Zagreb Beer Festa žestinom i udarcima basa otjerao je pljuskove|url=https://glazba.hr/citaj/izvjestaj/zagreb-beer-fest-vojko-v-podocnjaci-i-m-o-r-t/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-08-30|title=Večeras posljednje hladno pivo na ovogodišnjim Danima piva|url=https://karlovacki.hr/veceras-posljednje-hladno-pivo-na-ovogodisnjim-danima-piva/|access-date=2023-01-08|website=Karlovački.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Grgić|first=Barbara|date=2022-10-18|title=Uoči nastupa na Brucošijadi FER-a, Podočnjaci predstavljaju novi singl i video|url=https://belizagrebgrad.com.hr/uoci-nastupa-na-brucosijadi-fer-a-podocnjaci-predstavljaju-novi-singl-i-video/|access-date=2023-01-08|website=Beli Zagreb Grad|language=hr|archive-date=8. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230108201208/https://belizagrebgrad.com.hr/uoci-nastupa-na-brucosijadi-fer-a-podocnjaci-predstavljaju-novi-singl-i-video/|url-status=dead}}</ref> == Članovi == * [[Nix K]] (glazba i vokali) * Sinista Ruky (vokali) * beachboy19 (vokali) == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable c1 c6" !Godina !Organizacija !Kategorija !Ishod |- | rowspan="1" |2021. | rowspan="1" |Rock & Off | rowspan="1" |Rap & Off Izvođač godine<ref>{{Citiranje weba|title=Rap&Off: drito, tvrdo i bez pardona!|url=https://www.rockoff.hr/novosti/1584-rap-off-drito-tvrdo-i-bez-pardona%257Caccess-date=2023-01-08%257Cwebsite=www.rockoff.hr%257Clanguage=hr-hr|access-date=2023-01-08|website=www.rockoff.hr|language=hr-hr}}</ref> | {{Nominiran|Nominirani}} |} == Diskografija == '''Studijski albumi''' * ''[[Ispod očiju|Ispod Očiju]]'' (2021.) * Kako se riješiti Podočnjaka (2025.) '''EP-ovi''' * ''Brzi EP'' (2022.) * ''Intro EP'' (2022.) * ''Remix Pack I'' (2022.) '''Singlovi''' * "Snađi se" (2020.) * "Pozeru" (2020.) * "Tekst" (2020.) * "Šiške" (2020.) * "Papuče" (2021.) * "Pucamo" (2022.) * "I opet" (2022.) * "Predsoblje" (2022.) * "Laboratorij" (2023.) * "Jeez" (2023.) * "Zalazak" (2023.) * "Tvoje oči" (2024.) * "Žvaka" (2025.) * "Koliko je sati?" (2026.) == Vanjske poveznice == * [https://podocnjacimusic.com/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108201205/https://podocnjacimusic.com/ |date=8. siječnja 2023. }} * [https://instagram.com/podocnjaciofficial Instagram] * [https://youtube.com/@podocnjacimusic YouTube] * [https://open.spotify.com/artist/6J2pMjmemDWMD4ndjsNwnr Spotify] * [https://www.deezer.com/hr/artist/97973802 Deezer] * [https://music.apple.com/us/artist/podo%C4%8Dnjaci/1518795478 Apple Music] * [https://tidal.com/browse/artist/33354043 Tidal] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] [[Kategorija:Kutina]] rvixplfdncj3z4e2mycu63lmwki6v4m 7597946 7597945 2026-09-12T09:44:08Z Berserk1337 263680 7597946 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Podočnjaci | Img = [[File:Podočnjaci (band).jpg|Podočnjaci_(band)|300px]] | Img_capt = Podočnjaci u kolovozu 2020. ''S lijeva na desno: beachboy19, Nix K i Sinista Ruky.'' | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[2020.]] | Mjesto = [[Kutina]], Hrvatska | Prebivalište = | Žanr = {{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[House glazba|house]]|[[Trap (glazba)|trap]]|[[Drum and bass|drum&bass]]|[[Alternativni pop|alternativni pop]]<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - bend koji hrvatsku pop glazbu odvodi na potpuno novu razinu|url=https://glazba.hr/citaj/podocnjaci-bend/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref>}} | Djelatno_razdoblje = 2020. – ''danas'' | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Nix K]]<br />Rafael Lasić<br />Sinista Ruky | Bivši članovi = beachboy19 | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Podočnjaci''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[Elektronička glazba|elektronički glazbeni sastav]] iz [[Kutina|Kutine]].<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci|url=https://www.yem.hr/izvodjaci/podocnjaci/|access-date=2023-01-08|website=yem|language=hr|archive-date=8. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230108201207/https://www.yem.hr/izvodjaci/podocnjaci/|url-status=dead}}</ref> Djeluju od 2020. godine, a do sada su postali jedno od zanimljivijih glazbenih imena nove generacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - bend koji hrvatsku pop glazbu odvodi na potpuno novu razinu|url=https://glazba.hr/citaj/podocnjaci-bend/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci: „Naš trep je samo moderan začin čušpajzu koji radimo“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/podocnjaci-trep-cuspajz/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Sastav čine [[beachboy19]], [[Sinista Ruky]] i producent [[Nix K]]. Pažnju šire publike privukli su singlovima "Šiške", "Papuče", "Predsoblje" te debitantskim albumom [[Ispod očiju|''Ispod Očiju'']], koji je u vrlo kratkom razdoblju stekao status favorita među hrvatskom i regionalnom publikom.<ref>{{Citiranje weba|last=muzika.hr|date=2021-01-04|title=Podočnjaci: "Šiške" je singl tjedna! ⋆ Muzika.hr|url=https://www.muzika.hr/podocnjaci-siske-je-singl-tjedna/|access-date=2023-01-08|website=Muzika.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - "Ispod očiju" - ironičan pogled na domaći pop s laganim modernim twistom|url=https://sound-report.com:443/albumi/podocnjaci-ispod-ociju-ironican-pogled-na-domaci-pop-s-laganim-modernim-twistom/|access-date=2023-01-08|website=sound-report.com|language=hr}}</ref> Upravo su svojim prvim albumom došli i do statusa jedne od omiljenih koncertnih atrakcija novije generacije u Hrvatskoj, kada su u proljeće 2022. godine održali svoj prvi samostalni koncert pred prepunom [[Tvornica kulture|Tvornicom kulture u Zagrebu]],<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci u punoj Tvornici - papuče na nogama i grudnjaci u zraku!|url=https://glazba.hr/citaj/izvjestaj/podocnjaci-tvornica-izvjestaj/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci uživo u Tvornici kulture|url=https://www.sound-report.com/vijesti/podocnjaci-uzivo-u-tvornici-kulture/|access-date=2023-01-08|website=sound-report.com|language=hr|archive-date=9. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230109164933/https://www.sound-report.com/vijesti/podocnjaci-uzivo-u-tvornici-kulture/|url-status=dead}}</ref> nakon čega su uslijedili nastupi na 2022. izdanju Zagreb Beer Festa, Dana piva u Karlovcu, Drita iz MSU-a, Beat-a na moru i na Brucošijadi FER-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojko V, Podočnjaci, M.O.R.T. i Ljetno kino – treći dan Zagreb Beer Festa žestinom i udarcima basa otjerao je pljuskove|url=https://glazba.hr/citaj/izvjestaj/zagreb-beer-fest-vojko-v-podocnjaci-i-m-o-r-t/|access-date=2023-01-08|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-08-30|title=Večeras posljednje hladno pivo na ovogodišnjim Danima piva|url=https://karlovacki.hr/veceras-posljednje-hladno-pivo-na-ovogodisnjim-danima-piva/|access-date=2023-01-08|website=Karlovački.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Grgić|first=Barbara|date=2022-10-18|title=Uoči nastupa na Brucošijadi FER-a, Podočnjaci predstavljaju novi singl i video|url=https://belizagrebgrad.com.hr/uoci-nastupa-na-brucosijadi-fer-a-podocnjaci-predstavljaju-novi-singl-i-video/|access-date=2023-01-08|website=Beli Zagreb Grad|language=hr|archive-date=8. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230108201208/https://belizagrebgrad.com.hr/uoci-nastupa-na-brucosijadi-fer-a-podocnjaci-predstavljaju-novi-singl-i-video/|url-status=dead}}</ref> == Članovi == * [[Nix K]] (glazba i vokali) * Sinista Ruky (vokali) * beachboy19 (vokali) == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable c1 c6" !Godina !Organizacija !Kategorija !Ishod |- | rowspan="1" |2021. | rowspan="1" |Rock & Off | rowspan="1" |Rap & Off Izvođač godine<ref>{{Citiranje weba|title=Rap&Off: drito, tvrdo i bez pardona!|url=https://www.rockoff.hr/novosti/1584-rap-off-drito-tvrdo-i-bez-pardona%257Caccess-date=2023-01-08%257Cwebsite=www.rockoff.hr%257Clanguage=hr-hr|access-date=2023-01-08|website=www.rockoff.hr|language=hr-hr}}</ref> | {{Nominiran|Nominirani}} |} == Diskografija == '''Studijski albumi''' * ''[[Ispod očiju|Ispod Očiju]]'' (2021.) * Kako se riješiti Podočnjaka (2025.) '''EP-ovi''' * ''Brzi EP'' (2022.) * ''Intro EP'' (2022.) * ''Remix Pack I'' (2022.) '''Singlovi''' * "Snađi se" (2020.) * "Pozeru" (2020.) * "Tekst" (2020.) * "Šiške" (2020.) * "Papuče" (2021.) * "Pucamo" (2022.) * "I opet" (2022.) * "Predsoblje" (2022.) * "Laboratorij" (2023.) * "Jeez" (2023.) * "Zalazak" (2023.) * "Tvoje oči" (2024.) * "Žvaka" (2025.) * "Koliko je sati?" (2026.) * "Dopamin" (2026.) * "Valentino Rossi" ft. Iggy Biznis (2026.) == Vanjske poveznice == * [https://podocnjacimusic.com/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108201205/https://podocnjacimusic.com/ |date=8. siječnja 2023. }} * [https://instagram.com/podocnjaciofficial Instagram] * [https://youtube.com/@podocnjacimusic YouTube] * [https://open.spotify.com/artist/6J2pMjmemDWMD4ndjsNwnr Spotify] * [https://www.deezer.com/hr/artist/97973802 Deezer] * [https://music.apple.com/us/artist/podo%C4%8Dnjaci/1518795478 Apple Music] * [https://tidal.com/browse/artist/33354043 Tidal] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] [[Kategorija:Kutina]] d1vtlow8oypq2gse3m8krrfj9y0gxcg 0 736923 7597947 7593578 2026-09-12T09:48:00Z Berserk1337 263680 7597947 wikitext text/x-wiki '''Nikola Klemić''' ([[Sisak]], [[12. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Nix K''', hrvatski je [[glazbeni producent]]. Najpoznatiji je po svojim singlovima "Struggle" (hrv. "Borba"), "Make a Toast" ("Nazdravimo"), "I Just Want" ("Ja Samo Želim") i po svojoj [[Elektronička glazba|electro]]-[[dance]] glazbenoj grupi [[Podočnjaci]]. {{Infookvir glazbenik | Ime = Nix K | Img = [[File:Nix K, music producer.jpg|240px]] | Rodno_ime = Nikola Klemić | Rođenje = [[12. lipnja]] [[1996.]] | Mjesto rođenja = [[Sisak]], Hrvatska | Žanr = {{hlist|[[House|house]]|[[Drum and bass|drum&bass]]|[[Trap (glazba)|trap]]}} | Djelatno_razdoblje = 2013. – ''danas'' | Sadašnji članovi = [[Podočnjaci]] | Zanimanje = glazbeni producent | Background = solo_izvođač }} == Karijera == Nikola Klemić rođen je u Sisku, a odrastao u [[Kutina|Kutini]]. Kao mlad je počeo producirati pod umjetničkim imenom Nix K, što je izvedeno iz njegovog imena i prezimena, ali posljednjih godina producira glazbu za grupu [[Podočnjaci]] čiji je ujedno i član. Godine 2015. počeo je samostalno objavljivati ​​svoje prve pjesme "Agony", "Struggle", "I just want".<ref>{{Citiranje weba|title=Dečko iz Kutine zaludio svijet: Pokorio Youtube svojim hitom|url=https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484,%20https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|access-date=2023-02-02|website=24sata|language=hr|archive-date=7. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207200656/https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|url-status=dead}}</ref> Početkom 2020. zajedno s [[Beachboy19|beachboyem19]] (David Šalković) i [[Sinista Ruky|Sinistom Rukyem]] (Karlo Rukavina) osnovao je elektroničku grupu zvanu Podočnjaci.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci: „Naš trep je samo moderan začin čušpajzu koji radimo“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/podocnjaci-trep-cuspajz/|access-date=2023-02-01|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Podočnjaci su se proslavili izdavanjem prvih singlova "Papuče", "Šiške" i nedugo nakon debi albuma ''[[Ispod očiju|Ispod Očiju]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - "Ispod očiju" - ironičan pogled na domaći pop s laganim modernim twistom|url=https://sound-report.com:443/albumi/podocnjaci-ispod-ociju-ironican-pogled-na-domaci-pop-s-laganim-modernim-twistom/|access-date=2023-02-01|website=sound-report.com|language=hr}}</ref> Album prvijenac grupe, ''Ispod Očiju'', bio je njihov prijelomni album zbog kojeg su potpisali ugovor s poznatom hrvatskom diskografskom kućom [[Yem (hrv. glazbena kuća)|yem]]. == Diskografija == === Albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Ispod očiju'' | * Objavljen: 21. srpnja 2021. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Kako se riješiti Podočnjaka'' | * Objavljen: 17. siječnja 2025. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === EP-ovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Brzi EP'' | * Objavljen: 1. svibnja 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' ! scope="row" |Podočnjaci ''- Intro EP'' | * Objavljen: 8. kolovoza 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Remix Pack I'' | * Objavljen: 9. prosinca 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === Singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! scope="col" style="width:11em;" |Naslov ! scope="col" |Godina |- ! scope="row" |"Nix K - Struggle" | rowspan="4" |2015. |- ! scope="row" |"Nix K - Aqua" |- ! scope="row" |"Nix K - Agony" |- ! scope="row" |"Nix K & Jane - Struggle" |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - I Just Want" | rowspan="1" |2016. |- ! scope="row" |"Nix K - Unshakeable" | rowspan="2" |2017. |- ! scope="row" |"Nix K - No 2 U" |- ! scope="row" |"Nix K - Make a Toast" | rowspan="2" |2018. |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - Symphony" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Snađi se" | rowspan="4" |2020. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pozeru" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tekst" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Šiške" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Papuče" |2021. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pucamo" | rowspan="3" |2022. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - I opet" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Predsoblje" |- |'''"Podočnjaci x Iggy Biznis x Džoni Paranoja - Umjetnik"''' | rowspan="5" |2023. |- |'''"Nix K - Echoes"''' |- |'''"Podočnjaci - Laboratorij"''' |- |'''"Podočnjaci - Jeez"''' |- |'''"Podočnjaci - Zalazak"''' |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tvoje oči" |2024. |- |'''"Podočnjaci - Žvaka"''' |2025. |- |'''"Podočnjaci - Koliko je sati?"''' |2026. |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://podocnjacimusic.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108201205/https://podocnjacimusic.com/ |date=8. siječnja 2023. }} * [https://instagram.com/nixkofficial Instagram] * [https://youtube.com/@nixkmusic YouTube] * [https://open.spotify.com/artist/5QushsnrPrAb50NiwaJt6z Spotify] * [https://www.deezer.com/hr/artist/5464747 Deezer] * [https://music.apple.com/us/artist/nix-k/441493734 Apple Music] * [https://tidal.com/browse/artist/8370074 Tidal] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] 3osssyfr89hgyezeuqeazxzaefsws2g 7597948 7597947 2026-09-12T09:49:20Z Berserk1337 263680 7597948 wikitext text/x-wiki '''Nikola Klemić''' ([[Sisak]], [[12. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Nix K''', hrvatski je [[glazbeni producent]]. Najpoznatiji je po svojim singlovima "Struggle" (hrv. "Borba"), "Make a Toast" ("Nazdravimo"), "I Just Want" ("Ja Samo Želim") i po svojoj [[Elektronička glazba|electro]]-[[dance]] glazbenoj grupi [[Podočnjaci]]. {{Infookvir glazbenik | Ime = Nix K | Img = [[File:Nix K, music producer.jpg|240px]] | Rodno_ime = Nikola Klemić | Rođenje = [[12. lipnja]] [[1996.]] | Mjesto rođenja = [[Sisak]], Hrvatska | Prebivalište = [[Kutina]], Hrvatska | Žanr = {{hlist|[[House|house]]|[[Drum and bass|drum&bass]]|[[Trap (glazba)|trap]]}} | Djelatno_razdoblje = 2013. – ''danas'' | Sadašnji članovi = [[Podočnjaci]] | Zanimanje = glazbeni producent | Background = solo_izvođač }} == Karijera == Nikola Klemić rođen je u Sisku, a odrastao u [[Kutina|Kutini]]. Kao mlad je počeo producirati pod umjetničkim imenom Nix K, što je izvedeno iz njegovog imena i prezimena, ali posljednjih godina producira glazbu za grupu [[Podočnjaci]] čiji je ujedno i član. Godine 2015. počeo je samostalno objavljivati ​​svoje prve pjesme "Agony", "Struggle", "I just want".<ref>{{Citiranje weba|title=Dečko iz Kutine zaludio svijet: Pokorio Youtube svojim hitom|url=https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484,%20https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|access-date=2023-02-02|website=24sata|language=hr|archive-date=7. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207200656/https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|url-status=dead}}</ref> Početkom 2020. zajedno s [[Beachboy19|beachboyem19]] (David Šalković) i [[Sinista Ruky|Sinistom Rukyem]] (Karlo Rukavina) osnovao je elektroničku grupu zvanu Podočnjaci.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci: „Naš trep je samo moderan začin čušpajzu koji radimo“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/podocnjaci-trep-cuspajz/|access-date=2023-02-01|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Podočnjaci su se proslavili izdavanjem prvih singlova "Papuče", "Šiške" i nedugo nakon debi albuma ''[[Ispod očiju|Ispod Očiju]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - "Ispod očiju" - ironičan pogled na domaći pop s laganim modernim twistom|url=https://sound-report.com:443/albumi/podocnjaci-ispod-ociju-ironican-pogled-na-domaci-pop-s-laganim-modernim-twistom/|access-date=2023-02-01|website=sound-report.com|language=hr}}</ref> Album prvijenac grupe, ''Ispod Očiju'', bio je njihov prijelomni album zbog kojeg su potpisali ugovor s poznatom hrvatskom diskografskom kućom [[Yem (hrv. glazbena kuća)|yem]]. == Diskografija == === Albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Ispod očiju'' | * Objavljen: 21. srpnja 2021. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Kako se riješiti Podočnjaka'' | * Objavljen: 17. siječnja 2025. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === EP-ovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Brzi EP'' | * Objavljen: 1. svibnja 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' ! scope="row" |Podočnjaci ''- Intro EP'' | * Objavljen: 8. kolovoza 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Remix Pack I'' | * Objavljen: 9. prosinca 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === Singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! scope="col" style="width:11em;" |Naslov ! scope="col" |Godina |- ! scope="row" |"Nix K - Struggle" | rowspan="4" |2015. |- ! scope="row" |"Nix K - Aqua" |- ! scope="row" |"Nix K - Agony" |- ! scope="row" |"Nix K & Jane - Struggle" |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - I Just Want" | rowspan="1" |2016. |- ! scope="row" |"Nix K - Unshakeable" | rowspan="2" |2017. |- ! scope="row" |"Nix K - No 2 U" |- ! scope="row" |"Nix K - Make a Toast" | rowspan="2" |2018. |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - Symphony" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Snađi se" | rowspan="4" |2020. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pozeru" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tekst" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Šiške" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Papuče" |2021. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pucamo" | rowspan="3" |2022. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - I opet" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Predsoblje" |- |'''"Podočnjaci x Iggy Biznis x Džoni Paranoja - Umjetnik"''' | rowspan="5" |2023. |- |'''"Nix K - Echoes"''' |- |'''"Podočnjaci - Laboratorij"''' |- |'''"Podočnjaci - Jeez"''' |- |'''"Podočnjaci - Zalazak"''' |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tvoje oči" |2024. |- |'''"Podočnjaci - Žvaka"''' |2025. |- |'''"Podočnjaci - Koliko je sati?"''' |2026. |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://podocnjacimusic.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108201205/https://podocnjacimusic.com/ |date=8. siječnja 2023. }} * [https://instagram.com/nixkofficial Instagram] * [https://youtube.com/@nixkmusic YouTube] * [https://open.spotify.com/artist/5QushsnrPrAb50NiwaJt6z Spotify] * [https://www.deezer.com/hr/artist/5464747 Deezer] * [https://music.apple.com/us/artist/nix-k/441493734 Apple Music] * [https://tidal.com/browse/artist/8370074 Tidal] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] atdkedyy8t7v0lbvriltumbxohxjri6 7597949 7597948 2026-09-12T09:52:14Z Berserk1337 263680 /* Singlovi */ 7597949 wikitext text/x-wiki '''Nikola Klemić''' ([[Sisak]], [[12. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Nix K''', hrvatski je [[glazbeni producent]]. Najpoznatiji je po svojim singlovima "Struggle" (hrv. "Borba"), "Make a Toast" ("Nazdravimo"), "I Just Want" ("Ja Samo Želim") i po svojoj [[Elektronička glazba|electro]]-[[dance]] glazbenoj grupi [[Podočnjaci]]. {{Infookvir glazbenik | Ime = Nix K | Img = [[File:Nix K, music producer.jpg|240px]] | Rodno_ime = Nikola Klemić | Rođenje = [[12. lipnja]] [[1996.]] | Mjesto rođenja = [[Sisak]], Hrvatska | Prebivalište = [[Kutina]], Hrvatska | Žanr = {{hlist|[[House|house]]|[[Drum and bass|drum&bass]]|[[Trap (glazba)|trap]]}} | Djelatno_razdoblje = 2013. – ''danas'' | Sadašnji članovi = [[Podočnjaci]] | Zanimanje = glazbeni producent | Background = solo_izvođač }} == Karijera == Nikola Klemić rođen je u Sisku, a odrastao u [[Kutina|Kutini]]. Kao mlad je počeo producirati pod umjetničkim imenom Nix K, što je izvedeno iz njegovog imena i prezimena, ali posljednjih godina producira glazbu za grupu [[Podočnjaci]] čiji je ujedno i član. Godine 2015. počeo je samostalno objavljivati ​​svoje prve pjesme "Agony", "Struggle", "I just want".<ref>{{Citiranje weba|title=Dečko iz Kutine zaludio svijet: Pokorio Youtube svojim hitom|url=https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484,%20https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|access-date=2023-02-02|website=24sata|language=hr|archive-date=7. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207200656/https://www.24sata.hr/video/decko-iz-kutine-zaludio-svijet-pokorio-youtube-svojim-hitom-469484|url-status=dead}}</ref> Početkom 2020. zajedno s [[Beachboy19|beachboyem19]] (David Šalković) i [[Sinista Ruky|Sinistom Rukyem]] (Karlo Rukavina) osnovao je elektroničku grupu zvanu Podočnjaci.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci: „Naš trep je samo moderan začin čušpajzu koji radimo“|url=https://glazba.hr/citaj/intervju/podocnjaci-trep-cuspajz/|access-date=2023-02-01|website=Glazba.hr|language=hr}}</ref> Podočnjaci su se proslavili izdavanjem prvih singlova "Papuče", "Šiške" i nedugo nakon debi albuma ''[[Ispod očiju|Ispod Očiju]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Podočnjaci - "Ispod očiju" - ironičan pogled na domaći pop s laganim modernim twistom|url=https://sound-report.com:443/albumi/podocnjaci-ispod-ociju-ironican-pogled-na-domaci-pop-s-laganim-modernim-twistom/|access-date=2023-02-01|website=sound-report.com|language=hr}}</ref> Album prvijenac grupe, ''Ispod Očiju'', bio je njihov prijelomni album zbog kojeg su potpisali ugovor s poznatom hrvatskom diskografskom kućom [[Yem (hrv. glazbena kuća)|yem]]. == Diskografija == === Albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Ispod očiju'' | * Objavljen: 21. srpnja 2021. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Kako se riješiti Podočnjaka'' | * Objavljen: 17. siječnja 2025. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === EP-ovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:left;" ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Detalji |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Brzi EP'' | * Objavljen: 1. svibnja 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' ! scope="row" |Podočnjaci ''- Intro EP'' | * Objavljen: 8. kolovoza 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- ! scope="row" |Podočnjaci ''- Remix Pack I'' | * Objavljen: 9. prosinca 2022. * Disk. kuća: yem * Formati: ''preuzimanje u mp3 formatu, streaming'' |- |} === Singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! scope="col" style="width:11em;" |Naslov ! scope="col" |Godina |- ! scope="row" |"Nix K - Struggle" | rowspan="4" |2015. |- ! scope="row" |"Nix K - Aqua" |- ! scope="row" |"Nix K - Agony" |- ! scope="row" |"Nix K & Jane - Struggle" |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - I Just Want" | rowspan="1" |2016. |- ! scope="row" |"Nix K - Unshakeable" | rowspan="2" |2017. |- ! scope="row" |"Nix K - No 2 U" |- ! scope="row" |"Nix K - Make a Toast" | rowspan="2" |2018. |- ! scope="row" |"Nix K & Gytlaz - Symphony" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Snađi se" | rowspan="4" |2020. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pozeru" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tekst" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Šiške" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Papuče" |2021. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Pucamo" | rowspan="3" |2022. |- ! scope="row" |"Podočnjaci - I opet" |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Predsoblje" |- |'''"Podočnjaci x Iggy Biznis x Džoni Paranoja - Umjetnik"''' | rowspan="5" |2023. |- |'''"Nix K - Echoes"''' |- |'''"Podočnjaci - Laboratorij"''' |- |'''"Podočnjaci - Jeez"''' |- |'''"Podočnjaci - Zalazak"''' |- ! scope="row" |"Podočnjaci - Tvoje oči" |2024. |- |'''"Podočnjaci - Žvaka"''' |2025. |- |'''"Podočnjaci - Koliko je sati?"''' | rowspan="3" |2026. |- |'''"Podočnjaci - Dopamin"''' |- |'''"Podočnjaci - Valentino Rossi ft. Iggy Biznis"''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://podocnjacimusic.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108201205/https://podocnjacimusic.com/ |date=8. siječnja 2023. }} * [https://instagram.com/nixkofficial Instagram] * [https://youtube.com/@nixkmusic YouTube] * [https://open.spotify.com/artist/5QushsnrPrAb50NiwaJt6z Spotify] * [https://www.deezer.com/hr/artist/5464747 Deezer] * [https://music.apple.com/us/artist/nix-k/441493734 Apple Music] * [https://tidal.com/browse/artist/8370074 Tidal] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] [[Kategorija:Hrvatski trap glazbenici]] g317cim16lo5h93577dybcgt8ujtdgk 0 762736 7597804 7444031 2026-09-11T17:14:52Z Carl Johnson 120592 7597804 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Šimun Hrgović | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | datum rođenja = [[20. ožujka]] [[2004.]] | datum smrti = | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = 32 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = do 30. lipnja 2028. | mlade godine = 2011. – 2013. <br /> 2013. – 2019. <br /> 2019. – 2023. | juniorski klubovi = [[HNK Radnički Vukovar|Radnički Vukovar]] <br /> [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 2023. – ''danas'' <br /> 2023. – 2024. | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br />→ [[NK Solin|Solin]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}72 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2021. – 2022. <br /> 2022. <br /> 2024. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=18}} <br /> {{NogRep|HRV|do=19}} <br /> {{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 11. rujna 2026. }} '''Šimun Hrgović''' ([[Vukovar]], [[20. ožujka]] [[2004.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Trenutačno igra za [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]]. == Klupska karijera == Hrgović je počeo trenirati nogomet sa sedam godina u [[HNK Radnički Vukovar|vukovarskom Radničkom]], da bi se nakon dvije godine preselio u [[HNK Cibalia Vinkovci|vinkovačku Cibaliju]]. Tamo se zadržava šest godina te u ljeto [[2019.]] godine prelazi u [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]].<ref name="slobodnadalmacija.hr"> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/odlaskom-coline-poziciji-lijevog-bocnog-sve-blizi-je-momak-iz-vukovara-samo-da-mi-je-osjetiti-huk-poljuda-1256024 |naslov=Odlaskom Čoline poziciji lijevog bočnog sve bliži je momak iz Vukovara: ‘Samo da mi je osjetiti huk Poljuda‘ |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=12. siječnja 2023. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> U Hajdukovim omladinskim kategorijama nastupa redovito, a bio je i neizostavan član generacije Hajdukovih juniora koja je u sezoni 2022./23. došla do finala juniorske [[UEFA Liga mladih|Lige prvaka]].<ref> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/hrgovic-nema-vremena-za-slavlje-idemo-osvojiti-ligu-prvaka-za-nase-navijace-pa-da-u-splitu-bude-ludnica-1283319 |naslov=Šimun Hrgović: ‘Nema vremena za slavlje, idemo osvojiti Ligu prvaka za naše navijače pa da u Splitu bude ludnica!‘ |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=21. travnja 2023. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> U ljeto [[2023.]] godine odlazi na posudbu u [[NK Solin|Solin]], ali s dvojnom registracijom, te ga je Hajduk u svakom trenutku mogao povući s posudbe.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/hajduk-poslao-talentiranog-juniora-na-kaljenje-u-drugu-ligu/2479783.aspx |naslov=Hajduk poslao talentiranog juniora na kaljenje u drugu ligu |rad=index.hr |dan=15. srpnja 2023. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> Nakon teške ozljede [[Dario Melnjak|Darija Melnjaka]], krajem listopada [[2023.]] godine povučen je s posudbe te je priključen prvoj momčadi [[HNK Hajduk Split|Hajduka]].<ref> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/zbog-teske-ozljede-darija-melnjaka-trener-hajduka-karoglan-povukao-potez-koji-je-morao-napraviti-1334903 |naslov=Zbog teške ozljede Darija Melnjaka trener Hajduka Karoglan povukao potez koji je morao napraviti |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=30. listopada 2023. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> Za prvu momčad debitira [[12. studenoga]] [[2023.]] godine u 3:1 domaćoj prvenstvenoj pobjedi nad [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]]. Ušao je u igru umjesto [[Ismaël Diallo|Ismaëla Dialla]] u 75. minuti susreta.<ref> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/za-hajduk-je-konacno-debitirao-veliki-talent-vrlo-bitan-igrac-juniorske-momcadi-koja-je-igrala-finale-lige-prvaka-1338315 |naslov=Za Hajduk je konačno debitirao veliki talent, vrlo bitan igrač juniorske momčadi koja je igrala finale Lige prvaka |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=12. studenoga 2023. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> Dana [[17. veljače]] [[2024.]] godine bilježi prvi prvenstveni start u 0:2 gostujućoj pobjedi nad [[NK Rudeš Zagreb|Rudešom]].<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/hrgovic-ekipa-me-prihvatila-svi-mi-pomazu-u-prilagodbi/16602 |naslov=Hrgović: Ekipa me prihvatila, svi mi pomažu u prilagodbi |rad=hajduk.hr |dan=17. veljače 2024. |preuzeto=10. travnja 2024.}} </ref> Nakon što se na početku sezone 2024./25. standardizirao na njemu neprirodnoj poziciji desnog bočnog igrača u sustavu trenera [[Gennaro Gattuso|Gennara Gattusa]],<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/u-hajduku-je-prije-tri-mjeseca-bio-visak-a-sad-je-na-pragu-reprezentacije/2610703.aspx |naslov=U Hajduku je prije tri mjeseca bio višak, a sad je na pragu reprezentacije |rad=index.hr |dan=29. listopada 2024. |preuzeto=13. srpnja 2025.}} </ref> krajem studenoga [[2024.]] Hajduk objavljuje produljenje ugovora s Hrgovićem do ljeta [[2028.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/simun-hrgovic-produzio-vjernost-hajduku-do-2028-godine/17237 |naslov=Šimun Hrgović produžio vjernost Hajduku do 2028. godine |rad=hajduk.hr |dan=26. studenoga 2024. |preuzeto=13. srpnja 2025.}} </ref> Dolaskom trenera [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzala Garcíje]], vraća se na svoju prirodnu poziciju lijevog beka te se dodatno učvršćuje u prvoj postavi.<ref> {{citiranje www |url=https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/simun-hrgovic-rodendan-vukovar-emotivni-nastup-gradski-vrt-hajduk-15691040#google_vignette |naslov=Hajdukov slavljenik je rođeni Vukovarac: Otac mu ranjen u ratu, a ima i posebnu tetovažu |rad=jutarnji.hr |dan=20. ožujka 2026. |preuzeto=11. rujna 2026.}} </ref> Prvijenac za Hajduk postiže [[23. kolovoza]] [[2026.]] godine, u utakmici 4. kola [[HNL 2026./27.|1. HNL]] u visokoj pobjedi Hajduka od 4:0 nad [[NK Osijek|Osijekom]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/hrgovic-o-livajinom-rekordu-to-je-marko-livaja-to-je-sve-sto-imam-reci/2826920.aspx |naslov=Hrgović o Livajinom rekordu: To je Marko Livaja, to je sve što imam reći |rad=index.hr |dan=23. kolovoza 2026. |preuzeto=11. rujna 2026.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Igrao je za nekoliko mlađih uzrasnih kategorija hrvatske reprezentacije. Dana [[28. listopada]] [[2024.]] godine je dobio prvi pretpoziv izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice [[UEFA Liga nacija 2024./25.|Lige nacija]] u kojima je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] igrala protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]].<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/hrgovic-dobio-poziv-za-u-21-i-pretpoziv-za-a-reprezentaciju-hrvatske/17175 |naslov=Hrgović dobio poziv za U-21 i pretpoziv za A reprezentaciju Hrvatske |rad=hajduk.hr |dan=28. listopada 2024. |preuzeto=13. srpnja 2025.}} </ref> == Privatni život == Hrgović je rođen u [[Vukovar]]u, ali korijene vuče iz [[Satrić]]a kod [[Sinj]]a.<ref name="slobodnadalmacija.hr"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|215140/simun-hrgovic}} * [https://int.soccerway.com/players/imun-hrgovi/790835/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/simun-hrgovic/profil/spieler/921553 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Hrgović, Šimun}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Solina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] a61jhkykgoxg2fabjurriyx269uz52m 0 768158 7597865 7597278 2026-09-11T22:09:52Z ~2026-49114-86 372129 /* Znanstveni radovi i časopisi */ +ISSN (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=20&sort=0&spid0=20&spv0=VP+%3A+magazin+za+vojnu+povijest&selectedId=2004766) 7597865 wikitext text/x-wiki {{članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2025.}}{{Infookvir povijesni događaj | ime = Raspad Svetoga Rimskog Carstva | slika = Printed version of the abdication of Francis II (1806).jpg | opis = Tiskana verzija proglasa Franje II. o abdikaciji. | vrijeme događaja = [[6. kolovoza]] [[1806.]], službeno<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Dugački" /><ref name="catholictextbookproject.com" /><br />(prije {{Age|1806|8|6}} godina) | mjesto događaja = {{Z+X|SRC}} | sudionici = {{Plainlist| * [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] * [[Napoleon I. Bonaparte]]{{Efn|Napoleon je uspostavio Rajnsku konfederaciju i prisilio Franju II. na abdikaciju kako bi učvrstio svoju vlast nad njemačkim državama te naposljetku okončao Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="revolution.chnm.org">{{Citiranje weba|title=The Confederation of the Rhine and the Dissolution of the Holy Roman Empire|trans-title=Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva|url=https://revolution.chnm.org/d/516|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128235811/https://revolution.chnm.org/d/516|archive-date=2021-11-28|access-date=2024-11-23|website=Liberté, Égalité, Fraternité: Exploring the French Revolution|publisher=[[Roy Rosenzweig Center for History and New Media]] – [[American Social History Project]]|language=en}}</ref> On je također 1806. godine proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHDI: Francis II" />}} * [[Knez Svetoga Rimskog Carstva|knezovi Svetoga Rimskog Carstva]] }} | ishod = {{Plainlist| * Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, kojega je naslijedila kratkotrajna Napoleonova [[Rajnska konfederacija]], a potom [[Njemački savez]] pod vodstvom Habsburško-Lotaringovaca. * [[Habsburško-Lotaringovci]] nastavljaju vladati kao carevi [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te kraljevi [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatske]] i [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]]. * [[Njemačko pitanje]],<ref name="Winkler 2018." /> koje se tiče mogućnosti [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkoga ujedinjenja]], što je konačno rezultiralo stvaranjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]]. }} }} '''Raspad Svetoga Rimskog Carstva''' službeno se dogodio [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine,<ref name="Britannica: End of the HRE">{{Citiranje weba|title=End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106122329/https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|archive-date=2018-01-06|access-date=2024-10-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz II (I): A difficult beginning|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918012407/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|archive-date=2021-09-18|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref><ref name="Dugački">{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623035200/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|archive-date=2017-06-23|access-date=2024-10-21|website=Leksikon Marina Držića|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] – [[Dom Marina Držića]]}}</ref><ref name="catholictextbookproject.com" /> kada se [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], posljednji rimsko-njemački car, odrekao [[Kruna Svetoga Rimskog Carstva|carske krune]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Proleksis: Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://proleksis.lzmk.hr/39383/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002062416/https://proleksis.lzmk.hr/39383/|archive-date=2013-10-02|access-date=2024-10-21|website=Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i [[Rimsko-njemački car|titule]].<ref>{{Harvnb|Horvat|1906.|p=21}}: »…odreče se Franjo II. naslova cara njemačkoga (6. kolovoza 1806.). Time nestade i carstva njemačkoga.«</ref><ref name="HE (LZMK): Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224114752/https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|archive-date=2023-12-24|access-date=2024-10-20|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?" /><ref name="Dugački" /> Franjo je ujedno ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]] kako titula [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkoga cara]] ne bi pripala [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonu I. Bonaparteu]]{{Efn|Premda je Napoleon također proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine.<ref name="GHDI: Francis II" />}}<ref name="HE (LZMK): Franjo I.">{{Citiranje weba|title=Franjo I.|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227153712/https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|archive-date=2023-12-27|access-date=2024-07-21|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i kako [[Habsburgovci]] ne bi morali postati Napoleonovi vazali.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz I and the Austrian Empire|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427142634/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|archive-date=2016-04-27|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo već se ''[[de facto]]'' raspalo kada su se [[12. srpnja]] [[1806.]] godine Napoleonovi [[Nijemci|njemački]] saveznici{{Efn|Njih ukupno šesnaest.<ref name="GHDI: Francis II" />}} odvojili od Svetoga Rimskog Carstva i pridružili [[Rajnska konfederacija|Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches">{{Citiranje weba|last=Burgdorf|first=Wolfgang|author-link=Wolfgang Burgdorf|date=2023-04-26|title=Ende des Alten Reiches|trans-title=Kraj Staroga Reicha|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607080728/https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-02-25|website=[[Historisches Lexikon Bayerns]]|publisher=[[Bavarska državna knjižnica]]|language=de}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo počelo je slabiti već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] tijekom [[Borba za investituru|Borbe za investituru]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bilo je »toliko [[Decentralizacija|decentralizirano]] da je bilo nešto više od labave [[Federacija|federacije]]«.<ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?">{{Citiranje weba|title=Why did the Holy Roman Empire fall?|trans-title=Zašto je Sveto Rimsko Carstvo palo?|url=https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208074933/https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|archive-date=2022-12-08|access-date=2025-05-31|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Zapadna Europa|Zapadni Europljani]] još su od srednjega vijeka priznavali Sveto Rimsko Carstvo kao pravoga nasljednika staroga [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je papinstvo njegove careve proglasilo [[Rimski car|rimskim carevima]]. Oni su uz pomoć rimskoga nasljeđa potvrdili svoju vlast nad cijelom kršćanskom Europom i šire, tvrdeći da su [[Univerzalna monarhija|univerzalni monarsi]]. Univerzalnu prirodu Carstva ugrozila je pojava prvih [[Suverena država|suverenih teritorijalnih država]] u 16. i 17. stoljeću, koja je sa sobom donijela ideju da [[jurisdikcija]] odgovara stvarnome teritoriju kojim se upravlja. Suvremenici iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], unutar i izvan Carstva, smatrali su Sveto Rimsko Carstvo »neregularnom« i »bolesnom« monarhijom koja ima »neobičan« oblik vladavine. Carstvu su nedostajale središnja stalna vojska i središnja [[riznica]], a njegovi vladari – formalno [[Carski izbor|izabrani]], a ne nasljedni – nisu mogli vršiti učinkovitu središnju vlast. Čak i tada, većina suvremenika vjerovala je da bi se Carstvo moglo oživjeti. Svoj je krajnji pad Sveto Rimsko Carstvo doživjelo tijekom i nakon sudjelovanja u [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Rat s [[Prvo Francusko Carstvo|Prvim Francuskim Carstvom]] i Napoleonom I. Bonaparteom bio je katastrofalan iako se Carstvo u početku vrlo dobro branilo. Godine [[1804.]] Napoleon se proglasio [[Car Francuza|carem Francuza]], na što je Franjo II. odgovorio proglasivši se [[Car Austrije|carem Austrije]] (usto je već bio rimsko-njemački car). Tim je činom Franjo pokušao održati ravnopravnost između novonastalih carstava, ujedno tumačeći da titula rimsko-njemačkoga cara nadmašuje i austrijsku i francusku titulu. Sveto Rimsko Carstvo zapravo je propalo nakon austrijskoga poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] i [[odcjepljenje|odcjepljenja]] mnogih Franjinih njemačkih vazala u srpnju 1806. godine kako bi uspostavili francusku [[Satelitska država|satelitsku državu]] Rajnsku konfederaciju. Abdikacija Franje II. te raspuštanje cjelokupne hijerarhije i institucija Svetoga Rimskog Carstva u kolovozu 1806. godine smatrali su se nužnim za sprječavanje mogućnosti da se Napoleon proglasi rimsko-njemačkim carem, čime bi Franjo postao njegovim vazalom. Reakcije na raspad Carstva varirale su od ravnodušnosti do očaja. Građani [[Beč]]a, glavnoga grada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], bili su užasnuti nestankom Carstva. Zakonitost Franjinih postupaka uvelike se dovodila u pitanje. Iako je njegova abdikacija bila potpuno zakonita, smatralo se da su ukinuće Carstva i oslobađanje svih njegovih vazala bili izvan careve ovlasti. Mnogi knezovi i podanici Svetoga Rimskog Carstva nisu se mogli pomiriti s njegovom propašću. Neki su pučani mislili da je vijest o ukinuću Carstva bila [[zavjera]] lokalnih vlasti. Raspad Carstva u Njemačkoj se uvelike uspoređivao s polulegendarnim [[Trojanski rat|padom Troje]], a neki su ga uspoređivali i s [[Kršćanska eshatologija|posljednjim vremenima]] te [[Smak svijeta|smakom svijeta]]. Međutim, neki suvremenici ismijali su nestanak Svetoga Rimskog Carstva i žaljenja zbog istoga. == Pozadina == === Ideologija Svetoga Rimskog Carstva === [[Datoteka:Wien-khm-kunstkammer-francis1-0.jpg|minijatura|Mramorno [[poprsje]] posljednjega rimsko-njemačkog cara Franje II. u stilu inspiriranome mramornim poprsjima iz doba [[Antički Rim|Antičkoga Rima]].]] Definirajuća karakteristika Svetoga Rimskog Carstva bila je ideja da je rimsko-njemački car predstavljao vodećega monarha u Europi te da je njegovo carstvo bio jedini pravi nastavak antičkoga Rimskog Carstva prema proklamaciji papā u [[Rim]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Titula rimsko-njemačkoga cara nosila je »božansku auru« i »božansku potvrdu« jer je rimsko-njemački car bio »svjetovni mač papinstva«, »vođa vjernika oko kojih se stvarao europski identitet« i zaštitnik Crkve.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Također je bio odgovoran za zaštitu [[Papa|pape]] od svih neprijatelja, zaštitu [[Kršćanstvo|kršćanstva]] od [[Poganstvo|poganskih]] osvajača i »promicanje [[Misionarstvo|misionarskoga]] žara« te je s papom trebao voditi kršćanstvo.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Rimsko-njemački carevi bili su čvrsto uvjereni da su oni jedini pravi carevi u Europi i, iako su formalno priznali [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|osmanske sultane]] za careve [[1606.]] i vladare [[Rusko Carstvo|Rusije]] za careve [[1721.]] godine, ta su priznanja bila uvjetovana činjenicom da je rimsko-njemački car uvijek bio nadmoćniji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Nadmoć cara bila je izraz ideje da se Sveto Rimsko Carstvo teoretski prostire na sve [[Kršćani|kršćane]] na univerzalan način.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Prema riječima [[Peter H. Wilson|Petera H. Wilsona]], to je »uvijek više bio ideal nego stvarnost, budući da Carstvo nikada nije obuhvaćalo cijelu kršćansku Europu niti se njime izravno upravljalo iz jedne prijestolnice«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carska vlast nije počivala na carevoj vlastitoj [[Krunske zemlje|krunskoj zemlji]], već na carevoj ulozi najvišega svjetovnog vladara u svijetu te prvaka i branitelja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Nedostatak definirane [[Prijestolnica|prijestolnice]] i dosljednih krunskih zemalja učvrstio je ideju da je carska titula univerzalna jer nije bila nužno povezana s bilo kojim područjem.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Kroz svoje dugo postojanje, Sveto Rimsko Carstvo bilo je središnji element [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] u Europi, ne samo zato što je sâmo Carstvo često bilo jedno od najmoćnijih na kontinentu, već i zbog sâmoga cara.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Budući da su [[Dodatak:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|rimsko-njemački carevi]] bili međunarodno priznati nasljednici starih [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskih careva]] i najistaknutijih kršćanskih vladara, tvrdili su (i često im je bilo priznato) da imaju prednost nad drugim vladarima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Iako su se carevi formalno nazivali »izabranim rimskim carevima« od [[1508.]] godine, kada je car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] preuzeo titulu bez potrebe za papinskom [[Krunidba rimsko-njemačkoga cara|krunidbom]], univerzalistički karakter Carstva održavao se kroz carevu [[Feudalizam|feudalnu]] vlast koja se protezala izvan institucija koje su bile razvijene unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carski teritoriji koje su držali vladari drugih kraljevstva ostali su carski vazali. Naprimjer, kraljevi [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]] prihvatili su [[vazal]]stvo u odnosu na svoje njemačke zemlje do 1806. godine, kada su te zemlje formalno uključene u njihova kraljevstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Reformacija u 16. stoljeću otežala je upravljanje Carstvom i dovela u pitanje njegovu ulogu »svetoga«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Unatoč tomu što su se [[luteranizam]] i [[kalvinizam]] tolerirali od [[1555.]], odnosno od [[1648.]] godine nadalje, [[katoličanstvo]] je ostalo jedina priznata vjera.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Čak i tada, [[Reichskirchensystem|Carska Crkva]] smanjila se od 16. stoljeća nadalje, s nekim crkvenim teritorijima koji su [[Sekularizam|sekularizirani]] ili uvijek pod upravom iste obitelji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} »Sveta« priroda Svetoga Rimskog Carstva postala je još upitnija kada je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim mirom]] iz [[1699.]] godine prihvaćena mogućnost trajnoga mira s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] koje se naširoko smatralo smrtnim neprijateljem [[Kršćanstvo u Europi|kršćanske Europe]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} I papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo nastavili su u [[Rani novi vijek|ranomu novom vijeku]] zahtijevati svoja tradicionalna prava univerzalne jurisdikcije – prava vršenja jurisdikcije u cijelome svijetu, čak i ako nisu imali ''[[de facto]]'' kontrolu nad određenim teritorijima.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Zajedno s papinstvom, Sveto Rimsko Carstvo predstavljalo je priznato središte [[Kršćanluk|kršćanskoga svijeta]] i jedan od stupova na kojima je ono počivalo.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Carstvu su njegov utjecaj i njegovo mjesto u priznatome svjetskom poretku davali njegovu pravu moć, a ne stvarni opseg njegovih teritorijalnih domena.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Dvojna vladavina pape i cara zapravo je okončana [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] naposljetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] 1648. godine, pri čemu je Carstvo zauvijek odvojeno od papinstva.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Papinstvo nije igralo nikakvu ulogu u pregovorima, a u očima pape [[Inocent X.|Inocenta X.]] mir je uništio vezu između pape i cara, koja je držala Europu na okupu još od vremena Karla Velikoga osam stoljeća prije.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} U 17. stoljeću dolazi do istinske pojave modernoga sustava međunarodnih odnosa i diplomacije tamo gdje su međunarodne sporove između europskih vladara prethodno rješavali i posredovali papa i/ili car.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Jedna od najvećih prijetnji tradicionalnoj (i teoretskoj) univerzalnoj jurisdikciji dodijeljenoj rimsko-njemačkome caru i papi u cijelomu kršćanskom svijetu bila je pojava modernih suverenih teritorijalnih država u 16. i 17. stoljeću, što je značilo uspon ideje da je jurisdikcija bila jednaka izravnoj kontroli teritorija.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Za vladare teritorijalnih država, i papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo predstavljali su »univerzalne antagoniste«, tvrdeći da je jurisdikcija nad cijelim svijetom njihova po pravu kroz njihovu vezu sa starim Rimom i kroz njihovu ulogu »[[Namjesnik Isusa Krista|zemaljskih predstavnika Isusa Krista]]«.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Kraljevi koji su tvrdili da imaju vlastiti suverenitet bez Carstva činili su to u ulozi ''rex in regno suo'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ‘kralj u svome kraljevstvu’), vladara koji je mogao imati zakonske ovlasti cara (kao apsolutnoga monarha) unutar granica vlastitoga teritorija jer carevi nisu zaštitili svoj narod od stranih neprijatelja.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Ambiciozni carevi, poput [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1519. – 1556.) i [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1619. – 1637.), koji su nastojali spojiti univerzalnu jurisdikciju sa stvarnom univerzalnom vremenskom vladavinom i univerzalnim carskim [[autoritet]]om predstavljali su prijetnju daljnjemu postojanju europskih zemalja.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Karlo V. bio je posljednji rimsko-njemački car kojega je [[Krunidba Karla V.|okrunio]] papa i kao takav posljednji koji je službeno proglašen zaštitnikom Crkve, što je uloga koju su zanemarivali mnogi njegovi nasljednici.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} === Faza sekularizacije (16. – 18. st.) === [[Datoteka:HRE Dioceses Prince-Bishoprics, c. 1780.jpg|minijatura|Kneževine-biskupije Svetoga Rimskog Carstva, svaka sa svojim odgovarajućim ''[[Hochstift]]om'' oko 1780. godine.]] ==== Rana sekularizacija (16. – 17. st.) ==== Registar pripremljen za [[Wormski sabor]] iz [[1521.]] godine navodi kao crkvene staleže tri crkvena izborna kneza, četiri nadbiskupa, 46 biskupa i 83 niža prelata (carska opata i opatice) u usporedbi sa 180 svjetovnih gospodara.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Do 1792. godine, ostala su samo tri izborna kneza, jedan nadbiskup, 29 biskupa i knezova-opata te 40 prelata, uz 165 svjetovnih posjeda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Pad je započeo puno prije [[Reformacija|Reformacije]] koja je samo ubrzala težnju svjetovnih vladara da u svoje teritorije ugrade materijalnu imovinu crkvenih feuda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Mnogi od crkvenih posjeda zabilježenih u registru iz 1521. godine već su tako nestajali, uključujući i 15 kneževina-biskupija.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Tijekom Reformacije nekoliko je biskupija na sjeveru i sjeveroistoku sekularizirano i pretvoreno u svjetovna vojvodstva, uglavnom u korist protestantskih knezova.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} U kasnijemu je 16. stoljeću [[protureformacija]] pokušala preokrenuti neke od tih [[sekularizacija]], a pitanje sudbine sekulariziranih teritorija postalo je važno u Tridesetogodišnjemu ratu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Naposljetku je Westfalski mir potvrdio sekularizaciju niza kneževina-biskupija, uključujući nadbiskupije [[Bremenska nadbiskupija|Bremen]] i [[Magdeburška nadbiskupija|Magdeburg]] te šest biskupija s punim političkim ovlastima,{{Efn|Za razliku od njih, neke sekularizirane kneževine-biskupije na sjeveru i sjeveroistoku (poput [[Kneževina-Biskupija Brandenburg|Brandenburga]], [[Havelberška biskupija|Havelberga]], [[Lebuska biskupija|Lebusa]], [[Biskupija Dresden-Meissen|Meissena]], [[Merseburška biskupija|Merseburga]], [[Biskupija Naumburg-Zeitz|Naumburg-Zeitza]], [[Dijaceza i kneževina-biskupija Schwerin|Schwerina]] i [[Camminska biskupija|Cammina]]) prestale su ostvarivati ​​neovisna prava te su zapravo postale podređene moćnim susjednim vladarima puno prije Reformacije. Tako su postale kneževine-biskupije samo po imenu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=89}}}} koje su dodijeljene Švedskoj, Brandenburgu i Mecklenburgu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} S druge su strane [[Kneževina-Biskupija Hildesheim|Hildesheim]] i [[Kneževina-Biskupija Paderborn|Paderborn]], koji su desetljećima bili pod protestantskom upravom i smatrani izgubljenima, obnovljeni kao kneževine-biskupije.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Tada je 65 crkvenih vladara kontroliralo 14 % kopnene površine i otprilike 12 % [[Sveto Rimsko Carstvo#Demografija|stanovništva Svetoga Rimskog Carstva]] (oko {{Broj|3500000}} podanika).{{Sfn|Beales|2003.|p=59}} Njemački su vladari – zbog traumatičnoga iskustva iz Tridesetogodišnjega rata,{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} tijekom kojega je u Europi uništeno oko {{Broj|15000}} sela i nakon kojega je broj stanovnika u Njemačkoj pao sa 17 milijuna ([[1618.]]) na 8 milijuna (1648.),{{Sfn|Noël|1998.|p=169}}{{Efn|Jedna procjena temeljena na granicama Njemačke iz [[1870.]] godine daje broj stanovnika od otprilike 15 – 17 milijuna oko [[1600.]] godine, koji je pao na 10 – 13 milijuna oko [[1650.]] godine. Drugi povjesničari koji se bave procjenama stanovništva ranonovovjekovnoga Svetoga Rimskog Carstva sugeriraju da je broj stanovnika pao s 20 milijuna na otprilike 16 – 17 milijuna do 1650. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=633}}}} i kako bi izbjegli ponavljanje te katastrofe – sada bili skloni cijenjenju prava i pravne strukture više nego ikada prije u povijesti Carstva.{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} To dobrim dijelom objašnjava zašto su srednje i male države, crkvene i svjetovne, mogle preživjeti te čak napredovati u blizini moćnih država sa stalnim vojskama (poput [[Brandenburg-Pruska|Brandenburga-Pruske]], Bavarske i Austrije).{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} ==== Pokušaji sekularizacije u 18. stoljeću ==== Iako još 150 godina nakon Westfalskoga mira nije došlo do stvarne sekularizacije, postojala je duga povijest glasina i polovičnih planova o mogućim sekularizacijama.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Anomalni fenomen (jedinstven za Sveto Rimsko Carstvo) kontinuiranoga postojanja nezavisnih kneževina-biskupija sve se više smatrao [[Anakronizam|anakronizmom]], a posebno, ali ne isključivo, kod protestantskih knezova koji su također žudjeli za tim bespomoćnim teritorijima.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Stoga su pruski tajni prijedlozi za okončanje [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskoga nasljednog rata]] pozivali na povećanje nedovoljne teritorijalne baze cara [[Karlo VII., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VII.]] iz dinastije [[Wittelsbach]] njegovim pripajanjem nekih kneževina-biskupija.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Godine 1743. [[Heinrich von Podewils]], ministar Fridrika II., napisao je memorandum u kojemu je predložio da se wittelsbaškome caru daju [[Biskupija Passau|Passau]], [[Kneževina-Biskupija Augsburg|Augsburg]] i [[Kneževina-Biskupija Regensburg|Regensburg]], kao i slobodni carski gradovi [[Augsburg]], [[Regensburg]] i [[Slobodni Carski Grad Ulm|Ulm]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Fridrik II. dodao je [[Kneževina-Nadbiskupija Salzburg|Kneževinu-Nadbiskupiju Salzburg]] na popis, a Karlo VII. otišao je toliko daleko da je još dodao i kneževine-biskupije [[Kneževina-Biskupija Eichstätt|Eichstätt]] i [[Kneževina-Biskupija Freising|Freising]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Plan je izazvao senzaciju i bijes među knezovima-biskupima, slobodnim carskim gradovima i drugim manjim carskim posjedima.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Biskupi su raspravljali o podizanju vojske od {{Broj|40000}} ljudi za obranu od cara koji je razmišljao o otimanju crkvene zemlje koju je, prema njegovoj krunidbenoj prisezi, obvezan štititi.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Iako je iznenadna smrt Karla VII. okončala to spletkarenje, ideja sekularizacije nije nestala; o njoj se aktivno raspravljalo tijekom [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] te ponovno tijekom manevriranja [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Bavarski nasljedni rat|Bavarskomu nasljednom ratu]].{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} === Sveto Rimsko Carstvo u 18. stoljeću === [[Datoteka:Map of the Holy Roman Empire, 1789 en.png|minijatura|Zemljovid unutarnjih podjela i vazalā Svetoga Rimskog Carstva [[1789.]] godine.]] Do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] suvremeni pogledi na Sveto Rimsko Carstvo bili su daleko od univerzalno pozitivnih. Postojala je široko rasprostranjena ideja da je Carstvo u nekome svojstvu »bolesno«: naprimjer, [[Knjižarstvo|knjižar]] i nakladnik [[Johann Heinrich Zedler]] spominje »državne bolesti Svetoga Rimskog Carstva« u svome [[Grosses vollständiges Universal-Lexicon|''Grosses vollständiges Universal-Lexiconu'']] iz [[1745.]] godine.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} To gledište potječe barem iz Westfalskoga mira, gdje je Carstvo izričito definirano kao nenacionalna država.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} [[Samuel von Pufendorf]], povjesničar iz 17. stoljeća, slavno je opisao Sveto Rimsko Carstvo kao carstvo s »neobičnim oblikom vladavine« i ismijao ga kao »monstruoznost« kojoj nedostaje ono što je potrebno za učinkovitu i funkcionalnu državu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Nedostatak stalne vojske i središnje riznice te slaba središnja kontrola koju je vršio vladar koji je bio izabran, a ne nasljedan, pridonijeli su ideji da ne postoji jedinstvena njemačka država.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Prema mišljenju njegovih suvremenika, Carstvo je nazadovalo iz »regularne« monarhije u vrlo neregularnu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Carstvo je uglavnom očuvano kroz sustav samouravnoteženja koji nije uključivao samo same carske vazale, već i države diljem Europe.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Već u 18. stoljeću vladari diljem kontinenta smatrali su da bi [[Unitarizam|unitarna]] njemačka država mogla postati najveća sila u Europi i da je u interesu gotovo svih da središnja Europa ostane »mekana«.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Sveto Rimsko Carstvo smatralo se »lošom šalom« i »blijedom parodijom rimske slave« zahvaljujući [[Voltaire]]ovoj izjavi koja »još uvijek dominira pučkom maštom«:<ref name="Grief 2021.">{{Citiranje weba|last=Grief|first=Isaac Toman|date=2021-06-22|title=The Ideology of the Holy Roman Empire|trans-title=Ideologija Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210622160404/https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|archive-date=2021-06-22|access-date=2024-11-10|website=worldhistory.org|publisher=[[World History Encyclopedia]]|language=en}}</ref> {{Citat|Ovo tijelo koje se nazivalo i koje se još uvijek naziva Svetim Rimskim Carstvom nije ni na koji način bilo sveto niti rimsko niti carstvo.<ref>{{Harvnb|Voltaire|1773.|pp=338–339}}: »Ce corps qui s’appelait, & qui s’appelle encore, le Saint-Empire Romain, n’était en aucune manière, ni saint, ni romain, ni empire.«</ref>|[[Voltaire]], ''[[Essai sur les mœurs et l'esprit des nations]]'', 1756.}} Iako su postojali neki njemački [[Romantizam|romantičari]] »koji su tvrdili da Carstvo mora umrijeti da bi se Njemačka ponovno rodila«, velik se broj carskih podanika nije prestao nadati da bi se »bolesno« Carstvo moglo izliječiti i oživjeti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} U prvih nekoliko godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] došlo je do opsežnih reorganizacija i promjena vlasti unutar Carstva s [[Mir u Lunévilleu|Mirom u Lunévilleu]] s [[Prva Francuska Republika|Prvom Francuskom Republikom]] iz [[1801.]] godine, koji je značio kraj carske [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] u [[Južna Nizozemska|Južnoj Nizozemskoj]] i [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Italiji]] te uspon moćnih njemačkih vladara na sjeveru, uzrokujući konsolidaciju mnogih prethodno odvojenih carskih vazala i feuda u rukama nekolicine vladara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Tradicionalna politička [[hijerarhija]] Carstva bila je poremećena, ali suvremenicima nije bilo očito da će to dovesti do raspada Carstva; općenito je mišljenje bilo da predstavlja novi početak, a ne posljednjih nekoliko koraka prema kraju.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Nadalje, mnogi [[Publicistika|publicisti]] unutar Carstva nisu vidjeli njegovu prirodu »neregularne« monarhije kao nešto negativno te nisu bili zabrinuti za formiranje novoga političkoga ili društvenoga poretka, već su radije nastojali povećati postojeće strukture kako bi stvorili bolju budućnost.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Westfalski mir izričito je odredio da će Carstvo ostati nesvrstano i pasivno te da će raditi na održavanju mira u Europi (aranžmanu koji je odobravala većina njegovih stanovnika).{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Tijekom 18. stoljeća vladari Svetoga Rimskog Carstva iz dinastije [[Habsburg]] pomalo su zanemarili svoju carsku ulogu. Iako je car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1658. – 1705.) radio na jačanju Carstva i promicanju njegovih interesa,{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} između ostaloga vodeći vrlo cijenjenu kulturnu politiku i uspješno ratujući protiv Osmanlija,{{Sfn|Blanning|2012.|p=60}} njegovi sinovi i nasljednici [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1705. – 1711.) i [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1711. – 1740.) više su se trudili za interese vlastite dinastije nego za interese Carstva u cjelini.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine 1705. diplomatske dužnosti i odgovornosti prenesene su s Carske kancelarije na Dvorsku kancelariju u Beču.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Nakon smrti Karla VI. njegova kći [[Marija Terezija]] naslijedila je većinu njegovih titula, ali ne i carsku krunu (budući da žena nije bila kvalificirana za carske izbore) koja je otišla njegovu protivniku Karlu VII.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Kada je carska titula umjesto toga dodijeljena njezinu suprugu [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franji I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1745. – 1765.), Marija Terezija prasnula je u smijeh kada ga je vidjela u njegovoj carskoj krunidbenoj odori, smatrajući njegovu krunidbu ''Kasperltheaterom'' (''[[Punch i Judy]]'' predstavom).{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1765. – 1790.), sin i nasljednik Marije Terezije i Franje I., bio je još [[Radikalizam|radikalniji]] u zanemarivanju Carstva.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine [[1778.]] razmišljao je o odricanju od carske titule, a [[1784.]] godine – kada se nadao da će svoje zemlje u Belgiji ([[Austrijska Nizozemska|Austrijskoj Nizozemskoj]]) zamijeniti za [[Izborna Kneževina Bavarska|Izbornu Kneževinu Bavarsku]] – razmišljao je o odricanju od carske titule i dodjeljivanju iste [[Karlo Teodor, izborni knez Bavarske|Karlu Teodoru]], izbornomu knezu Bavarske, kao dio dogovora.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Carstvo nije nužno bilo osuđeno na propast zbog habsburške nezainteresiranosti; u vremenima kada su carevi zanemarivali šire Carstvo, moćniji carski vazali obično su poduzimali korake kako bi ojačali njemačko jedinstvo među carskim knezovima.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Unatoč raširenoj ideji da je Sveto Rimsko Carstvo bilo »bolesno«, Carstvo nije bilo u konačnome padu prije nego što se uključilo u Francuske revolucionarne ratove od [[1790-ih]] nadalje.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U 18. stoljeću carske institucije proživljavale su nešto nalik [[Renesansa|renesansi]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carstvo je predstavljalo najsigurnije i najbolje jamstvo za prava manjih država i teritorija u vrijeme kada su Europom počele dominirati moćne carske nacionalne države.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Zbog slabe središnje vlasti, konstitutivni teritoriji Carstva mogli su utjecati na vlastitu sudbinu; središnji [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carski sabor]] odlučivao je o politici i zakonodavstvu te je dopuštao Carstvu da koordinira svoj odgovor na prijetnju koju je predstavljala Francuska, a dva odvojena [[Sveto Rimsko Carstvo#Carski sudovi|carska vrhovna suda]] i [[carski okruzi]] predstavljali su uspješna mjesta za rješavanje sukoba unutar Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carski sabor također je bio mjesto gdje su slabiji carski knezovi mogli raditi kako bi uvjerili svoje moćnije kolege da ostanu u miru i riješe svoje nesuglasice.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == Ratovi s Napoleonom i Francuskom == [[Datoteka:Map Holy Roman Empire 1789.svg|minijatura|250x250px|Teritorij Svetoga Rimskog Carstva 1789. godine, neposredno prije početka [[Francuski revolucionarni i Napoleonski ratovi|Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova]].]] [[Datoteka:La_bataille_d'Austerlitz._2_decembre_1805_(François_Gérard).jpg|minijatura|300x300px|[[François Gérard]]: [[Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805. (Gérard)|''Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805.'']], slika iz 1810. godine.]] === Austrijski ratni napori i odgovori === Iako su snage [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pregazile i okupirale [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] [[1792.]] godine, Sveto Rimsko Carstvo prilično se dobro branilo sve dok [[Kraljevina Pruska]] nije odustala od ratnih napora kako bi usmjerila pozornost na svoje poljske teritorije (nadgledajući [[Druga podjela Poljske|Drugu]] i [[Treća podjela Poljske|Treću podjelu Poljske]]), uzimajući sa sobom svoje resurse i moćnu vojsku.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Unatoč rastućim poteškoćama Carstva pred ratovima s Francuskom, nije bilo većih narodnih nemira unutar njegovih granica. Umjesto toga, objašnjenje za kraj Svetoga Rimskog Carstva leži u domeni [[Visoka i niska politika|visoke politike]]. Poraz Carstva u Francuskim revolucionarnim ratovima bio je najodlučniji korak u postupnome potkopavanju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=712}} Sukob između Francuske i Svetoga Rimskog Carstva započeo je s Francuzima koji su objavili rat novookrunjenomu habsburškom caru Franji II. samo u svojstvu [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]]. Činjenica da se velik dio širega Carstva, uključujući utjecajne osobe poput kralja Pruske te [[Izborni knez Mainza|nadbiskupa i izbornoga kneza Mainza]], koliko god to nije bilo voljno, pridružio sukobu na strani Habsburgovaca u formalnomu ''[[Reichskrieg]]u'' (‘carskome ratu’) dokazuje da su carski ideali još uvijek živi u kasnomu 18. stoljeća.{{Sfn|Wilson|2006.|p=713}} Ključna točka u kojoj se sudbina promijenila bilo je prusko odustajanje od ratnih napora. Pruska je bila jedina prava protuteža austrijskome utjecaju u rimsko-njemačkim ustanovama. Iako su zapadni dijelovi Pruske, poput [[Markgrofovija Brandenburg|Brandenburga]], ostali formalni dijelovi Svetoga Rimskog Carstva, a Prusi su i dalje bili zastupljeni u Carskome saboru, Pruska se prestala natjecati za utjecaj u carskim poslovima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Austrija je sama stajala kao zaštitnica državā u [[Južna Njemačka|južnoj Njemačkoj]], od kojih su mnoge počele razmišljati o sklapanju vlastitoga zasebnog mira s Francuskom.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Kada su Austrijanci saznali da su [[Vojvodstvo Württemberg|Württemberg]] i [[Markgrofovija Baden|Baden]] otvorili službene pregovore s Francuskom, vojske koje su poslale te dvije države raspuštene su i razoružane [[1796.]], što je izazvalo ogorčenost protiv cara i, u kombinaciji s gubitcima za Francusku, sugeriralo da habsburški car više nije sposoban zaštititi svoje tradicionalne vazale u Njemačkoj.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} U jeku ratova s ​​Francuskom došlo je do značajne reorganizacije carskoga teritorija (tzv. ''[[Reichsdeputationshauptschluss]]'' kojega je Pruska podržavala), pri čemu je Habsburška Monarhija trebala [[Kompenzacija|kompenzirati]] knezove koji su izgubili teritorij u Francuskim revolucionarnim ratovima i optimizirati trenutačnu polufeudalnu strukturu Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je došlo do velikih teritorijalnih promjena – osobito gotovo potpunoga ukidanja bilo kakvoga crkvenog teritorija i značajnih teritorijalnih dobitaka za Bavarsku, Baden, Württemberg, [[Landgrofovija Hessen-Darmstadt|Hessen-Darmstadt]] i [[Grofovija Nassau|Nassau]] – najvažnije promjene bile su u izbornome kolegiju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} [[Izborna Kneževina Salzburg|Salzburg]] je dodan kao četvrta katolička izborna kneževina, dok su [[Izborna Kneževina Württemberg|Württemberg]], [[Izborna Kneževina Baden|Baden]] i [[Izborna Kneževina Hessen|Hessen-Kassel]] postali četvrta, peta i šesta protestantska izborna kneževina, dajući protestantima većinu po prvi puta u povijesti te izazivajući sumnju u mogućnost Franjina rada s Carskim saborom.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je austrijski režim potrošio mnogo vremena i resursā pokušavajući učiniti novi aranžman uspješnim, opća presuda u to vrijeme bila je da je reorganizacija u biti ubila Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} === Reakcija na Napoleonovu krunidbu za cara === [[Datoteka:Jacques-Louis David - The Coronation of Napoleon (1805-1807).jpg|minijatura|275x275px|[[Krunidba Napoleona I.|''Posvećenje cara Napoleona I. i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804.'']], slika francuskoga slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], dovršena [[1807.]] godine.]] Napoleon je [[18. svibnja]] [[1804.]] godine proglašen [[Car Francuza|carem Francuza]].<ref name="povijest.hr: Kako je Napoleon postao car?">{{Citiranje weba|title=Kako je Napoleon postao car? – 1804.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030225429/https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|archive-date=2020-10-30|access-date=2025-04-24|website=povijest.hr}}</ref> Među ostalima, jedna od važnih osoba koja je prisustvovala krunidbi bio je papa Pio VII., vjerojatno strahujući da Napoleon planira osvojiti [[Papinska Država|Papinsku Državu]].{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Pio VII. bio je svjestan da je Napoleon svoju krunidbu za cara simbolički povezao s krunidbom Karla Velikoga te je prepoznao sličnost između Napoleonove titule i titule »car Rimljana« koju su nosili rimsko-njemački carevi.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Svojom prisutnošću na ceremoniji, Pio VII. simbolički je odobrio prijenos carske vlasti (''[[translatio imperii]]'') s Rimljana (a time i s [[Franci|Franaka]]) na Francuze.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} [[Napoleonova krunidba]] označila je kraj »staroga feudalnog poretka«.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /> Krunidba je dobila različite reakcije u Svetomu Rimskom Carstvu. Iako je povratak monarhije u Francuskoj bio dobrodošao (premda nesretan utoliko što je monarh bio Napoleon), carska titula (umjesto kraljevske) nije bila dobrodošla.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} U Svetomu Rimskom Carstvu, Napoleonova titula izazvala je strahove da bi mogla potaknuti [[Car Rusije|ruskoga cara]] da inzistira na tomu da je jednak rimsko-njemačkome caru te da bi mogla potaknuti druge vladare (poput [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], kralja [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenoga Kraljevstva]]) da se također proglase carevima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Odnosi između Habsburgovaca i Đure III. bili su složeni; u diplomaciji je bečki dvor dugi niz godina odbijao britanskoga kralja oslovljavati s »Njegovo Veličanstvo« jer je bio samo kralj, a ne car.{{Sfn|Harrison|2017.|p=687}} [[Ludwig von Cobenzl|Ludwig Cobenzl]] savjetovao je Franju II., odgovarajući na Napoleonovu namjeru da se proglasi carem, da je kao rimski car dosad uživao »prednost ispred svih europskih moćnika, uključujući ruskoga cara«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U Beču je Napoleonova krunidba izazvala strah zbog mogućnosti da bi Napoleon zahtijevao krunu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Bandić|2012.}} Dinastija Habsburg više »nije mogla računati na siguran [[Carski izbor|izbor]]« na prijestolje Svetoga Rimskog Carstva jer je Napoleon neposredno utjecao na mnoge njemačke knezove, od kojih je većina bila protestantske vjeroispovijesti.{{Sfn|Bandić|2012.}} Iako je Napoleonova carska titula bila nepoželjna, austrijski dužnosnici odmah su shvatili da bi odbijanje prihvaćanja njega kao cara dovelo do ponovnoga rata s Francuskom. Umjesto toga, fokus je preusmjeren na način kako prihvatiti Napoleona kao cara dok se istovremeno očuva nadmoć njihova vlastitoga cara i Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Francuska je službeno prihvatila paritet s Austrijom kao zasebnom državom [[1757.]], [[1797.]] i [[1801.]] godine te je u istim sporazumima priznala da je Sveto Rimsko Carstvo nadmoćno i Austriji i Francuskoj. Stoga je odlučeno da se Austrija uzdigne na status carstva kako bi se očuvao paritet između Austrije i Francuske dok bi se ujedno očuvala rimska carska titula kao najistaknutija, nadređena objema.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} === Austrijsko Carstvo === [[Datoteka:Imperial Crown of Austria (Vienna).JPG|minijatura|[[Austrijska carska kruna]], izvorno izrađena za rimsko-njemačkoga cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]], korištena je u Austriji sve do pada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].]] Uvidjevši da je titula rimsko-njemačkoga cara sve više i više postajala »isprazni naslov«{{Sfn|Budak|2002.}} te pritom odgovarajući na Napoleonovu samokrunidbu,<ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804">{{Citiranje weba|title=The foundation of the Empire of Austria in 1804|url=https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219132735/https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|archive-date=2012-12-19|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref>{{Sfn|Budak|2002.}} Franjo se [[11. kolovoza]] [[1804.]] godine<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /><ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804" /> proglasio [[Car Austrije|carem Austrije]] (bez potrebe za novom krunidbom jer je već imao carsku krunidbu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Cobenzl je savjetovao da bi zasebna nasljedna austrijska titula također omogućila [[Habsburg]]ovcima da održe ravnopravnost s drugim vladarima (budući da je Cobenzl rimsko-njemačku titulu smatrao samo počasnom) i u budućnosti osigurala [[Carski izbor|izbore za položaj rimsko-njemačkoga cara]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Bezbroj razloga korišteno je da se opravda stvaranje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]], uključujući broj podanika pod [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], golem opseg njezinih krunskih zemalja te dugu vezu između obitelji Habsburg i izborne rimsko-njemačke carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Franjo je uvjeravao svoje podanike da je »riječ samo o nazivu kojim će se uvećati sjaj kuće Habsburg, a ne i o promjeni u stvarnoj vlasti«, što zapravo nije bila istina.{{Sfn|Budak|2002.}}{{Efn|Franjo je zapravo stvorio novo državno tijelo – [[Austrijsko Carstvo]] – u čiji su sastav ušle sve zemlje pod Franjinom izravnom vlašću (uključujući [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsku i Ugarsku]]) iako on to nije priznavao.{{Sfn|Budak|2002.}}}} Dana [[17. kolovoza]] [[1804.]] godine javio je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatskome Kraljevstvu]] da nova titula »ne dira u integritet, prava, zakone i ustave ‘vazda ljubljene kraljevine Ugarske i njoj pripojenih dijelova’«.{{Sfn|Šišić|1913.|p=122}} Još jedna važna točka koja se koristila kao opravdanje njegova stvaranja bila je da je Franjo II. bio, u tradicionalnome smislu, vrhovni kršćanski monarh te je stoga imao pravo dodijeliti sebi bilo koje dostojanstvo koje je htio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Titula »car Austrije« trebala je biti povezana sa svim osobnim domenama Franje II. (ne samo Austrijom, već i zemljama poput [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]] i Ugarske) bez obzira na njihov trenutačni položaj unutar ili izvan Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Pojam »Austrija« u tome smislu odnosio se na dinastiju (često službeno nazivanu »dinastija Austrije« umjesto »dinastija Habsburgovaca«), a ne staro [[Austrijsko Nadvojvodstvo]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Titula rimsko-njemačkoga cara ostala je dominantna nad titulama »car Francuske« i »car Austrije«, budući da je utjelovljivala tradicionalni ideal univerzalnoga kršćanskog carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Ni austrijska ni francuska titula nisu svojatale upravljanje tim univerzalnim carstvom te stoga nisu poremetile tradicionalni uspostavljeni svjetski poredak.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Iako je Napoleon oklijevao vezati svoju vlastitu carsku titulu uz bilo kakve ustupke, trebalo mu je priznanje Austrije kako bi osigurao šire priznanje pa je pristao priznati novu titulu Franje II./I. Prije vlastite krunidbe Napoleon je Franji poslao osobno pismo čestitke.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Đuro III. priznao je novu titulu u listopadu, dok ju je ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] priznao u studenomu (iako se isprva protivio Franjinu »spuštanju sebe na razinu uzurpatora Napoleona«).{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Jedine značajne primjedbe na Franjinu titulu uputila je [[Švedska]] koja je držanjem [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]], svojega [[Carski stalež|carskog staleža]], imala mjesto u Carskome saboru. Šveđani su naslov vidjeli kao »očito kršenje« carskoga ustava i, pozivajući se na svoju povlasticu kao [[Jamac carskoga ustava|jamca carskoga ustava]], zahtijevali su službenu raspravu u Carskome saboru, prijetnju koju su neutralizirale druge stranke Carskoga sabora pristankom na produljenu ljetnu stanku do studenoga.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Kako bi obranili titulu, carski predstavnici tvrdili su da ona ne krši carski ustav jer je već bilo drugih primjera dvojnih monarhija unutar Carstva: države poput Pruske i Švedske nisu bile dio Carstva, ali su njihovi posjedi unutar Carstva bili.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} === Požunski mir === [[Datoteka:Gros - Entrevue - 1812.jpg|minijatura|315x315px|[[Antoine-Jean Gros]]: ''[[Susret Napoleona I. i Franje II. nakon Bitke kod Austerlitza]]''. Franjo i Napoleon susreli su se [[4. prosinca]] [[1805.]] godine, dva dana nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]].<ref name="Huguenaud 2005." /><ref name="GHDI: Meeting">{{Citiranje weba|title=Meeting between Napoleon and Emperor Francis I of Austria after the Battle of Austerlitz (c. 1812)|trans-title=Sastanak između Napoleona i cara Franje I. Austrijskoga nakon Bitke kod Austerlitza (oko 1812.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208052932/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|archive-date=2024-12-08|access-date=2025-05-08|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Napoleon je Franju dočekao riječima: »Primam te u jedinoj palači u kojoj sam živio ova dva mjeseca.«<ref name="Huguenaud 2005." /> Također je primio Franjinu [[Predaja (vojska)|predaju]].{{Sfn|Faulkner|2015.}} Razgovor su vodili preko [[lihtenštajn]]skoga feldmaršala [[Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna|Ivana I. Josipa]], koji je bio prevoditelj.<ref name="Huguenaud 2005." /> Danas se na mjestu njihova susreta nalazi ploča koja susret opisuje kao »miran dvosatni razgovor [koji je okončao] krvavi rat koji su vodili«.<ref name="Huguenaud 2005.">{{Citiranje weba|last=Huguenaud|first=Karine|date=2005-12|title=Interview between Napoleon I and Francis II after the Battle of Austerlitz (4 December, 1805)|trans-title=Razgovor između Napoleona I. i Franje II. nakon bitke kod Austerlitza (4. prosinca 1805.)|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109144532/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|archive-date=2021-01-09|access-date=2025-05-08|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref>]] [[Rat Treće koalicije]] došao je prerano za Austriju koja je protiv Francuske krenula u rujnu 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Poražena u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] 2. prosinca 1805., Austrija je morala prihvatiti uvjete koje je Napoleon diktirao [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] 26. prosinca, što je stvorilo namjerne dvosmislenosti u carskome ustavu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Morala se, između ostaloga, odreći [[Venecijanska pokrajina|Venecije]], [[Istra|Istre]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]{{Efn|Napoleon je doznao da je [[Dalmacija]] bila zapuštena pod dugotrajnom i lošom [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkom upravom]].{{Sfn|Horvat|1906.|p=21}} Čim je postao njezinim vladarom, naumio ju je učiniti »sretnom i zadovoljnom«.{{Sfn|Horvat|1906.|pp=21–22}} Proveo je mnoge odredbe kako bi podigao blagostanje Dalmacije.{{Sfn|Horvat|1906.|p=22}}}} i [[Boka kotorska|Boke kotorske]], dok je Bavarskoj ustupila [[Tirol]], a Badenu i Württembergu posjede u [[Švapska|Švapskoj]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir">{{Citiranje weba|title=Požunski mir|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227145628/https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|archive-date=2023-12-27|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> Također se obvezala da će platiti {{Broj|40000000}} zlatnih franaka kao [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir" /> Tajna [[klauzula]] obvezala je Franju da se odrekne od titule rimsko-njemačkoga cara.<ref name="Delage 2006." /> Baden, Bavarska i Württemberg dobili su ''plénitude de la souveraineté'' (‘puni suverenitet’) dok su ostali dio ''Conféderation Germanique'' (‘Njemačkoga saveza’), što je bilo novo ime za Sveto Rimsko Carstvo.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Isto tako, namjerno je ostalo nejasno hoće li [[Vojvodstvo Kleve]], [[Vojvodstvo Berg]] i [[Grofovija Mark]] (carski teritoriji preneseni na [[Joachim Murat|Joachima Murata]]) ostati carski feudi ili će postati dio Francuskoga Carstva. Sve do ožujka 1806. godine, Napoleon nije bio siguran trebaju li nominalno ostati unutar Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}} [[Carski vitezovi|Slobodni carski viteški red]], koji je proživio napad na svoja prava u ''[[Rittersturm]]u'' od 1803. do 1804. godine, bio je podvrgnut drugome napadu i nizu [[aneksija]] koje su Napoleonovi saveznici izvršili od studenoga do prosinca 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Kao odgovor, viteška korporacija (''corpus equestre'') raspustila se 20. siječnja 1806. godine. S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, vitezovi su izgubili svoju [[Carska neposrednost|carsku neposrednost]], prestajući biti i slobodni i carski; ostali su na milosti i nemilosti novonastalih suverenih država.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Suvremenici su poraz kod Austerlitza doživljavali kao prekretnicu od svjetskopovijesnoga značaja.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Požunski mir također je doživljen kao radikalan pomak. Nije potvrđivao prethodne ugovore na uobičajen način i činilo se da njegova formulacija podiže Bavarsku, Baden i Württemberg u ravnopravne Carstvu, dok potonje spušta na samo njemačku konfederaciju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Ipak, Bavarska i Württemberg ponovno su potvrdile Carskome saboru da podliježu carskome zakonu. Neki su komentatori tvrdili da je ''plénitude de la souveraineté'' samo [[Francuski jezik|francuski]] prijevod za ''[[Landeshoheit]]'' (kvazisuverenitet koji posjeduju carski staleži) i da ugovor nije promijenio odnos između članova i Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} == Uspostava Rajnske konfederacije == [[Datoteka:Confederation of the Rhine swearing-in 1806.jpg|minijatura|300x300px|''Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.'', litografija [[Charles Motte|Charlesa E. P. Mottea]] iz 1806. godine, koja prikazuje potpisivanje [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji|Ugovora o Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="GHDI: Rheinbund" />]] [[Datoteka:Oprichting van de Rijnbond, 1806 Confédération des Etats du Rhin le 25 Juillet 1806 (titel op object), RP-P-OB-86.888.jpg|minijatura|300x300px|Simbolični prikaz prisege Napoleona i konfederacijskih knezova na vjernost Ugovoru o Rajnskoj konfederaciji, ilustracija [[Thomas Charles Naudet|Thomasa Charlesa Naudeta]] iz 1806. godine.]] Tijekom prve polovice 1806. godine, Bavarska, Baden i Württemberg pokušavali su upravljati neovisnim kursom između zahtjevā Svetoga Rimskog Carstva i Napoleona I. Bonapartea.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U travnju iste godine, Napoleon je tražio sporazum prema kojemu bi se tri države zauvijek udružile s Francuskom, dok bi se odrekle sudjelovanja u budućim ''Reichskriegovima'' i predale komisiji ''de méditation'' pod njegovim predsjedanjem kako bi riješili svoje sporove.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Unatoč svemu tome, trebali su ostati članovi Svetoga Rimskog Carstva. Württemberg je naposljetku odbio potpisati.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U lipnju je Napoleon počeo vršiti pritisak na izborne kneževine Bavarsku, Baden i Württemberg kako bi stvorio ''Confédération de la haute Allemagne'' (‘Gornjonjemačku konfederaciju’) izvan Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Dana [[12. srpnja]] Bavarska, Baden i Württemberg te trinaest drugih manje važnih njemačkih kneževa,{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} zajedno s Napoleonom koji je preuzeo [[protektorat]] nad njima<ref name="GHDI: Rheinbund" /> i postao [[Zaštitnik Rajnske konfederacije|njihovim zaštitnikom]],<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> potpisali su [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji]].{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbundakte''.<ref name="GHDI: Rheinbund" />}}<ref name="GHDI: Rheinbund">{{Citiranje weba|title=The Founding of the Confederation of the Rhine [''Rheinbund''] on July 12, 1806 (1806)|trans-title=Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726130747/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Među njima bio je i [[Karl Theodor Anton Maria von Dalberg|Karl Theodor von Dalberg]] koji je 31. srpnja podnio ostavku na mjesto [[natkancelar]]a Svetoga Rimskog Carstva{{Sfn|Wilson|2006.|p=729}} i koji je postao [[knez-primas]] Rajnske konfederacije.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> Knezovi koji su sudjelovali u potpisivanju proglasili su svoj [[suverenitet]] i raskinuli vezu s rimsko-njemačkim carem.<ref name="GHDI: Rheinbund" /> Uspostavili su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbund''.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" />}} koju je 12. srpnja činilo sljedećih šesnaest njemačkih država: [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Kraljevina Württemberg|Württemberg]], [[Veliko Vojvodstvo Baden|Baden]], [[Veliko Vojvodstvo Berg|Berg]], [[Kneževina Regensburg|Regensburg]], [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Hessen-Darmstadt]], [[Arenberg]], [[Hohenzollern-Hechingen]], [[Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Kneževina Isenburg (Rajnska konfederacija)|Isenburg]], [[Kneževina Leyen|Leyen]], [[Kneževina Salm|Salm-Salm i Salm-Kyrburg]], [[Lihtenštajn]], [[Vojvodstvo Nassau|Nassau-Usingen i Nassau-Weilburg]].<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva">{{Citiranje weba|title=Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva – 1806.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715132205/https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|archive-date=2016-07-15|access-date=2025-04-17|website=povijest.hr}}</ref> Sve države Rajnske konfederacije zadržale su svoj suverenitet, no »sve su bile ujedinjene« s ciljem međusobnoga podržavanja u ratu te su, prema Ugovoru, trebale opskrbljivati Napoleonovu vojsku trupama.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Stvaranje Rajnske konfederacije bila je izravna prijetnja Franji II. koji zapravo »nije imao stvarnu moć nad većinom [[Popis država Svetoga Rimskog Carstva|njemačkih carskih država]]«, no, bez obzira na to, »titula rimskoga cara i dalje je imala prestiž«.<ref name="catholictextbookproject.com" /> U petak,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[1. kolovoza]], članovi Rajnske konfederacije zaključili su istupanje iz Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Delage 2006." />{{Sfn|Cavendish|2006.}} Francuski izaslanik u Regensburgu obavijestio je Carski sabor da Napoleon više ne priznaje postojanje Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}} Devet knezova objavilo je proglas u kojemu su opravdavali svoje postupke tvrdeći da je Sveto Rimsko Carstvo već propalo i prestalo funkcionirati zbog poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Izjavili su da »veza koja je prethodno trebala ujediniti različite članove njemačkoga političkog tijela više nije bila sposobna za tu svrhu, ili bolje rečeno da je zapravo već bila razvrgnuta«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Istoga je dana u 16 sati u [[Carski sabor u Regensburgu|regensburškome saboru]] izdiktirano raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Izaslanici Napoleonovih njemačkih saveznika došli su usred saborskih praznika kako bi ga ovjerili.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> == Abdikacija Franje II. == [[Datoteka:Pörträt Kaiser Franz I von Österreich.jpg|minijatura|300x300px|Portret Franje kao austrijskoga cara.]]Uoči Napoleonova preuzimanja titule »car Francuza« 1804. i austrijskoga poraza u Bitki kod Austerlitza 1805., Habsburška Monarhija počela je razmišljati jesu li carska titula i Sveto Rimsko Carstvo u cjelini vrijedni obrane.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Mnoge države koje su nominalno služile rimsko-njemačkome caru (poput Badena, Württemberga i Bavarske) otvoreno su prkosile carskoj vlasti i stale na Napoleonovu stranu. Čak i tada, značaj Carstva nije se temeljio na stvarnoj kontroli resursā, već na [[prestiž]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Glavna ideja iza Franjinih djelovanja 1806. godine bila je postaviti temelje potrebne za izbjegavanje dodatnih budućih ratova s ​​Napoleonom i Francuskom.{{Sfn|Wilson|2009.|p=30}} Jedna od zabrinutosti Habsburške Monarhije bila je da bi Napoleon mogao tražiti titulu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Napoleona je privlačila ostavština [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]; replike krune i [[Joyeuse|mača Karla Velikoga]] bile su izrađene za njegovu krunidbu (ali ne i korištene tijekom nje) za cara Francuzā.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon je svjesno oživio rimske carske simbole i težio stvaranju novoga poretka u Europi, nečega sličnog univerzalnome dominiju koji je impliciran u tituli »car Rimljana«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Međutim, Napoleonova vizija Karla Velikoga bila je potpuno drugačija od njemačke vizije. Umjesto da Karla Velikoga doživljava kao njemačkoga kralja, on ga je doživljavao kao franačkoga osvajača koji je proširio francusku vlast po srednjoj Europi i Italiji, što je on također nastojao postići.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon se predstavljao kao »novi Karlo Veliki« te je izjavio: »jer, poput Karla Velikoga, ujedinjujem krunu Francuske s onom Langobardā, a moje carstvo graniči s Istokom«.<ref name="Barraclough" /> Austrija je sporo reagirala na brz ritam događajā. Franjo je već [[17. lipnja]] donio odluku da će abdicirati u trenutku koji se činio najboljim za Austriju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemens von Metternich]] poslan je na misiju u [[Pariz]] kako bi prozreo Napoleonove namjere koje su [[22. srpnja]] razjašnjene u ultimatumu koji je zahtijevao da Franjo abdicira do [[10. kolovoza]] [[1806.]],{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} u suprotnomu će Francuska ponovno napasti Austriju.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Sve do [[2. kolovoza]] Joseph Haas, šef tajništva glavnoga povjerenstva, nadao se da bi kraj Svetoga Rimskog Carstva ipak mogao biti izbjegnut.{{Sfn|Wilson|2006.|p=730}} Međutim, opće je mišljenje u austrijskoj vladi bilo da je abdikacija neizbježna te da bi je trebalo kombinirati s ukinućem Svetoga Rimskog Carstva oslobađanjem carevih vazala od njihovih dužnosti i obveza. Formalno ukinuće Carstva smatralo se nužnim jer bi spriječilo Napoleona da stekne carsku titulu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Tijekom [[Interregnum|međuvlašća]], dva [[Reichsvikar|carska vikara]] – Bavarska i [[Izborna Kneževina Saska|Saska]] – imali bi pravo vršiti carsku vlast i, budući da su oboje bili u savezu s Napoleonom, takav bi aranžman mogao uzrokovati da Franjo koji je abdicirao (kao jedini austrijski car) postane Napoleonov vazal (kao rimsko-njemački car).{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako nema konkretnih dokaza da je Napoleon zapravo težio tomu da postane rimsko-njemački car,{{Sfn|Wilson|2006.|p=727}} moguće je da je razmišljao o toj ideji, posebno nakon što je uspostavio Rajnsku konfederaciju i uzvratio Austriji početkom 1806. godine.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Napoleon možda nije mislio da bi se ta titula mogla kombinirati s titulom »car Francuza« (iako je Franjo bio i rimsko-njemački i austrijski car) te je moguće da je zbog toga napustio sve potencijalne rimske težnje jer se nije želio odreći svoje druge carske titule.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Efemerne rimske težnje također se mogu sakupiti iz Napoleonove korespondencije s papinstvom; početkom 1806. godine upozorio je papu [[Pio VII.|Pija VII.]]: »Vaša Svetost suverena je u Rimu, ali ja sam njegov car.«{{Sfn|Lentz|2008.|p=21 (66)}} Neki izvori tvrde da je Napoleon ipak htio titulu rimskoga cara,{{Efn|Godine [[1812.]] Napoleon je izjavio: »Ja sam istinski rimski car; pripadam najboljoj lozi cezarā – onima koji su osnivači.«<ref name="Knighton 2016.">{{Citiranje weba|last=Knighton|first=Andrew|date=2016-02-18|title=Napoleon as Augustus: How He Modelled Himself on the Roman Empire|url=https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616200750/https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|archive-date=2016-06-16|access-date=2025-06-18|website=War History Online|language=en}}</ref>}} ali ga je [[papa]] Pio VII. podsjetio da ta titula ne pripada njemu, već Habsburgovcima.<ref name="catholictextbookproject.com">{{Citiranje weba|date=2020-07-31|title=The Holy Roman Empire’s Quiet End: August 6, 1806|trans-title=Tihi kraj Svetoga Rimskog Carstva: 6. kolovoza 1806.|url=https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032852/https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|archive-date=2020-08-08|access-date=2025-05-09|website=catholictextbookproject.com|publisher=Catholic Textbook Project|language=en}}</ref> To je razljutilo Napoleona budući da je on više puta u bitkama porazio tadašnjega rimskog cara Franju II. i prisilio ga da mu preda ogroman teritorij.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Napoleon je imao namjeru smijeniti Franju s položaja rimsko-njemačkoga cara i »učiniti Sveto Rimsko Carstvo dijelom Napoleonskoga ‘novoga poretka’«.<ref name="Barraclough" /> Još važnije od straha da bi Napoleon potencijalno [[Uzurpacija|uzurpirao]] titulu, abdikacija je također bila namijenjena kupnji vremena za Austriju da se oporavi od svojih gubitaka jer se pretpostavljalo da će Francuska to dočekati s nekim ustupcima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako su se rimska titula i tradicija univerzalne kršćanske monarhije i dalje smatrali prestižnim i vrijednim nasljeđem, sada su se također smatrali stvarima prošlosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, Franjo je kao car Franjo I. Austrijski mogao usredotočiti svoju pozornost na kontinuirani uspon i [[prosperitet]] svojega novonastaloga, nasljednoga Austrijskog Carstva,{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} kao i ponovnome uspostavljanju habsburške vlasti.<ref name="GHDI: Francis II">{{Citiranje weba|title=Francis II, Holy Roman Emperor (c. 1804)|trans-title=Franjo II., rimsko-njemački car (oko 1804.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191357/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Francuski diplomat [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord|Charles M. de Talleyrand]] sugerirao je Napoleonu da će savez između Francuske i Austrije dominirati Europom, ali »Napoleon nije bio zainteresiran«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} Sveto Rimsko Carstvo »više nije imalo nikakvoga značaja«.<ref name="dhm.de">{{Citiranje weba|title=Holy Roman Empire of the German Nation 962-1806|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti 962. – 1806.|url=https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175119/https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|archive-date=2015-04-02|access-date=2025-05-08|website=dhm.de|publisher=[[Njemački povijesni muzej]]|language=en}}</ref> Franjo je znao da će titula naposljetku pripasti [[Bonaparte]]ima.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Budući da se nije mogao vojno oduprijeti,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine odrekao se svojega carskog dostojanstva i položio svoju carsku krunu{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}<ref name="povijest.hr1">{{Citiranje weba|title=Ukinuto Sveto Rimsko Carstvo (1806.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325123719/https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|archive-date=2017-03-25|access-date=2025-05-02|website=povijest.hr}}</ref> te je istovremeno raspustio Sveto Rimsko Carstvo<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHDI: Rheinbund" /> (premda nije imao stvarno pravo učiniti takvo što),<ref name="Kerautret">{{Citiranje weba|last=Kerautret|first=Michel|author-link=Michel Kerautret|title=Introduction to the General Correspondence of Napoleon Bonaparte, Vol. 6|trans-title=Uvod u Opću korespondenciju Napoleona Bonapartea, svezak 6|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250502161303/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|archive-date=2025-05-02|access-date=2025-05-02|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> spriječivši mogućnost da Napoleon preuzme krunu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Prema riječima [[James Bryce, prvi vikont od Brycea|Jamesa Brycea]], britanskoga [[vikont]]a i povjesničara: {{Citat|…bila je to kruna Augusta, Konstantina, Karla, Maksimilijana, koju je Franjo Habsburški položio, a novo doba u svjetskoj povijesti obilježeno je padom njegove najčasnije institucije. Tisuću i šest godina nakon što je papa Lav okrunio franačkoga kralja, tisuću osamsto pedeset pet godina nakon što je Cezar osvojio Farsaliju, Sveto Rimsko Carstvo došlo je do svoga kraja.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}}} Ujutro istoga dana, carski glasnik Svetoga Rimskog Carstva odjahao je od [[Hofburg|Hofburga]] do crkve Devet zborova anđela (oboje se nalaze u Beču, glavnome gradu Habsburške Monarhije), gdje je isporučio službeni proglas Franje II. s balkona koji gleda na veliki trg.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Pisani primjerci proglasa poslani su diplomatima Habsburške Monarhije [[11. kolovoza]] zajedno s bilješkom koja je obavještavala bivše knezove Carstva da će Austrija nadoknaditi onima koji su bili plaćeni iz carske riznice.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Abdikacijom nije priznat francuski [[ultimatum]], ali je naglašeno da su carski staleži svojim tumačenjem Požunskoga mira onemogućili Franju da ispuni obveze koje je preuzeo svojom [[Izborna kapitulacija|izbornom kapitulacijom]]:{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} {{Citat|Nakon sklapanja Požunskoga mira sva naša pažnja i briga bile su usmjerene na to da s uobičajenom razinom odanosti i savjesnosti osiguramo što potpunije izvršenje svih obveza koje smo time preuzeli te da održimo blagodat mira za naše narode, učvrstimo te povoljne miroljubive odnose na svim stranama i predvidimo hoće li temeljne promjene u Njemačkome Carstvu uvedene mirom omogućiti da primjereno ispunimo teške dužnosti koje su nam stavljene kao vrhovnome poglavaru carstva nakon izborne kapitulacije [tj. uvjetā izbora]. Posljedice koje su uslijedile iz brojnih članaka Požunskoga mira neposredno nakon njegove objave pa sve do danas, kao i oni događaji za koje je općepoznato da su se naknadno dogodili unutar Njemačkoga Carstva, doveli su nas do zaključka da u sadašnjim okolnostima više neće biti moguće pridržavati se uvjeta unesenih u izborni sporazum. (…) S obzirom na naše potpuno uvjerenje u nemogućnost daljnjega ispunjavanja dužnosti naše carske službe, naši nas principi i naša čast stoga obvezuju da položimo krunu koja u našim očima može zadržati svoju vrijednost jedino dok smo u stanju opravdati povjerenje izbornih knezova, prinčeva, staležā i ostalih članova Njemačkoga Carstva te primjereno izvršavati te obveze.<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II" />|[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], 6. kolovoza 1806.; {{WikizvorM|Abdikacija Franje II.}}}} Rimsko-njemački carevi već su abdicirali (najznačajniji primjer jest abdikacija [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1556.]]), no Franjina je abdikacija bila jedinstvena. Dok je prijašnjim abdikacijama carska kruna vraćena [[Izborni knezovi|izbornim knezovima]] kako bi oni mogli proglasiti novoga cara, Franjina je abdikacija istodobno raspustila Sveto Rimsko Carstvo, pa izbornih knezova više nije bilo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=732}} == Reakcije == === Narodne reakcije === Sveto Rimsko Carstvo, institucija koja je trajala nešto više od tisuću godina, nije prošlo nezapaženo ili neoplakano.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Njegov je raspad potresao Njemačku, a većina reakcija unutar bivših carskih granica bile su bijes, tuga ili sram. Čak su i potpisnici Ugovora o Rajnskoj konfederaciji bili ogorčeni; [[Alois Franz Xaver von Rechberg]], bavarski izaslanik u Carskome saboru, izjavio je da je »bijesan« jer je »stavio svoj potpis na uništenje njemačkoga imena«, misleći na uključenost njegove države u konfederaciju koja je Sveto Rimsko Carstvo zapravo osudila na propast.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} S pravnoga stajališta, Franjina abdikacija bila je [[Kontroverza|kontroverzna]]. Suvremeni pravni komentatori složili su se da je sâma abdikacija bila u potpunosti zakonita, ali da car nije imao ovlast raspustiti Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=733}} Kao takvi, nekoliko carskih vazala odbilo je priznati da je Carstvu došao kraj.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=281}} Poljoprivrednici u [[Tiringija|Tiringiji]] odbili su prihvatiti kraj Carstva još u listopadu 1806. godine, vjerujući da je vijest o njegovu raspadu spletka lokalnih vlasti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} Raspad Carstva mnogim je ljudima unutar njegova bivšega područja izazvao nesigurnost i strah za vlastitu budućnost, kao i za budućnost sâme Njemačke.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=55}} Suvremeni izvještaji iz Beča opisuju raspad Carstva »neshvatljivim«, a reakciju opće javnosti »užasnutom«.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=58}} Suprotno strahovima šire javnosti, mnogi suvremeni [[Intelektualac|intelektualci]] i umjetnici vidjeli su Napoleona kao vjesnika novoga doba, a ne kao rušitelja staroga poretka.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Popularna ideja koju su prenijeli [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalisti]] bila je da je konačni raspad Svetoga Rimskog Carstva oslobodio Njemačku od pomalo [[Anakronizam|anakronističkih]] ideja ukorijenjenih u blijedi [[ideal]] univerzalnoga kršćanstva i otvorio put ujedinjenju zemlje kao nacionalna država [[Njemačko Carstvo]] 65 godina kasnije.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Njemački povjesničar [[Hellmuth Rössler]] tvrdio je da su se Franjo i Austrijanci borili za spas uglavnom nezahvalne Njemačke od Napoleonovih snaga, povlačeći se te napuštajući Carstvo tek kada ih je većina Njemačke izdala i pridružila se Napoleonu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=711}} Preuzimanje zasebnoga austrijskoga carskog naslova 1804. godine zaista nije značilo da je Franjo imao ikakve namjere abdicirati sa svoje prestižne pozicije rimskoga cara; ideja se samo počela razmatrati jer su okolnosti izvan habsburške kontrole prisilile na poduzimanje odlučnih radnji.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} Povezan sa strahovima od onoga što sada jamči sigurnost mnogim manjim njemačkim državama, pjesnik [[Christoph Martin Wieland]] žalio se da je Njemačka sada zapala u »apokaliptično vrijeme«{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}} i izjavio: {{Citat|Tko može podnijeti ovu sramotu koja pritišće naciju koja je nekoć bila tako veličanstvena? Neka Bog poboljša stvari ako ih je još uvijek moguće poboljšati!{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}}}} Neki su raspad Svetoga Rimskog Carstva smatrali konačnim krajem staroga Rimskog Carstva. Prema riječima [[Christian Gottlob von Voigt|Christiana Gottloba von Voigta]], ministra u [[Weimar]]u:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}} {{Citat|Ako poezija može ići ruku pod ruku s politikom, onda odricanje od carskoga dostojanstva nudi obilje materijala. Rimsko Carstvo sada zauzima svoje mjesto u nizu pobijeđenih carstava.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}}}} Prema riječima Jamesa Brycea, Sveto Rimsko Carstvo bilo je »najstarija politička institucija« i ista ona institucija koju je utemeljio [[August]], pranećak [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]]: {{Citat|Među onima koji su u kolovozu 1806. pročitali u engleskim novinama da je car Franjo II. objavio Saboru svoje odstupanje od carske krune, vjerojatno je bilo onih koji su razmišljali o tome da je najstarija politička institucija došla kraju. Ipak, tako je i bilo. Carstvo koje je ukinuto dopisom diplomata na obalama Dunava bilo je isto ono koje je Julijev lukavi nećak sâm osvojio protiv moći Istoka podno litica Akcija i koje je kroz osamnaest stoljeća vremena, kroz najveće promjene u opsegu, moći i karakteru, sačuvalo gotovo nepromijenjene titulu i pretenzije iz kojih je odavno nestalo svako značenje. Ništa drugo nije tako izravno povezivalo stari svijet s novim – ništa drugo nije pokazalo toliko čudnih kontrasta sadašnjosti i prošlosti te sabralo u tim kontrastima toliki dio europske povijesti.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}}}} Kada su se suočili s padom i propašću svoga Carstva, mnogi suvremenici upotrijebili su katastrofalni [[Trojanski rat|pad drevne Troje]] kao [[Metafora|metaforu]] zbog njegove povezanosti s pojmom potpunoga uništenja i kraja kulture.{{Sfn|Burgdorf|2012.|pp=60–61}} Slika [[Apokaliptična literatura|apokalipse]] također se često koristila povezujući propast Svetoga Rimskog Carstva s nadolazećim krajem svijeta (odjekom srednjovjekovnih legendi o [[Posljednji rimski car|Posljednjemu rimskom caru]], liku za kojega je prorečeno da će biti aktivan tijekom [[Eshatologija|posljednjih vremena]]).{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=63}} [[Catharina Elisabeth Goethe|Catherina Geothe]] napisala je [[19. kolovoza]] [[1806.]] godine svojemu sinu [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} sljedeće: {{Citat|I osjećam se kao da je stari prijatelj bio vrlo bolestan. Liječnici su odustali od nade u njegov oporavak i uvjeravaju nas da će umrijeti – i ipak, unatoč njegovoj sigurnosti, čovjek je potpuno potresen kada pošta stigne s viješću o njegovoj smrti. Tako se osjećam ja, a doista i cijeli grad. Jučer su po prvi put iz molitvi u crkvi izostavljeni car i Carstvo. Bilo je iluminacije, vatrometa i sličnoga, ali nije bilo znaka radosti.{{Efn|Rasvjetom, vatrometom i igrama 15. kolovoza 1806. obilježio se [[Sveti Napoleon|blagdan sv. Napoleona]].<ref name="napoleon-empire.org">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Timeline of 1806|trans-title=Napoleonska vremenska crta 1806.|url=https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116115131/https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|archive-date=2025-01-16|access-date=2024-12-21|website=Napoleon & Empire|language=en}}</ref> Istoga se dana po naredbi francuskoga maršala [[Pierre François Charles Augereau|Pierrea Augereaua]] svečano proslavio i Napoleonov rođendan. Međutim, narod je sudjelovao s otvorenom [[Apatija|apatijom]].{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kao da imamo sprovod za sprovodom – tako sada izgledaju naše radosti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kritike i prosvjedi protiv ukinuća Svetoga Rimskog Carstva obično su bili [[Cenzura|cenzurirani]], osobito u Rajnskoj konfederaciji pod francuskom upravom.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Među aspektima koje je stanovništvo najviše kritiziralo bilo je uklanjanje ili zamjena tradicionalnih zagovora za Carstvo i cara u dnevnim crkvenim molitvama na cijelomu području bivšega Carstva.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Potiskivanje iz Francuske, u kombinaciji s primjerima pretjerane [[Revanšizam|odmazde]] protiv zagovornikā Carstva, osiguralo je da prosvjedi uskoro utihnu.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} [[Joseph Görres]], njemački pisac i filozof, ismijao je žaljenja zbog nestanka Svetoga Rimskog Carstva:<ref name="GHDI: Görres">{{Citiranje weba|title=Joseph Görres on the Dissolution of the Holy Roman Empire (c. 1806)|trans-title=Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva (oko 1806.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203031623/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|archive-date=2024-12-03|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> {{Citat|Plači, Germanijo, plači! Tvoj te zaštitnički duh napustio; oprez ga je odnio u više sfere, gdje će sada u nebeskim arhivima pronaći potpunu zadovoljštinu za svoj antikvarni duh. Tko će te sada čuvati od navale potoka sveuništavajuće revolucionarne srdžbe? Tko će stati kao štit pred tobom da te bijes ''prosvjetiteljstva'' ne proguta? Jao! Neće proći ni deset godina, a doživjet ćeš sudbinu Galije; ''revolucionari'' i ''trgovci slobodom'' izniknut će u tvojoj sredini i neće se zaustaviti dok ti na glavu ne stave krvavu frigijsku kapu. (…) Nezaboravci će nicati iz zemlje, a ponosni mramor čuvat će za potomstvo sljedeći epitaf, sastavljen u pravomu lapidarnom stilu i s pjesničkim žarom:<br />''Ovdje leži Sveto Rimsko Carstvo,''<br />''Bez daha i blijedo,''<br />''Pokosila ga je smrtna kosa.''<ref name="GHDI: Görres" />|{{WikizvorM|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}}}} [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] je izjavio da ga »više zanima rasprava između njegova [[kočijaš]]a i [[lakaj]]a« nego vijest o ukinuću Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Delage 2006.">{{Citiranje weba|last=Delage|first=Irène|date=2006-06|title=Creation of the Confederation of the Rhine, 12 july, 1806|trans-title=Stvaranje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161023203802/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|archive-date=2016-10-23|access-date=2025-04-18|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> === Službene i međunarodne reakcije === [[Datoteka:Gustav IV Adolf of Sweden.jpg|minijatura|Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]] koji je 1806. izdao proglas svojim njemačkim podanicima da raspad Carstva »neće uništiti njemačku naciju«.]] U službenome svojstvu, odgovor Kraljevine Pruske bio je samo uobičajen izraz žaljenja zbog »završetka časne veze posvećene vremenom«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Barun Görtz – pruski predstavnik u Carskome saboru{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} koji je kao izborni izaslanik [[Izborna Kneževina Brandenburg|Izborne Kneževine Brandenburga]] (pruskoga teritorija unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva) 1792. godine sudjelovao na izboru Franje II. za rimsko-njemačkoga cara{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}} – reagirao je s tugom pomiješanom sa zahvalnošću i naklonošću prema dinastiji [[Habsburg]] i njihovoj bivšoj ulozi careva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Uzviknuo je: {{Citat|Dakle, car kojega sam pomogao izabrati bio je posljednji car! Ovaj se korak nesumnjivo mogao očekivati, ali to ne čini njegovu stvarnost manje dirljivom i potresnom. Presiječe posljednju nit nade za koju se čovjek pokušavao držati.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}}}} Barun von Wiessenberg, austrijski izaslanik u [[Izborna Kneževina Hessen|Izbornoj Kneževini Hessen]], izvijestio je da se lokalni izborni knez [[Vilim I., izborni knez Hessena|Vilim I.]] rasplakao i izrazio žaljenje zbog gubitka »ustava kojemu je Njemačka tako dugo dugovala svoju sreću i slobodu«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Na međunarodnoj razini, propast Carstva dočekana je s pomiješanim ili ravnodušnim reakcijama. Ruski car Aleksandar I. nije ponudio nikakav odgovor, a [[Danska-Norveška|danski]] kralj [[Kristijan VII.]] formalno je uključio svoje njemačke zemlje u svoja kraljevstva nekoliko mjeseci nakon raspada Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]], koji još nije osobito priznao zasebnu austrijsku carsku titulu, izdao je [[22. kolovoza]] [[1806.]] godine pomalo provokativan proglas stanovnicima svojih njemačkih zemalja, navodeći da raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva »neće uništiti njemačku naciju« te izražavajući nadu da bi Carstvo moglo oživjeti.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Napoleon je sarkastično izjavio da je Njemačka uvijek »postajala, a ne bila«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] odbilo je 1806. godine priznati ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}} James Bryce to komentira pišući: {{Citat|I doista se može tvrditi da Carstvo u pravnome smislu nikada nije ugašeno, već živi kao bestjelesni duh do danas. Jer, jasno je da, formalno govoreći, abdikacija [[suveren]]a može uništiti samo njegova vlastita prava, a ne raspušta državu kojom vlada.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}}}} == Mogućnost obnove == Raspad Svetoga Rimskog Carstva konstituiran je osobnom abdikacijom Franje II. od titule rimsko-njemačkoga cara te oslobađanjem svih vazala i carskih država od njihovih obveza i dužnosti prema caru.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Titula rimsko-njemačkoga cara (teorijski ista titula kao i »rimski car«) i sâmo Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i institucija (teoretski univerzalno suvereno carstvo) nikada nisu formalno ukinuti.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nastavak postojanja univerzalnoga carstva, iako bez definiranoga teritorija i bez cara, ponekad se spominjao u titulama drugih kasnijih monarha; naprimjer, [[Kralj Italije|kraljevi Italije]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] nastavili su nositi titulu »princ i vječni vikar Svetoga Rimskog Carstva« koja potječe iz carske darovnice iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] koju je rimsko-njemački car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] dao njihovu pretku [[Amadeo VI.|Amadeu VI.]], savojskome grofu.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nakon Napoleonovih poraza [[1814.]] i [[1815.]] godine, u Njemačkoj i drugdje bilo je rašireno [[javno mnijenje]] koje je pozivalo na oživljavanje Svetoga Rimskog Carstva pod vodstvom austrijskoga cara Franje I.{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} U to je vrijeme postojalo nekoliko čimbenika koji su spriječili obnovu Carstva kakvo je bilo u 18. stoljeću, posebice uspon većih, konsolidiranih kraljevina u Njemačkoj – poput [[Kraljevina Bavarska|Bavarske]], [[Kraljevina Saska|Saske]] i [[Kraljevina Württemberg|Württemberga]] – kao i pruski interes za postati velika sila u Europi (umjesto da i dalje bude vazal Habsburgovcima).{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} Čak i tada, obnova Svetoga Rimskog Carstva, s moderniziranom [[Unutarnja politika|unutarnjopolitičkom]] strukturom, nije bila nedostatna na [[Bečki kongres|Bečkome kongresu]] koji je odlučivao o europskim granicama nakon Napoleonova poraza.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} Međutim, Franjo je dugo prije Kongresa zaključio da politička struktura Svetoga Rimskog Carstva ne bi bila superiornija novomu poretku u Europi i da njegova obnova nije bila u interesu Habsburške Monarhije.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} U službenomu svojstvu, papinstvo je činjenicu da Sveto Rimsko Carstvo nije obnovljeno na Bečkomu kongresu (uz druge odluke donesene tijekom pregovorā) smatralo »štetnim za interese katoličke vjere i prava Crkve«.{{Sfn|The Affairs of Italy – 1. dio|1849.|p=114}} [[Datoteka:Deutscher Bund.png|minijatura|250x250px|Zemljovid Njemačkoga saveza stvorenoga 1815. godine nakon Bečkoga kongresa.]] Umjesto Svetoga Rimskog Carstva, Bečki je kongres stvorio [[Njemački savez]] (''Deutscher Bund'') koji su austrijski carevi vodili kao ''[[Bundespräsidium]]'' i koji će se pokazati neučinkovitim.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Savez je oslabljen [[Njemačka revolucija (1848. – 1849.)|njemačkim revolucijama]] nakon kojih je [[Frankfurtski parlament]], koji su izabrali narodi Saveza, pokušao proglasiti [[Njemačko Carstvo (1848. – 1849.)|Njemačko Carstvo]] i imenovati pruskoga kralja [[Fridrik Vilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] svojim carem.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Sâm Fridrik nije odobravao tu ideju, već je favorizirao obnovu Svetoga Rimskog Carstva pod austrijskim Habsburgovcima iako ni sâmi Habsburgovci ni njemački revolucionari, još uvijek aktivni u to vrijeme, ne bi odobrili tu ideju.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} == Posljedice == Raspad Svetoga Rimskog Carstva bio je velik prijelom u [[Povijest Njemačke|njemačkoj povijesti]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Dogodile su se najradikalnije promjene u [[Ustavno pravo|ustavnome pravu]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Također se dogodila najveća teritorijalna promjena i preraspodjela posjeda između [[1648.]] i [[1945.]] godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za mnoge je suvremenike to bio dramatičan događaj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Knezovi i grofovi izgubili su svoja suverena prava.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Carski podanici izgubili su radna mjesta te mogućnost za obrazovanje i opskrbu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Porezno opterećenje]] poraslo je na cijelome području nekadašnjega Carstva, a podanici nisu mogli podnijeti tužbe protiv istoga pred carskim sudovima.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Vojne obveze uvedene su po prvi puta ili su zaoštrene.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> U to vrijeme nastale su nove, teritorijalno ujedinjene države koje su imale jedinstvena [[Tržište|tržišta]] bez unutarnjih [[Carina|carinskih]] granica.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Promjene koje su se dogodile uz potporu Napoleonove Francuske dovele su u mnogim dijelovima Njemačke do učvršćenja [[Apsolutizam|apsolutističke]] vlasti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Međutim, u središnjoj i jugozapadnoj Njemačkoj istodobno su postavljeni temelji za nove ustavne poretke.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ti ustavi služili su za osiguranje kreditne sposobnosti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Neposredno nakon tih događaja, djelomično traumatična iskustva [[tabu]]irana su u [[Historiografija|historiografiji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Preživjele njemačke države skovale su vlastitu povijest i novu nacionalnu [[Metanaracija|metanaraciju]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za razliku od onoga nakon 1945. godine, novi poredak nakon 1806. godine nije bio slomljeni poredak, već »novi poredak koji je bio moralno diskreditiran na mnogo načina«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> To je bio jedan od razloga zašto se priželjkivalo za Carstvom odmah nakon 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Čežnja je ubrzo usmjerena na [[srednji vijek]] jer se »suvremena povijest mogla uzeti samo krajnje selektivno«, budući da je većina preživjelih njemačkih država sudjelovala s Napoleonom koji je bio »neprijatelj Carstva« i kojemu su iste dugovale svoj opstanak i »drastično proširenje«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ukinućem Svetoga Rimskog Carstva pojavilo se [[njemačko pitanje]] koje je konačno riješeno tek [[3. listopada]] [[1990.]] godine{{Efn|Iako »njemačko pitanje nije kontinuirano postojalo« u razdoblju od 1806. do 1990. godine.<ref name="Winkler 2018." />}} [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]].<ref name="Winkler 2018.">{{Citiranje weba|last=Winkler|first=Heinrich August|author-link=Heinrich August Winkler|date=2018-09-14|title=Der lange Weg nach Westen|trans-title=Dugačak put prema Zapadu|url=https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716053106/https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|archive-date=2019-07-16|access-date=2025-05-08|website=[[deutschland.de]]|publisher=Fazit Communication GmbH|language=de}}</ref> == Nasljeđe == [[Datoteka:Wien - Denkmal Kaiser Franz I. (1).JPG|minijatura|300x300px|[[Spomenik Franji II. u Beču]]. Izradio ga je kipar [[Pompeo Marchesi]] na poticaj cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I./V.]], a otkriven je [[16. lipnja]] [[1846.]] godine.<ref name="Wien Geschichte Wiki">{{Citiranje weba|title=Kaiser-Franz-Denkmal (1, In der Burg)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122044327/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|archive-date=2025-01-22|access-date=2025-07-14|website=Wien Geschichte Wiki|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> »Četiri kolosalna kipa koja okružuju spomenik simboliziraju vjeru, snagu, mir i pravdu.«<ref name="Wien Geschichte Wiki" />]] U Austrijskome Carstvu, habsburška dinastija nastavila je djelovati kao zamjena za nacionalnost iako austrijska carska titula nije bila povezana s bilo kojom posebnom nacionalnošću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Iako su njemački vazali Svetoga Rimskog Carstva bili oslobođeni svojih obveza, Franjo i njegovi nasljednici nastavili su vladati velikim stanovništvom koje je govorilo [[njemački jezik]], a [[Carska regalija Svetoga Rimskog Carstva]] nastavila se čuvati unutar njihovih domena (i dan-danas je pohranjena te izložena u [[Carska riznica u Beču|Carskoj riznici]] u Hofburgu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Dinastija je zadržala svoj istaknuti status među kraljevskim obiteljima u Europi i još je uvijek bila jedina prava carska obitelj u očima mnogih svojih podanika.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Iako su novomu Austrijskom Carstvu nedostajali mnogi ključni elementi Svetoga Rimskog Carstva, ono je u praksi i idealima ostalo blisko Svetomu Rimskom Carstvu iz vremena prije 1806. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} U mnogim su aspektima austrijski carevi nastavili djelovati kao zaštitnici Katoličke Crkve, baš kao što su to činili rimsko-njemački carevi prije njih, nastavljajući zahtijevati pravo ''[[ius exclusivae]]''.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Tijekom svojega zatočeništva u Francuskoj od [[1809.]] do 1814. godine i nakon što je kasnije bio oslobođen, papa Pio VII. gledao je na Franju kao na zaštitnika Crkve, moleći ga da mu pomogne u ponovnome uspostavljanju Papinske Države.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Nakon Franjine abdikacije, novo Austrijsko Carstvo poduzelo je korake kako bi se udaljilo od starijega Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Simboli i službeni naslovi austrijske monarhije izmijenjeni su kako bi se Austrija istaknula kao posebna cjelina.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Budući da je pojam ''Kaiserthum Österreich''{{Efn|Ili ''Kaiserstaat Österreich''.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} (‘Austrijsko Carstvo’) ušao u svakodnevni govor,{{Efn|Premda je u službenu uporabu ušao tek 1849. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} monarhija je ubrzo izbacila izvorni prefiks »nasljedno« koji se koristio od 1804. do 1806. godine kako bi se naglasila razlika između Austrije i Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Uz Austrijsko Carstvo (i Francusku pod Napoleonom I. Bonaparteom), najistaknutiji potencijalni polagatelj prava na nasljeđe Svetoga Rimskog Carstva (u smislu vladanja Njemačkom) nakon njegove propasti i ukinuća bila je Kraljevina Pruska kojom je vladala dinastija [[Hohenzollern]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Uz rastuće krunske zemlje Habsburgovaca, Pruska je predstavljala jedinu veliku silu u srednjoj Europi tijekom posljednjega stoljeća (ili nešto više) carske vladavine Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Često se pričalo da su Prusi imali carske ambicije, a pričalo se i da je pruski kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] 1740. godine bio kandidat za rimsko-njemačkoga cara. Fridrik II. i ostali pruski kraljevi odbacili su te ideje dok su ostali pod carskom vlašću, tvrdeći da bi dodatni teritorij i moć bili korisniji od carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Godine [[1795.]] te ponovno 1803. i 1804. francuski predstavnici sugerirali su da bi Pruska mogla pretvoriti svoje sjeverne njemačke teritorije u carstvo, ali Hohenzollerni nisu bili zainteresirani za provođenje takvoga plana.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Iako su pruski vladari i njihovi dužnosnici izražavali tugu zbog propadajućega stanja Svetoga Rimskog Carstva od 1792. godine nadalje, također su bili kritični prema [[Nostalgija|nostalgiji]] za njemačkom poviješću pod carskom vlašću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Prusi su izglede za preživljavanje Svetoga Rimskog Carstva smatrali vrlo niskima te su vidjeli Francuze kao prave nasljednike starih [[Karolinzi|Karolinga]], neprijatelja za kojega su vjerovali da se ne može poraziti normalnim vojnim sredstvima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Nesklonost Hohenzollernā da preuzmu carsku titulu promijenila se 1806. godine jer su se bojali da bi, s formiranjem Rajnske konfederacije i ukinućem Svetoga Rimskog Carstva, Napoleon mogao težiti zalaganju za [[Hipoteza|hipotetski]] položaj »cara Njemačke«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako su napravljene pripreme za stvaranje »carske unije« u sjevernoj Njemačkoj, s carem iz dinastije Hohenzollern, ti su planovi odbačeni u rujnu 1806. godine nakon što su naišli na malu podršku, dok im se [[Car Rusije|ruski car]] Aleksandar I. usprotivio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Budući da Hohenzollerni nisu imali carsko podrijetlo, nisu sebe vidjeli kao carsku dinastiju i, čak i nakon Napoleonovih konačnih poraza [[1813.]] i 1815. godine, njihov se položaj malo promijenio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako je Njemačka [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjena u Njemačko Carstvo]] 1871. godine pod hohenzollernskim carem [[Vilim I., njemački car|Vilimom I.]], proglašenje novoga carstva bilo je ideološki problematično. Hohenzollerni su se uglavnom našli u nevolji s njegovim [[implikacija]]ma.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Bilo je pokušajā da se Njemačko Carstvo poveže s institucijama Svetoga Rimskog Carstva, ali su se njegovi carevi nastavili nabrajati nakon pruskih kraljeva; car [[Fridrik III., njemački car|Fridrik III.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1888.) dobio je ime po Fridriku II., svojemu kraljevskom prethodniku, a ne po rimsko-njemačkome caru [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku III.]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (novi Fridrik tada bi bio Fridrik IV.).{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} [[Datoteka:Dual Alliance in 1914.svg|minijatura|250x250px|[[Njemačko Carstvo]] (plavo) i [[Austro-Ugarska]] (crveno) oboje su postojali između 1871. i 1918. godine.]] I Njemačko Carstvo i [[dvojna monarhija|dvojna]] Austro-Ugarska Monarhija propali su [[1918.]] godine tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Tunstall 2015.">{{Citiranje weba|last=Tunstall|first=Graydon A.|author-link=Graydon A. Tunstall|date=2015-04-30|editor-last=Daniel|editor-first=Ute|editor-link=Ute Daniel|editor2-last=Gatrell|editor2-first=Peter|editor2-link=Peter Gatrell|editor3-last=Janz|editor3-first=Oliver|editor3-link=Oliver Janz|editor4-last=Jones|editor4-first=Heather|editor4-link=Heather Jones (povjesničarka)|editor5-last=Keene|editor5-first=Jennifer|editor5-link=Jennifer D. Keene|editor6-last=Kramer|editor6-first=Alan|editor6-link=Alan Kramer|editor7-last=Nasson|editor7-first=Bill|editor7-link=Bill Nasson|title=The Military Collapse of the Central Powers|trans-title=Vojni slom Centralnih sila|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711073858/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|archive-date=2024-07-11|access-date=2025-01-16|website=[[1914-1918 Online|1914-1918 Online: International Encyclopedia of the First World War]]|publisher=[[Slobodno sveučilište u Berlinu]]|location=Berlin|language=en|doi=10.15463/ie1418.10633|doi-access=free}}</ref> [[Adolf Hitler]] zamišljao je [[Treći Reich]] kao povijesnoga nasljednika dvaju prethodnih njemačkih carstava: Svetoga Rimskog Carstva (Prvoga Reicha) i Njemačkoga Carstva (Drugoga Reicha).<ref name="Ray">{{Citiranje weba|last=Ray|first=Michael|title=Why Was Nazi Germany Called the Third Reich?|trans-title=Zašto se nacistička Njemačka nazivala Trećim Reichom?|url=https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005094911/https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|archive-date=2018-10-05|access-date=2025-01-16|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacisti]] su od [[1933.]] do [[1945.]] godine kroz Treći Reich, za kojega je Hitler tvrdio da će trajati 1000 godina, nastojali baštiniti Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="HistoryExtra">{{Citiranje weba|date=2019-08-06|title=Everything you need to know about the Holy Roman Empire|trans-title=Sve što trebate znati o Svetomu Rimskom Carstvu|url=https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|url-access=registration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503001034/https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|archive-date=2020-05-03|access-date=2025-01-17|website=HistoryExtra|publisher=[[Immediate Media Company]]|language=en}}</ref> Njihov [[režim]] oslanjao se na često iskrivljena i izopačena sjećanja na [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], [[Oton I. Veliki|Otona I. Velikoga]] i [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]<ref name="Barraclough">{{Citiranje weba|last=Barraclough|first=Geoffrey|author-link=Geoffrey Barraclough|title=Holy Roman Empire|url=https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617100107/https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|archive-date=2015-06-17|access-date=2025-02-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Datoteka:States of Germany.svg|minijatura|Današnje savezne pokrajine Savezne Republike Njemačke, koje neki vide kao nasljednice njemačkih država Svetoga Rimskog Carstva.]] Tijekom stoljećā, mnoge države Svetoga Rimskog Carstva razvile su se u [[Njemačke savezne pokrajine|16 suvremenih saveznih pokrajina Njemačke]]. Kao djelomično suverene države, njemačke savezne pokrajine, osobito u više ili manje neovisno upravljanim područjima (poput kulture i obrazovanja), podsjećaju na staro Carstvo.{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Povjesničari [[Norman Stone]] i [[Johannes Burkhardt]] usporedili su Sveto Rimsko Carstvo, posebno u pogledu njegovih sastavnih država pod lokalnom upravom, sa suvremenom [[Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]], pri čemu je Burkhardt napisao: »Mogu nedvosmisleno reći da je Stari Reich bio pravi prethodnik Savezne Republike Njemačke.«{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}} Stone je u vezi s temeljima suvremene Republike napisao: {{Citat|Ovaj je put to [bila] Njemačka minus Pruska i Austrija. Bio je to povratak u staro Sveto Rimsko Carstvo, u Njemačku u kojoj je istinska civilizacija postojala na vrlo lokalnoj razini, onoj kneževine-biskupije.{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}}}} [[Europska unija]], »skupina različitih zemalja okupljenih pod labavim kišobranom«, suvremeni je primjer odražavanja ideje kasnoga Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HistoryExtra" /> [[Hrvatska|Hrvatski]] povjesničar [[Drago Roksandić]] napisao je [[15. lipnja]] [[1998.]] godine u predgovoru hrvatskome izdanju knjige ''Le Saint-Empire'' Jean-Françoisa Noëla: {{Citat|U bilo kakvu pokušaju sinteze hrvatske povijesti nemoguće je izbjeći veliku temu Svetog Rimskog Carstva, a ipak o njemu samome u hrvatskoj historiografiji nije napisana nijedna monografija, a malo je i drugih istraživanja. U bilo kojem utemljenijem radu na teme iz povijesti hrvatskog srednjovjekovlja i novovjekovlja ne izostaju reference iz povijesti Svetog Rimskog Carstva, dakako, ‘viđenoj’ u obzorju hrvatskog povijesnog iskustva. Uostalom, nakon 1526. hrvatska je povijest uistinu nerazumljiva bez povijesti Carstva i to sve do njegova nestanka 1806. godine. Iako je u tome bitno da su Habsburgovci istodobno i carevi i hrvatski kraljevi, neupitno je da su civilizacijski uvijek prepoznatljive i brojne druge korespondencije hrvatske povijesti i povijesti Carstva.{{Sfn|Roksandić|1998.|p=VII}}}} Tisuću je godina Sveto Rimsko Carstvo kao [[Politika|političko]] tijelo donosilo stabilnost i red u [[Srednja Europa|srednju Europu]].<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II">{{Citiranje weba|title=Declaration of His Majesty the Emperor Francis II, whereby he abdicates the German imperial throne and the imperial government, and releases the electors, princes, and other estates, along with all members and servants of the German empire from their previous obligations|trans-title=Deklaracija Njegova Veličanstva cara Franje II. kojom se odriče njemačkoga carskog prijestolja i carske vlade, a izborne knezove, knezove i druge staleže, zajedno sa svim članovima i službenicima Njemačkoga Carstva, oslobađa njihovih prijašnjih obveza|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191354/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|archive-date=2024-07-26|access-date=2024-11-22|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Unatoč tomu što naposljetku nije uspjelo spriječiti rat s Francuskom, nominalna uloga kasnoga Svetoga Rimskog Carstva u radu na miru te formiranju labave vrste [[Hegemonija|hegemonije]] i partnerstva ponudila je alternativu univerzalnoj apsolutnoj monarhiji Napoleonova Francuskoga Carstva i univerzalnoj republici koju je zagovarala [[Francuska revolucija|revolucionarna Francuska]] te je poslužila kao model za [[ustav]]e međunarodnih tijela i organizacija u budućnosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == U umjetnosti == === ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800./1805.) === [[Datoteka:Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen.jpg|minijatura|300x300px|[[Friedrich Ludwig Neubauer]]: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" />}} karikatura iz oko 1800.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> ili 1805. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] Politička karikatura<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' prikazuje krizno stanje u Svetomu Rimskom Carstvu iz oko [[1800.]] godine.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat">{{Citiranje weba|title=The Dissolution of the Empire: “You Can’t Bring Them under One Hat” (c. 1800)|trans-title=Raspad Carstva: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228122713/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|archive-date=2024-02-28|access-date=2025-06-15|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Prema [[Wolfgang Burgdorf|Burgdorfu]], slika prikazuje stanje Carstva nakon ''[[Glavni zaključak izvanredne Carske deputacije|Glavnoga zaključka izvanredne Carske deputacije]]''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Germania (personifikacija)|Germania]] pokušava vezati carske posjede užetom i držati ih pod istim šeširom, ali ne uspijeva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Orao, koji sjedi na stablu na lijevoj strani slike, simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Kulturno i političko nejedinstvo Carstva sprječava postizanje nacionalnoga jedinstva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> === ''Sud vremena'' (1805./1806.) === [[Datoteka:Das Gericht der Zeit.jpg|minijatura|300x300px|''Sud vremena'', [[bakrorez]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> iz 1805.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> ili 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] [[Karikatura]] ''Sud vremena''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Das Gericht der Zeit''.<ref name="GHI: The Judgment of Time" />}} jest [[Alegorija|alegorijski]] prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHI: The Judgment of Time">{{Citiranje weba|title=Allegorical Depiction of the Decline of the Holy Roman Empire of the German Nation: ''The Judgment of Time'' (1805)|trans-title=Alegorijski prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti: ''Sud vremena'' (1805.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127181536/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|archive-date=2023-01-27|access-date=2025-06-01|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Na slici je [[Francuski carski orao|Napoleonov orao]] oborio dvoglavoga [[Reichsadler|rimsko-njemačkoga carskog orla]] i bacio ga »u dubine«.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> Monstruozni lik u sredini jest čudovište s majmunskom glavom i [[Carska kruna Svetoga Rimskog Carstva|rimsko-njemačkom carskom krunom]],<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> koje simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Kron]] mu drži ogledalo kako bi mu dao do znanja da mu je došao kraj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> === ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' (1806.) === [[Datoteka:Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland.jpg|minijatura|300x300px|Dio slike ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'';{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland''.<ref name="hdbg.eu" />}} nacrtali Schirach, Pitt i Thugut, [[Graviranje|gravirao]] Endaimon Grollmann.<ref name="hdbg.eu" />]] Podrugljiva slika ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' iz 1806. godine prikazuje kako se Sveto Rimsko Carstvo sa »svojim stupovima« ruši.<ref name="hdbg.eu">{{Citiranje weba|title=Spottbild auf das Ende des Heiligen Römischen Reichs Deutscher Nation|trans-title=Podrugljiva slika kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|url=https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508133543/https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|archive-date=2025-05-08|access-date=2025-05-08|website=hdbg.eu|publisher=[[Kuća bavarske povijesti]]|language=de}}</ref> Franjo II. sjedi na prijestolju, ali [[baldahin]] »već opasno nakrivljeno visi iznad njega«, a »u sljedećemu trenutku sve će se srušiti«.<ref name="hdbg.eu" /> U ruci drži plahtu s modificiranom [[Molitva|molitvom]] koja glasi: »Oče Franjo, u ruke tvoje predajem duh svoj i Sveto Rimsko Carstvo pognulo je glavu i izdahnulo.«<ref name="hdbg.eu" /> Stoga je zapečaćen kraj Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Za stolom stoje tri izborna kneza, a ispred njih cedulje s natpisima »Hessen dobiva«, »Baden dobiva« i »Bavarska dobiva«.<ref name="hdbg.eu" /> To troje izaći će kao pobjednici nakon raspada Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Klupe [[Slobodni carski grad|carskih gradova]] i duhovnih knezova, koji su imali svoje mjesto u [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carskome saboru]], prazne su, a njihovi predstavnici jesu »jasni gubitnici« nakon raspada Svetoga Rimskog Carstva te im je uskraćen pristup.<ref name="hdbg.eu" /> == Povezani članci == * [[Nasljeđe Rimskoga Carstva]] * [[Problem dvaju careva]] == Napomene == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == === Zbornici === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Burgdorf|first=Wolfgang|title=The Holy Roman Empire, 1495-1806: A European Perspective|publisher=[[Brill (nakladnik)|Brill]]|year=2012.|isbn=978-90-04-20683-0|editor-last=Evans|editor-first=R. J. W.|editor-link=Robert John Weston Evans|series=Brill's Companions to European History [Brillovi vodiči kroz europsku povijest]|volume=1|location=Leiden|pages=51–76|language=en|translator-last=McNeil|translator-first=Brian|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo, 1495. – 1806.: Europska perspektiva|chapter=‘Once we were Trojans!’: Contemporary Reactions to the Dissolution of the Holy Roman Empire of the German Nation|trans-chapter=»Nekoć smo bili Trojanci!«: Suvremene reakcije na raspad Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|doi=10.1163/9789004228726_005|issn=2212-7410|lccn=2012009348|oclc=778327657|ol=25270288M|postscript=.|author-link=Wolfgang Burgdorf|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|editor-link2=Peter H. Wilson}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|url=https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|title=The Bee and the Eagle: Napoleonic France and the End of the Holy Roman Empire, 1806|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2009.|isbn=978-1-349-28437-5|editor-last=Forrest|editor-first=Alan|edition=Pretisak. 1.|series=War, Culture and Society, 1750–1850 [Rat, kultura i društvo, 1750. – 1850.]|location=London|pages=22–41|language=en|trans-title=Pčela i orao: Napoleonska Francuska i kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|chapter=The Meaning of Empire in Central Europe around 1800|trans-chapter=Značenje Carstva u srednjoj Europi oko 1800.|doi=10.1057/9780230236738_2|eissn=2634-6702|issn=2634-6699|postscript=.|author-link=Peter H. Wilson|access-date=2025-01-16|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|url-access=limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831123011/https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-08-31|url-status=live|via=[[Google knjige]]}} {{Refend}} === Knjige === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Beales|first=Derek|title=Prosperity and Plunder: European Catholic Monasteries in the Age of Revolution, 1650–1815|url=https://archive.org/details/prosperityplunde0000beal|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2003.|isbn=0-521-59090-6|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Prosperitet i pljačka: Europski katolički samostani u doba revolucije, 1650. – 1815.|lccn=2003273863|oclc=52055125|ol=3705299M|postscript=.|author-link=Derek Beales|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://ia600901.us.archive.org/18/items/holyromanempire00brycuoft/holyromanempire00brycuoft.pdf|title=The Holy Roman Empire|publisher=Macmillan and Co|year=1871.|edition=Revidirano 3.|location=London|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo|format=PDF|postscript=.|author-link=James Bryce, prvi vikont od Brycea|access-date=2025-01-16|orig-year=1864.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://books.google.hr/books?id=eMX0DwAAQBAJ&printsec=frontcover|title=The Holy Roman Empire|publisher=Outlook Verlag GmbH|year=2020.|isbn=978-3-75239-293-7|edition=Reprodukcija izvornika. 1.|location=Frankfurt na Majni|language=en|oclc=1191192056|postscript=.|access-date=2025-01-06|orig-year=1864.|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?id=5w1DAAAAcAAJ&printsec=frontcover|title=Correspondence Respecting the Affairs of Italy, 1846/1847: Presented to both Houses of Parliament by Command of Her Majesty|date=1849-07|publisher=[[Harrison and Sons|Harrison and Son]]|volume=1|location=London|language=en|trans-title=Korespondencija u vezi s talijanskim poslovima, 1846./1847.: Predstavljena obama domovima parlamenta po naredbi Njezina Veličanstva|ref=CITEREFThe Affairs of Italy – 1. dio1849|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Datta|first=Pietro Luigi|url=https://books.google.hr/books?id=MYoIAAAAQAAJ&printsec=frontcover|title=Lezioni di paleografia e di critica diplomatica sui documenti della monarchia di Savoia|publisher=Coi tipi di Giuseppe Pomba|year=1834.|location=Torino|language=it|trans-title=Pouke iz paleografije i diplomatske kritike na dokumentima savojske monarhije|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Feuerstein-Praßer|first=Karin|title=Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek, 907. – 1154.|collaboration=Groß-Schulte, Andrea; Jung, Marion; Lawrenz, Cornelia; Prager, Karin; Schertler, Otto; Schneider-Ferber, Karin; [[Holger Sonnabend|Sonnabend, Holger]]|publisher=Mozaik knjiga|year=2010.|isbn=978-953-14-0764-9|editor-last=Opačić|editor-first=Vid Jakša|translator-last=Gorić Koren|translator-first=Duška|postscript=.|author-link=Karin Feuerstein-Praßer|orig-year=2006.}} * {{Citiranje knjige|last=Gagliardo|first=John D.|title=Reich and Nation: The Holy Roman Empire as Idea and Reality, 1763–1806|url=https://archive.org/details/reichnationholyr0000gagl|publisher=[[Indiana University Press]]|year=1980.|isbn=978-0-253-16773-6|language=en|trans-title=Reich i nacija: Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i stvarnost, 1763. – 1806.|lccn=79002170|oclc=5563434|ol=4401178M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Godsey Jr.|first=William D.|title=Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004.|isbn=978-0-521-83618-0|series=New Studies in European History [Nove studije europske povijesti]|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Plemići i nacija u srednjoj Europi: Slobodni carski vitezovi u doba revolucije, 1750. – 1850.|lccn=2004045194|oclc=1074639379|ol=3303691M|postscript=.|author-link=William D. Godsey (mlađi)}} * {{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Rudolf|url=https://ia601303.us.archive.org/3/items/najnovijedobahrv00horv/najnovijedobahrv00horv.pdf|title=Najnovije doba hrvatske povijesti|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1906.|location=Zagreb|format=PDF|postscript=.|author-link=Rudolf Horvat|access-date=2025-05-15|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Muldoon|first=James|title=Empire and Order: The Concept of Empire, 800–1800|url=https://archive.org/details/empireorderconce0000muld|publisher=Palgrave Macmillan|year=1999.|isbn=978-0-312-22226-0|edition=1.|series=Studies in Modern History [Studije moderne povijesti]|location=London|language=en|trans-title=Carstvo i poredak: Koncept carstva, 800. – 1800.|doi=10.1057/9780230512238|eissn=2946-2061|issn=2946-2053|lccn=99013305|oclc=40830099|ol=32086M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Noël|first=Jean-François|title=Sveto Rimsko Carstvo|publisher=Barbat|year=1998.|isbn=953-181-023-0|editor-last=Roksandić|editor-first=Drago|edition=Hrvatsko|series=Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis|location=Zagreb|translator-last=Pavković|translator-first=Vesna|postscript=.|orig-year=1976.}} ** ∟ {{Citiranje knjige|last=Roksandić|first=Drago|title=Predgovor hrvatskom izdanju|date=1998-06-15|location=Zagreb|pages=VII–XIX|postscript=.|author-link=Drago Roksandić}} * {{Citiranje knjige|last=Šišić|first=Ferdo|url=https://archive.org/details/hrvatska_povijest_iii_dio_1913-ferdo_sisic/mode/1up?view=theater|title=Hrvatska povijest, treći dio: od godine 1790. do godine 1847.|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1913.|series=Mala knjižnica Matice hrvatske|volume=VII|location=Zagreb|postscript=.|author-link=Ferdo Šišić|access-date=2025-05-24|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Voltaire|url=https://archive.org/details/essaissurlesmoeu03volt|title=Essai sur les mœurs et l’esprit des nations; Et sur les principaux faits de l’histoire depuis Charlemagne jusqu’à Louis XIII|publisher=<nowiki>[</nowiki>[[s.n.]]<nowiki>]</nowiki>|year=1773.|edition=Novo|series=Œuvres de monsieur de V*** [Djela gospodina V***]|volume=3|location=Neuchâtel|language=fr|trans-title=Esej o moralu i duhu naroda, i o glavnim povijesnim činjenicama od Karla Velikoga do Luja XIII.|oclc=797016561|postscript=.|author-link=Voltaire|access-date=2025-01-14|orig-year=1756.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-873101-6|volume=1|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak I: Od Maksimilijana I. do Westfalskoga mira, 1493. – 1648.|lccn=2011534543|oclc=772967090|ol=25339319M|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 1|postscript=.|author-link=Joachim Whaley}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume II: The Peace of Westphalia to the Dissolution of the Reich, 1648-1806|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-969307-8|volume=2|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak II: Od Westfalskoga mira do raspada Carstva, 1648. – 1806.|doi=10.1093/acprof:oso/9780199693078.001.0001|oclc=774290193|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 2|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Holy Roman Empire 1495–1806|publisher=Palgrave Macmillan|year=2011.|isbn=978-0-230-23978-4|edition=2.|series=Studies in European History [Studije europske povijesti]|location=Basingstoke|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo 1495. – 1806.|oclc=720536172|ol=26129539M|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire|url=https://archive.org/details/heartofeuropehis0000wils|publisher=The Belknap Press|year=2016.|isbn=978-0-674-05809-5|location=Cambridge, Massachusetts|language=en|trans-title=Srce Europe: Povijest Svetoga Rimskog Carstva|doi=10.4159/9780674915909|lccn=2015037932|oclc=939519825|ol=26199131M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} {{Refend}} === Znanstveni radovi i časopisi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje časopisa|last=Bandić|first=Ninoslav|date=2012-12|title=Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|url-status=live|department=Hrvatska povijest|journal=[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]|publisher=Večernji list|issue=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706201904/https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|archive-date=2025-07-06|access-date=2025-07-06|issn=1848-0284}} * {{Citiranje časopisa|last=Blanning|first=Tim|author-link=T. C. W. Blanning|date=2012.|title=The Holy Roman Empire of the German Nation past and present|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti u prošlosti i sadašnjosti|journal=Historical Research|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=85|issue=227|pages=57–70|doi=10.1111/j.1468-2281.2011.00579.x|postscript=.}} * {{Citiranje časopisa|last=Budak|first=Neven|author-link=Neven Budak|date=2002.|title=Habsburzi i Hrvati|url=https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|url-status=live|journal=[[Kolo (časopis)|Kolo]]|publisher=[[Matica hrvatska]]|volume=3|issue=288|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223001207/https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|archive-date=2018-12-23|access-date=2025-03-23}} * {{Citiranje časopisa|last=Cavendish|first=Richard|author-link=Richard Cavendish (povjesničar)|date=2006-07|title=The End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|url-status=live|journal=[[History Today]]|language=en|volume=56|issue=7|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002638/https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|archive-date=2019-02-14|access-date=2024-10-20}} * {{Citiranje časopisa|last=Chaloupek|first=Günther|author-link=Günther Chaloupek|date=2015|title=The Congress of Vienna and the Emerging Rivalry between Austria and Prussia for Hegemony in Central Europe|trans-title=Bečki kongres i nadolazeće suparništvo između Austrije i Pruske za prevlast u srednjoj Europi|url=http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|url-status=live|format=DOCX|journal=Contribution to the 28th Heilbronn Symposion in Economics and the Social Sciences|trans-journal=Doprinos 28. heilbronnskome simpoziju iz ekonomije i društvenih znanosti|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713154338/http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|archive-date=2020-07-13|access-date=2024-07-31}} * {{Citiranje časopisa|last=Faulkner|first=Neil|author-link=Neil Faulkner (povjesničar)|date=2015-11-15|title=The Battle of Austerlitz: Napoleon’s Masterpiece|trans-title=Bitka kod Austerlitza: Napoleonovo remek-djelo|url=https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|url-status=live|journal=[[Military History Matters]]|language=en|publisher=[[Current Publishing (UK)|Current Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517225757/https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|archive-date=2021-05-17|access-date=2025-05-08}} * {{Citiranje časopisa|last=Flogkerzie|first=Lawrence J.|year=1990.|title=Saxony, Austria, and the German Question after the Congress of Vienna, 1815–1816|url=https://archive.org/details/international-history-review_1990-11_12_4/page/661|trans-title=Saska, Austrija i njemačko pitanje nakon Bečkoga kongresa, 1815. – 1816.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=12|issue=4|pages=661–687|doi=10.1080/07075332.1990.9640563|issn=0707-5332|jstor=40106275|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Harrison|first=Henrietta|author-link=Henrietta Harrison|date=2017-06|title=The Qianlong Emperor’s Letter to George III and the Early-Twentieth-Century Origins of Ideas about Traditional China’s Foreign Relations|trans-title=Pismo cara Qianlonga Đuri III. i podrijetlo ideja o vanjskim odnosima tradicionalne Kine s početka 20. stoljeća|url=https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|url-status=live|journal=American Historical Review|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=122|issue=3|pages=680–701|doi=10.1093/ahr/122.3.680|issn=0002-8762|eissn=1937-5239|archive-url=https://web.archive.org/web/20200508012203/https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|archive-date=2020-05-08|postscript=.|via=Oxford Academic|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Lentz|first=Thierry|author-link=Thierry Lentz|year=2008.|title=Napoleon and Charlemagne|trans-title=Napoleon i Karlo Veliki|url=https://shs.cairn.info/article/NAPO_081_0002/pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Napoleonica, la revue|language=en|publisher=[[Fondation Napoléon]]|volume=1|issue=1|pages=1–23 (45–68)|doi=10.3917/napo.081.0002|access-date=2025-01-09|postscript=.|via=[[Cairn.info]]|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Morris Jr.|first=Warren B.|date=1977-05|title=The Prussian Plan of Union: Traditional Policy by “Revolutionary” Means|url=https://archive.org/details/sim_historian_1977-05_39_3/page/515|trans-title=Pruski plan unije: Tradicionalna politika »revolucionarnim« sredstvima|journal=[[The Historian (časopis)|The Historian]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=39|issue=3|pages=515–530|doi=10.1111/j.1540-6563.1977.tb01200.x|jstor=24444582|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Orford|first=Anne|author-link=Anne Orford|year=2009.|title=Jurisdiction Without Territory: From the Holy Roman Empire to the Responsibility to Protect|trans-title=Jurisdikcija bez teritorija: Od Svetoga Rimskog Carstva do odgovornosti za zaštitu|url=https://repository.law.umich.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1138&context=mjil|url-status=live|format=PDF|journal=[[Michigan Journal of International Law]]|language=en|volume=30|issue=3|pages=981–1015|issn=1052-2867|eissn=2688-5522|access-date=2024-07-25|postscript=.|via=University of Michigan Law School Scholarship Repository}} * {{Citiranje časopisa|last=Renna|first=Thomas|year=2017.|title=Papal Approval of Holy Roman Emperors, 1250–1356|trans-title=Papinsko odobrenje rimsko-njemačkih careva, 1250. – 1356.|url=https://expositions.journals.villanova.edu/article/view/2267/2133|url-status=live|format=PDF|journal=Expositions|language=en|volume=11|issue=2|pages=57–90|issn=1747-5376|access-date=2024-07-26}} * {{Citiranje časopisa|last=Schindling|first=Anton|author-link=Anton Schindling|date=1986.|title=The Development of the Eternal Diet in Regensburg|trans-title=Razvoj Vječne skupštine u Regensburgu|journal=[[The Journal of Modern History]]|language=en|publisher=[[University of Chicago Press]]|volume=58|pages=S64–S75|doi=10.1086/243149|jstor=1880008|postscript=.|s2cid=144471373}} * {{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Peter H.|year=2006.|title=Bolstering the Prestige of the Habsburgs: The End of the Holy Roman Empire in 1806|trans-title=Jačanje prestiža Habsburgovaca: Kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=28|issue=4|pages=709–736|doi=10.1080/07075332.2006.9641109|issn=0707-5332|jstor=40109811|postscript=.}} {{Refend}} === Kvalifikacijski radovi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje rada|last=Berg|first=Scott M.|date=2010.|title=In the shadow of Josephinism: Austria and the Catholic Church in the Restoration, 1815-1848|trans-title=U sjeni jozefinizma: Austrija i Katolička Crkva u obnovi, 1815. – 1848.|url=https://repository.lsu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1263&context=gradschool_theses|format=PDF|journal=Louisiana State University Master's Theses|language=en|doi=10.31390/gradschool_theses.264|access-date=2024-07-31|postscript=.|via=LSU Scholarly Repository|doi-access=free|trans-journal=Magistarski radovi Državnoga sveučilišta u Louisiani}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Abdikacija Franje II., cara Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva}} [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Raspadi carstava]] [[Kategorija:Napoleonski ratovi]] [[Kategorija:Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Napoleon]] nsa4v2n3u2cf3bg4n9ffn2muiksfxll 7597867 7597865 2026-09-11T23:03:59Z ~2026-49114-86 372129 /* Abdikacija Franje II. */ naziv crkve (https://ika.hkm.hr/vijesti/prvi-misijski-planinarski-krizni-put-u-hkm-bec/; https://hkm-wien.at/prvi-misijski-planinarski-krizni-put-2/) 7597867 wikitext text/x-wiki {{članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2025.}}{{Infookvir povijesni događaj | ime = Raspad Svetoga Rimskog Carstva | slika = Printed version of the abdication of Francis II (1806).jpg | opis = Tiskana verzija proglasa Franje II. o abdikaciji. | vrijeme događaja = [[6. kolovoza]] [[1806.]], službeno<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Dugački" /><ref name="catholictextbookproject.com" /><br />(prije {{Age|1806|8|6}} godina) | mjesto događaja = {{Z+X|SRC}} | sudionici = {{Plainlist| * [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] * [[Napoleon I. Bonaparte]]{{Efn|Napoleon je uspostavio Rajnsku konfederaciju i prisilio Franju II. na abdikaciju kako bi učvrstio svoju vlast nad njemačkim državama te naposljetku okončao Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="revolution.chnm.org">{{Citiranje weba|title=The Confederation of the Rhine and the Dissolution of the Holy Roman Empire|trans-title=Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva|url=https://revolution.chnm.org/d/516|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128235811/https://revolution.chnm.org/d/516|archive-date=2021-11-28|access-date=2024-11-23|website=Liberté, Égalité, Fraternité: Exploring the French Revolution|publisher=[[Roy Rosenzweig Center for History and New Media]] – [[American Social History Project]]|language=en}}</ref> On je također 1806. godine proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHDI: Francis II" />}} * [[Knez Svetoga Rimskog Carstva|knezovi Svetoga Rimskog Carstva]] }} | ishod = {{Plainlist| * Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, kojega je naslijedila kratkotrajna Napoleonova [[Rajnska konfederacija]], a potom [[Njemački savez]] pod vodstvom Habsburško-Lotaringovaca. * [[Habsburško-Lotaringovci]] nastavljaju vladati kao carevi [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te kraljevi [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatske]] i [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]]. * [[Njemačko pitanje]],<ref name="Winkler 2018." /> koje se tiče mogućnosti [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkoga ujedinjenja]], što je konačno rezultiralo stvaranjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]]. }} }} '''Raspad Svetoga Rimskog Carstva''' službeno se dogodio [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine,<ref name="Britannica: End of the HRE">{{Citiranje weba|title=End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106122329/https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|archive-date=2018-01-06|access-date=2024-10-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz II (I): A difficult beginning|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918012407/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|archive-date=2021-09-18|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref><ref name="Dugački">{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623035200/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|archive-date=2017-06-23|access-date=2024-10-21|website=Leksikon Marina Držića|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] – [[Dom Marina Držića]]}}</ref><ref name="catholictextbookproject.com" /> kada se [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], posljednji rimsko-njemački car, odrekao [[Kruna Svetoga Rimskog Carstva|carske krune]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Proleksis: Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://proleksis.lzmk.hr/39383/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002062416/https://proleksis.lzmk.hr/39383/|archive-date=2013-10-02|access-date=2024-10-21|website=Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i [[Rimsko-njemački car|titule]].<ref>{{Harvnb|Horvat|1906.|p=21}}: »…odreče se Franjo II. naslova cara njemačkoga (6. kolovoza 1806.). Time nestade i carstva njemačkoga.«</ref><ref name="HE (LZMK): Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224114752/https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|archive-date=2023-12-24|access-date=2024-10-20|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?" /><ref name="Dugački" /> Franjo je ujedno ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]] kako titula [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkoga cara]] ne bi pripala [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonu I. Bonaparteu]]{{Efn|Premda je Napoleon također proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine.<ref name="GHDI: Francis II" />}}<ref name="HE (LZMK): Franjo I.">{{Citiranje weba|title=Franjo I.|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227153712/https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|archive-date=2023-12-27|access-date=2024-07-21|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i kako [[Habsburgovci]] ne bi morali postati Napoleonovi vazali.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz I and the Austrian Empire|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427142634/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|archive-date=2016-04-27|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo već se ''[[de facto]]'' raspalo kada su se [[12. srpnja]] [[1806.]] godine Napoleonovi [[Nijemci|njemački]] saveznici{{Efn|Njih ukupno šesnaest.<ref name="GHDI: Francis II" />}} odvojili od Svetoga Rimskog Carstva i pridružili [[Rajnska konfederacija|Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches">{{Citiranje weba|last=Burgdorf|first=Wolfgang|author-link=Wolfgang Burgdorf|date=2023-04-26|title=Ende des Alten Reiches|trans-title=Kraj Staroga Reicha|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607080728/https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-02-25|website=[[Historisches Lexikon Bayerns]]|publisher=[[Bavarska državna knjižnica]]|language=de}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo počelo je slabiti već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] tijekom [[Borba za investituru|Borbe za investituru]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bilo je »toliko [[Decentralizacija|decentralizirano]] da je bilo nešto više od labave [[Federacija|federacije]]«.<ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?">{{Citiranje weba|title=Why did the Holy Roman Empire fall?|trans-title=Zašto je Sveto Rimsko Carstvo palo?|url=https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208074933/https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|archive-date=2022-12-08|access-date=2025-05-31|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Zapadna Europa|Zapadni Europljani]] još su od srednjega vijeka priznavali Sveto Rimsko Carstvo kao pravoga nasljednika staroga [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je papinstvo njegove careve proglasilo [[Rimski car|rimskim carevima]]. Oni su uz pomoć rimskoga nasljeđa potvrdili svoju vlast nad cijelom kršćanskom Europom i šire, tvrdeći da su [[Univerzalna monarhija|univerzalni monarsi]]. Univerzalnu prirodu Carstva ugrozila je pojava prvih [[Suverena država|suverenih teritorijalnih država]] u 16. i 17. stoljeću, koja je sa sobom donijela ideju da [[jurisdikcija]] odgovara stvarnome teritoriju kojim se upravlja. Suvremenici iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], unutar i izvan Carstva, smatrali su Sveto Rimsko Carstvo »neregularnom« i »bolesnom« monarhijom koja ima »neobičan« oblik vladavine. Carstvu su nedostajale središnja stalna vojska i središnja [[riznica]], a njegovi vladari – formalno [[Carski izbor|izabrani]], a ne nasljedni – nisu mogli vršiti učinkovitu središnju vlast. Čak i tada, većina suvremenika vjerovala je da bi se Carstvo moglo oživjeti. Svoj je krajnji pad Sveto Rimsko Carstvo doživjelo tijekom i nakon sudjelovanja u [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Rat s [[Prvo Francusko Carstvo|Prvim Francuskim Carstvom]] i Napoleonom I. Bonaparteom bio je katastrofalan iako se Carstvo u početku vrlo dobro branilo. Godine [[1804.]] Napoleon se proglasio [[Car Francuza|carem Francuza]], na što je Franjo II. odgovorio proglasivši se [[Car Austrije|carem Austrije]] (usto je već bio rimsko-njemački car). Tim je činom Franjo pokušao održati ravnopravnost između novonastalih carstava, ujedno tumačeći da titula rimsko-njemačkoga cara nadmašuje i austrijsku i francusku titulu. Sveto Rimsko Carstvo zapravo je propalo nakon austrijskoga poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] i [[odcjepljenje|odcjepljenja]] mnogih Franjinih njemačkih vazala u srpnju 1806. godine kako bi uspostavili francusku [[Satelitska država|satelitsku državu]] Rajnsku konfederaciju. Abdikacija Franje II. te raspuštanje cjelokupne hijerarhije i institucija Svetoga Rimskog Carstva u kolovozu 1806. godine smatrali su se nužnim za sprječavanje mogućnosti da se Napoleon proglasi rimsko-njemačkim carem, čime bi Franjo postao njegovim vazalom. Reakcije na raspad Carstva varirale su od ravnodušnosti do očaja. Građani [[Beč]]a, glavnoga grada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], bili su užasnuti nestankom Carstva. Zakonitost Franjinih postupaka uvelike se dovodila u pitanje. Iako je njegova abdikacija bila potpuno zakonita, smatralo se da su ukinuće Carstva i oslobađanje svih njegovih vazala bili izvan careve ovlasti. Mnogi knezovi i podanici Svetoga Rimskog Carstva nisu se mogli pomiriti s njegovom propašću. Neki su pučani mislili da je vijest o ukinuću Carstva bila [[zavjera]] lokalnih vlasti. Raspad Carstva u Njemačkoj se uvelike uspoređivao s polulegendarnim [[Trojanski rat|padom Troje]], a neki su ga uspoređivali i s [[Kršćanska eshatologija|posljednjim vremenima]] te [[Smak svijeta|smakom svijeta]]. Međutim, neki suvremenici ismijali su nestanak Svetoga Rimskog Carstva i žaljenja zbog istoga. == Pozadina == === Ideologija Svetoga Rimskog Carstva === [[Datoteka:Wien-khm-kunstkammer-francis1-0.jpg|minijatura|Mramorno [[poprsje]] posljednjega rimsko-njemačkog cara Franje II. u stilu inspiriranome mramornim poprsjima iz doba [[Antički Rim|Antičkoga Rima]].]] Definirajuća karakteristika Svetoga Rimskog Carstva bila je ideja da je rimsko-njemački car predstavljao vodećega monarha u Europi te da je njegovo carstvo bio jedini pravi nastavak antičkoga Rimskog Carstva prema proklamaciji papā u [[Rim]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Titula rimsko-njemačkoga cara nosila je »božansku auru« i »božansku potvrdu« jer je rimsko-njemački car bio »svjetovni mač papinstva«, »vođa vjernika oko kojih se stvarao europski identitet« i zaštitnik Crkve.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Također je bio odgovoran za zaštitu [[Papa|pape]] od svih neprijatelja, zaštitu [[Kršćanstvo|kršćanstva]] od [[Poganstvo|poganskih]] osvajača i »promicanje [[Misionarstvo|misionarskoga]] žara« te je s papom trebao voditi kršćanstvo.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Rimsko-njemački carevi bili su čvrsto uvjereni da su oni jedini pravi carevi u Europi i, iako su formalno priznali [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|osmanske sultane]] za careve [[1606.]] i vladare [[Rusko Carstvo|Rusije]] za careve [[1721.]] godine, ta su priznanja bila uvjetovana činjenicom da je rimsko-njemački car uvijek bio nadmoćniji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Nadmoć cara bila je izraz ideje da se Sveto Rimsko Carstvo teoretski prostire na sve [[Kršćani|kršćane]] na univerzalan način.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Prema riječima [[Peter H. Wilson|Petera H. Wilsona]], to je »uvijek više bio ideal nego stvarnost, budući da Carstvo nikada nije obuhvaćalo cijelu kršćansku Europu niti se njime izravno upravljalo iz jedne prijestolnice«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carska vlast nije počivala na carevoj vlastitoj [[Krunske zemlje|krunskoj zemlji]], već na carevoj ulozi najvišega svjetovnog vladara u svijetu te prvaka i branitelja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Nedostatak definirane [[Prijestolnica|prijestolnice]] i dosljednih krunskih zemalja učvrstio je ideju da je carska titula univerzalna jer nije bila nužno povezana s bilo kojim područjem.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Kroz svoje dugo postojanje, Sveto Rimsko Carstvo bilo je središnji element [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] u Europi, ne samo zato što je sâmo Carstvo često bilo jedno od najmoćnijih na kontinentu, već i zbog sâmoga cara.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Budući da su [[Dodatak:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|rimsko-njemački carevi]] bili međunarodno priznati nasljednici starih [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskih careva]] i najistaknutijih kršćanskih vladara, tvrdili su (i često im je bilo priznato) da imaju prednost nad drugim vladarima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Iako su se carevi formalno nazivali »izabranim rimskim carevima« od [[1508.]] godine, kada je car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] preuzeo titulu bez potrebe za papinskom [[Krunidba rimsko-njemačkoga cara|krunidbom]], univerzalistički karakter Carstva održavao se kroz carevu [[Feudalizam|feudalnu]] vlast koja se protezala izvan institucija koje su bile razvijene unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carski teritoriji koje su držali vladari drugih kraljevstva ostali su carski vazali. Naprimjer, kraljevi [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]] prihvatili su [[vazal]]stvo u odnosu na svoje njemačke zemlje do 1806. godine, kada su te zemlje formalno uključene u njihova kraljevstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Reformacija u 16. stoljeću otežala je upravljanje Carstvom i dovela u pitanje njegovu ulogu »svetoga«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Unatoč tomu što su se [[luteranizam]] i [[kalvinizam]] tolerirali od [[1555.]], odnosno od [[1648.]] godine nadalje, [[katoličanstvo]] je ostalo jedina priznata vjera.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Čak i tada, [[Reichskirchensystem|Carska Crkva]] smanjila se od 16. stoljeća nadalje, s nekim crkvenim teritorijima koji su [[Sekularizam|sekularizirani]] ili uvijek pod upravom iste obitelji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} »Sveta« priroda Svetoga Rimskog Carstva postala je još upitnija kada je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim mirom]] iz [[1699.]] godine prihvaćena mogućnost trajnoga mira s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] koje se naširoko smatralo smrtnim neprijateljem [[Kršćanstvo u Europi|kršćanske Europe]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} I papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo nastavili su u [[Rani novi vijek|ranomu novom vijeku]] zahtijevati svoja tradicionalna prava univerzalne jurisdikcije – prava vršenja jurisdikcije u cijelome svijetu, čak i ako nisu imali ''[[de facto]]'' kontrolu nad određenim teritorijima.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Zajedno s papinstvom, Sveto Rimsko Carstvo predstavljalo je priznato središte [[Kršćanluk|kršćanskoga svijeta]] i jedan od stupova na kojima je ono počivalo.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Carstvu su njegov utjecaj i njegovo mjesto u priznatome svjetskom poretku davali njegovu pravu moć, a ne stvarni opseg njegovih teritorijalnih domena.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Dvojna vladavina pape i cara zapravo je okončana [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] naposljetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] 1648. godine, pri čemu je Carstvo zauvijek odvojeno od papinstva.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Papinstvo nije igralo nikakvu ulogu u pregovorima, a u očima pape [[Inocent X.|Inocenta X.]] mir je uništio vezu između pape i cara, koja je držala Europu na okupu još od vremena Karla Velikoga osam stoljeća prije.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} U 17. stoljeću dolazi do istinske pojave modernoga sustava međunarodnih odnosa i diplomacije tamo gdje su međunarodne sporove između europskih vladara prethodno rješavali i posredovali papa i/ili car.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Jedna od najvećih prijetnji tradicionalnoj (i teoretskoj) univerzalnoj jurisdikciji dodijeljenoj rimsko-njemačkome caru i papi u cijelomu kršćanskom svijetu bila je pojava modernih suverenih teritorijalnih država u 16. i 17. stoljeću, što je značilo uspon ideje da je jurisdikcija bila jednaka izravnoj kontroli teritorija.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Za vladare teritorijalnih država, i papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo predstavljali su »univerzalne antagoniste«, tvrdeći da je jurisdikcija nad cijelim svijetom njihova po pravu kroz njihovu vezu sa starim Rimom i kroz njihovu ulogu »[[Namjesnik Isusa Krista|zemaljskih predstavnika Isusa Krista]]«.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Kraljevi koji su tvrdili da imaju vlastiti suverenitet bez Carstva činili su to u ulozi ''rex in regno suo'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ‘kralj u svome kraljevstvu’), vladara koji je mogao imati zakonske ovlasti cara (kao apsolutnoga monarha) unutar granica vlastitoga teritorija jer carevi nisu zaštitili svoj narod od stranih neprijatelja.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Ambiciozni carevi, poput [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1519. – 1556.) i [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1619. – 1637.), koji su nastojali spojiti univerzalnu jurisdikciju sa stvarnom univerzalnom vremenskom vladavinom i univerzalnim carskim [[autoritet]]om predstavljali su prijetnju daljnjemu postojanju europskih zemalja.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Karlo V. bio je posljednji rimsko-njemački car kojega je [[Krunidba Karla V.|okrunio]] papa i kao takav posljednji koji je službeno proglašen zaštitnikom Crkve, što je uloga koju su zanemarivali mnogi njegovi nasljednici.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} === Faza sekularizacije (16. – 18. st.) === [[Datoteka:HRE Dioceses Prince-Bishoprics, c. 1780.jpg|minijatura|Kneževine-biskupije Svetoga Rimskog Carstva, svaka sa svojim odgovarajućim ''[[Hochstift]]om'' oko 1780. godine.]] ==== Rana sekularizacija (16. – 17. st.) ==== Registar pripremljen za [[Wormski sabor]] iz [[1521.]] godine navodi kao crkvene staleže tri crkvena izborna kneza, četiri nadbiskupa, 46 biskupa i 83 niža prelata (carska opata i opatice) u usporedbi sa 180 svjetovnih gospodara.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Do 1792. godine, ostala su samo tri izborna kneza, jedan nadbiskup, 29 biskupa i knezova-opata te 40 prelata, uz 165 svjetovnih posjeda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Pad je započeo puno prije [[Reformacija|Reformacije]] koja je samo ubrzala težnju svjetovnih vladara da u svoje teritorije ugrade materijalnu imovinu crkvenih feuda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Mnogi od crkvenih posjeda zabilježenih u registru iz 1521. godine već su tako nestajali, uključujući i 15 kneževina-biskupija.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Tijekom Reformacije nekoliko je biskupija na sjeveru i sjeveroistoku sekularizirano i pretvoreno u svjetovna vojvodstva, uglavnom u korist protestantskih knezova.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} U kasnijemu je 16. stoljeću [[protureformacija]] pokušala preokrenuti neke od tih [[sekularizacija]], a pitanje sudbine sekulariziranih teritorija postalo je važno u Tridesetogodišnjemu ratu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Naposljetku je Westfalski mir potvrdio sekularizaciju niza kneževina-biskupija, uključujući nadbiskupije [[Bremenska nadbiskupija|Bremen]] i [[Magdeburška nadbiskupija|Magdeburg]] te šest biskupija s punim političkim ovlastima,{{Efn|Za razliku od njih, neke sekularizirane kneževine-biskupije na sjeveru i sjeveroistoku (poput [[Kneževina-Biskupija Brandenburg|Brandenburga]], [[Havelberška biskupija|Havelberga]], [[Lebuska biskupija|Lebusa]], [[Biskupija Dresden-Meissen|Meissena]], [[Merseburška biskupija|Merseburga]], [[Biskupija Naumburg-Zeitz|Naumburg-Zeitza]], [[Dijaceza i kneževina-biskupija Schwerin|Schwerina]] i [[Camminska biskupija|Cammina]]) prestale su ostvarivati ​​neovisna prava te su zapravo postale podređene moćnim susjednim vladarima puno prije Reformacije. Tako su postale kneževine-biskupije samo po imenu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=89}}}} koje su dodijeljene Švedskoj, Brandenburgu i Mecklenburgu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} S druge su strane [[Kneževina-Biskupija Hildesheim|Hildesheim]] i [[Kneževina-Biskupija Paderborn|Paderborn]], koji su desetljećima bili pod protestantskom upravom i smatrani izgubljenima, obnovljeni kao kneževine-biskupije.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Tada je 65 crkvenih vladara kontroliralo 14 % kopnene površine i otprilike 12 % [[Sveto Rimsko Carstvo#Demografija|stanovništva Svetoga Rimskog Carstva]] (oko {{Broj|3500000}} podanika).{{Sfn|Beales|2003.|p=59}} Njemački su vladari – zbog traumatičnoga iskustva iz Tridesetogodišnjega rata,{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} tijekom kojega je u Europi uništeno oko {{Broj|15000}} sela i nakon kojega je broj stanovnika u Njemačkoj pao sa 17 milijuna ([[1618.]]) na 8 milijuna (1648.),{{Sfn|Noël|1998.|p=169}}{{Efn|Jedna procjena temeljena na granicama Njemačke iz [[1870.]] godine daje broj stanovnika od otprilike 15 – 17 milijuna oko [[1600.]] godine, koji je pao na 10 – 13 milijuna oko [[1650.]] godine. Drugi povjesničari koji se bave procjenama stanovništva ranonovovjekovnoga Svetoga Rimskog Carstva sugeriraju da je broj stanovnika pao s 20 milijuna na otprilike 16 – 17 milijuna do 1650. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=633}}}} i kako bi izbjegli ponavljanje te katastrofe – sada bili skloni cijenjenju prava i pravne strukture više nego ikada prije u povijesti Carstva.{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} To dobrim dijelom objašnjava zašto su srednje i male države, crkvene i svjetovne, mogle preživjeti te čak napredovati u blizini moćnih država sa stalnim vojskama (poput [[Brandenburg-Pruska|Brandenburga-Pruske]], Bavarske i Austrije).{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} ==== Pokušaji sekularizacije u 18. stoljeću ==== Iako još 150 godina nakon Westfalskoga mira nije došlo do stvarne sekularizacije, postojala je duga povijest glasina i polovičnih planova o mogućim sekularizacijama.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Anomalni fenomen (jedinstven za Sveto Rimsko Carstvo) kontinuiranoga postojanja nezavisnih kneževina-biskupija sve se više smatrao [[Anakronizam|anakronizmom]], a posebno, ali ne isključivo, kod protestantskih knezova koji su također žudjeli za tim bespomoćnim teritorijima.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Stoga su pruski tajni prijedlozi za okončanje [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskoga nasljednog rata]] pozivali na povećanje nedovoljne teritorijalne baze cara [[Karlo VII., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VII.]] iz dinastije [[Wittelsbach]] njegovim pripajanjem nekih kneževina-biskupija.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Godine 1743. [[Heinrich von Podewils]], ministar Fridrika II., napisao je memorandum u kojemu je predložio da se wittelsbaškome caru daju [[Biskupija Passau|Passau]], [[Kneževina-Biskupija Augsburg|Augsburg]] i [[Kneževina-Biskupija Regensburg|Regensburg]], kao i slobodni carski gradovi [[Augsburg]], [[Regensburg]] i [[Slobodni Carski Grad Ulm|Ulm]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Fridrik II. dodao je [[Kneževina-Nadbiskupija Salzburg|Kneževinu-Nadbiskupiju Salzburg]] na popis, a Karlo VII. otišao je toliko daleko da je još dodao i kneževine-biskupije [[Kneževina-Biskupija Eichstätt|Eichstätt]] i [[Kneževina-Biskupija Freising|Freising]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Plan je izazvao senzaciju i bijes među knezovima-biskupima, slobodnim carskim gradovima i drugim manjim carskim posjedima.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Biskupi su raspravljali o podizanju vojske od {{Broj|40000}} ljudi za obranu od cara koji je razmišljao o otimanju crkvene zemlje koju je, prema njegovoj krunidbenoj prisezi, obvezan štititi.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Iako je iznenadna smrt Karla VII. okončala to spletkarenje, ideja sekularizacije nije nestala; o njoj se aktivno raspravljalo tijekom [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] te ponovno tijekom manevriranja [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Bavarski nasljedni rat|Bavarskomu nasljednom ratu]].{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} === Sveto Rimsko Carstvo u 18. stoljeću === [[Datoteka:Map of the Holy Roman Empire, 1789 en.png|minijatura|Zemljovid unutarnjih podjela i vazalā Svetoga Rimskog Carstva [[1789.]] godine.]] Do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] suvremeni pogledi na Sveto Rimsko Carstvo bili su daleko od univerzalno pozitivnih. Postojala je široko rasprostranjena ideja da je Carstvo u nekome svojstvu »bolesno«: naprimjer, [[Knjižarstvo|knjižar]] i nakladnik [[Johann Heinrich Zedler]] spominje »državne bolesti Svetoga Rimskog Carstva« u svome [[Grosses vollständiges Universal-Lexicon|''Grosses vollständiges Universal-Lexiconu'']] iz [[1745.]] godine.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} To gledište potječe barem iz Westfalskoga mira, gdje je Carstvo izričito definirano kao nenacionalna država.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} [[Samuel von Pufendorf]], povjesničar iz 17. stoljeća, slavno je opisao Sveto Rimsko Carstvo kao carstvo s »neobičnim oblikom vladavine« i ismijao ga kao »monstruoznost« kojoj nedostaje ono što je potrebno za učinkovitu i funkcionalnu državu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Nedostatak stalne vojske i središnje riznice te slaba središnja kontrola koju je vršio vladar koji je bio izabran, a ne nasljedan, pridonijeli su ideji da ne postoji jedinstvena njemačka država.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Prema mišljenju njegovih suvremenika, Carstvo je nazadovalo iz »regularne« monarhije u vrlo neregularnu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Carstvo je uglavnom očuvano kroz sustav samouravnoteženja koji nije uključivao samo same carske vazale, već i države diljem Europe.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Već u 18. stoljeću vladari diljem kontinenta smatrali su da bi [[Unitarizam|unitarna]] njemačka država mogla postati najveća sila u Europi i da je u interesu gotovo svih da središnja Europa ostane »mekana«.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Sveto Rimsko Carstvo smatralo se »lošom šalom« i »blijedom parodijom rimske slave« zahvaljujući [[Voltaire]]ovoj izjavi koja »još uvijek dominira pučkom maštom«:<ref name="Grief 2021.">{{Citiranje weba|last=Grief|first=Isaac Toman|date=2021-06-22|title=The Ideology of the Holy Roman Empire|trans-title=Ideologija Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210622160404/https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|archive-date=2021-06-22|access-date=2024-11-10|website=worldhistory.org|publisher=[[World History Encyclopedia]]|language=en}}</ref> {{Citat|Ovo tijelo koje se nazivalo i koje se još uvijek naziva Svetim Rimskim Carstvom nije ni na koji način bilo sveto niti rimsko niti carstvo.<ref>{{Harvnb|Voltaire|1773.|pp=338–339}}: »Ce corps qui s’appelait, & qui s’appelle encore, le Saint-Empire Romain, n’était en aucune manière, ni saint, ni romain, ni empire.«</ref>|[[Voltaire]], ''[[Essai sur les mœurs et l'esprit des nations]]'', 1756.}} Iako su postojali neki njemački [[Romantizam|romantičari]] »koji su tvrdili da Carstvo mora umrijeti da bi se Njemačka ponovno rodila«, velik se broj carskih podanika nije prestao nadati da bi se »bolesno« Carstvo moglo izliječiti i oživjeti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} U prvih nekoliko godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] došlo je do opsežnih reorganizacija i promjena vlasti unutar Carstva s [[Mir u Lunévilleu|Mirom u Lunévilleu]] s [[Prva Francuska Republika|Prvom Francuskom Republikom]] iz [[1801.]] godine, koji je značio kraj carske [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] u [[Južna Nizozemska|Južnoj Nizozemskoj]] i [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Italiji]] te uspon moćnih njemačkih vladara na sjeveru, uzrokujući konsolidaciju mnogih prethodno odvojenih carskih vazala i feuda u rukama nekolicine vladara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Tradicionalna politička [[hijerarhija]] Carstva bila je poremećena, ali suvremenicima nije bilo očito da će to dovesti do raspada Carstva; općenito je mišljenje bilo da predstavlja novi početak, a ne posljednjih nekoliko koraka prema kraju.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Nadalje, mnogi [[Publicistika|publicisti]] unutar Carstva nisu vidjeli njegovu prirodu »neregularne« monarhije kao nešto negativno te nisu bili zabrinuti za formiranje novoga političkoga ili društvenoga poretka, već su radije nastojali povećati postojeće strukture kako bi stvorili bolju budućnost.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Westfalski mir izričito je odredio da će Carstvo ostati nesvrstano i pasivno te da će raditi na održavanju mira u Europi (aranžmanu koji je odobravala većina njegovih stanovnika).{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Tijekom 18. stoljeća vladari Svetoga Rimskog Carstva iz dinastije [[Habsburg]] pomalo su zanemarili svoju carsku ulogu. Iako je car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1658. – 1705.) radio na jačanju Carstva i promicanju njegovih interesa,{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} između ostaloga vodeći vrlo cijenjenu kulturnu politiku i uspješno ratujući protiv Osmanlija,{{Sfn|Blanning|2012.|p=60}} njegovi sinovi i nasljednici [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1705. – 1711.) i [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1711. – 1740.) više su se trudili za interese vlastite dinastije nego za interese Carstva u cjelini.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine 1705. diplomatske dužnosti i odgovornosti prenesene su s Carske kancelarije na Dvorsku kancelariju u Beču.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Nakon smrti Karla VI. njegova kći [[Marija Terezija]] naslijedila je većinu njegovih titula, ali ne i carsku krunu (budući da žena nije bila kvalificirana za carske izbore) koja je otišla njegovu protivniku Karlu VII.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Kada je carska titula umjesto toga dodijeljena njezinu suprugu [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franji I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1745. – 1765.), Marija Terezija prasnula je u smijeh kada ga je vidjela u njegovoj carskoj krunidbenoj odori, smatrajući njegovu krunidbu ''Kasperltheaterom'' (''[[Punch i Judy]]'' predstavom).{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1765. – 1790.), sin i nasljednik Marije Terezije i Franje I., bio je još [[Radikalizam|radikalniji]] u zanemarivanju Carstva.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine [[1778.]] razmišljao je o odricanju od carske titule, a [[1784.]] godine – kada se nadao da će svoje zemlje u Belgiji ([[Austrijska Nizozemska|Austrijskoj Nizozemskoj]]) zamijeniti za [[Izborna Kneževina Bavarska|Izbornu Kneževinu Bavarsku]] – razmišljao je o odricanju od carske titule i dodjeljivanju iste [[Karlo Teodor, izborni knez Bavarske|Karlu Teodoru]], izbornomu knezu Bavarske, kao dio dogovora.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Carstvo nije nužno bilo osuđeno na propast zbog habsburške nezainteresiranosti; u vremenima kada su carevi zanemarivali šire Carstvo, moćniji carski vazali obično su poduzimali korake kako bi ojačali njemačko jedinstvo među carskim knezovima.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Unatoč raširenoj ideji da je Sveto Rimsko Carstvo bilo »bolesno«, Carstvo nije bilo u konačnome padu prije nego što se uključilo u Francuske revolucionarne ratove od [[1790-ih]] nadalje.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U 18. stoljeću carske institucije proživljavale su nešto nalik [[Renesansa|renesansi]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carstvo je predstavljalo najsigurnije i najbolje jamstvo za prava manjih država i teritorija u vrijeme kada su Europom počele dominirati moćne carske nacionalne države.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Zbog slabe središnje vlasti, konstitutivni teritoriji Carstva mogli su utjecati na vlastitu sudbinu; središnji [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carski sabor]] odlučivao je o politici i zakonodavstvu te je dopuštao Carstvu da koordinira svoj odgovor na prijetnju koju je predstavljala Francuska, a dva odvojena [[Sveto Rimsko Carstvo#Carski sudovi|carska vrhovna suda]] i [[carski okruzi]] predstavljali su uspješna mjesta za rješavanje sukoba unutar Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carski sabor također je bio mjesto gdje su slabiji carski knezovi mogli raditi kako bi uvjerili svoje moćnije kolege da ostanu u miru i riješe svoje nesuglasice.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == Ratovi s Napoleonom i Francuskom == [[Datoteka:Map Holy Roman Empire 1789.svg|minijatura|250x250px|Teritorij Svetoga Rimskog Carstva 1789. godine, neposredno prije početka [[Francuski revolucionarni i Napoleonski ratovi|Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova]].]] [[Datoteka:La_bataille_d'Austerlitz._2_decembre_1805_(François_Gérard).jpg|minijatura|300x300px|[[François Gérard]]: [[Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805. (Gérard)|''Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805.'']], slika iz 1810. godine.]] === Austrijski ratni napori i odgovori === Iako su snage [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pregazile i okupirale [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] [[1792.]] godine, Sveto Rimsko Carstvo prilično se dobro branilo sve dok [[Kraljevina Pruska]] nije odustala od ratnih napora kako bi usmjerila pozornost na svoje poljske teritorije (nadgledajući [[Druga podjela Poljske|Drugu]] i [[Treća podjela Poljske|Treću podjelu Poljske]]), uzimajući sa sobom svoje resurse i moćnu vojsku.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Unatoč rastućim poteškoćama Carstva pred ratovima s Francuskom, nije bilo većih narodnih nemira unutar njegovih granica. Umjesto toga, objašnjenje za kraj Svetoga Rimskog Carstva leži u domeni [[Visoka i niska politika|visoke politike]]. Poraz Carstva u Francuskim revolucionarnim ratovima bio je najodlučniji korak u postupnome potkopavanju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=712}} Sukob između Francuske i Svetoga Rimskog Carstva započeo je s Francuzima koji su objavili rat novookrunjenomu habsburškom caru Franji II. samo u svojstvu [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]]. Činjenica da se velik dio širega Carstva, uključujući utjecajne osobe poput kralja Pruske te [[Izborni knez Mainza|nadbiskupa i izbornoga kneza Mainza]], koliko god to nije bilo voljno, pridružio sukobu na strani Habsburgovaca u formalnomu ''[[Reichskrieg]]u'' (‘carskome ratu’) dokazuje da su carski ideali još uvijek živi u kasnomu 18. stoljeća.{{Sfn|Wilson|2006.|p=713}} Ključna točka u kojoj se sudbina promijenila bilo je prusko odustajanje od ratnih napora. Pruska je bila jedina prava protuteža austrijskome utjecaju u rimsko-njemačkim ustanovama. Iako su zapadni dijelovi Pruske, poput [[Markgrofovija Brandenburg|Brandenburga]], ostali formalni dijelovi Svetoga Rimskog Carstva, a Prusi su i dalje bili zastupljeni u Carskome saboru, Pruska se prestala natjecati za utjecaj u carskim poslovima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Austrija je sama stajala kao zaštitnica državā u [[Južna Njemačka|južnoj Njemačkoj]], od kojih su mnoge počele razmišljati o sklapanju vlastitoga zasebnog mira s Francuskom.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Kada su Austrijanci saznali da su [[Vojvodstvo Württemberg|Württemberg]] i [[Markgrofovija Baden|Baden]] otvorili službene pregovore s Francuskom, vojske koje su poslale te dvije države raspuštene su i razoružane [[1796.]], što je izazvalo ogorčenost protiv cara i, u kombinaciji s gubitcima za Francusku, sugeriralo da habsburški car više nije sposoban zaštititi svoje tradicionalne vazale u Njemačkoj.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} U jeku ratova s ​​Francuskom došlo je do značajne reorganizacije carskoga teritorija (tzv. ''[[Reichsdeputationshauptschluss]]'' kojega je Pruska podržavala), pri čemu je Habsburška Monarhija trebala [[Kompenzacija|kompenzirati]] knezove koji su izgubili teritorij u Francuskim revolucionarnim ratovima i optimizirati trenutačnu polufeudalnu strukturu Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je došlo do velikih teritorijalnih promjena – osobito gotovo potpunoga ukidanja bilo kakvoga crkvenog teritorija i značajnih teritorijalnih dobitaka za Bavarsku, Baden, Württemberg, [[Landgrofovija Hessen-Darmstadt|Hessen-Darmstadt]] i [[Grofovija Nassau|Nassau]] – najvažnije promjene bile su u izbornome kolegiju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} [[Izborna Kneževina Salzburg|Salzburg]] je dodan kao četvrta katolička izborna kneževina, dok su [[Izborna Kneževina Württemberg|Württemberg]], [[Izborna Kneževina Baden|Baden]] i [[Izborna Kneževina Hessen|Hessen-Kassel]] postali četvrta, peta i šesta protestantska izborna kneževina, dajući protestantima većinu po prvi puta u povijesti te izazivajući sumnju u mogućnost Franjina rada s Carskim saborom.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je austrijski režim potrošio mnogo vremena i resursā pokušavajući učiniti novi aranžman uspješnim, opća presuda u to vrijeme bila je da je reorganizacija u biti ubila Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} === Reakcija na Napoleonovu krunidbu za cara === [[Datoteka:Jacques-Louis David - The Coronation of Napoleon (1805-1807).jpg|minijatura|275x275px|[[Krunidba Napoleona I.|''Posvećenje cara Napoleona I. i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804.'']], slika francuskoga slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], dovršena [[1807.]] godine.]] Napoleon je [[18. svibnja]] [[1804.]] godine proglašen [[Car Francuza|carem Francuza]].<ref name="povijest.hr: Kako je Napoleon postao car?">{{Citiranje weba|title=Kako je Napoleon postao car? – 1804.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030225429/https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|archive-date=2020-10-30|access-date=2025-04-24|website=povijest.hr}}</ref> Među ostalima, jedna od važnih osoba koja je prisustvovala krunidbi bio je papa Pio VII., vjerojatno strahujući da Napoleon planira osvojiti [[Papinska Država|Papinsku Državu]].{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Pio VII. bio je svjestan da je Napoleon svoju krunidbu za cara simbolički povezao s krunidbom Karla Velikoga te je prepoznao sličnost između Napoleonove titule i titule »car Rimljana« koju su nosili rimsko-njemački carevi.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Svojom prisutnošću na ceremoniji, Pio VII. simbolički je odobrio prijenos carske vlasti (''[[translatio imperii]]'') s Rimljana (a time i s [[Franci|Franaka]]) na Francuze.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} [[Napoleonova krunidba]] označila je kraj »staroga feudalnog poretka«.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /> Krunidba je dobila različite reakcije u Svetomu Rimskom Carstvu. Iako je povratak monarhije u Francuskoj bio dobrodošao (premda nesretan utoliko što je monarh bio Napoleon), carska titula (umjesto kraljevske) nije bila dobrodošla.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} U Svetomu Rimskom Carstvu, Napoleonova titula izazvala je strahove da bi mogla potaknuti [[Car Rusije|ruskoga cara]] da inzistira na tomu da je jednak rimsko-njemačkome caru te da bi mogla potaknuti druge vladare (poput [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], kralja [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenoga Kraljevstva]]) da se također proglase carevima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Odnosi između Habsburgovaca i Đure III. bili su složeni; u diplomaciji je bečki dvor dugi niz godina odbijao britanskoga kralja oslovljavati s »Njegovo Veličanstvo« jer je bio samo kralj, a ne car.{{Sfn|Harrison|2017.|p=687}} [[Ludwig von Cobenzl|Ludwig Cobenzl]] savjetovao je Franju II., odgovarajući na Napoleonovu namjeru da se proglasi carem, da je kao rimski car dosad uživao »prednost ispred svih europskih moćnika, uključujući ruskoga cara«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U Beču je Napoleonova krunidba izazvala strah zbog mogućnosti da bi Napoleon zahtijevao krunu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Bandić|2012.}} Dinastija Habsburg više »nije mogla računati na siguran [[Carski izbor|izbor]]« na prijestolje Svetoga Rimskog Carstva jer je Napoleon neposredno utjecao na mnoge njemačke knezove, od kojih je većina bila protestantske vjeroispovijesti.{{Sfn|Bandić|2012.}} Iako je Napoleonova carska titula bila nepoželjna, austrijski dužnosnici odmah su shvatili da bi odbijanje prihvaćanja njega kao cara dovelo do ponovnoga rata s Francuskom. Umjesto toga, fokus je preusmjeren na način kako prihvatiti Napoleona kao cara dok se istovremeno očuva nadmoć njihova vlastitoga cara i Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Francuska je službeno prihvatila paritet s Austrijom kao zasebnom državom [[1757.]], [[1797.]] i [[1801.]] godine te je u istim sporazumima priznala da je Sveto Rimsko Carstvo nadmoćno i Austriji i Francuskoj. Stoga je odlučeno da se Austrija uzdigne na status carstva kako bi se očuvao paritet između Austrije i Francuske dok bi se ujedno očuvala rimska carska titula kao najistaknutija, nadređena objema.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} === Austrijsko Carstvo === [[Datoteka:Imperial Crown of Austria (Vienna).JPG|minijatura|[[Austrijska carska kruna]], izvorno izrađena za rimsko-njemačkoga cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]], korištena je u Austriji sve do pada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].]] Uvidjevši da je titula rimsko-njemačkoga cara sve više i više postajala »isprazni naslov«{{Sfn|Budak|2002.}} te pritom odgovarajući na Napoleonovu samokrunidbu,<ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804">{{Citiranje weba|title=The foundation of the Empire of Austria in 1804|url=https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219132735/https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|archive-date=2012-12-19|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref>{{Sfn|Budak|2002.}} Franjo se [[11. kolovoza]] [[1804.]] godine<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /><ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804" /> proglasio [[Car Austrije|carem Austrije]] (bez potrebe za novom krunidbom jer je već imao carsku krunidbu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Cobenzl je savjetovao da bi zasebna nasljedna austrijska titula također omogućila [[Habsburg]]ovcima da održe ravnopravnost s drugim vladarima (budući da je Cobenzl rimsko-njemačku titulu smatrao samo počasnom) i u budućnosti osigurala [[Carski izbor|izbore za položaj rimsko-njemačkoga cara]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Bezbroj razloga korišteno je da se opravda stvaranje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]], uključujući broj podanika pod [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], golem opseg njezinih krunskih zemalja te dugu vezu između obitelji Habsburg i izborne rimsko-njemačke carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Franjo je uvjeravao svoje podanike da je »riječ samo o nazivu kojim će se uvećati sjaj kuće Habsburg, a ne i o promjeni u stvarnoj vlasti«, što zapravo nije bila istina.{{Sfn|Budak|2002.}}{{Efn|Franjo je zapravo stvorio novo državno tijelo – [[Austrijsko Carstvo]] – u čiji su sastav ušle sve zemlje pod Franjinom izravnom vlašću (uključujući [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsku i Ugarsku]]) iako on to nije priznavao.{{Sfn|Budak|2002.}}}} Dana [[17. kolovoza]] [[1804.]] godine javio je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatskome Kraljevstvu]] da nova titula »ne dira u integritet, prava, zakone i ustave ‘vazda ljubljene kraljevine Ugarske i njoj pripojenih dijelova’«.{{Sfn|Šišić|1913.|p=122}} Još jedna važna točka koja se koristila kao opravdanje njegova stvaranja bila je da je Franjo II. bio, u tradicionalnome smislu, vrhovni kršćanski monarh te je stoga imao pravo dodijeliti sebi bilo koje dostojanstvo koje je htio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Titula »car Austrije« trebala je biti povezana sa svim osobnim domenama Franje II. (ne samo Austrijom, već i zemljama poput [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]] i Ugarske) bez obzira na njihov trenutačni položaj unutar ili izvan Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Pojam »Austrija« u tome smislu odnosio se na dinastiju (često službeno nazivanu »dinastija Austrije« umjesto »dinastija Habsburgovaca«), a ne staro [[Austrijsko Nadvojvodstvo]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Titula rimsko-njemačkoga cara ostala je dominantna nad titulama »car Francuske« i »car Austrije«, budući da je utjelovljivala tradicionalni ideal univerzalnoga kršćanskog carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Ni austrijska ni francuska titula nisu svojatale upravljanje tim univerzalnim carstvom te stoga nisu poremetile tradicionalni uspostavljeni svjetski poredak.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Iako je Napoleon oklijevao vezati svoju vlastitu carsku titulu uz bilo kakve ustupke, trebalo mu je priznanje Austrije kako bi osigurao šire priznanje pa je pristao priznati novu titulu Franje II./I. Prije vlastite krunidbe Napoleon je Franji poslao osobno pismo čestitke.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Đuro III. priznao je novu titulu u listopadu, dok ju je ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] priznao u studenomu (iako se isprva protivio Franjinu »spuštanju sebe na razinu uzurpatora Napoleona«).{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Jedine značajne primjedbe na Franjinu titulu uputila je [[Švedska]] koja je držanjem [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]], svojega [[Carski stalež|carskog staleža]], imala mjesto u Carskome saboru. Šveđani su naslov vidjeli kao »očito kršenje« carskoga ustava i, pozivajući se na svoju povlasticu kao [[Jamac carskoga ustava|jamca carskoga ustava]], zahtijevali su službenu raspravu u Carskome saboru, prijetnju koju su neutralizirale druge stranke Carskoga sabora pristankom na produljenu ljetnu stanku do studenoga.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Kako bi obranili titulu, carski predstavnici tvrdili su da ona ne krši carski ustav jer je već bilo drugih primjera dvojnih monarhija unutar Carstva: države poput Pruske i Švedske nisu bile dio Carstva, ali su njihovi posjedi unutar Carstva bili.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} === Požunski mir === [[Datoteka:Gros - Entrevue - 1812.jpg|minijatura|315x315px|[[Antoine-Jean Gros]]: ''[[Susret Napoleona I. i Franje II. nakon Bitke kod Austerlitza]]''. Franjo i Napoleon susreli su se [[4. prosinca]] [[1805.]] godine, dva dana nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]].<ref name="Huguenaud 2005." /><ref name="GHDI: Meeting">{{Citiranje weba|title=Meeting between Napoleon and Emperor Francis I of Austria after the Battle of Austerlitz (c. 1812)|trans-title=Sastanak između Napoleona i cara Franje I. Austrijskoga nakon Bitke kod Austerlitza (oko 1812.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208052932/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|archive-date=2024-12-08|access-date=2025-05-08|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Napoleon je Franju dočekao riječima: »Primam te u jedinoj palači u kojoj sam živio ova dva mjeseca.«<ref name="Huguenaud 2005." /> Također je primio Franjinu [[Predaja (vojska)|predaju]].{{Sfn|Faulkner|2015.}} Razgovor su vodili preko [[lihtenštajn]]skoga feldmaršala [[Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna|Ivana I. Josipa]], koji je bio prevoditelj.<ref name="Huguenaud 2005." /> Danas se na mjestu njihova susreta nalazi ploča koja susret opisuje kao »miran dvosatni razgovor [koji je okončao] krvavi rat koji su vodili«.<ref name="Huguenaud 2005.">{{Citiranje weba|last=Huguenaud|first=Karine|date=2005-12|title=Interview between Napoleon I and Francis II after the Battle of Austerlitz (4 December, 1805)|trans-title=Razgovor između Napoleona I. i Franje II. nakon bitke kod Austerlitza (4. prosinca 1805.)|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109144532/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|archive-date=2021-01-09|access-date=2025-05-08|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref>]] [[Rat Treće koalicije]] došao je prerano za Austriju koja je protiv Francuske krenula u rujnu 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Poražena u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] 2. prosinca 1805., Austrija je morala prihvatiti uvjete koje je Napoleon diktirao [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] 26. prosinca, što je stvorilo namjerne dvosmislenosti u carskome ustavu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Morala se, između ostaloga, odreći [[Venecijanska pokrajina|Venecije]], [[Istra|Istre]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]{{Efn|Napoleon je doznao da je [[Dalmacija]] bila zapuštena pod dugotrajnom i lošom [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkom upravom]].{{Sfn|Horvat|1906.|p=21}} Čim je postao njezinim vladarom, naumio ju je učiniti »sretnom i zadovoljnom«.{{Sfn|Horvat|1906.|pp=21–22}} Proveo je mnoge odredbe kako bi podigao blagostanje Dalmacije.{{Sfn|Horvat|1906.|p=22}}}} i [[Boka kotorska|Boke kotorske]], dok je Bavarskoj ustupila [[Tirol]], a Badenu i Württembergu posjede u [[Švapska|Švapskoj]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir">{{Citiranje weba|title=Požunski mir|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227145628/https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|archive-date=2023-12-27|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> Također se obvezala da će platiti {{Broj|40000000}} zlatnih franaka kao [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir" /> Tajna [[klauzula]] obvezala je Franju da se odrekne od titule rimsko-njemačkoga cara.<ref name="Delage 2006." /> Baden, Bavarska i Württemberg dobili su ''plénitude de la souveraineté'' (‘puni suverenitet’) dok su ostali dio ''Conféderation Germanique'' (‘Njemačkoga saveza’), što je bilo novo ime za Sveto Rimsko Carstvo.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Isto tako, namjerno je ostalo nejasno hoće li [[Vojvodstvo Kleve]], [[Vojvodstvo Berg]] i [[Grofovija Mark]] (carski teritoriji preneseni na [[Joachim Murat|Joachima Murata]]) ostati carski feudi ili će postati dio Francuskoga Carstva. Sve do ožujka 1806. godine, Napoleon nije bio siguran trebaju li nominalno ostati unutar Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}} [[Carski vitezovi|Slobodni carski viteški red]], koji je proživio napad na svoja prava u ''[[Rittersturm]]u'' od 1803. do 1804. godine, bio je podvrgnut drugome napadu i nizu [[aneksija]] koje su Napoleonovi saveznici izvršili od studenoga do prosinca 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Kao odgovor, viteška korporacija (''corpus equestre'') raspustila se 20. siječnja 1806. godine. S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, vitezovi su izgubili svoju [[Carska neposrednost|carsku neposrednost]], prestajući biti i slobodni i carski; ostali su na milosti i nemilosti novonastalih suverenih država.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Suvremenici su poraz kod Austerlitza doživljavali kao prekretnicu od svjetskopovijesnoga značaja.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Požunski mir također je doživljen kao radikalan pomak. Nije potvrđivao prethodne ugovore na uobičajen način i činilo se da njegova formulacija podiže Bavarsku, Baden i Württemberg u ravnopravne Carstvu, dok potonje spušta na samo njemačku konfederaciju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Ipak, Bavarska i Württemberg ponovno su potvrdile Carskome saboru da podliježu carskome zakonu. Neki su komentatori tvrdili da je ''plénitude de la souveraineté'' samo [[Francuski jezik|francuski]] prijevod za ''[[Landeshoheit]]'' (kvazisuverenitet koji posjeduju carski staleži) i da ugovor nije promijenio odnos između članova i Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} == Uspostava Rajnske konfederacije == [[Datoteka:Confederation of the Rhine swearing-in 1806.jpg|minijatura|300x300px|''Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.'', litografija [[Charles Motte|Charlesa E. P. Mottea]] iz 1806. godine, koja prikazuje potpisivanje [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji|Ugovora o Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="GHDI: Rheinbund" />]] [[Datoteka:Oprichting van de Rijnbond, 1806 Confédération des Etats du Rhin le 25 Juillet 1806 (titel op object), RP-P-OB-86.888.jpg|minijatura|300x300px|Simbolični prikaz prisege Napoleona i konfederacijskih knezova na vjernost Ugovoru o Rajnskoj konfederaciji, ilustracija [[Thomas Charles Naudet|Thomasa Charlesa Naudeta]] iz 1806. godine.]] Tijekom prve polovice 1806. godine, Bavarska, Baden i Württemberg pokušavali su upravljati neovisnim kursom između zahtjevā Svetoga Rimskog Carstva i Napoleona I. Bonapartea.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U travnju iste godine, Napoleon je tražio sporazum prema kojemu bi se tri države zauvijek udružile s Francuskom, dok bi se odrekle sudjelovanja u budućim ''Reichskriegovima'' i predale komisiji ''de méditation'' pod njegovim predsjedanjem kako bi riješili svoje sporove.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Unatoč svemu tome, trebali su ostati članovi Svetoga Rimskog Carstva. Württemberg je naposljetku odbio potpisati.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U lipnju je Napoleon počeo vršiti pritisak na izborne kneževine Bavarsku, Baden i Württemberg kako bi stvorio ''Confédération de la haute Allemagne'' (‘Gornjonjemačku konfederaciju’) izvan Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Dana [[12. srpnja]] Bavarska, Baden i Württemberg te trinaest drugih manje važnih njemačkih kneževa,{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} zajedno s Napoleonom koji je preuzeo [[protektorat]] nad njima<ref name="GHDI: Rheinbund" /> i postao [[Zaštitnik Rajnske konfederacije|njihovim zaštitnikom]],<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> potpisali su [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji]].{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbundakte''.<ref name="GHDI: Rheinbund" />}}<ref name="GHDI: Rheinbund">{{Citiranje weba|title=The Founding of the Confederation of the Rhine [''Rheinbund''] on July 12, 1806 (1806)|trans-title=Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726130747/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Među njima bio je i [[Karl Theodor Anton Maria von Dalberg|Karl Theodor von Dalberg]] koji je 31. srpnja podnio ostavku na mjesto [[natkancelar]]a Svetoga Rimskog Carstva{{Sfn|Wilson|2006.|p=729}} i koji je postao [[knez-primas]] Rajnske konfederacije.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> Knezovi koji su sudjelovali u potpisivanju proglasili su svoj [[suverenitet]] i raskinuli vezu s rimsko-njemačkim carem.<ref name="GHDI: Rheinbund" /> Uspostavili su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbund''.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" />}} koju je 12. srpnja činilo sljedećih šesnaest njemačkih država: [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Kraljevina Württemberg|Württemberg]], [[Veliko Vojvodstvo Baden|Baden]], [[Veliko Vojvodstvo Berg|Berg]], [[Kneževina Regensburg|Regensburg]], [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Hessen-Darmstadt]], [[Arenberg]], [[Hohenzollern-Hechingen]], [[Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Kneževina Isenburg (Rajnska konfederacija)|Isenburg]], [[Kneževina Leyen|Leyen]], [[Kneževina Salm|Salm-Salm i Salm-Kyrburg]], [[Lihtenštajn]], [[Vojvodstvo Nassau|Nassau-Usingen i Nassau-Weilburg]].<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva">{{Citiranje weba|title=Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva – 1806.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715132205/https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|archive-date=2016-07-15|access-date=2025-04-17|website=povijest.hr}}</ref> Sve države Rajnske konfederacije zadržale su svoj suverenitet, no »sve su bile ujedinjene« s ciljem međusobnoga podržavanja u ratu te su, prema Ugovoru, trebale opskrbljivati Napoleonovu vojsku trupama.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Stvaranje Rajnske konfederacije bila je izravna prijetnja Franji II. koji zapravo »nije imao stvarnu moć nad većinom [[Popis država Svetoga Rimskog Carstva|njemačkih carskih država]]«, no, bez obzira na to, »titula rimskoga cara i dalje je imala prestiž«.<ref name="catholictextbookproject.com" /> U petak,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[1. kolovoza]], članovi Rajnske konfederacije zaključili su istupanje iz Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Delage 2006." />{{Sfn|Cavendish|2006.}} Francuski izaslanik u Regensburgu obavijestio je Carski sabor da Napoleon više ne priznaje postojanje Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}} Devet knezova objavilo je proglas u kojemu su opravdavali svoje postupke tvrdeći da je Sveto Rimsko Carstvo već propalo i prestalo funkcionirati zbog poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Izjavili su da »veza koja je prethodno trebala ujediniti različite članove njemačkoga političkog tijela više nije bila sposobna za tu svrhu, ili bolje rečeno da je zapravo već bila razvrgnuta«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Istoga je dana u 16 sati u [[Carski sabor u Regensburgu|regensburškome saboru]] izdiktirano raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Izaslanici Napoleonovih njemačkih saveznika došli su usred saborskih praznika kako bi ga ovjerili.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> == Abdikacija Franje II. == [[Datoteka:Pörträt Kaiser Franz I von Österreich.jpg|minijatura|300x300px|Portret Franje kao austrijskoga cara.]]Uoči Napoleonova preuzimanja titule »car Francuza« 1804. i austrijskoga poraza u Bitki kod Austerlitza 1805., Habsburška Monarhija počela je razmišljati jesu li carska titula i Sveto Rimsko Carstvo u cjelini vrijedni obrane.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Mnoge države koje su nominalno služile rimsko-njemačkome caru (poput Badena, Württemberga i Bavarske) otvoreno su prkosile carskoj vlasti i stale na Napoleonovu stranu. Čak i tada, značaj Carstva nije se temeljio na stvarnoj kontroli resursā, već na [[prestiž]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Glavna ideja iza Franjinih djelovanja 1806. godine bila je postaviti temelje potrebne za izbjegavanje dodatnih budućih ratova s ​​Napoleonom i Francuskom.{{Sfn|Wilson|2009.|p=30}} Jedna od zabrinutosti Habsburške Monarhije bila je da bi Napoleon mogao tražiti titulu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Napoleona je privlačila ostavština [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]; replike krune i [[Joyeuse|mača Karla Velikoga]] bile su izrađene za njegovu krunidbu (ali ne i korištene tijekom nje) za cara Francuzā.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon je svjesno oživio rimske carske simbole i težio stvaranju novoga poretka u Europi, nečega sličnog univerzalnome dominiju koji je impliciran u tituli »car Rimljana«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Međutim, Napoleonova vizija Karla Velikoga bila je potpuno drugačija od njemačke vizije. Umjesto da Karla Velikoga doživljava kao njemačkoga kralja, on ga je doživljavao kao franačkoga osvajača koji je proširio francusku vlast po srednjoj Europi i Italiji, što je on također nastojao postići.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon se predstavljao kao »novi Karlo Veliki« te je izjavio: »jer, poput Karla Velikoga, ujedinjujem krunu Francuske s onom Langobardā, a moje carstvo graniči s Istokom«.<ref name="Barraclough" /> Austrija je sporo reagirala na brz ritam događajā. Franjo je već [[17. lipnja]] donio odluku da će abdicirati u trenutku koji se činio najboljim za Austriju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemens von Metternich]] poslan je na misiju u [[Pariz]] kako bi prozreo Napoleonove namjere koje su [[22. srpnja]] razjašnjene u ultimatumu koji je zahtijevao da Franjo abdicira do [[10. kolovoza]] [[1806.]],{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} u suprotnomu će Francuska ponovno napasti Austriju.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Sve do [[2. kolovoza]] Joseph Haas, šef tajništva glavnoga povjerenstva, nadao se da bi kraj Svetoga Rimskog Carstva ipak mogao biti izbjegnut.{{Sfn|Wilson|2006.|p=730}} Međutim, opće je mišljenje u austrijskoj vladi bilo da je abdikacija neizbježna te da bi je trebalo kombinirati s ukinućem Svetoga Rimskog Carstva oslobađanjem carevih vazala od njihovih dužnosti i obveza. Formalno ukinuće Carstva smatralo se nužnim jer bi spriječilo Napoleona da stekne carsku titulu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Tijekom [[Interregnum|međuvlašća]], dva [[Reichsvikar|carska vikara]] – Bavarska i [[Izborna Kneževina Saska|Saska]] – imali bi pravo vršiti carsku vlast i, budući da su oboje bili u savezu s Napoleonom, takav bi aranžman mogao uzrokovati da Franjo koji je abdicirao (kao jedini austrijski car) postane Napoleonov vazal (kao rimsko-njemački car).{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako nema konkretnih dokaza da je Napoleon zapravo težio tomu da postane rimsko-njemački car,{{Sfn|Wilson|2006.|p=727}} moguće je da je razmišljao o toj ideji, posebno nakon što je uspostavio Rajnsku konfederaciju i uzvratio Austriji početkom 1806. godine.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Napoleon možda nije mislio da bi se ta titula mogla kombinirati s titulom »car Francuza« (iako je Franjo bio i rimsko-njemački i austrijski car) te je moguće da je zbog toga napustio sve potencijalne rimske težnje jer se nije želio odreći svoje druge carske titule.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Efemerne rimske težnje također se mogu sakupiti iz Napoleonove korespondencije s papinstvom; početkom 1806. godine upozorio je papu [[Pio VII.|Pija VII.]]: »Vaša Svetost suverena je u Rimu, ali ja sam njegov car.«{{Sfn|Lentz|2008.|p=21 (66)}} Neki izvori tvrde da je Napoleon ipak htio titulu rimskoga cara,{{Efn|Godine [[1812.]] Napoleon je izjavio: »Ja sam istinski rimski car; pripadam najboljoj lozi cezarā – onima koji su osnivači.«<ref name="Knighton 2016.">{{Citiranje weba|last=Knighton|first=Andrew|date=2016-02-18|title=Napoleon as Augustus: How He Modelled Himself on the Roman Empire|url=https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616200750/https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|archive-date=2016-06-16|access-date=2025-06-18|website=War History Online|language=en}}</ref>}} ali ga je [[papa]] Pio VII. podsjetio da ta titula ne pripada njemu, već Habsburgovcima.<ref name="catholictextbookproject.com">{{Citiranje weba|date=2020-07-31|title=The Holy Roman Empire’s Quiet End: August 6, 1806|trans-title=Tihi kraj Svetoga Rimskog Carstva: 6. kolovoza 1806.|url=https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032852/https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|archive-date=2020-08-08|access-date=2025-05-09|website=catholictextbookproject.com|publisher=Catholic Textbook Project|language=en}}</ref> To je razljutilo Napoleona budući da je on više puta u bitkama porazio tadašnjega rimskog cara Franju II. i prisilio ga da mu preda ogroman teritorij.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Napoleon je imao namjeru smijeniti Franju s položaja rimsko-njemačkoga cara i »učiniti Sveto Rimsko Carstvo dijelom Napoleonskoga ‘novoga poretka’«.<ref name="Barraclough" /> Još važnije od straha da bi Napoleon potencijalno [[Uzurpacija|uzurpirao]] titulu, abdikacija je također bila namijenjena kupnji vremena za Austriju da se oporavi od svojih gubitaka jer se pretpostavljalo da će Francuska to dočekati s nekim ustupcima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako su se rimska titula i tradicija univerzalne kršćanske monarhije i dalje smatrali prestižnim i vrijednim nasljeđem, sada su se također smatrali stvarima prošlosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, Franjo je kao car Franjo I. Austrijski mogao usredotočiti svoju pozornost na kontinuirani uspon i [[prosperitet]] svojega novonastaloga, nasljednoga Austrijskog Carstva,{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} kao i ponovnome uspostavljanju habsburške vlasti.<ref name="GHDI: Francis II">{{Citiranje weba|title=Francis II, Holy Roman Emperor (c. 1804)|trans-title=Franjo II., rimsko-njemački car (oko 1804.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191357/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Francuski diplomat [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord|Charles M. de Talleyrand]] sugerirao je Napoleonu da će savez između Francuske i Austrije dominirati Europom, ali »Napoleon nije bio zainteresiran«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} Sveto Rimsko Carstvo »više nije imalo nikakvoga značaja«.<ref name="dhm.de">{{Citiranje weba|title=Holy Roman Empire of the German Nation 962-1806|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti 962. – 1806.|url=https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175119/https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|archive-date=2015-04-02|access-date=2025-05-08|website=dhm.de|publisher=[[Njemački povijesni muzej]]|language=en}}</ref> Franjo je znao da će titula naposljetku pripasti [[Bonaparte]]ima.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Budući da se nije mogao vojno oduprijeti,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine odrekao se svojega carskog dostojanstva i položio svoju carsku krunu{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}<ref name="povijest.hr1">{{Citiranje weba|title=Ukinuto Sveto Rimsko Carstvo (1806.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325123719/https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|archive-date=2017-03-25|access-date=2025-05-02|website=povijest.hr}}</ref> te je istovremeno raspustio Sveto Rimsko Carstvo<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHDI: Rheinbund" /> (premda nije imao stvarno pravo učiniti takvo što),<ref name="Kerautret">{{Citiranje weba|last=Kerautret|first=Michel|author-link=Michel Kerautret|title=Introduction to the General Correspondence of Napoleon Bonaparte, Vol. 6|trans-title=Uvod u Opću korespondenciju Napoleona Bonapartea, svezak 6|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250502161303/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|archive-date=2025-05-02|access-date=2025-05-02|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> spriječivši mogućnost da Napoleon preuzme krunu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Prema riječima [[James Bryce, prvi vikont od Brycea|Jamesa Brycea]], britanskoga [[vikont]]a i povjesničara: {{Citat|…bila je to kruna Augusta, Konstantina, Karla, Maksimilijana, koju je Franjo Habsburški položio, a novo doba u svjetskoj povijesti obilježeno je padom njegove najčasnije institucije. Tisuću i šest godina nakon što je papa Lav okrunio franačkoga kralja, tisuću osamsto pedeset pet godina nakon što je Cezar osvojio Farsaliju, Sveto Rimsko Carstvo došlo je do svoga kraja.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}}} Ujutro istoga dana, carski glasnik Svetoga Rimskog Carstva odjahao je od [[Hofburg|Hofburga]] do [[Crkva Devet korova anđeoskih|crkve Devet korova anđeoskih]] (oboje se nalaze u Beču, glavnome gradu Habsburške Monarhije), gdje je isporučio službeni proglas Franje II. s balkona koji gleda na trg [[Am Hof]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Pisani primjerci proglasa poslani su diplomatima Habsburške Monarhije [[11. kolovoza]] zajedno s bilješkom koja je obavještavala bivše knezove Carstva da će Austrija nadoknaditi onima koji su bili plaćeni iz carske riznice.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Abdikacijom nije priznat francuski [[ultimatum]], ali je naglašeno da su carski staleži svojim tumačenjem Požunskoga mira onemogućili Franju da ispuni obveze koje je preuzeo svojom [[Izborna kapitulacija|izbornom kapitulacijom]]:{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} {{Citat|Nakon sklapanja Požunskoga mira sva naša pažnja i briga bile su usmjerene na to da s uobičajenom razinom odanosti i savjesnosti osiguramo što potpunije izvršenje svih obveza koje smo time preuzeli te da održimo blagodat mira za naše narode, učvrstimo te povoljne miroljubive odnose na svim stranama i predvidimo hoće li temeljne promjene u Njemačkome Carstvu uvedene mirom omogućiti da primjereno ispunimo teške dužnosti koje su nam stavljene kao vrhovnome poglavaru carstva nakon izborne kapitulacije [tj. uvjetā izbora]. Posljedice koje su uslijedile iz brojnih članaka Požunskoga mira neposredno nakon njegove objave pa sve do danas, kao i oni događaji za koje je općepoznato da su se naknadno dogodili unutar Njemačkoga Carstva, doveli su nas do zaključka da u sadašnjim okolnostima više neće biti moguće pridržavati se uvjeta unesenih u izborni sporazum. (…) S obzirom na naše potpuno uvjerenje u nemogućnost daljnjega ispunjavanja dužnosti naše carske službe, naši nas principi i naša čast stoga obvezuju da položimo krunu koja u našim očima može zadržati svoju vrijednost jedino dok smo u stanju opravdati povjerenje izbornih knezova, prinčeva, staležā i ostalih članova Njemačkoga Carstva te primjereno izvršavati te obveze.<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II" />|[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], 6. kolovoza 1806.; {{WikizvorM|Abdikacija Franje II.}}}} Rimsko-njemački carevi već su abdicirali (najznačajniji primjer jest abdikacija [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1556.]]), no Franjina je abdikacija bila jedinstvena. Dok je prijašnjim abdikacijama carska kruna vraćena [[Izborni knezovi|izbornim knezovima]] kako bi oni mogli proglasiti novoga cara, Franjina je abdikacija istodobno raspustila Sveto Rimsko Carstvo, pa izbornih knezova više nije bilo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=732}} == Reakcije == === Narodne reakcije === Sveto Rimsko Carstvo, institucija koja je trajala nešto više od tisuću godina, nije prošlo nezapaženo ili neoplakano.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Njegov je raspad potresao Njemačku, a većina reakcija unutar bivših carskih granica bile su bijes, tuga ili sram. Čak su i potpisnici Ugovora o Rajnskoj konfederaciji bili ogorčeni; [[Alois Franz Xaver von Rechberg]], bavarski izaslanik u Carskome saboru, izjavio je da je »bijesan« jer je »stavio svoj potpis na uništenje njemačkoga imena«, misleći na uključenost njegove države u konfederaciju koja je Sveto Rimsko Carstvo zapravo osudila na propast.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} S pravnoga stajališta, Franjina abdikacija bila je [[Kontroverza|kontroverzna]]. Suvremeni pravni komentatori složili su se da je sâma abdikacija bila u potpunosti zakonita, ali da car nije imao ovlast raspustiti Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=733}} Kao takvi, nekoliko carskih vazala odbilo je priznati da je Carstvu došao kraj.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=281}} Poljoprivrednici u [[Tiringija|Tiringiji]] odbili su prihvatiti kraj Carstva još u listopadu 1806. godine, vjerujući da je vijest o njegovu raspadu spletka lokalnih vlasti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} Raspad Carstva mnogim je ljudima unutar njegova bivšega područja izazvao nesigurnost i strah za vlastitu budućnost, kao i za budućnost sâme Njemačke.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=55}} Suvremeni izvještaji iz Beča opisuju raspad Carstva »neshvatljivim«, a reakciju opće javnosti »užasnutom«.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=58}} Suprotno strahovima šire javnosti, mnogi suvremeni [[Intelektualac|intelektualci]] i umjetnici vidjeli su Napoleona kao vjesnika novoga doba, a ne kao rušitelja staroga poretka.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Popularna ideja koju su prenijeli [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalisti]] bila je da je konačni raspad Svetoga Rimskog Carstva oslobodio Njemačku od pomalo [[Anakronizam|anakronističkih]] ideja ukorijenjenih u blijedi [[ideal]] univerzalnoga kršćanstva i otvorio put ujedinjenju zemlje kao nacionalna država [[Njemačko Carstvo]] 65 godina kasnije.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Njemački povjesničar [[Hellmuth Rössler]] tvrdio je da su se Franjo i Austrijanci borili za spas uglavnom nezahvalne Njemačke od Napoleonovih snaga, povlačeći se te napuštajući Carstvo tek kada ih je većina Njemačke izdala i pridružila se Napoleonu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=711}} Preuzimanje zasebnoga austrijskoga carskog naslova 1804. godine zaista nije značilo da je Franjo imao ikakve namjere abdicirati sa svoje prestižne pozicije rimskoga cara; ideja se samo počela razmatrati jer su okolnosti izvan habsburške kontrole prisilile na poduzimanje odlučnih radnji.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} Povezan sa strahovima od onoga što sada jamči sigurnost mnogim manjim njemačkim državama, pjesnik [[Christoph Martin Wieland]] žalio se da je Njemačka sada zapala u »apokaliptično vrijeme«{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}} i izjavio: {{Citat|Tko može podnijeti ovu sramotu koja pritišće naciju koja je nekoć bila tako veličanstvena? Neka Bog poboljša stvari ako ih je još uvijek moguće poboljšati!{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}}}} Neki su raspad Svetoga Rimskog Carstva smatrali konačnim krajem staroga Rimskog Carstva. Prema riječima [[Christian Gottlob von Voigt|Christiana Gottloba von Voigta]], ministra u [[Weimar]]u:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}} {{Citat|Ako poezija može ići ruku pod ruku s politikom, onda odricanje od carskoga dostojanstva nudi obilje materijala. Rimsko Carstvo sada zauzima svoje mjesto u nizu pobijeđenih carstava.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}}}} Prema riječima Jamesa Brycea, Sveto Rimsko Carstvo bilo je »najstarija politička institucija« i ista ona institucija koju je utemeljio [[August]], pranećak [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]]: {{Citat|Među onima koji su u kolovozu 1806. pročitali u engleskim novinama da je car Franjo II. objavio Saboru svoje odstupanje od carske krune, vjerojatno je bilo onih koji su razmišljali o tome da je najstarija politička institucija došla kraju. Ipak, tako je i bilo. Carstvo koje je ukinuto dopisom diplomata na obalama Dunava bilo je isto ono koje je Julijev lukavi nećak sâm osvojio protiv moći Istoka podno litica Akcija i koje je kroz osamnaest stoljeća vremena, kroz najveće promjene u opsegu, moći i karakteru, sačuvalo gotovo nepromijenjene titulu i pretenzije iz kojih je odavno nestalo svako značenje. Ništa drugo nije tako izravno povezivalo stari svijet s novim – ništa drugo nije pokazalo toliko čudnih kontrasta sadašnjosti i prošlosti te sabralo u tim kontrastima toliki dio europske povijesti.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}}}} Kada su se suočili s padom i propašću svoga Carstva, mnogi suvremenici upotrijebili su katastrofalni [[Trojanski rat|pad drevne Troje]] kao [[Metafora|metaforu]] zbog njegove povezanosti s pojmom potpunoga uništenja i kraja kulture.{{Sfn|Burgdorf|2012.|pp=60–61}} Slika [[Apokaliptična literatura|apokalipse]] također se često koristila povezujući propast Svetoga Rimskog Carstva s nadolazećim krajem svijeta (odjekom srednjovjekovnih legendi o [[Posljednji rimski car|Posljednjemu rimskom caru]], liku za kojega je prorečeno da će biti aktivan tijekom [[Eshatologija|posljednjih vremena]]).{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=63}} [[Catharina Elisabeth Goethe|Catherina Geothe]] napisala je [[19. kolovoza]] [[1806.]] godine svojemu sinu [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} sljedeće: {{Citat|I osjećam se kao da je stari prijatelj bio vrlo bolestan. Liječnici su odustali od nade u njegov oporavak i uvjeravaju nas da će umrijeti – i ipak, unatoč njegovoj sigurnosti, čovjek je potpuno potresen kada pošta stigne s viješću o njegovoj smrti. Tako se osjećam ja, a doista i cijeli grad. Jučer su po prvi put iz molitvi u crkvi izostavljeni car i Carstvo. Bilo je iluminacije, vatrometa i sličnoga, ali nije bilo znaka radosti.{{Efn|Rasvjetom, vatrometom i igrama 15. kolovoza 1806. obilježio se [[Sveti Napoleon|blagdan sv. Napoleona]].<ref name="napoleon-empire.org">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Timeline of 1806|trans-title=Napoleonska vremenska crta 1806.|url=https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116115131/https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|archive-date=2025-01-16|access-date=2024-12-21|website=Napoleon & Empire|language=en}}</ref> Istoga se dana po naredbi francuskoga maršala [[Pierre François Charles Augereau|Pierrea Augereaua]] svečano proslavio i Napoleonov rođendan. Međutim, narod je sudjelovao s otvorenom [[Apatija|apatijom]].{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kao da imamo sprovod za sprovodom – tako sada izgledaju naše radosti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kritike i prosvjedi protiv ukinuća Svetoga Rimskog Carstva obično su bili [[Cenzura|cenzurirani]], osobito u Rajnskoj konfederaciji pod francuskom upravom.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Među aspektima koje je stanovništvo najviše kritiziralo bilo je uklanjanje ili zamjena tradicionalnih zagovora za Carstvo i cara u dnevnim crkvenim molitvama na cijelomu području bivšega Carstva.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Potiskivanje iz Francuske, u kombinaciji s primjerima pretjerane [[Revanšizam|odmazde]] protiv zagovornikā Carstva, osiguralo je da prosvjedi uskoro utihnu.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} [[Joseph Görres]], njemački pisac i filozof, ismijao je žaljenja zbog nestanka Svetoga Rimskog Carstva:<ref name="GHDI: Görres">{{Citiranje weba|title=Joseph Görres on the Dissolution of the Holy Roman Empire (c. 1806)|trans-title=Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva (oko 1806.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203031623/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|archive-date=2024-12-03|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> {{Citat|Plači, Germanijo, plači! Tvoj te zaštitnički duh napustio; oprez ga je odnio u više sfere, gdje će sada u nebeskim arhivima pronaći potpunu zadovoljštinu za svoj antikvarni duh. Tko će te sada čuvati od navale potoka sveuništavajuće revolucionarne srdžbe? Tko će stati kao štit pred tobom da te bijes ''prosvjetiteljstva'' ne proguta? Jao! Neće proći ni deset godina, a doživjet ćeš sudbinu Galije; ''revolucionari'' i ''trgovci slobodom'' izniknut će u tvojoj sredini i neće se zaustaviti dok ti na glavu ne stave krvavu frigijsku kapu. (…) Nezaboravci će nicati iz zemlje, a ponosni mramor čuvat će za potomstvo sljedeći epitaf, sastavljen u pravomu lapidarnom stilu i s pjesničkim žarom:<br />''Ovdje leži Sveto Rimsko Carstvo,''<br />''Bez daha i blijedo,''<br />''Pokosila ga je smrtna kosa.''<ref name="GHDI: Görres" />|{{WikizvorM|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}}}} [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] je izjavio da ga »više zanima rasprava između njegova [[kočijaš]]a i [[lakaj]]a« nego vijest o ukinuću Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Delage 2006.">{{Citiranje weba|last=Delage|first=Irène|date=2006-06|title=Creation of the Confederation of the Rhine, 12 july, 1806|trans-title=Stvaranje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161023203802/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|archive-date=2016-10-23|access-date=2025-04-18|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> === Službene i međunarodne reakcije === [[Datoteka:Gustav IV Adolf of Sweden.jpg|minijatura|Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]] koji je 1806. izdao proglas svojim njemačkim podanicima da raspad Carstva »neće uništiti njemačku naciju«.]] U službenome svojstvu, odgovor Kraljevine Pruske bio je samo uobičajen izraz žaljenja zbog »završetka časne veze posvećene vremenom«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Barun Görtz – pruski predstavnik u Carskome saboru{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} koji je kao izborni izaslanik [[Izborna Kneževina Brandenburg|Izborne Kneževine Brandenburga]] (pruskoga teritorija unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva) 1792. godine sudjelovao na izboru Franje II. za rimsko-njemačkoga cara{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}} – reagirao je s tugom pomiješanom sa zahvalnošću i naklonošću prema dinastiji [[Habsburg]] i njihovoj bivšoj ulozi careva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Uzviknuo je: {{Citat|Dakle, car kojega sam pomogao izabrati bio je posljednji car! Ovaj se korak nesumnjivo mogao očekivati, ali to ne čini njegovu stvarnost manje dirljivom i potresnom. Presiječe posljednju nit nade za koju se čovjek pokušavao držati.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}}}} Barun von Wiessenberg, austrijski izaslanik u [[Izborna Kneževina Hessen|Izbornoj Kneževini Hessen]], izvijestio je da se lokalni izborni knez [[Vilim I., izborni knez Hessena|Vilim I.]] rasplakao i izrazio žaljenje zbog gubitka »ustava kojemu je Njemačka tako dugo dugovala svoju sreću i slobodu«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Na međunarodnoj razini, propast Carstva dočekana je s pomiješanim ili ravnodušnim reakcijama. Ruski car Aleksandar I. nije ponudio nikakav odgovor, a [[Danska-Norveška|danski]] kralj [[Kristijan VII.]] formalno je uključio svoje njemačke zemlje u svoja kraljevstva nekoliko mjeseci nakon raspada Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]], koji još nije osobito priznao zasebnu austrijsku carsku titulu, izdao je [[22. kolovoza]] [[1806.]] godine pomalo provokativan proglas stanovnicima svojih njemačkih zemalja, navodeći da raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva »neće uništiti njemačku naciju« te izražavajući nadu da bi Carstvo moglo oživjeti.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Napoleon je sarkastično izjavio da je Njemačka uvijek »postajala, a ne bila«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] odbilo je 1806. godine priznati ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}} James Bryce to komentira pišući: {{Citat|I doista se može tvrditi da Carstvo u pravnome smislu nikada nije ugašeno, već živi kao bestjelesni duh do danas. Jer, jasno je da, formalno govoreći, abdikacija [[suveren]]a može uništiti samo njegova vlastita prava, a ne raspušta državu kojom vlada.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}}}} == Mogućnost obnove == Raspad Svetoga Rimskog Carstva konstituiran je osobnom abdikacijom Franje II. od titule rimsko-njemačkoga cara te oslobađanjem svih vazala i carskih država od njihovih obveza i dužnosti prema caru.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Titula rimsko-njemačkoga cara (teorijski ista titula kao i »rimski car«) i sâmo Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i institucija (teoretski univerzalno suvereno carstvo) nikada nisu formalno ukinuti.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nastavak postojanja univerzalnoga carstva, iako bez definiranoga teritorija i bez cara, ponekad se spominjao u titulama drugih kasnijih monarha; naprimjer, [[Kralj Italije|kraljevi Italije]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] nastavili su nositi titulu »princ i vječni vikar Svetoga Rimskog Carstva« koja potječe iz carske darovnice iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] koju je rimsko-njemački car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] dao njihovu pretku [[Amadeo VI.|Amadeu VI.]], savojskome grofu.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nakon Napoleonovih poraza [[1814.]] i [[1815.]] godine, u Njemačkoj i drugdje bilo je rašireno [[javno mnijenje]] koje je pozivalo na oživljavanje Svetoga Rimskog Carstva pod vodstvom austrijskoga cara Franje I.{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} U to je vrijeme postojalo nekoliko čimbenika koji su spriječili obnovu Carstva kakvo je bilo u 18. stoljeću, posebice uspon većih, konsolidiranih kraljevina u Njemačkoj – poput [[Kraljevina Bavarska|Bavarske]], [[Kraljevina Saska|Saske]] i [[Kraljevina Württemberg|Württemberga]] – kao i pruski interes za postati velika sila u Europi (umjesto da i dalje bude vazal Habsburgovcima).{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} Čak i tada, obnova Svetoga Rimskog Carstva, s moderniziranom [[Unutarnja politika|unutarnjopolitičkom]] strukturom, nije bila nedostatna na [[Bečki kongres|Bečkome kongresu]] koji je odlučivao o europskim granicama nakon Napoleonova poraza.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} Međutim, Franjo je dugo prije Kongresa zaključio da politička struktura Svetoga Rimskog Carstva ne bi bila superiornija novomu poretku u Europi i da njegova obnova nije bila u interesu Habsburške Monarhije.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} U službenomu svojstvu, papinstvo je činjenicu da Sveto Rimsko Carstvo nije obnovljeno na Bečkomu kongresu (uz druge odluke donesene tijekom pregovorā) smatralo »štetnim za interese katoličke vjere i prava Crkve«.{{Sfn|The Affairs of Italy – 1. dio|1849.|p=114}} [[Datoteka:Deutscher Bund.png|minijatura|250x250px|Zemljovid Njemačkoga saveza stvorenoga 1815. godine nakon Bečkoga kongresa.]] Umjesto Svetoga Rimskog Carstva, Bečki je kongres stvorio [[Njemački savez]] (''Deutscher Bund'') koji su austrijski carevi vodili kao ''[[Bundespräsidium]]'' i koji će se pokazati neučinkovitim.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Savez je oslabljen [[Njemačka revolucija (1848. – 1849.)|njemačkim revolucijama]] nakon kojih je [[Frankfurtski parlament]], koji su izabrali narodi Saveza, pokušao proglasiti [[Njemačko Carstvo (1848. – 1849.)|Njemačko Carstvo]] i imenovati pruskoga kralja [[Fridrik Vilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] svojim carem.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Sâm Fridrik nije odobravao tu ideju, već je favorizirao obnovu Svetoga Rimskog Carstva pod austrijskim Habsburgovcima iako ni sâmi Habsburgovci ni njemački revolucionari, još uvijek aktivni u to vrijeme, ne bi odobrili tu ideju.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} == Posljedice == Raspad Svetoga Rimskog Carstva bio je velik prijelom u [[Povijest Njemačke|njemačkoj povijesti]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Dogodile su se najradikalnije promjene u [[Ustavno pravo|ustavnome pravu]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Također se dogodila najveća teritorijalna promjena i preraspodjela posjeda između [[1648.]] i [[1945.]] godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za mnoge je suvremenike to bio dramatičan događaj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Knezovi i grofovi izgubili su svoja suverena prava.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Carski podanici izgubili su radna mjesta te mogućnost za obrazovanje i opskrbu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Porezno opterećenje]] poraslo je na cijelome području nekadašnjega Carstva, a podanici nisu mogli podnijeti tužbe protiv istoga pred carskim sudovima.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Vojne obveze uvedene su po prvi puta ili su zaoštrene.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> U to vrijeme nastale su nove, teritorijalno ujedinjene države koje su imale jedinstvena [[Tržište|tržišta]] bez unutarnjih [[Carina|carinskih]] granica.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Promjene koje su se dogodile uz potporu Napoleonove Francuske dovele su u mnogim dijelovima Njemačke do učvršćenja [[Apsolutizam|apsolutističke]] vlasti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Međutim, u središnjoj i jugozapadnoj Njemačkoj istodobno su postavljeni temelji za nove ustavne poretke.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ti ustavi služili su za osiguranje kreditne sposobnosti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Neposredno nakon tih događaja, djelomično traumatična iskustva [[tabu]]irana su u [[Historiografija|historiografiji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Preživjele njemačke države skovale su vlastitu povijest i novu nacionalnu [[Metanaracija|metanaraciju]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za razliku od onoga nakon 1945. godine, novi poredak nakon 1806. godine nije bio slomljeni poredak, već »novi poredak koji je bio moralno diskreditiran na mnogo načina«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> To je bio jedan od razloga zašto se priželjkivalo za Carstvom odmah nakon 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Čežnja je ubrzo usmjerena na [[srednji vijek]] jer se »suvremena povijest mogla uzeti samo krajnje selektivno«, budući da je većina preživjelih njemačkih država sudjelovala s Napoleonom koji je bio »neprijatelj Carstva« i kojemu su iste dugovale svoj opstanak i »drastično proširenje«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ukinućem Svetoga Rimskog Carstva pojavilo se [[njemačko pitanje]] koje je konačno riješeno tek [[3. listopada]] [[1990.]] godine{{Efn|Iako »njemačko pitanje nije kontinuirano postojalo« u razdoblju od 1806. do 1990. godine.<ref name="Winkler 2018." />}} [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]].<ref name="Winkler 2018.">{{Citiranje weba|last=Winkler|first=Heinrich August|author-link=Heinrich August Winkler|date=2018-09-14|title=Der lange Weg nach Westen|trans-title=Dugačak put prema Zapadu|url=https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716053106/https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|archive-date=2019-07-16|access-date=2025-05-08|website=[[deutschland.de]]|publisher=Fazit Communication GmbH|language=de}}</ref> == Nasljeđe == [[Datoteka:Wien - Denkmal Kaiser Franz I. (1).JPG|minijatura|300x300px|[[Spomenik Franji II. u Beču]]. Izradio ga je kipar [[Pompeo Marchesi]] na poticaj cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I./V.]], a otkriven je [[16. lipnja]] [[1846.]] godine.<ref name="Wien Geschichte Wiki">{{Citiranje weba|title=Kaiser-Franz-Denkmal (1, In der Burg)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122044327/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|archive-date=2025-01-22|access-date=2025-07-14|website=Wien Geschichte Wiki|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> »Četiri kolosalna kipa koja okružuju spomenik simboliziraju vjeru, snagu, mir i pravdu.«<ref name="Wien Geschichte Wiki" />]] U Austrijskome Carstvu, habsburška dinastija nastavila je djelovati kao zamjena za nacionalnost iako austrijska carska titula nije bila povezana s bilo kojom posebnom nacionalnošću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Iako su njemački vazali Svetoga Rimskog Carstva bili oslobođeni svojih obveza, Franjo i njegovi nasljednici nastavili su vladati velikim stanovništvom koje je govorilo [[njemački jezik]], a [[Carska regalija Svetoga Rimskog Carstva]] nastavila se čuvati unutar njihovih domena (i dan-danas je pohranjena te izložena u [[Carska riznica u Beču|Carskoj riznici]] u Hofburgu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Dinastija je zadržala svoj istaknuti status među kraljevskim obiteljima u Europi i još je uvijek bila jedina prava carska obitelj u očima mnogih svojih podanika.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Iako su novomu Austrijskom Carstvu nedostajali mnogi ključni elementi Svetoga Rimskog Carstva, ono je u praksi i idealima ostalo blisko Svetomu Rimskom Carstvu iz vremena prije 1806. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} U mnogim su aspektima austrijski carevi nastavili djelovati kao zaštitnici Katoličke Crkve, baš kao što su to činili rimsko-njemački carevi prije njih, nastavljajući zahtijevati pravo ''[[ius exclusivae]]''.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Tijekom svojega zatočeništva u Francuskoj od [[1809.]] do 1814. godine i nakon što je kasnije bio oslobođen, papa Pio VII. gledao je na Franju kao na zaštitnika Crkve, moleći ga da mu pomogne u ponovnome uspostavljanju Papinske Države.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Nakon Franjine abdikacije, novo Austrijsko Carstvo poduzelo je korake kako bi se udaljilo od starijega Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Simboli i službeni naslovi austrijske monarhije izmijenjeni su kako bi se Austrija istaknula kao posebna cjelina.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Budući da je pojam ''Kaiserthum Österreich''{{Efn|Ili ''Kaiserstaat Österreich''.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} (‘Austrijsko Carstvo’) ušao u svakodnevni govor,{{Efn|Premda je u službenu uporabu ušao tek 1849. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} monarhija je ubrzo izbacila izvorni prefiks »nasljedno« koji se koristio od 1804. do 1806. godine kako bi se naglasila razlika između Austrije i Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Uz Austrijsko Carstvo (i Francusku pod Napoleonom I. Bonaparteom), najistaknutiji potencijalni polagatelj prava na nasljeđe Svetoga Rimskog Carstva (u smislu vladanja Njemačkom) nakon njegove propasti i ukinuća bila je Kraljevina Pruska kojom je vladala dinastija [[Hohenzollern]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Uz rastuće krunske zemlje Habsburgovaca, Pruska je predstavljala jedinu veliku silu u srednjoj Europi tijekom posljednjega stoljeća (ili nešto više) carske vladavine Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Često se pričalo da su Prusi imali carske ambicije, a pričalo se i da je pruski kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] 1740. godine bio kandidat za rimsko-njemačkoga cara. Fridrik II. i ostali pruski kraljevi odbacili su te ideje dok su ostali pod carskom vlašću, tvrdeći da bi dodatni teritorij i moć bili korisniji od carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Godine [[1795.]] te ponovno 1803. i 1804. francuski predstavnici sugerirali su da bi Pruska mogla pretvoriti svoje sjeverne njemačke teritorije u carstvo, ali Hohenzollerni nisu bili zainteresirani za provođenje takvoga plana.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Iako su pruski vladari i njihovi dužnosnici izražavali tugu zbog propadajućega stanja Svetoga Rimskog Carstva od 1792. godine nadalje, također su bili kritični prema [[Nostalgija|nostalgiji]] za njemačkom poviješću pod carskom vlašću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Prusi su izglede za preživljavanje Svetoga Rimskog Carstva smatrali vrlo niskima te su vidjeli Francuze kao prave nasljednike starih [[Karolinzi|Karolinga]], neprijatelja za kojega su vjerovali da se ne može poraziti normalnim vojnim sredstvima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Nesklonost Hohenzollernā da preuzmu carsku titulu promijenila se 1806. godine jer su se bojali da bi, s formiranjem Rajnske konfederacije i ukinućem Svetoga Rimskog Carstva, Napoleon mogao težiti zalaganju za [[Hipoteza|hipotetski]] položaj »cara Njemačke«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako su napravljene pripreme za stvaranje »carske unije« u sjevernoj Njemačkoj, s carem iz dinastije Hohenzollern, ti su planovi odbačeni u rujnu 1806. godine nakon što su naišli na malu podršku, dok im se [[Car Rusije|ruski car]] Aleksandar I. usprotivio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Budući da Hohenzollerni nisu imali carsko podrijetlo, nisu sebe vidjeli kao carsku dinastiju i, čak i nakon Napoleonovih konačnih poraza [[1813.]] i 1815. godine, njihov se položaj malo promijenio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako je Njemačka [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjena u Njemačko Carstvo]] 1871. godine pod hohenzollernskim carem [[Vilim I., njemački car|Vilimom I.]], proglašenje novoga carstva bilo je ideološki problematično. Hohenzollerni su se uglavnom našli u nevolji s njegovim [[implikacija]]ma.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Bilo je pokušajā da se Njemačko Carstvo poveže s institucijama Svetoga Rimskog Carstva, ali su se njegovi carevi nastavili nabrajati nakon pruskih kraljeva; car [[Fridrik III., njemački car|Fridrik III.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1888.) dobio je ime po Fridriku II., svojemu kraljevskom prethodniku, a ne po rimsko-njemačkome caru [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku III.]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (novi Fridrik tada bi bio Fridrik IV.).{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} [[Datoteka:Dual Alliance in 1914.svg|minijatura|250x250px|[[Njemačko Carstvo]] (plavo) i [[Austro-Ugarska]] (crveno) oboje su postojali između 1871. i 1918. godine.]] I Njemačko Carstvo i [[dvojna monarhija|dvojna]] Austro-Ugarska Monarhija propali su [[1918.]] godine tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Tunstall 2015.">{{Citiranje weba|last=Tunstall|first=Graydon A.|author-link=Graydon A. Tunstall|date=2015-04-30|editor-last=Daniel|editor-first=Ute|editor-link=Ute Daniel|editor2-last=Gatrell|editor2-first=Peter|editor2-link=Peter Gatrell|editor3-last=Janz|editor3-first=Oliver|editor3-link=Oliver Janz|editor4-last=Jones|editor4-first=Heather|editor4-link=Heather Jones (povjesničarka)|editor5-last=Keene|editor5-first=Jennifer|editor5-link=Jennifer D. Keene|editor6-last=Kramer|editor6-first=Alan|editor6-link=Alan Kramer|editor7-last=Nasson|editor7-first=Bill|editor7-link=Bill Nasson|title=The Military Collapse of the Central Powers|trans-title=Vojni slom Centralnih sila|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711073858/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|archive-date=2024-07-11|access-date=2025-01-16|website=[[1914-1918 Online|1914-1918 Online: International Encyclopedia of the First World War]]|publisher=[[Slobodno sveučilište u Berlinu]]|location=Berlin|language=en|doi=10.15463/ie1418.10633|doi-access=free}}</ref> [[Adolf Hitler]] zamišljao je [[Treći Reich]] kao povijesnoga nasljednika dvaju prethodnih njemačkih carstava: Svetoga Rimskog Carstva (Prvoga Reicha) i Njemačkoga Carstva (Drugoga Reicha).<ref name="Ray">{{Citiranje weba|last=Ray|first=Michael|title=Why Was Nazi Germany Called the Third Reich?|trans-title=Zašto se nacistička Njemačka nazivala Trećim Reichom?|url=https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005094911/https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|archive-date=2018-10-05|access-date=2025-01-16|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacisti]] su od [[1933.]] do [[1945.]] godine kroz Treći Reich, za kojega je Hitler tvrdio da će trajati 1000 godina, nastojali baštiniti Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="HistoryExtra">{{Citiranje weba|date=2019-08-06|title=Everything you need to know about the Holy Roman Empire|trans-title=Sve što trebate znati o Svetomu Rimskom Carstvu|url=https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|url-access=registration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503001034/https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|archive-date=2020-05-03|access-date=2025-01-17|website=HistoryExtra|publisher=[[Immediate Media Company]]|language=en}}</ref> Njihov [[režim]] oslanjao se na često iskrivljena i izopačena sjećanja na [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], [[Oton I. Veliki|Otona I. Velikoga]] i [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]<ref name="Barraclough">{{Citiranje weba|last=Barraclough|first=Geoffrey|author-link=Geoffrey Barraclough|title=Holy Roman Empire|url=https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617100107/https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|archive-date=2015-06-17|access-date=2025-02-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Datoteka:States of Germany.svg|minijatura|Današnje savezne pokrajine Savezne Republike Njemačke, koje neki vide kao nasljednice njemačkih država Svetoga Rimskog Carstva.]] Tijekom stoljećā, mnoge države Svetoga Rimskog Carstva razvile su se u [[Njemačke savezne pokrajine|16 suvremenih saveznih pokrajina Njemačke]]. Kao djelomično suverene države, njemačke savezne pokrajine, osobito u više ili manje neovisno upravljanim područjima (poput kulture i obrazovanja), podsjećaju na staro Carstvo.{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Povjesničari [[Norman Stone]] i [[Johannes Burkhardt]] usporedili su Sveto Rimsko Carstvo, posebno u pogledu njegovih sastavnih država pod lokalnom upravom, sa suvremenom [[Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]], pri čemu je Burkhardt napisao: »Mogu nedvosmisleno reći da je Stari Reich bio pravi prethodnik Savezne Republike Njemačke.«{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}} Stone je u vezi s temeljima suvremene Republike napisao: {{Citat|Ovaj je put to [bila] Njemačka minus Pruska i Austrija. Bio je to povratak u staro Sveto Rimsko Carstvo, u Njemačku u kojoj je istinska civilizacija postojala na vrlo lokalnoj razini, onoj kneževine-biskupije.{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}}}} [[Europska unija]], »skupina različitih zemalja okupljenih pod labavim kišobranom«, suvremeni je primjer odražavanja ideje kasnoga Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HistoryExtra" /> [[Hrvatska|Hrvatski]] povjesničar [[Drago Roksandić]] napisao je [[15. lipnja]] [[1998.]] godine u predgovoru hrvatskome izdanju knjige ''Le Saint-Empire'' Jean-Françoisa Noëla: {{Citat|U bilo kakvu pokušaju sinteze hrvatske povijesti nemoguće je izbjeći veliku temu Svetog Rimskog Carstva, a ipak o njemu samome u hrvatskoj historiografiji nije napisana nijedna monografija, a malo je i drugih istraživanja. U bilo kojem utemljenijem radu na teme iz povijesti hrvatskog srednjovjekovlja i novovjekovlja ne izostaju reference iz povijesti Svetog Rimskog Carstva, dakako, ‘viđenoj’ u obzorju hrvatskog povijesnog iskustva. Uostalom, nakon 1526. hrvatska je povijest uistinu nerazumljiva bez povijesti Carstva i to sve do njegova nestanka 1806. godine. Iako je u tome bitno da su Habsburgovci istodobno i carevi i hrvatski kraljevi, neupitno je da su civilizacijski uvijek prepoznatljive i brojne druge korespondencije hrvatske povijesti i povijesti Carstva.{{Sfn|Roksandić|1998.|p=VII}}}} Tisuću je godina Sveto Rimsko Carstvo kao [[Politika|političko]] tijelo donosilo stabilnost i red u [[Srednja Europa|srednju Europu]].<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II">{{Citiranje weba|title=Declaration of His Majesty the Emperor Francis II, whereby he abdicates the German imperial throne and the imperial government, and releases the electors, princes, and other estates, along with all members and servants of the German empire from their previous obligations|trans-title=Deklaracija Njegova Veličanstva cara Franje II. kojom se odriče njemačkoga carskog prijestolja i carske vlade, a izborne knezove, knezove i druge staleže, zajedno sa svim članovima i službenicima Njemačkoga Carstva, oslobađa njihovih prijašnjih obveza|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191354/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|archive-date=2024-07-26|access-date=2024-11-22|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Unatoč tomu što naposljetku nije uspjelo spriječiti rat s Francuskom, nominalna uloga kasnoga Svetoga Rimskog Carstva u radu na miru te formiranju labave vrste [[Hegemonija|hegemonije]] i partnerstva ponudila je alternativu univerzalnoj apsolutnoj monarhiji Napoleonova Francuskoga Carstva i univerzalnoj republici koju je zagovarala [[Francuska revolucija|revolucionarna Francuska]] te je poslužila kao model za [[ustav]]e međunarodnih tijela i organizacija u budućnosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == U umjetnosti == === ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800./1805.) === [[Datoteka:Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen.jpg|minijatura|300x300px|[[Friedrich Ludwig Neubauer]]: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" />}} karikatura iz oko 1800.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> ili 1805. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] Politička karikatura<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' prikazuje krizno stanje u Svetomu Rimskom Carstvu iz oko [[1800.]] godine.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat">{{Citiranje weba|title=The Dissolution of the Empire: “You Can’t Bring Them under One Hat” (c. 1800)|trans-title=Raspad Carstva: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228122713/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|archive-date=2024-02-28|access-date=2025-06-15|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Prema [[Wolfgang Burgdorf|Burgdorfu]], slika prikazuje stanje Carstva nakon ''[[Glavni zaključak izvanredne Carske deputacije|Glavnoga zaključka izvanredne Carske deputacije]]''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Germania (personifikacija)|Germania]] pokušava vezati carske posjede užetom i držati ih pod istim šeširom, ali ne uspijeva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Orao, koji sjedi na stablu na lijevoj strani slike, simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Kulturno i političko nejedinstvo Carstva sprječava postizanje nacionalnoga jedinstva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> === ''Sud vremena'' (1805./1806.) === [[Datoteka:Das Gericht der Zeit.jpg|minijatura|300x300px|''Sud vremena'', [[bakrorez]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> iz 1805.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> ili 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] [[Karikatura]] ''Sud vremena''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Das Gericht der Zeit''.<ref name="GHI: The Judgment of Time" />}} jest [[Alegorija|alegorijski]] prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHI: The Judgment of Time">{{Citiranje weba|title=Allegorical Depiction of the Decline of the Holy Roman Empire of the German Nation: ''The Judgment of Time'' (1805)|trans-title=Alegorijski prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti: ''Sud vremena'' (1805.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127181536/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|archive-date=2023-01-27|access-date=2025-06-01|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Na slici je [[Francuski carski orao|Napoleonov orao]] oborio dvoglavoga [[Reichsadler|rimsko-njemačkoga carskog orla]] i bacio ga »u dubine«.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> Monstruozni lik u sredini jest čudovište s majmunskom glavom i [[Carska kruna Svetoga Rimskog Carstva|rimsko-njemačkom carskom krunom]],<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> koje simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Kron]] mu drži ogledalo kako bi mu dao do znanja da mu je došao kraj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> === ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' (1806.) === [[Datoteka:Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland.jpg|minijatura|300x300px|Dio slike ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'';{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland''.<ref name="hdbg.eu" />}} nacrtali Schirach, Pitt i Thugut, [[Graviranje|gravirao]] Endaimon Grollmann.<ref name="hdbg.eu" />]] Podrugljiva slika ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' iz 1806. godine prikazuje kako se Sveto Rimsko Carstvo sa »svojim stupovima« ruši.<ref name="hdbg.eu">{{Citiranje weba|title=Spottbild auf das Ende des Heiligen Römischen Reichs Deutscher Nation|trans-title=Podrugljiva slika kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|url=https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508133543/https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|archive-date=2025-05-08|access-date=2025-05-08|website=hdbg.eu|publisher=[[Kuća bavarske povijesti]]|language=de}}</ref> Franjo II. sjedi na prijestolju, ali [[baldahin]] »već opasno nakrivljeno visi iznad njega«, a »u sljedećemu trenutku sve će se srušiti«.<ref name="hdbg.eu" /> U ruci drži plahtu s modificiranom [[Molitva|molitvom]] koja glasi: »Oče Franjo, u ruke tvoje predajem duh svoj i Sveto Rimsko Carstvo pognulo je glavu i izdahnulo.«<ref name="hdbg.eu" /> Stoga je zapečaćen kraj Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Za stolom stoje tri izborna kneza, a ispred njih cedulje s natpisima »Hessen dobiva«, »Baden dobiva« i »Bavarska dobiva«.<ref name="hdbg.eu" /> To troje izaći će kao pobjednici nakon raspada Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Klupe [[Slobodni carski grad|carskih gradova]] i duhovnih knezova, koji su imali svoje mjesto u [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carskome saboru]], prazne su, a njihovi predstavnici jesu »jasni gubitnici« nakon raspada Svetoga Rimskog Carstva te im je uskraćen pristup.<ref name="hdbg.eu" /> == Povezani članci == * [[Nasljeđe Rimskoga Carstva]] * [[Problem dvaju careva]] == Napomene == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == === Zbornici === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Burgdorf|first=Wolfgang|title=The Holy Roman Empire, 1495-1806: A European Perspective|publisher=[[Brill (nakladnik)|Brill]]|year=2012.|isbn=978-90-04-20683-0|editor-last=Evans|editor-first=R. J. W.|editor-link=Robert John Weston Evans|series=Brill's Companions to European History [Brillovi vodiči kroz europsku povijest]|volume=1|location=Leiden|pages=51–76|language=en|translator-last=McNeil|translator-first=Brian|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo, 1495. – 1806.: Europska perspektiva|chapter=‘Once we were Trojans!’: Contemporary Reactions to the Dissolution of the Holy Roman Empire of the German Nation|trans-chapter=»Nekoć smo bili Trojanci!«: Suvremene reakcije na raspad Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|doi=10.1163/9789004228726_005|issn=2212-7410|lccn=2012009348|oclc=778327657|ol=25270288M|postscript=.|author-link=Wolfgang Burgdorf|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|editor-link2=Peter H. Wilson}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|url=https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|title=The Bee and the Eagle: Napoleonic France and the End of the Holy Roman Empire, 1806|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2009.|isbn=978-1-349-28437-5|editor-last=Forrest|editor-first=Alan|edition=Pretisak. 1.|series=War, Culture and Society, 1750–1850 [Rat, kultura i društvo, 1750. – 1850.]|location=London|pages=22–41|language=en|trans-title=Pčela i orao: Napoleonska Francuska i kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|chapter=The Meaning of Empire in Central Europe around 1800|trans-chapter=Značenje Carstva u srednjoj Europi oko 1800.|doi=10.1057/9780230236738_2|eissn=2634-6702|issn=2634-6699|postscript=.|author-link=Peter H. Wilson|access-date=2025-01-16|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|url-access=limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831123011/https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-08-31|url-status=live|via=[[Google knjige]]}} {{Refend}} === Knjige === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Beales|first=Derek|title=Prosperity and Plunder: European Catholic Monasteries in the Age of Revolution, 1650–1815|url=https://archive.org/details/prosperityplunde0000beal|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2003.|isbn=0-521-59090-6|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Prosperitet i pljačka: Europski katolički samostani u doba revolucije, 1650. – 1815.|lccn=2003273863|oclc=52055125|ol=3705299M|postscript=.|author-link=Derek Beales|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://ia600901.us.archive.org/18/items/holyromanempire00brycuoft/holyromanempire00brycuoft.pdf|title=The Holy Roman Empire|publisher=Macmillan and Co|year=1871.|edition=Revidirano 3.|location=London|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo|format=PDF|postscript=.|author-link=James Bryce, prvi vikont od Brycea|access-date=2025-01-16|orig-year=1864.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://books.google.hr/books?id=eMX0DwAAQBAJ&printsec=frontcover|title=The Holy Roman Empire|publisher=Outlook Verlag GmbH|year=2020.|isbn=978-3-75239-293-7|edition=Reprodukcija izvornika. 1.|location=Frankfurt na Majni|language=en|oclc=1191192056|postscript=.|access-date=2025-01-06|orig-year=1864.|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?id=5w1DAAAAcAAJ&printsec=frontcover|title=Correspondence Respecting the Affairs of Italy, 1846/1847: Presented to both Houses of Parliament by Command of Her Majesty|date=1849-07|publisher=[[Harrison and Sons|Harrison and Son]]|volume=1|location=London|language=en|trans-title=Korespondencija u vezi s talijanskim poslovima, 1846./1847.: Predstavljena obama domovima parlamenta po naredbi Njezina Veličanstva|ref=CITEREFThe Affairs of Italy – 1. dio1849|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Datta|first=Pietro Luigi|url=https://books.google.hr/books?id=MYoIAAAAQAAJ&printsec=frontcover|title=Lezioni di paleografia e di critica diplomatica sui documenti della monarchia di Savoia|publisher=Coi tipi di Giuseppe Pomba|year=1834.|location=Torino|language=it|trans-title=Pouke iz paleografije i diplomatske kritike na dokumentima savojske monarhije|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Feuerstein-Praßer|first=Karin|title=Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek, 907. – 1154.|collaboration=Groß-Schulte, Andrea; Jung, Marion; Lawrenz, Cornelia; Prager, Karin; Schertler, Otto; Schneider-Ferber, Karin; [[Holger Sonnabend|Sonnabend, Holger]]|publisher=Mozaik knjiga|year=2010.|isbn=978-953-14-0764-9|editor-last=Opačić|editor-first=Vid Jakša|translator-last=Gorić Koren|translator-first=Duška|postscript=.|author-link=Karin Feuerstein-Praßer|orig-year=2006.}} * {{Citiranje knjige|last=Gagliardo|first=John D.|title=Reich and Nation: The Holy Roman Empire as Idea and Reality, 1763–1806|url=https://archive.org/details/reichnationholyr0000gagl|publisher=[[Indiana University Press]]|year=1980.|isbn=978-0-253-16773-6|language=en|trans-title=Reich i nacija: Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i stvarnost, 1763. – 1806.|lccn=79002170|oclc=5563434|ol=4401178M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Godsey Jr.|first=William D.|title=Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004.|isbn=978-0-521-83618-0|series=New Studies in European History [Nove studije europske povijesti]|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Plemići i nacija u srednjoj Europi: Slobodni carski vitezovi u doba revolucije, 1750. – 1850.|lccn=2004045194|oclc=1074639379|ol=3303691M|postscript=.|author-link=William D. Godsey (mlađi)}} * {{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Rudolf|url=https://ia601303.us.archive.org/3/items/najnovijedobahrv00horv/najnovijedobahrv00horv.pdf|title=Najnovije doba hrvatske povijesti|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1906.|location=Zagreb|format=PDF|postscript=.|author-link=Rudolf Horvat|access-date=2025-05-15|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Muldoon|first=James|title=Empire and Order: The Concept of Empire, 800–1800|url=https://archive.org/details/empireorderconce0000muld|publisher=Palgrave Macmillan|year=1999.|isbn=978-0-312-22226-0|edition=1.|series=Studies in Modern History [Studije moderne povijesti]|location=London|language=en|trans-title=Carstvo i poredak: Koncept carstva, 800. – 1800.|doi=10.1057/9780230512238|eissn=2946-2061|issn=2946-2053|lccn=99013305|oclc=40830099|ol=32086M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Noël|first=Jean-François|title=Sveto Rimsko Carstvo|publisher=Barbat|year=1998.|isbn=953-181-023-0|editor-last=Roksandić|editor-first=Drago|edition=Hrvatsko|series=Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis|location=Zagreb|translator-last=Pavković|translator-first=Vesna|postscript=.|orig-year=1976.}} ** ∟ {{Citiranje knjige|last=Roksandić|first=Drago|title=Predgovor hrvatskom izdanju|date=1998-06-15|location=Zagreb|pages=VII–XIX|postscript=.|author-link=Drago Roksandić}} * {{Citiranje knjige|last=Šišić|first=Ferdo|url=https://archive.org/details/hrvatska_povijest_iii_dio_1913-ferdo_sisic/mode/1up?view=theater|title=Hrvatska povijest, treći dio: od godine 1790. do godine 1847.|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1913.|series=Mala knjižnica Matice hrvatske|volume=VII|location=Zagreb|postscript=.|author-link=Ferdo Šišić|access-date=2025-05-24|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Voltaire|url=https://archive.org/details/essaissurlesmoeu03volt|title=Essai sur les mœurs et l’esprit des nations; Et sur les principaux faits de l’histoire depuis Charlemagne jusqu’à Louis XIII|publisher=<nowiki>[</nowiki>[[s.n.]]<nowiki>]</nowiki>|year=1773.|edition=Novo|series=Œuvres de monsieur de V*** [Djela gospodina V***]|volume=3|location=Neuchâtel|language=fr|trans-title=Esej o moralu i duhu naroda, i o glavnim povijesnim činjenicama od Karla Velikoga do Luja XIII.|oclc=797016561|postscript=.|author-link=Voltaire|access-date=2025-01-14|orig-year=1756.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-873101-6|volume=1|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak I: Od Maksimilijana I. do Westfalskoga mira, 1493. – 1648.|lccn=2011534543|oclc=772967090|ol=25339319M|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 1|postscript=.|author-link=Joachim Whaley}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume II: The Peace of Westphalia to the Dissolution of the Reich, 1648-1806|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-969307-8|volume=2|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak II: Od Westfalskoga mira do raspada Carstva, 1648. – 1806.|doi=10.1093/acprof:oso/9780199693078.001.0001|oclc=774290193|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 2|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Holy Roman Empire 1495–1806|publisher=Palgrave Macmillan|year=2011.|isbn=978-0-230-23978-4|edition=2.|series=Studies in European History [Studije europske povijesti]|location=Basingstoke|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo 1495. – 1806.|oclc=720536172|ol=26129539M|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire|url=https://archive.org/details/heartofeuropehis0000wils|publisher=The Belknap Press|year=2016.|isbn=978-0-674-05809-5|location=Cambridge, Massachusetts|language=en|trans-title=Srce Europe: Povijest Svetoga Rimskog Carstva|doi=10.4159/9780674915909|lccn=2015037932|oclc=939519825|ol=26199131M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} {{Refend}} === Znanstveni radovi i časopisi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje časopisa|last=Bandić|first=Ninoslav|date=2012-12|title=Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|url-status=live|department=Hrvatska povijest|journal=[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]|publisher=Večernji list|issue=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706201904/https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|archive-date=2025-07-06|access-date=2025-07-06|issn=1848-0284}} * {{Citiranje časopisa|last=Blanning|first=Tim|author-link=T. C. W. Blanning|date=2012.|title=The Holy Roman Empire of the German Nation past and present|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti u prošlosti i sadašnjosti|journal=Historical Research|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=85|issue=227|pages=57–70|doi=10.1111/j.1468-2281.2011.00579.x|postscript=.}} * {{Citiranje časopisa|last=Budak|first=Neven|author-link=Neven Budak|date=2002.|title=Habsburzi i Hrvati|url=https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|url-status=live|journal=[[Kolo (časopis)|Kolo]]|publisher=[[Matica hrvatska]]|volume=3|issue=288|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223001207/https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|archive-date=2018-12-23|access-date=2025-03-23}} * {{Citiranje časopisa|last=Cavendish|first=Richard|author-link=Richard Cavendish (povjesničar)|date=2006-07|title=The End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|url-status=live|journal=[[History Today]]|language=en|volume=56|issue=7|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002638/https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|archive-date=2019-02-14|access-date=2024-10-20}} * {{Citiranje časopisa|last=Chaloupek|first=Günther|author-link=Günther Chaloupek|date=2015|title=The Congress of Vienna and the Emerging Rivalry between Austria and Prussia for Hegemony in Central Europe|trans-title=Bečki kongres i nadolazeće suparništvo između Austrije i Pruske za prevlast u srednjoj Europi|url=http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|url-status=live|format=DOCX|journal=Contribution to the 28th Heilbronn Symposion in Economics and the Social Sciences|trans-journal=Doprinos 28. heilbronnskome simpoziju iz ekonomije i društvenih znanosti|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713154338/http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|archive-date=2020-07-13|access-date=2024-07-31}} * {{Citiranje časopisa|last=Faulkner|first=Neil|author-link=Neil Faulkner (povjesničar)|date=2015-11-15|title=The Battle of Austerlitz: Napoleon’s Masterpiece|trans-title=Bitka kod Austerlitza: Napoleonovo remek-djelo|url=https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|url-status=live|journal=[[Military History Matters]]|language=en|publisher=[[Current Publishing (UK)|Current Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517225757/https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|archive-date=2021-05-17|access-date=2025-05-08}} * {{Citiranje časopisa|last=Flogkerzie|first=Lawrence J.|year=1990.|title=Saxony, Austria, and the German Question after the Congress of Vienna, 1815–1816|url=https://archive.org/details/international-history-review_1990-11_12_4/page/661|trans-title=Saska, Austrija i njemačko pitanje nakon Bečkoga kongresa, 1815. – 1816.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=12|issue=4|pages=661–687|doi=10.1080/07075332.1990.9640563|issn=0707-5332|jstor=40106275|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Harrison|first=Henrietta|author-link=Henrietta Harrison|date=2017-06|title=The Qianlong Emperor’s Letter to George III and the Early-Twentieth-Century Origins of Ideas about Traditional China’s Foreign Relations|trans-title=Pismo cara Qianlonga Đuri III. i podrijetlo ideja o vanjskim odnosima tradicionalne Kine s početka 20. stoljeća|url=https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|url-status=live|journal=American Historical Review|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=122|issue=3|pages=680–701|doi=10.1093/ahr/122.3.680|issn=0002-8762|eissn=1937-5239|archive-url=https://web.archive.org/web/20200508012203/https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|archive-date=2020-05-08|postscript=.|via=Oxford Academic|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Lentz|first=Thierry|author-link=Thierry Lentz|year=2008.|title=Napoleon and Charlemagne|trans-title=Napoleon i Karlo Veliki|url=https://shs.cairn.info/article/NAPO_081_0002/pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Napoleonica, la revue|language=en|publisher=[[Fondation Napoléon]]|volume=1|issue=1|pages=1–23 (45–68)|doi=10.3917/napo.081.0002|access-date=2025-01-09|postscript=.|via=[[Cairn.info]]|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Morris Jr.|first=Warren B.|date=1977-05|title=The Prussian Plan of Union: Traditional Policy by “Revolutionary” Means|url=https://archive.org/details/sim_historian_1977-05_39_3/page/515|trans-title=Pruski plan unije: Tradicionalna politika »revolucionarnim« sredstvima|journal=[[The Historian (časopis)|The Historian]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=39|issue=3|pages=515–530|doi=10.1111/j.1540-6563.1977.tb01200.x|jstor=24444582|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Orford|first=Anne|author-link=Anne Orford|year=2009.|title=Jurisdiction Without Territory: From the Holy Roman Empire to the Responsibility to Protect|trans-title=Jurisdikcija bez teritorija: Od Svetoga Rimskog Carstva do odgovornosti za zaštitu|url=https://repository.law.umich.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1138&context=mjil|url-status=live|format=PDF|journal=[[Michigan Journal of International Law]]|language=en|volume=30|issue=3|pages=981–1015|issn=1052-2867|eissn=2688-5522|access-date=2024-07-25|postscript=.|via=University of Michigan Law School Scholarship Repository}} * {{Citiranje časopisa|last=Renna|first=Thomas|year=2017.|title=Papal Approval of Holy Roman Emperors, 1250–1356|trans-title=Papinsko odobrenje rimsko-njemačkih careva, 1250. – 1356.|url=https://expositions.journals.villanova.edu/article/view/2267/2133|url-status=live|format=PDF|journal=Expositions|language=en|volume=11|issue=2|pages=57–90|issn=1747-5376|access-date=2024-07-26}} * {{Citiranje časopisa|last=Schindling|first=Anton|author-link=Anton Schindling|date=1986.|title=The Development of the Eternal Diet in Regensburg|trans-title=Razvoj Vječne skupštine u Regensburgu|journal=[[The Journal of Modern History]]|language=en|publisher=[[University of Chicago Press]]|volume=58|pages=S64–S75|doi=10.1086/243149|jstor=1880008|postscript=.|s2cid=144471373}} * {{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Peter H.|year=2006.|title=Bolstering the Prestige of the Habsburgs: The End of the Holy Roman Empire in 1806|trans-title=Jačanje prestiža Habsburgovaca: Kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=28|issue=4|pages=709–736|doi=10.1080/07075332.2006.9641109|issn=0707-5332|jstor=40109811|postscript=.}} {{Refend}} === Kvalifikacijski radovi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje rada|last=Berg|first=Scott M.|date=2010.|title=In the shadow of Josephinism: Austria and the Catholic Church in the Restoration, 1815-1848|trans-title=U sjeni jozefinizma: Austrija i Katolička Crkva u obnovi, 1815. – 1848.|url=https://repository.lsu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1263&context=gradschool_theses|format=PDF|journal=Louisiana State University Master's Theses|language=en|doi=10.31390/gradschool_theses.264|access-date=2024-07-31|postscript=.|via=LSU Scholarly Repository|doi-access=free|trans-journal=Magistarski radovi Državnoga sveučilišta u Louisiani}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Abdikacija Franje II., cara Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva}} [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Raspadi carstava]] [[Kategorija:Napoleonski ratovi]] [[Kategorija:Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Napoleon]] d7rbtgmvbaupxfnpskok9d1ig6qywh5 7597873 7597867 2026-09-11T23:37:40Z ~2026-49114-86 372129 7597873 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2025.}} {{Infookvir povijesni događaj | ime = Raspad Svetoga Rimskog Carstva | slika = Printed version of the abdication of Francis II (1806).jpg | opis = Tiskana verzija proglasa Franje II. o abdikaciji. | vrijeme događaja = [[6. kolovoza]] [[1806.]], službeno<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Dugački" /><ref name="catholictextbookproject.com" /><br />(prije {{Age|1806|8|6}} godina) | mjesto događaja = {{Z+X|SRC}} | sudionici = {{Plainlist| * [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] * [[Napoleon I. Bonaparte]]{{Efn|Napoleon je uspostavio Rajnsku konfederaciju i prisilio Franju II. na abdikaciju kako bi učvrstio svoju vlast nad njemačkim državama te naposljetku okončao Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="revolution.chnm.org">{{Citiranje weba|title=The Confederation of the Rhine and the Dissolution of the Holy Roman Empire|trans-title=Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva|url=https://revolution.chnm.org/d/516|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128235811/https://revolution.chnm.org/d/516|archive-date=2021-11-28|access-date=2024-11-23|website=Liberté, Égalité, Fraternité: Exploring the French Revolution|publisher=[[Roy Rosenzweig Center for History and New Media]] – [[American Social History Project]]|language=en}}</ref> On je također 1806. godine proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHDI: Francis II" />}} * [[Knez Svetoga Rimskog Carstva|knezovi Svetoga Rimskog Carstva]] }} | ishod = {{Plainlist| * Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, kojega je naslijedila kratkotrajna Napoleonova [[Rajnska konfederacija]], a potom [[Njemački savez]] pod vodstvom Habsburško-Lotaringovaca. * [[Habsburško-Lotaringovci]] nastavljaju vladati kao carevi [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te kraljevi [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatske]] i [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]]. * [[Njemačko pitanje]],<ref name="Winkler 2018." /> koje se tiče mogućnosti [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkoga ujedinjenja]], što je konačno rezultiralo stvaranjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]]. }} }} '''Raspad Svetoga Rimskog Carstva''' službeno se dogodio [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine,<ref name="Britannica: End of the HRE">{{Citiranje weba|title=End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106122329/https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|archive-date=2018-01-06|access-date=2024-10-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz II (I): A difficult beginning|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918012407/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|archive-date=2021-09-18|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref><ref name="Dugački">{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623035200/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|archive-date=2017-06-23|access-date=2024-10-21|website=Leksikon Marina Držića|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] – [[Dom Marina Držića]]}}</ref><ref name="catholictextbookproject.com" /> kada se [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], posljednji rimsko-njemački car, odrekao [[Kruna Svetoga Rimskog Carstva|carske krune]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Proleksis: Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://proleksis.lzmk.hr/39383/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002062416/https://proleksis.lzmk.hr/39383/|archive-date=2013-10-02|access-date=2024-10-21|website=Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i [[Rimsko-njemački car|titule]].<ref>{{Harvnb|Horvat|1906.|p=21}}: »…odreče se Franjo II. naslova cara njemačkoga (6. kolovoza 1806.). Time nestade i carstva njemačkoga.«</ref><ref name="HE (LZMK): Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224114752/https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|archive-date=2023-12-24|access-date=2024-10-20|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?" /><ref name="Dugački" /> Franjo je ujedno ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]] kako titula [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkoga cara]] ne bi pripala [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonu I. Bonaparteu]]{{Efn|Premda je Napoleon također proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine.<ref name="GHDI: Francis II" />}}<ref name="HE (LZMK): Franjo I.">{{Citiranje weba|title=Franjo I.|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227153712/https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|archive-date=2023-12-27|access-date=2024-07-21|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i kako [[Habsburgovci]] ne bi morali postati Napoleonovi vazali.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz I and the Austrian Empire|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427142634/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|archive-date=2016-04-27|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo već se ''[[de facto]]'' raspalo kada su se [[12. srpnja]] [[1806.]] godine Napoleonovi [[Nijemci|njemački]] saveznici{{Efn|Njih ukupno šesnaest.<ref name="GHDI: Francis II" />}} odvojili od Svetoga Rimskog Carstva i pridružili [[Rajnska konfederacija|Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches">{{Citiranje weba|last=Burgdorf|first=Wolfgang|author-link=Wolfgang Burgdorf|date=2023-04-26|title=Ende des Alten Reiches|trans-title=Kraj Staroga Reicha|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607080728/https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-02-25|website=[[Historisches Lexikon Bayerns]]|publisher=[[Bavarska državna knjižnica]]|language=de}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo počelo je slabiti već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] tijekom [[Borba za investituru|Borbe za investituru]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bilo je »toliko [[Decentralizacija|decentralizirano]] da je bilo nešto više od labave [[Federacija|federacije]]«.<ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?">{{Citiranje weba|title=Why did the Holy Roman Empire fall?|trans-title=Zašto je Sveto Rimsko Carstvo palo?|url=https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208074933/https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|archive-date=2022-12-08|access-date=2025-05-31|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Zapadna Europa|Zapadni Europljani]] još su od srednjega vijeka priznavali Sveto Rimsko Carstvo kao pravoga nasljednika staroga [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je papinstvo njegove careve proglasilo [[Rimski car|rimskim carevima]]. Oni su uz pomoć rimskoga nasljeđa potvrdili svoju vlast nad cijelom kršćanskom Europom i šire, tvrdeći da su [[Univerzalna monarhija|univerzalni monarsi]]. Univerzalnu prirodu Carstva ugrozila je pojava prvih [[Suverena država|suverenih teritorijalnih država]] u 16. i 17. stoljeću, koja je sa sobom donijela ideju da [[jurisdikcija]] odgovara stvarnome teritoriju kojim se upravlja. Suvremenici iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], unutar i izvan Carstva, smatrali su Sveto Rimsko Carstvo »neregularnom« i »bolesnom« monarhijom koja ima »neobičan« oblik vladavine. Carstvu su nedostajale središnja stalna vojska i središnja [[riznica]], a njegovi vladari – formalno [[Carski izbor|izabrani]], a ne nasljedni – nisu mogli vršiti učinkovitu središnju vlast. Čak i tada, većina suvremenika vjerovala je da bi se Carstvo moglo oživjeti. Svoj je krajnji pad Sveto Rimsko Carstvo doživjelo tijekom i nakon sudjelovanja u [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Rat s [[Prvo Francusko Carstvo|Prvim Francuskim Carstvom]] i Napoleonom I. Bonaparteom bio je katastrofalan iako se Carstvo u početku vrlo dobro branilo. Godine [[1804.]] Napoleon se proglasio [[Car Francuza|carem Francuza]], na što je Franjo II. odgovorio proglasivši se [[Car Austrije|carem Austrije]] (usto je već bio rimsko-njemački car). Tim je činom Franjo pokušao održati ravnopravnost između novonastalih carstava, ujedno tumačeći da titula rimsko-njemačkoga cara nadmašuje i austrijsku i francusku titulu. Sveto Rimsko Carstvo zapravo je propalo nakon austrijskoga poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] i [[odcjepljenje|odcjepljenja]] mnogih Franjinih njemačkih vazala u srpnju 1806. godine kako bi uspostavili francusku [[Satelitska država|satelitsku državu]] Rajnsku konfederaciju. Abdikacija Franje II. te raspuštanje cjelokupne hijerarhije i institucija Svetoga Rimskog Carstva u kolovozu 1806. godine smatrali su se nužnim za sprječavanje mogućnosti da se Napoleon proglasi rimsko-njemačkim carem, čime bi Franjo postao njegovim vazalom. Reakcije na raspad Carstva varirale su od ravnodušnosti do očaja. Građani [[Beč]]a, glavnoga grada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], bili su užasnuti nestankom Carstva. Zakonitost Franjinih postupaka uvelike se dovodila u pitanje. Iako je njegova abdikacija bila potpuno zakonita, smatralo se da su ukinuće Carstva i oslobađanje svih njegovih vazala bili izvan careve ovlasti. Mnogi knezovi i podanici Svetoga Rimskog Carstva nisu se mogli pomiriti s njegovom propašću. Neki su pučani mislili da je vijest o ukinuću Carstva bila [[zavjera]] lokalnih vlasti. Raspad Carstva u Njemačkoj se uvelike uspoređivao s polulegendarnim [[Trojanski rat|padom Troje]], a neki su ga uspoređivali i s [[Kršćanska eshatologija|posljednjim vremenima]] te [[Smak svijeta|smakom svijeta]]. Međutim, neki suvremenici ismijali su nestanak Svetoga Rimskog Carstva i žaljenja zbog istoga. == Pozadina == === Ideologija Svetoga Rimskog Carstva === [[Datoteka:Wien-khm-kunstkammer-francis1-0.jpg|minijatura|Mramorno [[poprsje]] posljednjega rimsko-njemačkog cara Franje II. u stilu inspiriranome mramornim poprsjima iz doba [[Antički Rim|Antičkoga Rima]].]] Definirajuća karakteristika Svetoga Rimskog Carstva bila je ideja da je rimsko-njemački car predstavljao vodećega monarha u Europi te da je njegovo carstvo bio jedini pravi nastavak antičkoga Rimskog Carstva prema proklamaciji papā u [[Rim]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Titula rimsko-njemačkoga cara nosila je »božansku auru« i »božansku potvrdu« jer je rimsko-njemački car bio »svjetovni mač papinstva«, »vođa vjernika oko kojih se stvarao europski identitet« i zaštitnik Crkve.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Također je bio odgovoran za zaštitu [[Papa|pape]] od svih neprijatelja, zaštitu [[Kršćanstvo|kršćanstva]] od [[Poganstvo|poganskih]] osvajača i »promicanje [[Misionarstvo|misionarskoga]] žara« te je s papom trebao voditi kršćanstvo.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Rimsko-njemački carevi bili su čvrsto uvjereni da su oni jedini pravi carevi u Europi i, iako su formalno priznali [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|osmanske sultane]] za careve [[1606.]] i vladare [[Rusko Carstvo|Rusije]] za careve [[1721.]] godine, ta su priznanja bila uvjetovana činjenicom da je rimsko-njemački car uvijek bio nadmoćniji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Nadmoć cara bila je izraz ideje da se Sveto Rimsko Carstvo teoretski prostire na sve [[Kršćani|kršćane]] na univerzalan način.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Prema riječima [[Peter H. Wilson|Petera H. Wilsona]], to je »uvijek više bio ideal nego stvarnost, budući da Carstvo nikada nije obuhvaćalo cijelu kršćansku Europu niti se njime izravno upravljalo iz jedne prijestolnice«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carska vlast nije počivala na carevoj vlastitoj [[Krunske zemlje|krunskoj zemlji]], već na carevoj ulozi najvišega svjetovnog vladara u svijetu te prvaka i branitelja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Nedostatak definirane [[Prijestolnica|prijestolnice]] i dosljednih krunskih zemalja učvrstio je ideju da je carska titula univerzalna jer nije bila nužno povezana s bilo kojim područjem.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Kroz svoje dugo postojanje, Sveto Rimsko Carstvo bilo je središnji element [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] u Europi, ne samo zato što je sâmo Carstvo često bilo jedno od najmoćnijih na kontinentu, već i zbog sâmoga cara.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Budući da su [[Dodatak:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|rimsko-njemački carevi]] bili međunarodno priznati nasljednici starih [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskih careva]] i najistaknutijih kršćanskih vladara, tvrdili su (i često im je bilo priznato) da imaju prednost nad drugim vladarima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Iako su se carevi formalno nazivali »izabranim rimskim carevima« od [[1508.]] godine, kada je car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] preuzeo titulu bez potrebe za papinskom [[Krunidba rimsko-njemačkoga cara|krunidbom]], univerzalistički karakter Carstva održavao se kroz carevu [[Feudalizam|feudalnu]] vlast koja se protezala izvan institucija koje su bile razvijene unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carski teritoriji koje su držali vladari drugih kraljevstva ostali su carski vazali. Naprimjer, kraljevi [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]] prihvatili su [[vazal]]stvo u odnosu na svoje njemačke zemlje do 1806. godine, kada su te zemlje formalno uključene u njihova kraljevstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Reformacija u 16. stoljeću otežala je upravljanje Carstvom i dovela u pitanje njegovu ulogu »svetoga«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Unatoč tomu što su se [[luteranizam]] i [[kalvinizam]] tolerirali od [[1555.]], odnosno od [[1648.]] godine nadalje, [[katoličanstvo]] je ostalo jedina priznata vjera.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Čak i tada, [[Reichskirchensystem|Carska Crkva]] smanjila se od 16. stoljeća nadalje, s nekim crkvenim teritorijima koji su [[Sekularizam|sekularizirani]] ili uvijek pod upravom iste obitelji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} »Sveta« priroda Svetoga Rimskog Carstva postala je još upitnija kada je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim mirom]] iz [[1699.]] godine prihvaćena mogućnost trajnoga mira s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] koje se naširoko smatralo smrtnim neprijateljem [[Kršćanstvo u Europi|kršćanske Europe]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} I papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo nastavili su u [[Rani novi vijek|ranomu novom vijeku]] zahtijevati svoja tradicionalna prava univerzalne jurisdikcije – prava vršenja jurisdikcije u cijelome svijetu, čak i ako nisu imali ''[[de facto]]'' kontrolu nad određenim teritorijima.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Zajedno s papinstvom, Sveto Rimsko Carstvo predstavljalo je priznato središte [[Kršćanluk|kršćanskoga svijeta]] i jedan od stupova na kojima je ono počivalo.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Carstvu su njegov utjecaj i njegovo mjesto u priznatome svjetskom poretku davali njegovu pravu moć, a ne stvarni opseg njegovih teritorijalnih domena.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Dvojna vladavina pape i cara zapravo je okončana [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] naposljetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] 1648. godine, pri čemu je Carstvo zauvijek odvojeno od papinstva.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Papinstvo nije igralo nikakvu ulogu u pregovorima, a u očima pape [[Inocent X.|Inocenta X.]] mir je uništio vezu između pape i cara, koja je držala Europu na okupu još od vremena Karla Velikoga osam stoljeća prije.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} U 17. stoljeću dolazi do istinske pojave modernoga sustava međunarodnih odnosa i diplomacije tamo gdje su međunarodne sporove između europskih vladara prethodno rješavali i posredovali papa i/ili car.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Jedna od najvećih prijetnji tradicionalnoj (i teoretskoj) univerzalnoj jurisdikciji dodijeljenoj rimsko-njemačkome caru i papi u cijelomu kršćanskom svijetu bila je pojava modernih suverenih teritorijalnih država u 16. i 17. stoljeću, što je značilo uspon ideje da je jurisdikcija bila jednaka izravnoj kontroli teritorija.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Za vladare teritorijalnih država, i papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo predstavljali su »univerzalne antagoniste«, tvrdeći da je jurisdikcija nad cijelim svijetom njihova po pravu kroz njihovu vezu sa starim Rimom i kroz njihovu ulogu »[[Namjesnik Isusa Krista|zemaljskih predstavnika Isusa Krista]]«.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Kraljevi koji su tvrdili da imaju vlastiti suverenitet bez Carstva činili su to u ulozi ''rex in regno suo'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ‘kralj u svome kraljevstvu’), vladara koji je mogao imati zakonske ovlasti cara (kao apsolutnoga monarha) unutar granica vlastitoga teritorija jer carevi nisu zaštitili svoj narod od stranih neprijatelja.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Ambiciozni carevi, poput [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1519. – 1556.) i [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1619. – 1637.), koji su nastojali spojiti univerzalnu jurisdikciju sa stvarnom univerzalnom vremenskom vladavinom i univerzalnim carskim [[autoritet]]om predstavljali su prijetnju daljnjemu postojanju europskih zemalja.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Karlo V. bio je posljednji rimsko-njemački car kojega je [[Krunidba Karla V.|okrunio]] papa i kao takav posljednji koji je službeno proglašen zaštitnikom Crkve, što je uloga koju su zanemarivali mnogi njegovi nasljednici.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} === Faza sekularizacije (16. – 18. st.) === [[Datoteka:HRE Dioceses Prince-Bishoprics, c. 1780.jpg|minijatura|Kneževine-biskupije Svetoga Rimskog Carstva, svaka sa svojim odgovarajućim ''[[Hochstift]]om'' oko 1780. godine.]] ==== Rana sekularizacija (16. – 17. st.) ==== Registar pripremljen za [[Wormski sabor]] iz [[1521.]] godine navodi kao crkvene staleže tri crkvena izborna kneza, četiri nadbiskupa, 46 biskupa i 83 niža prelata (carska opata i opatice) u usporedbi sa 180 svjetovnih gospodara.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Do 1792. godine, ostala su samo tri izborna kneza, jedan nadbiskup, 29 biskupa i knezova-opata te 40 prelata, uz 165 svjetovnih posjeda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Pad je započeo puno prije [[Reformacija|Reformacije]] koja je samo ubrzala težnju svjetovnih vladara da u svoje teritorije ugrade materijalnu imovinu crkvenih feuda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Mnogi od crkvenih posjeda zabilježenih u registru iz 1521. godine već su tako nestajali, uključujući i 15 kneževina-biskupija.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Tijekom Reformacije nekoliko je biskupija na sjeveru i sjeveroistoku sekularizirano i pretvoreno u svjetovna vojvodstva, uglavnom u korist protestantskih knezova.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} U kasnijemu je 16. stoljeću [[protureformacija]] pokušala preokrenuti neke od tih [[sekularizacija]], a pitanje sudbine sekulariziranih teritorija postalo je važno u Tridesetogodišnjemu ratu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Naposljetku je Westfalski mir potvrdio sekularizaciju niza kneževina-biskupija, uključujući nadbiskupije [[Bremenska nadbiskupija|Bremen]] i [[Magdeburška nadbiskupija|Magdeburg]] te šest biskupija s punim političkim ovlastima,{{Efn|Za razliku od njih, neke sekularizirane kneževine-biskupije na sjeveru i sjeveroistoku (poput [[Kneževina-Biskupija Brandenburg|Brandenburga]], [[Havelberška biskupija|Havelberga]], [[Lebuska biskupija|Lebusa]], [[Biskupija Dresden-Meissen|Meissena]], [[Merseburška biskupija|Merseburga]], [[Biskupija Naumburg-Zeitz|Naumburg-Zeitza]], [[Dijaceza i kneževina-biskupija Schwerin|Schwerina]] i [[Camminska biskupija|Cammina]]) prestale su ostvarivati ​​neovisna prava te su zapravo postale podređene moćnim susjednim vladarima puno prije Reformacije. Tako su postale kneževine-biskupije samo po imenu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=89}}}} koje su dodijeljene Švedskoj, Brandenburgu i Mecklenburgu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} S druge su strane [[Kneževina-Biskupija Hildesheim|Hildesheim]] i [[Kneževina-Biskupija Paderborn|Paderborn]], koji su desetljećima bili pod protestantskom upravom i smatrani izgubljenima, obnovljeni kao kneževine-biskupije.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Tada je 65 crkvenih vladara kontroliralo 14 % kopnene površine i otprilike 12 % [[Sveto Rimsko Carstvo#Demografija|stanovništva Svetoga Rimskog Carstva]] (oko {{Broj|3500000}} podanika).{{Sfn|Beales|2003.|p=59}} Njemački su vladari – zbog traumatičnoga iskustva iz Tridesetogodišnjega rata,{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} tijekom kojega je u Europi uništeno oko {{Broj|15000}} sela i nakon kojega je broj stanovnika u Njemačkoj pao sa 17 milijuna ([[1618.]]) na 8 milijuna (1648.),{{Sfn|Noël|1998.|p=169}}{{Efn|Jedna procjena temeljena na granicama Njemačke iz [[1870.]] godine daje broj stanovnika od otprilike 15 – 17 milijuna oko [[1600.]] godine, koji je pao na 10 – 13 milijuna oko [[1650.]] godine. Drugi povjesničari koji se bave procjenama stanovništva ranonovovjekovnoga Svetoga Rimskog Carstva sugeriraju da je broj stanovnika pao s 20 milijuna na otprilike 16 – 17 milijuna do 1650. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=633}}}} i kako bi izbjegli ponavljanje te katastrofe – sada bili skloni cijenjenju prava i pravne strukture više nego ikada prije u povijesti Carstva.{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} To dobrim dijelom objašnjava zašto su srednje i male države, crkvene i svjetovne, mogle preživjeti te čak napredovati u blizini moćnih država sa stalnim vojskama (poput [[Brandenburg-Pruska|Brandenburga-Pruske]], Bavarske i Austrije).{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} ==== Pokušaji sekularizacije u 18. stoljeću ==== Iako još 150 godina nakon Westfalskoga mira nije došlo do stvarne sekularizacije, postojala je duga povijest glasina i polovičnih planova o mogućim sekularizacijama.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Anomalni fenomen (jedinstven za Sveto Rimsko Carstvo) kontinuiranoga postojanja nezavisnih kneževina-biskupija sve se više smatrao [[Anakronizam|anakronizmom]], a posebno, ali ne isključivo, kod protestantskih knezova koji su također žudjeli za tim bespomoćnim teritorijima.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Stoga su pruski tajni prijedlozi za okončanje [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskoga nasljednog rata]] pozivali na povećanje nedovoljne teritorijalne baze cara [[Karlo VII., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VII.]] iz dinastije [[Wittelsbach]] njegovim pripajanjem nekih kneževina-biskupija.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Godine 1743. [[Heinrich von Podewils]], ministar Fridrika II., napisao je memorandum u kojemu je predložio da se wittelsbaškome caru daju [[Biskupija Passau|Passau]], [[Kneževina-Biskupija Augsburg|Augsburg]] i [[Kneževina-Biskupija Regensburg|Regensburg]], kao i slobodni carski gradovi [[Augsburg]], [[Regensburg]] i [[Slobodni Carski Grad Ulm|Ulm]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Fridrik II. dodao je [[Kneževina-Nadbiskupija Salzburg|Kneževinu-Nadbiskupiju Salzburg]] na popis, a Karlo VII. otišao je toliko daleko da je još dodao i kneževine-biskupije [[Kneževina-Biskupija Eichstätt|Eichstätt]] i [[Kneževina-Biskupija Freising|Freising]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Plan je izazvao senzaciju i bijes među knezovima-biskupima, slobodnim carskim gradovima i drugim manjim carskim posjedima.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Biskupi su raspravljali o podizanju vojske od {{Broj|40000}} ljudi za obranu od cara koji je razmišljao o otimanju crkvene zemlje koju je, prema njegovoj krunidbenoj prisezi, obvezan štititi.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Iako je iznenadna smrt Karla VII. okončala to spletkarenje, ideja sekularizacije nije nestala; o njoj se aktivno raspravljalo tijekom [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] te ponovno tijekom manevriranja [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Bavarski nasljedni rat|Bavarskomu nasljednom ratu]].{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} === Sveto Rimsko Carstvo u 18. stoljeću === [[Datoteka:Map of the Holy Roman Empire, 1789 en.png|minijatura|Zemljovid unutarnjih podjela i vazalā Svetoga Rimskog Carstva [[1789.]] godine.]] Do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] suvremeni pogledi na Sveto Rimsko Carstvo bili su daleko od univerzalno pozitivnih. Postojala je široko rasprostranjena ideja da je Carstvo u nekome svojstvu »bolesno«: naprimjer, [[Knjižarstvo|knjižar]] i nakladnik [[Johann Heinrich Zedler]] spominje »državne bolesti Svetoga Rimskog Carstva« u svome [[Grosses vollständiges Universal-Lexicon|''Grosses vollständiges Universal-Lexiconu'']] iz [[1745.]] godine.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} To gledište potječe barem iz Westfalskoga mira, gdje je Carstvo izričito definirano kao nenacionalna država.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} [[Samuel von Pufendorf]], povjesničar iz 17. stoljeća, slavno je opisao Sveto Rimsko Carstvo kao carstvo s »neobičnim oblikom vladavine« i ismijao ga kao »monstruoznost« kojoj nedostaje ono što je potrebno za učinkovitu i funkcionalnu državu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Nedostatak stalne vojske i središnje riznice te slaba središnja kontrola koju je vršio vladar koji je bio izabran, a ne nasljedan, pridonijeli su ideji da ne postoji jedinstvena njemačka država.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Prema mišljenju njegovih suvremenika, Carstvo je nazadovalo iz »regularne« monarhije u vrlo neregularnu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Carstvo je uglavnom očuvano kroz sustav samouravnoteženja koji nije uključivao samo same carske vazale, već i države diljem Europe.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Već u 18. stoljeću vladari diljem kontinenta smatrali su da bi [[Unitarizam|unitarna]] njemačka država mogla postati najveća sila u Europi i da je u interesu gotovo svih da središnja Europa ostane »mekana«.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Sveto Rimsko Carstvo smatralo se »lošom šalom« i »blijedom parodijom rimske slave« zahvaljujući [[Voltaire]]ovoj izjavi koja »još uvijek dominira pučkom maštom«:<ref name="Grief 2021.">{{Citiranje weba|last=Grief|first=Isaac Toman|date=2021-06-22|title=The Ideology of the Holy Roman Empire|trans-title=Ideologija Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210622160404/https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|archive-date=2021-06-22|access-date=2024-11-10|website=worldhistory.org|publisher=[[World History Encyclopedia]]|language=en}}</ref> {{Navod|To tijelo koje se nazivalo i koje se još uvijek naziva Svetim Rimskim Carstvom nije ni na koji način bilo ni sveto, ni rimsko, ni carstvo.<ref>{{Harvnb|Voltaire|1773.|pp=338–339}}: ''Ce corps qui s’appelait, & qui s’appelle encore, le Saint-Empire Romain, n’était en aucune manière, ni saint, ni romain, ni empire.''</ref>|[[Voltaire]], ''[[Essai sur les mœurs et l'esprit des nations]]'' (1756.)}} Iako su postojali neki njemački [[Romantizam|romantičari]] »koji su tvrdili da Carstvo mora umrijeti da bi se Njemačka ponovno rodila«, velik se broj carskih podanika nije prestao nadati da bi se »bolesno« Carstvo moglo izliječiti i oživjeti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} U prvih nekoliko godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] došlo je do opsežnih reorganizacija i promjena vlasti unutar Carstva s [[Mir u Lunévilleu|Mirom u Lunévilleu]] s [[Prva Francuska Republika|Prvom Francuskom Republikom]] iz [[1801.]] godine, koji je značio kraj carske [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] u [[Južna Nizozemska|Južnoj Nizozemskoj]] i [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Italiji]] te uspon moćnih njemačkih vladara na sjeveru, uzrokujući konsolidaciju mnogih prethodno odvojenih carskih vazala i feuda u rukama nekolicine vladara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Tradicionalna politička [[hijerarhija]] Carstva bila je poremećena, ali suvremenicima nije bilo očito da će to dovesti do raspada Carstva; općenito je mišljenje bilo da predstavlja novi početak, a ne posljednjih nekoliko koraka prema kraju.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Nadalje, mnogi [[Publicistika|publicisti]] unutar Carstva nisu vidjeli njegovu prirodu »neregularne« monarhije kao nešto negativno te nisu bili zabrinuti za formiranje novoga političkoga ili društvenoga poretka, već su radije nastojali povećati postojeće strukture kako bi stvorili bolju budućnost.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Westfalski mir izričito je odredio da će Carstvo ostati nesvrstano i pasivno te da će raditi na održavanju mira u Europi (aranžmanu koji je odobravala većina njegovih stanovnika).{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Tijekom 18. stoljeća vladari Svetoga Rimskog Carstva iz dinastije [[Habsburg]] pomalo su zanemarili svoju carsku ulogu. Iako je car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1658. – 1705.) radio na jačanju Carstva i promicanju njegovih interesa,{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} između ostaloga vodeći vrlo cijenjenu kulturnu politiku i uspješno ratujući protiv Osmanlija,{{Sfn|Blanning|2012.|p=60}} njegovi sinovi i nasljednici [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1705. – 1711.) i [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1711. – 1740.) više su se trudili za interese vlastite dinastije nego za interese Carstva u cjelini.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine 1705. diplomatske dužnosti i odgovornosti prenesene su s Carske kancelarije na Dvorsku kancelariju u Beču.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Nakon smrti Karla VI. njegova kći [[Marija Terezija]] naslijedila je većinu njegovih titula, ali ne i carsku krunu (budući da žena nije bila kvalificirana za carske izbore) koja je otišla njegovu protivniku Karlu VII.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Kada je carska titula umjesto toga dodijeljena njezinu suprugu [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franji I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1745. – 1765.), Marija Terezija prasnula je u smijeh kada ga je vidjela u njegovoj carskoj krunidbenoj odori, smatrajući njegovu krunidbu ''Kasperltheaterom'' (''[[Punch i Judy]]'' predstavom).{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1765. – 1790.), sin i nasljednik Marije Terezije i Franje I., bio je još [[Radikalizam|radikalniji]] u zanemarivanju Carstva.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine [[1778.]] razmišljao je o odricanju od carske titule, a [[1784.]] godine – kada se nadao da će svoje zemlje u Belgiji ([[Austrijska Nizozemska|Austrijskoj Nizozemskoj]]) zamijeniti za [[Izborna Kneževina Bavarska|Izbornu Kneževinu Bavarsku]] – razmišljao je o odricanju od carske titule i dodjeljivanju iste [[Karlo Teodor, izborni knez Bavarske|Karlu Teodoru]], izbornomu knezu Bavarske, kao dio dogovora.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Carstvo nije nužno bilo osuđeno na propast zbog habsburške nezainteresiranosti; u vremenima kada su carevi zanemarivali šire Carstvo, moćniji carski vazali obično su poduzimali korake kako bi ojačali njemačko jedinstvo među carskim knezovima.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Unatoč raširenoj ideji da je Sveto Rimsko Carstvo bilo »bolesno«, Carstvo nije bilo u konačnome padu prije nego što se uključilo u Francuske revolucionarne ratove od [[1790-ih]] nadalje.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U 18. stoljeću carske institucije proživljavale su nešto nalik [[Renesansa|renesansi]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carstvo je predstavljalo najsigurnije i najbolje jamstvo za prava manjih država i teritorija u vrijeme kada su Europom počele dominirati moćne carske nacionalne države.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Zbog slabe središnje vlasti, konstitutivni teritoriji Carstva mogli su utjecati na vlastitu sudbinu; središnji [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carski sabor]] odlučivao je o politici i zakonodavstvu te je dopuštao Carstvu da koordinira svoj odgovor na prijetnju koju je predstavljala Francuska, a dva odvojena [[Sveto Rimsko Carstvo#Carski sudovi|carska vrhovna suda]] i [[carski okruzi]] predstavljali su uspješna mjesta za rješavanje sukoba unutar Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carski sabor također je bio mjesto gdje su slabiji carski knezovi mogli raditi kako bi uvjerili svoje moćnije kolege da ostanu u miru i riješe svoje nesuglasice.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == Ratovi s Napoleonom i Francuskom == [[Datoteka:Map Holy Roman Empire 1789.svg|minijatura|250x250px|Teritorij Svetoga Rimskog Carstva 1789. godine, neposredno prije početka [[Francuski revolucionarni i Napoleonski ratovi|Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova]].]] [[Datoteka:La_bataille_d'Austerlitz._2_decembre_1805_(François_Gérard).jpg|minijatura|300x300px|[[François Gérard]]: [[Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805. (Gérard)|''Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805.'']], slika iz 1810. godine.]] === Austrijski ratni napori i odgovori === Iako su snage [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pregazile i okupirale [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] [[1792.]] godine, Sveto Rimsko Carstvo prilično se dobro branilo sve dok [[Kraljevina Pruska]] nije odustala od ratnih napora kako bi usmjerila pozornost na svoje poljske teritorije (nadgledajući [[Druga podjela Poljske|Drugu]] i [[Treća podjela Poljske|Treću podjelu Poljske]]), uzimajući sa sobom svoje resurse i moćnu vojsku.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Unatoč rastućim poteškoćama Carstva pred ratovima s Francuskom, nije bilo većih narodnih nemira unutar njegovih granica. Umjesto toga, objašnjenje za kraj Svetoga Rimskog Carstva leži u domeni [[Visoka i niska politika|visoke politike]]. Poraz Carstva u Francuskim revolucionarnim ratovima bio je najodlučniji korak u postupnome potkopavanju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=712}} Sukob između Francuske i Svetoga Rimskog Carstva započeo je s Francuzima koji su objavili rat novookrunjenomu habsburškom caru Franji II. samo u svojstvu [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]]. Činjenica da se velik dio širega Carstva, uključujući utjecajne osobe poput kralja Pruske te [[Izborni knez Mainza|nadbiskupa i izbornoga kneza Mainza]], koliko god to nije bilo voljno, pridružio sukobu na strani Habsburgovaca u formalnomu ''[[Reichskrieg]]u'' (‘carskome ratu’) dokazuje da su carski ideali još uvijek živi u kasnomu 18. stoljeća.{{Sfn|Wilson|2006.|p=713}} Ključna točka u kojoj se sudbina promijenila bilo je prusko odustajanje od ratnih napora. Pruska je bila jedina prava protuteža austrijskome utjecaju u rimsko-njemačkim ustanovama. Iako su zapadni dijelovi Pruske, poput [[Markgrofovija Brandenburg|Brandenburga]], ostali formalni dijelovi Svetoga Rimskog Carstva, a Prusi su i dalje bili zastupljeni u Carskome saboru, Pruska se prestala natjecati za utjecaj u carskim poslovima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Austrija je sama stajala kao zaštitnica državā u [[Južna Njemačka|južnoj Njemačkoj]], od kojih su mnoge počele razmišljati o sklapanju vlastitoga zasebnog mira s Francuskom.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Kada su Austrijanci saznali da su [[Vojvodstvo Württemberg|Württemberg]] i [[Markgrofovija Baden|Baden]] otvorili službene pregovore s Francuskom, vojske koje su poslale te dvije države raspuštene su i razoružane [[1796.]], što je izazvalo ogorčenost protiv cara i, u kombinaciji s gubitcima za Francusku, sugeriralo da habsburški car više nije sposoban zaštititi svoje tradicionalne vazale u Njemačkoj.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} U jeku ratova s ​​Francuskom došlo je do značajne reorganizacije carskoga teritorija (tzv. ''[[Reichsdeputationshauptschluss]]'' kojega je Pruska podržavala), pri čemu je Habsburška Monarhija trebala [[Kompenzacija|kompenzirati]] knezove koji su izgubili teritorij u Francuskim revolucionarnim ratovima i optimizirati trenutačnu polufeudalnu strukturu Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je došlo do velikih teritorijalnih promjena – osobito gotovo potpunoga ukidanja bilo kakvoga crkvenog teritorija i značajnih teritorijalnih dobitaka za Bavarsku, Baden, Württemberg, [[Landgrofovija Hessen-Darmstadt|Hessen-Darmstadt]] i [[Grofovija Nassau|Nassau]] – najvažnije promjene bile su u izbornome kolegiju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} [[Izborna Kneževina Salzburg|Salzburg]] je dodan kao četvrta katolička izborna kneževina, dok su [[Izborna Kneževina Württemberg|Württemberg]], [[Izborna Kneževina Baden|Baden]] i [[Izborna Kneževina Hessen|Hessen-Kassel]] postali četvrta, peta i šesta protestantska izborna kneževina, dajući protestantima većinu po prvi puta u povijesti te izazivajući sumnju u mogućnost Franjina rada s Carskim saborom.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je austrijski režim potrošio mnogo vremena i resursā pokušavajući učiniti novi aranžman uspješnim, opća presuda u to vrijeme bila je da je reorganizacija u biti ubila Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} === Reakcija na Napoleonovu krunidbu za cara === [[Datoteka:Jacques-Louis David - The Coronation of Napoleon (1805-1807).jpg|minijatura|275x275px|[[Krunidba Napoleona I.|''Posvećenje cara Napoleona I. i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804.'']], slika francuskoga slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], dovršena [[1807.]] godine.]] Napoleon je [[18. svibnja]] [[1804.]] godine proglašen [[Car Francuza|carem Francuza]].<ref name="povijest.hr: Kako je Napoleon postao car?">{{Citiranje weba|title=Kako je Napoleon postao car? – 1804.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030225429/https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|archive-date=2020-10-30|access-date=2025-04-24|website=povijest.hr}}</ref> Među ostalima, jedna od važnih osoba koja je prisustvovala krunidbi bio je papa Pio VII., vjerojatno strahujući da Napoleon planira osvojiti [[Papinska Država|Papinsku Državu]].{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Pio VII. bio je svjestan da je Napoleon svoju krunidbu za cara simbolički povezao s krunidbom Karla Velikoga te je prepoznao sličnost između Napoleonove titule i titule »car Rimljana« koju su nosili rimsko-njemački carevi.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Svojom prisutnošću na ceremoniji, Pio VII. simbolički je odobrio prijenos carske vlasti (''[[translatio imperii]]'') s Rimljana (a time i s [[Franci|Franaka]]) na Francuze.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} [[Napoleonova krunidba]] označila je kraj »staroga feudalnog poretka«.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /> Krunidba je dobila različite reakcije u Svetomu Rimskom Carstvu. Iako je povratak monarhije u Francuskoj bio dobrodošao (premda nesretan utoliko što je monarh bio Napoleon), carska titula (umjesto kraljevske) nije bila dobrodošla.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} U Svetomu Rimskom Carstvu, Napoleonova titula izazvala je strahove da bi mogla potaknuti [[Car Rusije|ruskoga cara]] da inzistira na tomu da je jednak rimsko-njemačkome caru te da bi mogla potaknuti druge vladare (poput [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], kralja [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenoga Kraljevstva]]) da se također proglase carevima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Odnosi između Habsburgovaca i Đure III. bili su složeni; u diplomaciji je bečki dvor dugi niz godina odbijao britanskoga kralja oslovljavati s »Njegovo Veličanstvo« jer je bio samo kralj, a ne car.{{Sfn|Harrison|2017.|p=687}} [[Ludwig von Cobenzl|Ludwig Cobenzl]] savjetovao je Franju II., odgovarajući na Napoleonovu namjeru da se proglasi carem, da je kao rimski car dosad uživao »prednost ispred svih europskih moćnika, uključujući ruskoga cara«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U Beču je Napoleonova krunidba izazvala strah zbog mogućnosti da bi Napoleon zahtijevao krunu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Bandić|2012.}} Dinastija Habsburg više »nije mogla računati na siguran [[Carski izbor|izbor]]« na prijestolje Svetoga Rimskog Carstva jer je Napoleon neposredno utjecao na mnoge njemačke knezove, od kojih je većina bila protestantske vjeroispovijesti.{{Sfn|Bandić|2012.}} Iako je Napoleonova carska titula bila nepoželjna, austrijski dužnosnici odmah su shvatili da bi odbijanje prihvaćanja njega kao cara dovelo do ponovnoga rata s Francuskom. Umjesto toga, fokus je preusmjeren na način kako prihvatiti Napoleona kao cara dok se istovremeno očuva nadmoć njihova vlastitoga cara i Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Francuska je službeno prihvatila paritet s Austrijom kao zasebnom državom [[1757.]], [[1797.]] i [[1801.]] godine te je u istim sporazumima priznala da je Sveto Rimsko Carstvo nadmoćno i Austriji i Francuskoj. Stoga je odlučeno da se Austrija uzdigne na status carstva kako bi se očuvao paritet između Austrije i Francuske dok bi se ujedno očuvala rimska carska titula kao najistaknutija, nadređena objema.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} === Austrijsko Carstvo === [[Datoteka:Imperial Crown of Austria (Vienna).JPG|minijatura|[[Austrijska carska kruna]], izvorno izrađena za rimsko-njemačkoga cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]], korištena je u Austriji sve do pada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].]] Uvidjevši da je titula rimsko-njemačkoga cara sve više i više postajala »isprazni naslov«{{Sfn|Budak|2002.}} te pritom odgovarajući na Napoleonovu samokrunidbu,<ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804">{{Citiranje weba|title=The foundation of the Empire of Austria in 1804|url=https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219132735/https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|archive-date=2012-12-19|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref>{{Sfn|Budak|2002.}} Franjo se [[11. kolovoza]] [[1804.]] godine<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /><ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804" /> proglasio [[Car Austrije|carem Austrije]] (bez potrebe za novom krunidbom jer je već imao carsku krunidbu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Cobenzl je savjetovao da bi zasebna nasljedna austrijska titula također omogućila [[Habsburg]]ovcima da održe ravnopravnost s drugim vladarima (budući da je Cobenzl rimsko-njemačku titulu smatrao samo počasnom) i u budućnosti osigurala [[Carski izbor|izbore za položaj rimsko-njemačkoga cara]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Bezbroj razloga korišteno je da se opravda stvaranje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]], uključujući broj podanika pod [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], golem opseg njezinih krunskih zemalja te dugu vezu između obitelji Habsburg i izborne rimsko-njemačke carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Franjo je uvjeravao svoje podanike da je »riječ samo o nazivu kojim će se uvećati sjaj kuće Habsburg, a ne i o promjeni u stvarnoj vlasti«, što zapravo nije bila istina.{{Sfn|Budak|2002.}}{{Efn|Franjo je zapravo stvorio novo državno tijelo – [[Austrijsko Carstvo]] – u čiji su sastav ušle sve zemlje pod Franjinom izravnom vlašću (uključujući [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsku i Ugarsku]]) iako on to nije priznavao.{{Sfn|Budak|2002.}}}} Dana [[17. kolovoza]] [[1804.]] godine javio je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatskome Kraljevstvu]] da nova titula »ne dira u integritet, prava, zakone i ustave ‘vazda ljubljene kraljevine Ugarske i njoj pripojenih dijelova’«.{{Sfn|Šišić|1913.|p=122}} Još jedna važna točka koja se koristila kao opravdanje njegova stvaranja bila je da je Franjo II. bio, u tradicionalnome smislu, vrhovni kršćanski monarh te je stoga imao pravo dodijeliti sebi bilo koje dostojanstvo koje je htio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Titula »car Austrije« trebala je biti povezana sa svim osobnim domenama Franje II. (ne samo Austrijom, već i zemljama poput [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]] i Ugarske) bez obzira na njihov trenutačni položaj unutar ili izvan Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Pojam »Austrija« u tome smislu odnosio se na dinastiju (često službeno nazivanu »dinastija Austrije« umjesto »dinastija Habsburgovaca«), a ne staro [[Austrijsko Nadvojvodstvo]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Titula rimsko-njemačkoga cara ostala je dominantna nad titulama »car Francuske« i »car Austrije«, budući da je utjelovljivala tradicionalni ideal univerzalnoga kršćanskog carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Ni austrijska ni francuska titula nisu svojatale upravljanje tim univerzalnim carstvom te stoga nisu poremetile tradicionalni uspostavljeni svjetski poredak.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Iako je Napoleon oklijevao vezati svoju vlastitu carsku titulu uz bilo kakve ustupke, trebalo mu je priznanje Austrije kako bi osigurao šire priznanje pa je pristao priznati novu titulu Franje II./I. Prije vlastite krunidbe Napoleon je Franji poslao osobno pismo čestitke.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Đuro III. priznao je novu titulu u listopadu, dok ju je ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] priznao u studenomu (iako se isprva protivio Franjinu »spuštanju sebe na razinu uzurpatora Napoleona«).{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Jedine značajne primjedbe na Franjinu titulu uputila je [[Švedska]] koja je držanjem [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]], svojega [[Carski stalež|carskog staleža]], imala mjesto u Carskome saboru. Šveđani su naslov vidjeli kao »očito kršenje« carskoga ustava i, pozivajući se na svoju povlasticu kao [[Jamac carskoga ustava|jamca carskoga ustava]], zahtijevali su službenu raspravu u Carskome saboru, prijetnju koju su neutralizirale druge stranke Carskoga sabora pristankom na produljenu ljetnu stanku do studenoga.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Kako bi obranili titulu, carski predstavnici tvrdili su da ona ne krši carski ustav jer je već bilo drugih primjera dvojnih monarhija unutar Carstva: države poput Pruske i Švedske nisu bile dio Carstva, ali su njihovi posjedi unutar Carstva bili.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} === Požunski mir === [[Datoteka:Gros - Entrevue - 1812.jpg|minijatura|315x315px|[[Antoine-Jean Gros]]: ''[[Susret Napoleona I. i Franje II. nakon Bitke kod Austerlitza]]''. Franjo i Napoleon susreli su se [[4. prosinca]] [[1805.]] godine, dva dana nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]].<ref name="Huguenaud 2005." /><ref name="GHDI: Meeting">{{Citiranje weba|title=Meeting between Napoleon and Emperor Francis I of Austria after the Battle of Austerlitz (c. 1812)|trans-title=Sastanak između Napoleona i cara Franje I. Austrijskoga nakon Bitke kod Austerlitza (oko 1812.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208052932/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|archive-date=2024-12-08|access-date=2025-05-08|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Napoleon je Franju dočekao riječima: »Primam te u jedinoj palači u kojoj sam živio ova dva mjeseca.«<ref name="Huguenaud 2005." /> Također je primio Franjinu [[Predaja (vojska)|predaju]].{{Sfn|Faulkner|2015.}} Razgovor su vodili preko [[lihtenštajn]]skoga feldmaršala [[Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna|Ivana I. Josipa]], koji je bio prevoditelj.<ref name="Huguenaud 2005." /> Danas se na mjestu njihova susreta nalazi ploča koja susret opisuje kao »miran dvosatni razgovor [koji je okončao] krvavi rat koji su vodili«.<ref name="Huguenaud 2005.">{{Citiranje weba|last=Huguenaud|first=Karine|date=2005-12|title=Interview between Napoleon I and Francis II after the Battle of Austerlitz (4 December, 1805)|trans-title=Razgovor između Napoleona I. i Franje II. nakon bitke kod Austerlitza (4. prosinca 1805.)|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109144532/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|archive-date=2021-01-09|access-date=2025-05-08|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref>]] [[Rat Treće koalicije]] došao je prerano za Austriju koja je protiv Francuske krenula u rujnu 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Poražena u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] 2. prosinca 1805., Austrija je morala prihvatiti uvjete koje je Napoleon diktirao [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] 26. prosinca, što je stvorilo namjerne dvosmislenosti u carskome ustavu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Morala se, između ostaloga, odreći [[Venecijanska pokrajina|Venecije]], [[Istra|Istre]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]{{Efn|Napoleon je doznao da je [[Dalmacija]] bila zapuštena pod dugotrajnom i lošom [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkom upravom]].{{Sfn|Horvat|1906.|p=21}} Čim je postao njezinim vladarom, naumio ju je učiniti »sretnom i zadovoljnom«.{{Sfn|Horvat|1906.|pp=21–22}} Proveo je mnoge odredbe kako bi podigao blagostanje Dalmacije.{{Sfn|Horvat|1906.|p=22}}}} i [[Boka kotorska|Boke kotorske]], dok je Bavarskoj ustupila [[Tirol]], a Badenu i Württembergu posjede u [[Švapska|Švapskoj]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir">{{Citiranje weba|title=Požunski mir|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227145628/https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|archive-date=2023-12-27|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> Također se obvezala da će platiti {{Broj|40000000}} zlatnih franaka kao [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir" /> Tajna [[klauzula]] obvezala je Franju da se odrekne od titule rimsko-njemačkoga cara.<ref name="Delage 2006." /> Baden, Bavarska i Württemberg dobili su ''plénitude de la souveraineté'' (‘puni suverenitet’) dok su ostali dio ''Conféderation Germanique'' (‘Njemačkoga saveza’), što je bilo novo ime za Sveto Rimsko Carstvo.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Isto tako, namjerno je ostalo nejasno hoće li [[Vojvodstvo Kleve]], [[Vojvodstvo Berg]] i [[Grofovija Mark]] (carski teritoriji preneseni na [[Joachim Murat|Joachima Murata]]) ostati carski feudi ili će postati dio Francuskoga Carstva. Sve do ožujka 1806. godine, Napoleon nije bio siguran trebaju li nominalno ostati unutar Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}} [[Carski vitezovi|Slobodni carski viteški red]], koji je proživio napad na svoja prava u ''[[Rittersturm]]u'' od 1803. do 1804. godine, bio je podvrgnut drugome napadu i nizu [[aneksija]] koje su Napoleonovi saveznici izvršili od studenoga do prosinca 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Kao odgovor, viteška korporacija (''corpus equestre'') raspustila se 20. siječnja 1806. godine. S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, vitezovi su izgubili svoju [[Carska neposrednost|carsku neposrednost]], prestajući biti i slobodni i carski; ostali su na milosti i nemilosti novonastalih suverenih država.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Suvremenici su poraz kod Austerlitza doživljavali kao prekretnicu od svjetskopovijesnoga značaja.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Požunski mir također je doživljen kao radikalan pomak. Nije potvrđivao prethodne ugovore na uobičajen način i činilo se da njegova formulacija podiže Bavarsku, Baden i Württemberg u ravnopravne Carstvu, dok potonje spušta na samo njemačku konfederaciju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Ipak, Bavarska i Württemberg ponovno su potvrdile Carskome saboru da podliježu carskome zakonu. Neki su komentatori tvrdili da je ''plénitude de la souveraineté'' samo [[Francuski jezik|francuski]] prijevod za ''[[Landeshoheit]]'' (kvazisuverenitet koji posjeduju carski staleži) i da ugovor nije promijenio odnos između članova i Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} == Uspostava Rajnske konfederacije == [[Datoteka:Confederation of the Rhine swearing-in 1806.jpg|minijatura|300x300px|''Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.'', litografija [[Charles Motte|Charlesa E. P. Mottea]] iz 1806. godine, koja prikazuje potpisivanje [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji|Ugovora o Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="GHDI: Rheinbund" />]] [[Datoteka:Oprichting van de Rijnbond, 1806 Confédération des Etats du Rhin le 25 Juillet 1806 (titel op object), RP-P-OB-86.888.jpg|minijatura|300x300px|Simbolični prikaz prisege Napoleona i konfederacijskih knezova na vjernost Ugovoru o Rajnskoj konfederaciji, ilustracija [[Thomas Charles Naudet|Thomasa Charlesa Naudeta]] iz 1806. godine.]] Tijekom prve polovice 1806. godine, Bavarska, Baden i Württemberg pokušavali su upravljati neovisnim kursom između zahtjevā Svetoga Rimskog Carstva i Napoleona I. Bonapartea.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U travnju iste godine, Napoleon je tražio sporazum prema kojemu bi se tri države zauvijek udružile s Francuskom, dok bi se odrekle sudjelovanja u budućim ''Reichskriegovima'' i predale komisiji ''de méditation'' pod njegovim predsjedanjem kako bi riješili svoje sporove.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Unatoč svemu tome, trebali su ostati članovi Svetoga Rimskog Carstva. Württemberg je naposljetku odbio potpisati.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U lipnju je Napoleon počeo vršiti pritisak na izborne kneževine Bavarsku, Baden i Württemberg kako bi stvorio ''Confédération de la haute Allemagne'' (‘Gornjonjemačku konfederaciju’) izvan Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Dana [[12. srpnja]] Bavarska, Baden i Württemberg te trinaest drugih manje važnih njemačkih kneževa,{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} zajedno s Napoleonom koji je preuzeo [[protektorat]] nad njima<ref name="GHDI: Rheinbund" /> i postao [[Zaštitnik Rajnske konfederacije|njihovim zaštitnikom]],<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> potpisali su [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji]].{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbundakte''.<ref name="GHDI: Rheinbund" />}}<ref name="GHDI: Rheinbund">{{Citiranje weba|title=The Founding of the Confederation of the Rhine [''Rheinbund''] on July 12, 1806 (1806)|trans-title=Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726130747/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Među njima bio je i [[Karl Theodor Anton Maria von Dalberg|Karl Theodor von Dalberg]] koji je 31. srpnja podnio ostavku na mjesto [[natkancelar]]a Svetoga Rimskog Carstva{{Sfn|Wilson|2006.|p=729}} i koji je postao [[knez-primas]] Rajnske konfederacije.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> Knezovi koji su sudjelovali u potpisivanju proglasili su svoj [[suverenitet]] i raskinuli vezu s rimsko-njemačkim carem.<ref name="GHDI: Rheinbund" /> Uspostavili su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbund''.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" />}} koju je 12. srpnja činilo sljedećih šesnaest njemačkih država: [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Kraljevina Württemberg|Württemberg]], [[Veliko Vojvodstvo Baden|Baden]], [[Veliko Vojvodstvo Berg|Berg]], [[Kneževina Regensburg|Regensburg]], [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Hessen-Darmstadt]], [[Arenberg]], [[Hohenzollern-Hechingen]], [[Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Kneževina Isenburg (Rajnska konfederacija)|Isenburg]], [[Kneževina Leyen|Leyen]], [[Kneževina Salm|Salm-Salm i Salm-Kyrburg]], [[Lihtenštajn]], [[Vojvodstvo Nassau|Nassau-Usingen i Nassau-Weilburg]].<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva">{{Citiranje weba|title=Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva – 1806.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715132205/https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|archive-date=2016-07-15|access-date=2025-04-17|website=povijest.hr}}</ref> Sve države Rajnske konfederacije zadržale su svoj suverenitet, no »sve su bile ujedinjene« s ciljem međusobnoga podržavanja u ratu te su, prema Ugovoru, trebale opskrbljivati Napoleonovu vojsku trupama.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Stvaranje Rajnske konfederacije bila je izravna prijetnja Franji II. koji zapravo »nije imao stvarnu moć nad većinom [[Popis država Svetoga Rimskog Carstva|njemačkih carskih država]]«, no, bez obzira na to, »titula rimskoga cara i dalje je imala prestiž«.<ref name="catholictextbookproject.com" /> U petak,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[1. kolovoza]], članovi Rajnske konfederacije zaključili su istupanje iz Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Delage 2006." />{{Sfn|Cavendish|2006.}} Francuski izaslanik u Regensburgu obavijestio je Carski sabor da Napoleon više ne priznaje postojanje Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}} Devet knezova objavilo je proglas u kojemu su opravdavali svoje postupke tvrdeći da je Sveto Rimsko Carstvo već propalo i prestalo funkcionirati zbog poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Izjavili su da »veza koja je prethodno trebala ujediniti različite članove njemačkoga političkog tijela više nije bila sposobna za tu svrhu, ili bolje rečeno da je zapravo već bila razvrgnuta«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Istoga je dana u 16 sati u [[Carski sabor u Regensburgu|regensburškome saboru]] izdiktirano raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Izaslanici Napoleonovih njemačkih saveznika došli su usred saborskih praznika kako bi ga ovjerili.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> == Abdikacija Franje II. == [[Datoteka:Pörträt Kaiser Franz I von Österreich.jpg|minijatura|300x300px|Portret Franje kao austrijskoga cara.]]Uoči Napoleonova preuzimanja titule »car Francuza« 1804. i austrijskoga poraza u Bitki kod Austerlitza 1805., Habsburška Monarhija počela je razmišljati jesu li carska titula i Sveto Rimsko Carstvo u cjelini vrijedni obrane.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Mnoge države koje su nominalno služile rimsko-njemačkome caru (poput Badena, Württemberga i Bavarske) otvoreno su prkosile carskoj vlasti i stale na Napoleonovu stranu. Čak i tada, značaj Carstva nije se temeljio na stvarnoj kontroli resursā, već na [[prestiž]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Glavna ideja iza Franjinih djelovanja 1806. godine bila je postaviti temelje potrebne za izbjegavanje dodatnih budućih ratova s ​​Napoleonom i Francuskom.{{Sfn|Wilson|2009.|p=30}} Jedna od zabrinutosti Habsburške Monarhije bila je da bi Napoleon mogao tražiti titulu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Napoleona je privlačila ostavština [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]; replike krune i [[Joyeuse|mača Karla Velikoga]] bile su izrađene za njegovu krunidbu (ali ne i korištene tijekom nje) za cara Francuzā.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon je svjesno oživio rimske carske simbole i težio stvaranju novoga poretka u Europi, nečega sličnog univerzalnome dominiju koji je impliciran u tituli »car Rimljana«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Međutim, Napoleonova vizija Karla Velikoga bila je potpuno drugačija od njemačke vizije. Umjesto da Karla Velikoga doživljava kao njemačkoga kralja, on ga je doživljavao kao franačkoga osvajača koji je proširio francusku vlast po srednjoj Europi i Italiji, što je on također nastojao postići.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon se predstavljao kao »novi Karlo Veliki« te je izjavio: »jer, poput Karla Velikoga, ujedinjujem krunu Francuske s onom Langobardā, a moje carstvo graniči s Istokom«.<ref name="Barraclough" /> Austrija je sporo reagirala na brz ritam događajā. Franjo je već [[17. lipnja]] donio odluku da će abdicirati u trenutku koji se činio najboljim za Austriju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemens von Metternich]] poslan je na misiju u [[Pariz]] kako bi prozreo Napoleonove namjere koje su [[22. srpnja]] razjašnjene u ultimatumu koji je zahtijevao da Franjo abdicira do [[10. kolovoza]] [[1806.]],{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} u suprotnomu će Francuska ponovno napasti Austriju.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Sve do [[2. kolovoza]] Joseph Haas, šef tajništva glavnoga povjerenstva, nadao se da bi kraj Svetoga Rimskog Carstva ipak mogao biti izbjegnut.{{Sfn|Wilson|2006.|p=730}} Međutim, opće je mišljenje u austrijskoj vladi bilo da je abdikacija neizbježna te da bi je trebalo kombinirati s ukinućem Svetoga Rimskog Carstva oslobađanjem carevih vazala od njihovih dužnosti i obveza. Formalno ukinuće Carstva smatralo se nužnim jer bi spriječilo Napoleona da stekne carsku titulu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Tijekom [[Interregnum|međuvlašća]], dva [[Reichsvikar|carska vikara]] – Bavarska i [[Izborna Kneževina Saska|Saska]] – imali bi pravo vršiti carsku vlast i, budući da su oboje bili u savezu s Napoleonom, takav bi aranžman mogao uzrokovati da Franjo koji je abdicirao (kao jedini austrijski car) postane Napoleonov vazal (kao rimsko-njemački car).{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako nema konkretnih dokaza da je Napoleon zapravo težio tomu da postane rimsko-njemački car,{{Sfn|Wilson|2006.|p=727}} moguće je da je razmišljao o toj ideji, posebno nakon što je uspostavio Rajnsku konfederaciju i uzvratio Austriji početkom 1806. godine.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Napoleon možda nije mislio da bi se ta titula mogla kombinirati s titulom »car Francuza« (iako je Franjo bio i rimsko-njemački i austrijski car) te je moguće da je zbog toga napustio sve potencijalne rimske težnje jer se nije želio odreći svoje druge carske titule.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Efemerne rimske težnje također se mogu sakupiti iz Napoleonove korespondencije s papinstvom; početkom 1806. godine upozorio je papu [[Pio VII.|Pija VII.]]: »Vaša Svetost suverena je u Rimu, ali ja sam njegov car.«{{Sfn|Lentz|2008.|p=21 (66)}} Neki izvori tvrde da je Napoleon ipak htio titulu rimskoga cara,{{Efn|Godine [[1812.]] Napoleon je izjavio: »Ja sam istinski rimski car; pripadam najboljoj lozi cezarā – onima koji su osnivači.«<ref name="Knighton 2016.">{{Citiranje weba|last=Knighton|first=Andrew|date=2016-02-18|title=Napoleon as Augustus: How He Modelled Himself on the Roman Empire|url=https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616200750/https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|archive-date=2016-06-16|access-date=2025-06-18|website=War History Online|language=en}}</ref>}} ali ga je [[papa]] Pio VII. podsjetio da ta titula ne pripada njemu, već Habsburgovcima.<ref name="catholictextbookproject.com">{{Citiranje weba|date=2020-07-31|title=The Holy Roman Empire’s Quiet End: August 6, 1806|trans-title=Tihi kraj Svetoga Rimskog Carstva: 6. kolovoza 1806.|url=https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032852/https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|archive-date=2020-08-08|access-date=2025-05-09|website=catholictextbookproject.com|publisher=Catholic Textbook Project|language=en}}</ref> To je razljutilo Napoleona budući da je on više puta u bitkama porazio tadašnjega rimskog cara Franju II. i prisilio ga da mu preda ogroman teritorij.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Napoleon je imao namjeru smijeniti Franju s položaja rimsko-njemačkoga cara i »učiniti Sveto Rimsko Carstvo dijelom Napoleonskoga ‘novoga poretka’«.<ref name="Barraclough" /> Još važnije od straha da bi Napoleon potencijalno [[Uzurpacija|uzurpirao]] titulu, abdikacija je također bila namijenjena kupnji vremena za Austriju da se oporavi od svojih gubitaka jer se pretpostavljalo da će Francuska to dočekati s nekim ustupcima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako su se rimska titula i tradicija univerzalne kršćanske monarhije i dalje smatrali prestižnim i vrijednim nasljeđem, sada su se također smatrali stvarima prošlosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, Franjo je kao car Franjo I. Austrijski mogao usredotočiti svoju pozornost na kontinuirani uspon i [[prosperitet]] svojega novonastaloga, nasljednoga Austrijskog Carstva,{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} kao i ponovnome uspostavljanju habsburške vlasti.<ref name="GHDI: Francis II">{{Citiranje weba|title=Francis II, Holy Roman Emperor (c. 1804)|trans-title=Franjo II., rimsko-njemački car (oko 1804.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191357/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Francuski diplomat [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord|Charles M. de Talleyrand]] sugerirao je Napoleonu da će savez između Francuske i Austrije dominirati Europom, ali »Napoleon nije bio zainteresiran«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} Sveto Rimsko Carstvo »više nije imalo nikakvoga značaja«.<ref name="dhm.de">{{Citiranje weba|title=Holy Roman Empire of the German Nation 962-1806|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti 962. – 1806.|url=https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175119/https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|archive-date=2015-04-02|access-date=2025-05-08|website=dhm.de|publisher=[[Njemački povijesni muzej]]|language=en}}</ref> Franjo je znao da će titula naposljetku pripasti [[Bonaparte]]ima.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Budući da se nije mogao vojno oduprijeti,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine odrekao se svojega carskog dostojanstva i položio svoju carsku krunu{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}<ref name="povijest.hr1">{{Citiranje weba|title=Ukinuto Sveto Rimsko Carstvo (1806.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325123719/https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|archive-date=2017-03-25|access-date=2025-05-02|website=povijest.hr}}</ref> te je istovremeno raspustio Sveto Rimsko Carstvo<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHDI: Rheinbund" /> (premda nije imao stvarno pravo učiniti takvo što),<ref name="Kerautret">{{Citiranje weba|last=Kerautret|first=Michel|author-link=Michel Kerautret|title=Introduction to the General Correspondence of Napoleon Bonaparte, Vol. 6|trans-title=Uvod u Opću korespondenciju Napoleona Bonapartea, svezak 6|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250502161303/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|archive-date=2025-05-02|access-date=2025-05-02|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> spriječivši mogućnost da Napoleon preuzme krunu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Prema riječima [[James Bryce, prvi vikont od Brycea|Jamesa Brycea]], britanskoga [[vikont]]a i povjesničara: {{Navod|…bila je to kruna Augusta, Konstantina, Karla, Maksimilijana, koju je Franjo Habsburški položio, a novo doba u svjetskoj povijesti obilježeno je padom njegove najčasnije institucije. Tisuću i šest godina nakon što je papa Lav okrunio franačkoga kralja, tisuću osamsto pedeset pet godina nakon što je Cezar osvojio Farsaliju, Sveto Rimsko Carstvo došlo je do svoga kraja.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}}} Ujutro istoga dana, carski glasnik Svetoga Rimskog Carstva odjahao je od [[Hofburg]]a do [[Crkva Devet korova anđeoskih|crkve Devet korova anđeoskih]] (oboje se nalaze u Beču, glavnome gradu Habsburške Monarhije), gdje je isporučio službeni proglas Franje II. s balkona koji gleda na trg [[Am Hof]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Pisani primjerci proglasa poslani su diplomatima Habsburške Monarhije [[11. kolovoza]] zajedno s bilješkom koja je obavještavala bivše knezove Carstva da će Austrija nadoknaditi onima koji su bili plaćeni iz carske riznice.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Abdikacijom nije priznat francuski [[ultimatum]], ali je naglašeno da su carski staleži svojim tumačenjem Požunskoga mira onemogućili Franju da ispuni obveze koje je preuzeo svojom [[Izborna kapitulacija|izbornom kapitulacijom]]:{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} {{Navod|Nakon sklapanja Požunskoga mira sva naša pažnja i briga bile su usmjerene na to da s uobičajenom razinom odanosti i savjesnosti osiguramo što potpunije izvršenje svih obveza koje smo time preuzeli te da održimo blagodat mira za naše narode, učvrstimo te povoljne miroljubive odnose na svim stranama i predvidimo hoće li temeljne promjene u Njemačkome Carstvu uvedene mirom omogućiti da primjereno ispunimo teške dužnosti koje su nam stavljene kao vrhovnome poglavaru carstva nakon izborne kapitulacije [tj. uvjetā izbora]. Posljedice koje su uslijedile iz brojnih članaka Požunskoga mira neposredno nakon njegove objave pa sve do danas, kao i oni događaji za koje je općepoznato da su se naknadno dogodili unutar Njemačkoga Carstva, doveli su nas do zaključka da u sadašnjim okolnostima više neće biti moguće pridržavati se uvjeta unesenih u izborni sporazum. (…) S obzirom na naše potpuno uvjerenje u nemogućnost daljnjega ispunjavanja dužnosti naše carske službe, naši nas principi i naša čast stoga obvezuju da položimo krunu koja u našim očima može zadržati svoju vrijednost jedino dok smo u stanju opravdati povjerenje izbornih knezova, prinčeva, staležā i ostalih članova Njemačkoga Carstva te primjereno izvršavati te obveze.<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II" />|[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]], 6. kolovoza 1806.}} Rimsko-njemački carevi već su abdicirali (najznačajniji primjer jest abdikacija [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1556.]]), no Franjina je abdikacija bila jedinstvena. Dok je prijašnjim abdikacijama carska kruna vraćena [[Izborni knezovi|izbornim knezovima]] kako bi oni mogli proglasiti novoga cara, Franjina je abdikacija istodobno raspustila Sveto Rimsko Carstvo, pa izbornih knezova više nije bilo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=732}} == Reakcije == === Narodne reakcije === Sveto Rimsko Carstvo, institucija koja je trajala nešto više od tisuću godina, nije prošlo nezapaženo ili neoplakano.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Njegov je raspad potresao Njemačku, a većina reakcija unutar bivših carskih granica bile su bijes, tuga ili sram. Čak su i potpisnici Ugovora o Rajnskoj konfederaciji bili ogorčeni; [[Alois Franz Xaver von Rechberg]], bavarski izaslanik u Carskome saboru, izjavio je da je »bijesan« jer je »stavio svoj potpis na uništenje njemačkoga imena«, misleći na uključenost njegove države u konfederaciju koja je Sveto Rimsko Carstvo zapravo osudila na propast.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} S pravnoga stajališta, Franjina abdikacija bila je [[Kontroverza|kontroverzna]]. Suvremeni pravni komentatori složili su se da je sâma abdikacija bila u potpunosti zakonita, ali da car nije imao ovlast raspustiti Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=733}} Kao takvi, nekoliko carskih vazala odbilo je priznati da je Carstvu došao kraj.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=281}} Poljoprivrednici u [[Tiringija|Tiringiji]] odbili su prihvatiti kraj Carstva još u listopadu 1806. godine, vjerujući da je vijest o njegovu raspadu spletka lokalnih vlasti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} Raspad Carstva mnogim je ljudima unutar njegova bivšega područja izazvao nesigurnost i strah za vlastitu budućnost, kao i za budućnost sâme Njemačke.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=55}} Suvremeni izvještaji iz Beča opisuju raspad Carstva »neshvatljivim«, a reakciju opće javnosti »užasnutom«.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=58}} Suprotno strahovima šire javnosti, mnogi suvremeni [[Intelektualac|intelektualci]] i umjetnici vidjeli su Napoleona kao vjesnika novoga doba, a ne kao rušitelja staroga poretka.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Popularna ideja koju su prenijeli [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalisti]] bila je da je konačni raspad Svetoga Rimskog Carstva oslobodio Njemačku od pomalo [[Anakronizam|anakronističkih]] ideja ukorijenjenih u blijedi [[ideal]] univerzalnoga kršćanstva i otvorio put ujedinjenju zemlje kao nacionalna država [[Njemačko Carstvo]] 65 godina kasnije.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Njemački povjesničar [[Hellmuth Rössler]] tvrdio je da su se Franjo i Austrijanci borili za spas uglavnom nezahvalne Njemačke od Napoleonovih snaga, povlačeći se te napuštajući Carstvo tek kada ih je većina Njemačke izdala i pridružila se Napoleonu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=711}} Preuzimanje zasebnoga austrijskoga carskog naslova 1804. godine zaista nije značilo da je Franjo imao ikakve namjere abdicirati sa svoje prestižne pozicije rimskoga cara; ideja se samo počela razmatrati jer su okolnosti izvan habsburške kontrole prisilile na poduzimanje odlučnih radnji.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} Povezan sa strahovima od onoga što sada jamči sigurnost mnogim manjim njemačkim državama, pjesnik [[Christoph Martin Wieland]] žalio se da je Njemačka sada zapala u »apokaliptično vrijeme«{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}} i izjavio: {{Navod|Tko može podnijeti ovu sramotu koja pritišće naciju koja je nekoć bila tako veličanstvena? Neka Bog poboljša stvari ako ih je još uvijek moguće poboljšati!{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}}}} Neki su raspad Svetoga Rimskog Carstva smatrali konačnim krajem staroga Rimskog Carstva. Prema riječima [[Christian Gottlob von Voigt|Christiana Gottloba von Voigta]], ministra u [[Weimar]]u:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}} {{Navod|Ako poezija može ići ruku pod ruku s politikom, onda odricanje od carskoga dostojanstva nudi obilje materijala. Rimsko Carstvo sada zauzima svoje mjesto u nizu pobijeđenih carstava.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}}}} Prema riječima Jamesa Brycea, Sveto Rimsko Carstvo bilo je »najstarija politička institucija« i ista ona institucija koju je utemeljio [[August]], pranećak [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]]: {{Navod|Među onima koji su u kolovozu 1806. pročitali u engleskim novinama da je car Franjo II. objavio Saboru svoje odstupanje od carske krune, vjerojatno je bilo onih koji su razmišljali o tome da je najstarija politička institucija došla kraju. Ipak, tako je i bilo. Carstvo koje je ukinuto dopisom diplomata na obalama Dunava bilo je isto ono koje je Julijev lukavi nećak sâm osvojio protiv moći Istoka podno litica Akcija i koje je kroz osamnaest stoljeća vremena, kroz najveće promjene u opsegu, moći i karakteru, sačuvalo gotovo nepromijenjene titulu i pretenzije iz kojih je odavno nestalo svako značenje. Ništa drugo nije tako izravno povezivalo stari svijet s novim – ništa drugo nije pokazalo toliko čudnih kontrasta sadašnjosti i prošlosti te sabralo u tim kontrastima toliki dio europske povijesti.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}}}} Kada su se suočili s padom i propašću svoga Carstva, mnogi suvremenici upotrijebili su katastrofalni [[Trojanski rat|pad drevne Troje]] kao [[Metafora|metaforu]] zbog njegove povezanosti s pojmom potpunoga uništenja i kraja kulture.{{Sfn|Burgdorf|2012.|pp=60–61}} Slika [[Apokaliptična literatura|apokalipse]] također se često koristila povezujući propast Svetoga Rimskog Carstva s nadolazećim krajem svijeta (odjekom srednjovjekovnih legendi o [[Posljednji rimski car|Posljednjemu rimskom caru]], liku za kojega je prorečeno da će biti aktivan tijekom [[Eshatologija|posljednjih vremena]]).{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=63}} [[Catharina Elisabeth Goethe|Catherina Geothe]] napisala je [[19. kolovoza]] [[1806.]] godine svojemu sinu [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} {{Navod|I osjećam se kao da je stari prijatelj bio vrlo bolestan. Liječnici su odustali od nade u njegov oporavak i uvjeravaju nas da će umrijeti – i ipak, unatoč njegovoj sigurnosti, čovjek je potpuno potresen kada pošta stigne s viješću o njegovoj smrti. Tako se osjećam ja, a doista i cijeli grad. Jučer su po prvi put iz molitvi u crkvi izostavljeni car i Carstvo. Bilo je iluminacije, vatrometa i sličnoga, ali nije bilo znaka radosti.{{Efn|Rasvjetom, vatrometom i igrama 15. kolovoza 1806. obilježio se [[Sveti Napoleon|blagdan sv. Napoleona]].<ref name="napoleon-empire.org">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Timeline of 1806|trans-title=Napoleonska vremenska crta 1806.|url=https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116115131/https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|archive-date=2025-01-16|access-date=2024-12-21|website=Napoleon & Empire|language=en}}</ref> Istoga se dana po naredbi francuskoga maršala [[Pierre François Charles Augereau|Pierrea Augereaua]] svečano proslavio i Napoleonov rođendan. Međutim, narod je sudjelovao s otvorenom [[Apatija|apatijom]].{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kao da imamo sprovod za sprovodom – tako sada izgledaju naše radosti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kritike i prosvjedi protiv ukinuća Svetoga Rimskog Carstva obično su bili [[Cenzura|cenzurirani]], osobito u Rajnskoj konfederaciji pod francuskom upravom.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Među aspektima koje je stanovništvo najviše kritiziralo bilo je uklanjanje ili zamjena tradicionalnih zagovora za Carstvo i cara u dnevnim crkvenim molitvama na cijelomu području bivšega Carstva.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Potiskivanje iz Francuske, u kombinaciji s primjerima pretjerane [[Revanšizam|odmazde]] protiv zagovornikā Carstva, osiguralo je da prosvjedi uskoro utihnu.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} [[Joseph Görres]], njemački pisac i filozof, ismijao je žaljenja zbog nestanka Svetoga Rimskog Carstva:<ref name="GHDI: Görres">{{Citiranje weba|title=Joseph Görres on the Dissolution of the Holy Roman Empire (c. 1806)|trans-title=Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva (oko 1806.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203031623/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|archive-date=2024-12-03|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> {{Navod|Plači, Germanijo, plači! Tvoj te zaštitnički duh napustio; oprez ga je odnio u više sfere, gdje će sada u nebeskim arhivima pronaći potpunu zadovoljštinu za svoj antikvarni duh. Tko će te sada čuvati od navale potoka sveuništavajuće revolucionarne srdžbe? Tko će stati kao štit pred tobom da te bijes ''prosvjetiteljstva'' ne proguta? Jao! Neće proći ni deset godina, a doživjet ćeš sudbinu Galije; ''revolucionari'' i ''trgovci slobodom'' izniknut će u tvojoj sredini i neće se zaustaviti dok ti na glavu ne stave krvavu frigijsku kapu. (…) Nezaboravci će nicati iz zemlje, a ponosni mramor čuvat će za potomstvo sljedeći epitaf, sastavljen u pravomu lapidarnom stilu i s pjesničkim žarom:<br />''Ovdje leži Sveto Rimsko Carstvo,''<br />''Bez daha i blijedo,''<br />''Pokosila ga je smrtna kosa.''<ref name="GHDI: Görres" />}} [[Johann Wolfgang von Goethe]] izjavio je da ga »više zanima rasprava između njegova [[kočijaš]]a i [[lakaj]]a« nego vijest o ukinuću Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Delage 2006.">{{Citiranje weba|last=Delage|first=Irène|date=2006-06|title=Creation of the Confederation of the Rhine, 12 july, 1806|trans-title=Stvaranje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161023203802/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|archive-date=2016-10-23|access-date=2025-04-18|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> === Službene i međunarodne reakcije === [[Datoteka:Gustav IV Adolf of Sweden.jpg|minijatura|Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]] koji je 1806. izdao proglas svojim njemačkim podanicima da raspad Carstva »neće uništiti njemačku naciju«.]] U službenome svojstvu, odgovor Kraljevine Pruske bio je samo uobičajen izraz žaljenja zbog »završetka časne veze posvećene vremenom«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Barun Görtz – pruski predstavnik u Carskome saboru{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} koji je kao izborni izaslanik [[Izborna Kneževina Brandenburg|Izborne Kneževine Brandenburga]] (pruskoga teritorija unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva) 1792. godine sudjelovao na izboru Franje II. za rimsko-njemačkoga cara{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}} – reagirao je s tugom pomiješanom sa zahvalnošću i naklonošću prema dinastiji [[Habsburg]] i njihovoj bivšoj ulozi careva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Uzviknuo je: {{Navod|Dakle, car kojega sam pomogao izabrati bio je posljednji car! Ovaj se korak nesumnjivo mogao očekivati, ali to ne čini njegovu stvarnost manje dirljivom i potresnom. Presiječe posljednju nit nade za koju se čovjek pokušavao držati.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}}}} Barun von Wiessenberg, austrijski izaslanik u [[Izborna Kneževina Hessen|Izbornoj Kneževini Hessen]], izvijestio je da se lokalni izborni knez [[Vilim I., izborni knez Hessena|Vilim I.]] rasplakao i izrazio žaljenje zbog gubitka »ustava kojemu je Njemačka tako dugo dugovala svoju sreću i slobodu«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Na međunarodnoj razini, propast Carstva dočekana je s pomiješanim ili ravnodušnim reakcijama. Ruski car Aleksandar I. nije ponudio nikakav odgovor, a [[Danska-Norveška|danski]] kralj [[Kristijan VII.]] formalno je uključio svoje njemačke zemlje u svoja kraljevstva nekoliko mjeseci nakon raspada Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]], koji još nije osobito priznao zasebnu austrijsku carsku titulu, izdao je [[22. kolovoza]] [[1806.]] godine pomalo provokativan proglas stanovnicima svojih njemačkih zemalja, navodeći da raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva »neće uništiti njemačku naciju« te izražavajući nadu da bi Carstvo moglo oživjeti.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Napoleon je sarkastično izjavio da je Njemačka uvijek »postajala, a ne bila«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] odbilo je 1806. godine priznati ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}} James Bryce to komentira pišući: {{Navod|I doista se može tvrditi da Carstvo u pravnome smislu nikada nije ugašeno, već živi kao bestjelesni duh do danas. Jer, jasno je da, formalno govoreći, abdikacija [[suveren]]a može uništiti samo njegova vlastita prava, a ne raspušta državu kojom vlada.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}}}} == Mogućnost obnove == Raspad Svetoga Rimskog Carstva konstituiran je osobnom abdikacijom Franje II. od titule rimsko-njemačkoga cara te oslobađanjem svih vazala i carskih država od njihovih obveza i dužnosti prema caru.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Titula rimsko-njemačkoga cara (teorijski ista titula kao i »rimski car«) i sâmo Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i institucija (teoretski univerzalno suvereno carstvo) nikada nisu formalno ukinuti.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nastavak postojanja univerzalnoga carstva, iako bez definiranoga teritorija i bez cara, ponekad se spominjao u titulama drugih kasnijih monarha; naprimjer, [[Kralj Italije|kraljevi Italije]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] nastavili su nositi titulu »princ i vječni vikar Svetoga Rimskog Carstva« koja potječe iz carske darovnice iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] koju je rimsko-njemački car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] dao njihovu pretku [[Amadeo VI.|Amadeu VI.]], savojskome grofu.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nakon Napoleonovih poraza [[1814.]] i [[1815.]] godine, u Njemačkoj i drugdje bilo je rašireno [[javno mnijenje]] koje je pozivalo na oživljavanje Svetoga Rimskog Carstva pod vodstvom austrijskoga cara Franje I.{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} U to je vrijeme postojalo nekoliko čimbenika koji su spriječili obnovu Carstva kakvo je bilo u 18. stoljeću, posebice uspon većih, konsolidiranih kraljevina u Njemačkoj – poput [[Kraljevina Bavarska|Bavarske]], [[Kraljevina Saska|Saske]] i [[Kraljevina Württemberg|Württemberga]] – kao i pruski interes za postati velika sila u Europi (umjesto da i dalje bude vazal Habsburgovcima).{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} Čak i tada, obnova Svetoga Rimskog Carstva, s moderniziranom [[Unutarnja politika|unutarnjopolitičkom]] strukturom, nije bila nedostatna na [[Bečki kongres|Bečkome kongresu]] koji je odlučivao o europskim granicama nakon Napoleonova poraza.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} Međutim, Franjo je dugo prije Kongresa zaključio da politička struktura Svetoga Rimskog Carstva ne bi bila superiornija novomu poretku u Europi i da njegova obnova nije bila u interesu Habsburške Monarhije.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} U službenomu svojstvu, papinstvo je činjenicu da Sveto Rimsko Carstvo nije obnovljeno na Bečkomu kongresu (uz druge odluke donesene tijekom pregovorā) smatralo »štetnim za interese katoličke vjere i prava Crkve«.{{Sfn|The Affairs of Italy – 1. dio|1849.|p=114}} [[Datoteka:Deutscher Bund.png|minijatura|250x250px|Zemljovid Njemačkoga saveza stvorenoga 1815. godine nakon Bečkoga kongresa.]] Umjesto Svetoga Rimskog Carstva, Bečki je kongres stvorio [[Njemački savez]] (''Deutscher Bund'') koji su austrijski carevi vodili kao ''[[Bundespräsidium]]'' i koji će se pokazati neučinkovitim.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Savez je oslabljen [[Njemačka revolucija (1848. – 1849.)|njemačkim revolucijama]] nakon kojih je [[Frankfurtski parlament]], koji su izabrali narodi Saveza, pokušao proglasiti [[Njemačko Carstvo (1848. – 1849.)|Njemačko Carstvo]] i imenovati pruskoga kralja [[Fridrik Vilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] svojim carem.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Sâm Fridrik nije odobravao tu ideju, već je favorizirao obnovu Svetoga Rimskog Carstva pod austrijskim Habsburgovcima iako ni sâmi Habsburgovci ni njemački revolucionari, još uvijek aktivni u to vrijeme, ne bi odobrili tu ideju.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} == Posljedice == Raspad Svetoga Rimskog Carstva bio je velik prijelom u [[Povijest Njemačke|njemačkoj povijesti]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Dogodile su se najradikalnije promjene u [[Ustavno pravo|ustavnome pravu]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Također se dogodila najveća teritorijalna promjena i preraspodjela posjeda između [[1648.]] i [[1945.]] godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za mnoge je suvremenike to bio dramatičan događaj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Knezovi i grofovi izgubili su svoja suverena prava.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Carski podanici izgubili su radna mjesta te mogućnost za obrazovanje i opskrbu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Porezno opterećenje]] poraslo je na cijelome području nekadašnjega Carstva, a podanici nisu mogli podnijeti tužbe protiv istoga pred carskim sudovima.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Vojne obveze uvedene su po prvi puta ili su zaoštrene.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> U to vrijeme nastale su nove, teritorijalno ujedinjene države koje su imale jedinstvena [[Tržište|tržišta]] bez unutarnjih [[Carina|carinskih]] granica.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Promjene koje su se dogodile uz potporu Napoleonove Francuske dovele su u mnogim dijelovima Njemačke do učvršćenja [[Apsolutizam|apsolutističke]] vlasti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Međutim, u središnjoj i jugozapadnoj Njemačkoj istodobno su postavljeni temelji za nove ustavne poretke.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ti ustavi služili su za osiguranje kreditne sposobnosti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Neposredno nakon tih događaja, djelomično traumatična iskustva [[tabu]]irana su u [[Historiografija|historiografiji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Preživjele njemačke države skovale su vlastitu povijest i novu nacionalnu [[Metanaracija|metanaraciju]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za razliku od onoga nakon 1945. godine, novi poredak nakon 1806. godine nije bio slomljeni poredak, već »novi poredak koji je bio moralno diskreditiran na mnogo načina«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> To je bio jedan od razloga zašto se priželjkivalo za Carstvom odmah nakon 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Čežnja je ubrzo usmjerena na [[srednji vijek]] jer se »suvremena povijest mogla uzeti samo krajnje selektivno«, budući da je većina preživjelih njemačkih država sudjelovala s Napoleonom koji je bio »neprijatelj Carstva« i kojemu su iste dugovale svoj opstanak i »drastično proširenje«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ukinućem Svetoga Rimskog Carstva pojavilo se [[njemačko pitanje]] koje je konačno riješeno tek [[3. listopada]] [[1990.]] godine{{Efn|Iako »njemačko pitanje nije kontinuirano postojalo« u razdoblju od 1806. do 1990. godine.<ref name="Winkler 2018." />}} [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]].<ref name="Winkler 2018.">{{Citiranje weba|last=Winkler|first=Heinrich August|author-link=Heinrich August Winkler|date=2018-09-14|title=Der lange Weg nach Westen|trans-title=Dugačak put prema Zapadu|url=https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716053106/https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|archive-date=2019-07-16|access-date=2025-05-08|website=[[deutschland.de]]|publisher=Fazit Communication GmbH|language=de}}</ref> == Nasljeđe == [[Datoteka:Wien - Denkmal Kaiser Franz I. (1).JPG|minijatura|300x300px|[[Spomenik Franji II. u Beču]]. Izradio ga je kipar [[Pompeo Marchesi]] na poticaj cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I./V.]], a otkriven je [[16. lipnja]] [[1846.]] godine.<ref name="Wien Geschichte Wiki">{{Citiranje weba|title=Kaiser-Franz-Denkmal (1, In der Burg)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122044327/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|archive-date=2025-01-22|access-date=2025-07-14|website=Wien Geschichte Wiki|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> »Četiri kolosalna kipa koja okružuju spomenik simboliziraju vjeru, snagu, mir i pravdu.«<ref name="Wien Geschichte Wiki" />]] U Austrijskome Carstvu, habsburška dinastija nastavila je djelovati kao zamjena za nacionalnost iako austrijska carska titula nije bila povezana s bilo kojom posebnom nacionalnošću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Iako su njemački vazali Svetoga Rimskog Carstva bili oslobođeni svojih obveza, Franjo i njegovi nasljednici nastavili su vladati velikim stanovništvom koje je govorilo [[njemački jezik]], a [[Carska regalija Svetoga Rimskog Carstva]] nastavila se čuvati unutar njihovih domena (i dan-danas je pohranjena te izložena u [[Carska riznica u Beču|Carskoj riznici]] u Hofburgu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Dinastija je zadržala svoj istaknuti status među kraljevskim obiteljima u Europi i još je uvijek bila jedina prava carska obitelj u očima mnogih svojih podanika.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Iako su novomu Austrijskom Carstvu nedostajali mnogi ključni elementi Svetoga Rimskog Carstva, ono je u praksi i idealima ostalo blisko Svetomu Rimskom Carstvu iz vremena prije 1806. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} U mnogim su aspektima austrijski carevi nastavili djelovati kao zaštitnici Katoličke Crkve, baš kao što su to činili rimsko-njemački carevi prije njih, nastavljajući zahtijevati pravo ''[[ius exclusivae]]''.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Tijekom svojega zatočeništva u Francuskoj od [[1809.]] do 1814. godine i nakon što je kasnije bio oslobođen, papa Pio VII. gledao je na Franju kao na zaštitnika Crkve, moleći ga da mu pomogne u ponovnome uspostavljanju [[Papinska Država|Papinske Države]].{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Nakon Franjine abdikacije, novo Austrijsko Carstvo poduzelo je korake kako bi se udaljilo od starijega Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Simboli i službeni naslovi austrijske monarhije izmijenjeni su kako bi se Austrija istaknula kao posebna cjelina.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Budući da je pojam ''Kaiserthum Österreich''{{Efn|Ili ''Kaiserstaat Österreich''.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} (‘Austrijsko Carstvo’) ušao u svakodnevni govor,{{Efn|Premda je u službenu uporabu ušao tek 1849. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} monarhija je ubrzo izbacila izvorni prefiks »nasljedno« koji se koristio od 1804. do 1806. godine kako bi se naglasila razlika između Austrije i Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Uz Austrijsko Carstvo (i Francusku pod Napoleonom I. Bonaparteom), najistaknutiji potencijalni polagatelj prava na nasljeđe Svetoga Rimskog Carstva (u smislu vladanja Njemačkom) nakon njegove propasti i ukinuća bila je Kraljevina Pruska kojom je vladala dinastija [[Hohenzollern]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Uz rastuće krunske zemlje Habsburgovaca, Pruska je predstavljala jedinu veliku silu u srednjoj Europi tijekom posljednjega stoljeća (ili nešto više) carske vladavine Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Često se pričalo da su Prusi imali carske ambicije, a pričalo se i da je pruski kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] 1740. godine bio kandidat za rimsko-njemačkoga cara. Fridrik II. i ostali pruski kraljevi odbacili su te ideje dok su ostali pod carskom vlašću, tvrdeći da bi dodatni teritorij i moć bili korisniji od carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Godine [[1795.]] te ponovno 1803. i 1804. francuski predstavnici sugerirali su da bi Pruska mogla pretvoriti svoje sjeverne njemačke teritorije u carstvo, ali Hohenzollerni nisu bili zainteresirani za provođenje takvoga plana.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Iako su pruski vladari i njihovi dužnosnici izražavali tugu zbog propadajućega stanja Svetoga Rimskog Carstva od 1792. godine nadalje, također su bili kritični prema [[Nostalgija|nostalgiji]] za njemačkom poviješću pod carskom vlašću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Prusi su izglede za preživljavanje Svetoga Rimskog Carstva smatrali vrlo niskima te su vidjeli Francuze kao prave nasljednike starih [[Karolinzi|Karolinga]], neprijatelja za kojega su vjerovali da se ne može poraziti normalnim vojnim sredstvima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Nesklonost Hohenzollernā da preuzmu carsku titulu promijenila se 1806. godine jer su se bojali da bi, s formiranjem Rajnske konfederacije i ukinućem Svetoga Rimskog Carstva, Napoleon mogao težiti zalaganju za [[Hipoteza|hipotetski]] položaj »cara Njemačke«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako su napravljene pripreme za stvaranje »carske unije« u sjevernoj Njemačkoj, s carem iz dinastije Hohenzollern, ti su planovi odbačeni u rujnu 1806. godine nakon što su naišli na malu podršku, dok im se [[Car Rusije|ruski car]] Aleksandar I. usprotivio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Budući da Hohenzollerni nisu imali carsko podrijetlo, nisu sebe vidjeli kao carsku dinastiju i, čak i nakon Napoleonovih konačnih poraza [[1813.]] i 1815. godine, njihov se položaj malo promijenio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako je Njemačka [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjena u Njemačko Carstvo]] 1871. godine pod hohenzollernskim carem [[Vilim I., njemački car|Vilimom I.]], proglašenje novoga carstva bilo je ideološki problematično. Hohenzollerni su se uglavnom našli u nevolji s njegovim [[implikacija]]ma.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Bilo je pokušajā da se Njemačko Carstvo poveže s institucijama Svetoga Rimskog Carstva, ali su se njegovi carevi nastavili nabrajati nakon pruskih kraljeva; car [[Fridrik III., njemački car|Fridrik III.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1888.) dobio je ime po Fridriku II., svojemu kraljevskom prethodniku, a ne po rimsko-njemačkome caru [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku III.]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (novi Fridrik tada bi bio Fridrik IV.).{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} [[Datoteka:Dual Alliance in 1914.svg|minijatura|250x250px|[[Njemačko Carstvo]] (plavo) i [[Austro-Ugarska]] (crveno) oboje su postojali između 1871. i 1918. godine.]] I Njemačko Carstvo i [[dvojna monarhija|dvojna]] Austro-Ugarska Monarhija propali su [[1918.]] godine tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Tunstall 2015.">{{Citiranje weba|last=Tunstall|first=Graydon A.|author-link=Graydon A. Tunstall|date=2015-04-30|editor-last=Daniel|editor-first=Ute|editor-link=Ute Daniel|editor2-last=Gatrell|editor2-first=Peter|editor2-link=Peter Gatrell|editor3-last=Janz|editor3-first=Oliver|editor3-link=Oliver Janz|editor4-last=Jones|editor4-first=Heather|editor4-link=Heather Jones (povjesničarka)|editor5-last=Keene|editor5-first=Jennifer|editor5-link=Jennifer D. Keene|editor6-last=Kramer|editor6-first=Alan|editor6-link=Alan Kramer|editor7-last=Nasson|editor7-first=Bill|editor7-link=Bill Nasson|title=The Military Collapse of the Central Powers|trans-title=Vojni slom Centralnih sila|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711073858/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|archive-date=2024-07-11|access-date=2025-01-16|website=[[1914-1918 Online|1914-1918 Online: International Encyclopedia of the First World War]]|publisher=[[Slobodno sveučilište u Berlinu]]|location=Berlin|language=en|doi=10.15463/ie1418.10633|doi-access=free}}</ref> [[Adolf Hitler]] zamišljao je [[Treći Reich]] kao povijesnoga nasljednika dvaju prethodnih njemačkih carstava: Svetoga Rimskog Carstva (Prvoga Reicha) i Njemačkoga Carstva (Drugoga Reicha).<ref name="Ray">{{Citiranje weba|last=Ray|first=Michael|title=Why Was Nazi Germany Called the Third Reich?|trans-title=Zašto se nacistička Njemačka nazivala Trećim Reichom?|url=https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005094911/https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|archive-date=2018-10-05|access-date=2025-01-16|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacisti]] su od [[1933.]] do [[1945.]] godine kroz Treći Reich, za kojega je Hitler tvrdio da će trajati 1000 godina, nastojali baštiniti Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="HistoryExtra">{{Citiranje weba|date=2019-08-06|title=Everything you need to know about the Holy Roman Empire|trans-title=Sve što trebate znati o Svetomu Rimskom Carstvu|url=https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|url-access=registration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503001034/https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|archive-date=2020-05-03|access-date=2025-01-17|website=HistoryExtra|publisher=[[Immediate Media Company]]|language=en}}</ref> Njihov [[režim]] oslanjao se na često iskrivljena i izopačena sjećanja na [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], [[Oton I. Veliki|Otona I. Velikoga]] i [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]<ref name="Barraclough">{{Citiranje weba|last=Barraclough|first=Geoffrey|author-link=Geoffrey Barraclough|title=Holy Roman Empire|url=https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617100107/https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|archive-date=2015-06-17|access-date=2025-02-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Datoteka:States of Germany.svg|minijatura|Današnje savezne pokrajine Savezne Republike Njemačke, koje neki vide kao nasljednice njemačkih država Svetoga Rimskog Carstva.]] Tijekom stoljećā, mnoge države Svetoga Rimskog Carstva razvile su se u [[Njemačke savezne pokrajine|16 suvremenih saveznih pokrajina Njemačke]]. Kao djelomično suverene države, njemačke savezne pokrajine, osobito u više ili manje neovisno upravljanim područjima (poput kulture i obrazovanja), podsjećaju na staro Carstvo.{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Povjesničari [[Norman Stone]] i [[Johannes Burkhardt]] usporedili su Sveto Rimsko Carstvo, posebno u pogledu njegovih sastavnih država pod lokalnom upravom, sa suvremenom [[Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]], pri čemu je Burkhardt napisao: »Mogu nedvosmisleno reći da je Stari Reich bio pravi prethodnik Savezne Republike Njemačke.«{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}} Stone je u vezi s temeljima suvremene Republike napisao: {{Navod|Ovaj je put to [bila] Njemačka minus Pruska i Austrija. Bio je to povratak u staro Sveto Rimsko Carstvo, u Njemačku u kojoj je istinska civilizacija postojala na vrlo lokalnoj razini, onoj kneževine-biskupije.{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}}}} [[Europska unija]], »skupina različitih zemalja okupljenih pod labavim kišobranom«, suvremeni je primjer odražavanja ideje kasnoga Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HistoryExtra" /> [[Hrvatska|Hrvatski]] povjesničar [[Drago Roksandić]] napisao je [[15. lipnja]] [[1998.]] godine u predgovoru hrvatskome izdanju knjige ''Le Saint-Empire'' Jean-Françoisa Noëla: {{Navod|U bilo kakvu pokušaju sinteze hrvatske povijesti nemoguće je izbjeći veliku temu Svetog Rimskog Carstva, a ipak o njemu samome u hrvatskoj historiografiji nije napisana nijedna monografija, a malo je i drugih istraživanja. U bilo kojem utemljenijem radu na teme iz povijesti hrvatskog srednjovjekovlja i novovjekovlja ne izostaju reference iz povijesti Svetog Rimskog Carstva, dakako, ‘viđenoj’ u obzorju hrvatskog povijesnog iskustva. Uostalom, nakon 1526. hrvatska je povijest uistinu nerazumljiva bez povijesti Carstva i to sve do njegova nestanka 1806. godine. Iako je u tome bitno da su Habsburgovci istodobno i carevi i hrvatski kraljevi, neupitno je da su civilizacijski uvijek prepoznatljive i brojne druge korespondencije hrvatske povijesti i povijesti Carstva.{{Sfn|Roksandić|1998.|p=VII}}}} Tisuću je godina Sveto Rimsko Carstvo kao [[Politika|političko]] tijelo donosilo stabilnost i red u [[Srednja Europa|srednju Europu]].<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II">{{Citiranje weba|title=Declaration of His Majesty the Emperor Francis II, whereby he abdicates the German imperial throne and the imperial government, and releases the electors, princes, and other estates, along with all members and servants of the German empire from their previous obligations|trans-title=Deklaracija Njegova Veličanstva cara Franje II. kojom se odriče njemačkoga carskog prijestolja i carske vlade, a izborne knezove, knezove i druge staleže, zajedno sa svim članovima i službenicima Njemačkoga Carstva, oslobađa njihovih prijašnjih obveza|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191354/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|archive-date=2024-07-26|access-date=2024-11-22|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Unatoč tomu što naposljetku nije uspjelo spriječiti rat s Francuskom, nominalna uloga kasnoga Svetoga Rimskog Carstva u radu na miru te formiranju labave vrste [[Hegemonija|hegemonije]] i partnerstva ponudila je alternativu univerzalnoj apsolutnoj monarhiji Napoleonova Francuskoga Carstva i univerzalnoj republici koju je zagovarala [[Francuska revolucija|revolucionarna Francuska]] te je poslužila kao model za [[ustav]]e međunarodnih tijela i organizacija u budućnosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == U umjetnosti == === ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800./1805.) === [[Datoteka:Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen.jpg|minijatura|300x300px|[[Friedrich Ludwig Neubauer]]: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" />}} karikatura iz oko 1800.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> ili 1805. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] Politička karikatura<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' prikazuje krizno stanje u Svetomu Rimskom Carstvu iz oko [[1800.]] godine.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat">{{Citiranje weba|title=The Dissolution of the Empire: “You Can’t Bring Them under One Hat” (c. 1800)|trans-title=Raspad Carstva: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228122713/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|archive-date=2024-02-28|access-date=2025-06-15|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Prema [[Wolfgang Burgdorf|Burgdorfu]], slika prikazuje stanje Carstva nakon ''[[Glavni zaključak izvanredne Carske deputacije|Glavnoga zaključka izvanredne Carske deputacije]]''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Germania (personifikacija)|Germania]] pokušava vezati carske posjede užetom i držati ih pod istim šeširom, ali ne uspijeva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Orao, koji sjedi na stablu na lijevoj strani slike, simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Kulturno i političko nejedinstvo Carstva sprječava postizanje nacionalnoga jedinstva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> === ''Sud vremena'' (1805./1806.) === [[Datoteka:Das Gericht der Zeit.jpg|minijatura|300x300px|''Sud vremena'', [[bakrorez]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> iz 1805.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> ili 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] [[Karikatura]] ''Sud vremena''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Das Gericht der Zeit''.<ref name="GHI: The Judgment of Time" />}} jest [[Alegorija|alegorijski]] prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHI: The Judgment of Time">{{Citiranje weba|title=Allegorical Depiction of the Decline of the Holy Roman Empire of the German Nation: ''The Judgment of Time'' (1805)|trans-title=Alegorijski prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti: ''Sud vremena'' (1805.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127181536/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|archive-date=2023-01-27|access-date=2025-06-01|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Na slici je [[Francuski carski orao|Napoleonov orao]] oborio dvoglavoga [[Reichsadler|rimsko-njemačkoga carskog orla]] i bacio ga »u dubine«.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> Monstruozni lik u sredini jest čudovište s majmunskom glavom i [[Carska kruna Svetoga Rimskog Carstva|rimsko-njemačkom carskom krunom]],<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> koje simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Kron]] mu drži ogledalo kako bi mu dao do znanja da mu je došao kraj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> === ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' (1806.) === [[Datoteka:Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland.jpg|minijatura|300x300px|Dio slike ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'';{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland''.<ref name="hdbg.eu" />}} nacrtali Schirach, Pitt i Thugut, [[Graviranje|gravirao]] Endaimon Grollmann.<ref name="hdbg.eu" />]] Podrugljiva slika ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' iz 1806. godine prikazuje kako se Sveto Rimsko Carstvo sa »svojim stupovima« ruši.<ref name="hdbg.eu">{{Citiranje weba|title=Spottbild auf das Ende des Heiligen Römischen Reichs Deutscher Nation|trans-title=Podrugljiva slika kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|url=https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508133543/https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|archive-date=2025-05-08|access-date=2025-05-08|website=hdbg.eu|publisher=[[Kuća bavarske povijesti]]|language=de}}</ref> Franjo II. sjedi na prijestolju, ali [[baldahin]] »već opasno nakrivljeno visi iznad njega«, a »u sljedećemu trenutku sve će se srušiti«.<ref name="hdbg.eu" /> U ruci drži plahtu s modificiranom [[Molitva|molitvom]] koja glasi: »Oče Franjo, u ruke tvoje predajem duh svoj i Sveto Rimsko Carstvo pognulo je glavu i izdahnulo.«<ref name="hdbg.eu" /> Stoga je zapečaćen kraj Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Za stolom stoje tri izborna kneza, a ispred njih cedulje s natpisima »Hessen dobiva«, »Baden dobiva« i »Bavarska dobiva«.<ref name="hdbg.eu" /> To troje izaći će kao pobjednici nakon raspada Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Klupe [[Slobodni carski grad|carskih gradova]] i duhovnih knezova, koji su imali svoje mjesto u [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carskome saboru]], prazne su, a njihovi predstavnici jesu »jasni gubitnici« nakon raspada Svetoga Rimskog Carstva te im je uskraćen pristup.<ref name="hdbg.eu" /> == Povezani članci == * [[Nasljeđe Rimskoga Carstva]] * [[Problem dvaju careva]] == Napomene == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == === Zbornici === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Burgdorf|first=Wolfgang|title=The Holy Roman Empire, 1495-1806: A European Perspective|publisher=[[Brill (nakladnik)|Brill]]|year=2012.|isbn=978-90-04-20683-0|editor-last=Evans|editor-first=R. J. W.|editor-link=Robert John Weston Evans|series=Brill's Companions to European History [Brillovi vodiči kroz europsku povijest]|volume=1|location=Leiden|pages=51–76|language=en|translator-last=McNeil|translator-first=Brian|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo, 1495. – 1806.: Europska perspektiva|chapter=‘Once we were Trojans!’: Contemporary Reactions to the Dissolution of the Holy Roman Empire of the German Nation|trans-chapter=»Nekoć smo bili Trojanci!«: Suvremene reakcije na raspad Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|doi=10.1163/9789004228726_005|issn=2212-7410|lccn=2012009348|oclc=778327657|ol=25270288M|postscript=.|author-link=Wolfgang Burgdorf|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|editor-link2=Peter H. Wilson}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|url=https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|title=The Bee and the Eagle: Napoleonic France and the End of the Holy Roman Empire, 1806|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2009.|isbn=978-1-349-28437-5|editor-last=Forrest|editor-first=Alan|edition=Pretisak. 1.|series=War, Culture and Society, 1750–1850 [Rat, kultura i društvo, 1750. – 1850.]|location=London|pages=22–41|language=en|trans-title=Pčela i orao: Napoleonska Francuska i kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|chapter=The Meaning of Empire in Central Europe around 1800|trans-chapter=Značenje Carstva u srednjoj Europi oko 1800.|doi=10.1057/9780230236738_2|eissn=2634-6702|issn=2634-6699|postscript=.|author-link=Peter H. Wilson|access-date=2025-01-16|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|url-access=limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831123011/https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-08-31|url-status=live|via=[[Google knjige]]}} {{Refend}} === Knjige === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Beales|first=Derek|title=Prosperity and Plunder: European Catholic Monasteries in the Age of Revolution, 1650–1815|url=https://archive.org/details/prosperityplunde0000beal|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2003.|isbn=0-521-59090-6|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Prosperitet i pljačka: Europski katolički samostani u doba revolucije, 1650. – 1815.|lccn=2003273863|oclc=52055125|ol=3705299M|postscript=.|author-link=Derek Beales|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://ia600901.us.archive.org/18/items/holyromanempire00brycuoft/holyromanempire00brycuoft.pdf|title=The Holy Roman Empire|publisher=Macmillan and Co|year=1871.|edition=Revidirano 3.|location=London|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo|format=PDF|postscript=.|author-link=James Bryce, prvi vikont od Brycea|access-date=2025-01-16|orig-year=1864.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://books.google.hr/books?id=eMX0DwAAQBAJ&printsec=frontcover|title=The Holy Roman Empire|publisher=Outlook Verlag GmbH|year=2020.|isbn=978-3-75239-293-7|edition=Reprodukcija izvornika. 1.|location=Frankfurt na Majni|language=en|oclc=1191192056|postscript=.|access-date=2025-01-06|orig-year=1864.|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?id=5w1DAAAAcAAJ&printsec=frontcover|title=Correspondence Respecting the Affairs of Italy, 1846/1847: Presented to both Houses of Parliament by Command of Her Majesty|date=1849-07|publisher=[[Harrison and Sons|Harrison and Son]]|volume=1|location=London|language=en|trans-title=Korespondencija u vezi s talijanskim poslovima, 1846./1847.: Predstavljena obama domovima parlamenta po naredbi Njezina Veličanstva|ref=CITEREFThe Affairs of Italy – 1. dio1849|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Datta|first=Pietro Luigi|url=https://books.google.hr/books?id=MYoIAAAAQAAJ&printsec=frontcover|title=Lezioni di paleografia e di critica diplomatica sui documenti della monarchia di Savoia|publisher=Coi tipi di Giuseppe Pomba|year=1834.|location=Torino|language=it|trans-title=Pouke iz paleografije i diplomatske kritike na dokumentima savojske monarhije|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Feuerstein-Praßer|first=Karin|title=Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek, 907. – 1154.|collaboration=Groß-Schulte, Andrea; Jung, Marion; Lawrenz, Cornelia; Prager, Karin; Schertler, Otto; Schneider-Ferber, Karin; [[Holger Sonnabend|Sonnabend, Holger]]|publisher=Mozaik knjiga|year=2010.|isbn=978-953-14-0764-9|editor-last=Opačić|editor-first=Vid Jakša|translator-last=Gorić Koren|translator-first=Duška|postscript=.|author-link=Karin Feuerstein-Praßer|orig-year=2006.}} * {{Citiranje knjige|last=Gagliardo|first=John D.|title=Reich and Nation: The Holy Roman Empire as Idea and Reality, 1763–1806|url=https://archive.org/details/reichnationholyr0000gagl|publisher=[[Indiana University Press]]|year=1980.|isbn=978-0-253-16773-6|language=en|trans-title=Reich i nacija: Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i stvarnost, 1763. – 1806.|lccn=79002170|oclc=5563434|ol=4401178M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Godsey Jr.|first=William D.|title=Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004.|isbn=978-0-521-83618-0|series=New Studies in European History [Nove studije europske povijesti]|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Plemići i nacija u srednjoj Europi: Slobodni carski vitezovi u doba revolucije, 1750. – 1850.|lccn=2004045194|oclc=1074639379|ol=3303691M|postscript=.|author-link=William D. Godsey (mlađi)}} * {{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Rudolf|url=https://ia601303.us.archive.org/3/items/najnovijedobahrv00horv/najnovijedobahrv00horv.pdf|title=Najnovije doba hrvatske povijesti|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1906.|location=Zagreb|format=PDF|postscript=.|author-link=Rudolf Horvat|access-date=2025-05-15|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Muldoon|first=James|title=Empire and Order: The Concept of Empire, 800–1800|url=https://archive.org/details/empireorderconce0000muld|publisher=Palgrave Macmillan|year=1999.|isbn=978-0-312-22226-0|edition=1.|series=Studies in Modern History [Studije moderne povijesti]|location=London|language=en|trans-title=Carstvo i poredak: Koncept carstva, 800. – 1800.|doi=10.1057/9780230512238|eissn=2946-2061|issn=2946-2053|lccn=99013305|oclc=40830099|ol=32086M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Noël|first=Jean-François|title=Sveto Rimsko Carstvo|publisher=Barbat|year=1998.|isbn=953-181-023-0|editor-last=Roksandić|editor-first=Drago|edition=Hrvatsko|series=Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis|location=Zagreb|translator-last=Pavković|translator-first=Vesna|postscript=.|orig-year=1976.}} ** ∟ {{Citiranje knjige|last=Roksandić|first=Drago|title=Predgovor hrvatskom izdanju|date=1998-06-15|location=Zagreb|pages=VII–XIX|postscript=.|author-link=Drago Roksandić}} * {{Citiranje knjige|last=Šišić|first=Ferdo|url=https://archive.org/details/hrvatska_povijest_iii_dio_1913-ferdo_sisic/mode/1up?view=theater|title=Hrvatska povijest, treći dio: od godine 1790. do godine 1847.|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1913.|series=Mala knjižnica Matice hrvatske|volume=VII|location=Zagreb|postscript=.|author-link=Ferdo Šišić|access-date=2025-05-24|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Voltaire|url=https://archive.org/details/essaissurlesmoeu03volt|title=Essai sur les mœurs et l’esprit des nations; Et sur les principaux faits de l’histoire depuis Charlemagne jusqu’à Louis XIII|publisher=<nowiki>[</nowiki>[[s.n.]]<nowiki>]</nowiki>|year=1773.|edition=Novo|series=Œuvres de monsieur de V*** [Djela gospodina V***]|volume=3|location=Neuchâtel|language=fr|trans-title=Esej o moralu i duhu naroda, i o glavnim povijesnim činjenicama od Karla Velikoga do Luja XIII.|oclc=797016561|postscript=.|author-link=Voltaire|access-date=2025-01-14|orig-year=1756.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-873101-6|volume=1|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak I: Od Maksimilijana I. do Westfalskoga mira, 1493. – 1648.|lccn=2011534543|oclc=772967090|ol=25339319M|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 1|postscript=.|author-link=Joachim Whaley}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume II: The Peace of Westphalia to the Dissolution of the Reich, 1648-1806|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-969307-8|volume=2|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak II: Od Westfalskoga mira do raspada Carstva, 1648. – 1806.|doi=10.1093/acprof:oso/9780199693078.001.0001|oclc=774290193|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 2|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Holy Roman Empire 1495–1806|publisher=Palgrave Macmillan|year=2011.|isbn=978-0-230-23978-4|edition=2.|series=Studies in European History [Studije europske povijesti]|location=Basingstoke|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo 1495. – 1806.|oclc=720536172|ol=26129539M|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire|url=https://archive.org/details/heartofeuropehis0000wils|publisher=The Belknap Press|year=2016.|isbn=978-0-674-05809-5|location=Cambridge, Massachusetts|language=en|trans-title=Srce Europe: Povijest Svetoga Rimskog Carstva|doi=10.4159/9780674915909|lccn=2015037932|oclc=939519825|ol=26199131M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} {{Refend}} === Znanstveni radovi i časopisi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje časopisa|last=Bandić|first=Ninoslav|date=2012-12|title=Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|url-status=live|department=Hrvatska povijest|journal=[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]|publisher=Večernji list|issue=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706201904/https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|archive-date=2025-07-06|access-date=2025-07-06|issn=1848-0284}} * {{Citiranje časopisa|last=Blanning|first=Tim|author-link=T. C. W. Blanning|date=2012.|title=The Holy Roman Empire of the German Nation past and present|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti u prošlosti i sadašnjosti|journal=Historical Research|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=85|issue=227|pages=57–70|doi=10.1111/j.1468-2281.2011.00579.x|postscript=.}} * {{Citiranje časopisa|last=Budak|first=Neven|author-link=Neven Budak|date=2002.|title=Habsburzi i Hrvati|url=https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|url-status=live|journal=[[Kolo (časopis)|Kolo]]|publisher=[[Matica hrvatska]]|volume=3|issue=288|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223001207/https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|archive-date=2018-12-23|access-date=2025-03-23}} * {{Citiranje časopisa|last=Cavendish|first=Richard|author-link=Richard Cavendish (povjesničar)|date=2006-07|title=The End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|url-status=live|journal=[[History Today]]|language=en|volume=56|issue=7|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002638/https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|archive-date=2019-02-14|access-date=2024-10-20}} * {{Citiranje časopisa|last=Chaloupek|first=Günther|author-link=Günther Chaloupek|date=2015|title=The Congress of Vienna and the Emerging Rivalry between Austria and Prussia for Hegemony in Central Europe|trans-title=Bečki kongres i nadolazeće suparništvo između Austrije i Pruske za prevlast u srednjoj Europi|url=http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|url-status=live|format=DOCX|journal=Contribution to the 28th Heilbronn Symposion in Economics and the Social Sciences|trans-journal=Doprinos 28. heilbronnskome simpoziju iz ekonomije i društvenih znanosti|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713154338/http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|archive-date=2020-07-13|access-date=2024-07-31}} * {{Citiranje časopisa|last=Faulkner|first=Neil|author-link=Neil Faulkner (povjesničar)|date=2015-11-15|title=The Battle of Austerlitz: Napoleon’s Masterpiece|trans-title=Bitka kod Austerlitza: Napoleonovo remek-djelo|url=https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|url-status=live|journal=[[Military History Matters]]|language=en|publisher=[[Current Publishing (UK)|Current Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517225757/https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|archive-date=2021-05-17|access-date=2025-05-08}} * {{Citiranje časopisa|last=Flogkerzie|first=Lawrence J.|year=1990.|title=Saxony, Austria, and the German Question after the Congress of Vienna, 1815–1816|url=https://archive.org/details/international-history-review_1990-11_12_4/page/661|trans-title=Saska, Austrija i njemačko pitanje nakon Bečkoga kongresa, 1815. – 1816.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=12|issue=4|pages=661–687|doi=10.1080/07075332.1990.9640563|issn=0707-5332|jstor=40106275|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Harrison|first=Henrietta|author-link=Henrietta Harrison|date=2017-06|title=The Qianlong Emperor’s Letter to George III and the Early-Twentieth-Century Origins of Ideas about Traditional China’s Foreign Relations|trans-title=Pismo cara Qianlonga Đuri III. i podrijetlo ideja o vanjskim odnosima tradicionalne Kine s početka 20. stoljeća|url=https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|url-status=live|journal=American Historical Review|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=122|issue=3|pages=680–701|doi=10.1093/ahr/122.3.680|issn=0002-8762|eissn=1937-5239|archive-url=https://web.archive.org/web/20200508012203/https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|archive-date=2020-05-08|postscript=.|via=Oxford Academic|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Lentz|first=Thierry|author-link=Thierry Lentz|year=2008.|title=Napoleon and Charlemagne|trans-title=Napoleon i Karlo Veliki|url=https://shs.cairn.info/article/NAPO_081_0002/pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Napoleonica, la revue|language=en|publisher=[[Fondation Napoléon]]|volume=1|issue=1|pages=1–23 (45–68)|doi=10.3917/napo.081.0002|access-date=2025-01-09|postscript=.|via=[[Cairn.info]]|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Morris Jr.|first=Warren B.|date=1977-05|title=The Prussian Plan of Union: Traditional Policy by “Revolutionary” Means|url=https://archive.org/details/sim_historian_1977-05_39_3/page/515|trans-title=Pruski plan unije: Tradicionalna politika »revolucionarnim« sredstvima|journal=[[The Historian (časopis)|The Historian]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=39|issue=3|pages=515–530|doi=10.1111/j.1540-6563.1977.tb01200.x|jstor=24444582|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Orford|first=Anne|author-link=Anne Orford|year=2009.|title=Jurisdiction Without Territory: From the Holy Roman Empire to the Responsibility to Protect|trans-title=Jurisdikcija bez teritorija: Od Svetoga Rimskog Carstva do odgovornosti za zaštitu|url=https://repository.law.umich.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1138&context=mjil|url-status=live|format=PDF|journal=[[Michigan Journal of International Law]]|language=en|volume=30|issue=3|pages=981–1015|issn=1052-2867|eissn=2688-5522|access-date=2024-07-25|postscript=.|via=University of Michigan Law School Scholarship Repository}} * {{Citiranje časopisa|last=Renna|first=Thomas|year=2017.|title=Papal Approval of Holy Roman Emperors, 1250–1356|trans-title=Papinsko odobrenje rimsko-njemačkih careva, 1250. – 1356.|url=https://expositions.journals.villanova.edu/article/view/2267/2133|url-status=live|format=PDF|journal=Expositions|language=en|volume=11|issue=2|pages=57–90|issn=1747-5376|access-date=2024-07-26}} * {{Citiranje časopisa|last=Schindling|first=Anton|author-link=Anton Schindling|date=1986.|title=The Development of the Eternal Diet in Regensburg|trans-title=Razvoj Vječne skupštine u Regensburgu|journal=[[The Journal of Modern History]]|language=en|publisher=[[University of Chicago Press]]|volume=58|pages=S64–S75|doi=10.1086/243149|jstor=1880008|postscript=.|s2cid=144471373}} * {{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Peter H.|year=2006.|title=Bolstering the Prestige of the Habsburgs: The End of the Holy Roman Empire in 1806|trans-title=Jačanje prestiža Habsburgovaca: Kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=28|issue=4|pages=709–736|doi=10.1080/07075332.2006.9641109|issn=0707-5332|jstor=40109811|postscript=.}} {{Refend}} === Kvalifikacijski radovi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje rada|last=Berg|first=Scott M.|date=2010.|title=In the shadow of Josephinism: Austria and the Catholic Church in the Restoration, 1815-1848|trans-title=U sjeni jozefinizma: Austrija i Katolička Crkva u obnovi, 1815. – 1848.|url=https://repository.lsu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1263&context=gradschool_theses|format=PDF|journal=Louisiana State University Master's Theses|language=en|doi=10.31390/gradschool_theses.264|access-date=2024-07-31|postscript=.|via=LSU Scholarly Repository|doi-access=free|trans-journal=Magistarski radovi Državnoga sveučilišta u Louisiani}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Abdikacija Franje II., cara Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva}} [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Raspadi carstava]] [[Kategorija:Napoleonski ratovi]] [[Kategorija:Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Napoleon]] 3wpwdmaapnjz1sofysbadpds13rsthw 7597886 7597873 2026-09-12T00:51:13Z ~2026-49114-86 372129 dodan odlomak /* Zanimljivosti */ 7597886 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2025.}} {{Infookvir povijesni događaj | ime = Raspad Svetoga Rimskog Carstva | slika = Printed version of the abdication of Francis II (1806).jpg | opis = Tiskana verzija proglasa Franje II. o abdikaciji. | vrijeme događaja = [[6. kolovoza]] [[1806.]], službeno<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Dugački" /><ref name="catholictextbookproject.com" /><br />(prije {{Age|1806|8|6}} godina) | mjesto događaja = {{Z+X|SRC}} | sudionici = {{Plainlist| * [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] * [[Napoleon I. Bonaparte]]{{Efn|Napoleon je uspostavio Rajnsku konfederaciju i prisilio Franju II. na abdikaciju kako bi učvrstio svoju vlast nad njemačkim državama te naposljetku okončao Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="revolution.chnm.org">{{Citiranje weba|title=The Confederation of the Rhine and the Dissolution of the Holy Roman Empire|trans-title=Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva|url=https://revolution.chnm.org/d/516|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128235811/https://revolution.chnm.org/d/516|archive-date=2021-11-28|access-date=2024-11-23|website=Liberté, Égalité, Fraternité: Exploring the French Revolution|publisher=[[Roy Rosenzweig Center for History and New Media]] – [[American Social History Project]]|language=en}}</ref> On je također 1806. godine proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHDI: Francis II" />}} * [[Knez Svetoga Rimskog Carstva|knezovi Svetoga Rimskog Carstva]] }} | ishod = {{Plainlist| * Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, kojega je naslijedila kratkotrajna Napoleonova [[Rajnska konfederacija]], a potom [[Njemački savez]] pod vodstvom Habsburško-Lotaringovaca. * [[Habsburško-Lotaringovci]] nastavljaju vladati kao carevi [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te kraljevi [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatske]] i [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]]. * [[Njemačko pitanje]],<ref name="Winkler 2018." /> koje se tiče mogućnosti [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkoga ujedinjenja]], što je konačno rezultiralo stvaranjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]]. }} }} '''Raspad Svetoga Rimskog Carstva''' službeno se dogodio [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine,<ref name="Britannica: End of the HRE">{{Citiranje weba|title=End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106122329/https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|archive-date=2018-01-06|access-date=2024-10-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz II (I): A difficult beginning|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918012407/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|archive-date=2021-09-18|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref><ref name="Dugački">{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623035200/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|archive-date=2017-06-23|access-date=2024-10-21|website=Leksikon Marina Držića|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] – [[Dom Marina Držića]]}}</ref><ref name="catholictextbookproject.com" /> kada se [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], posljednji rimsko-njemački car, odrekao [[Kruna Svetoga Rimskog Carstva|carske krune]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Proleksis: Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://proleksis.lzmk.hr/39383/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002062416/https://proleksis.lzmk.hr/39383/|archive-date=2013-10-02|access-date=2024-10-21|website=Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i [[Rimsko-njemački car|titule]].<ref>{{Harvnb|Horvat|1906.|p=21}}: »…odreče se Franjo II. naslova cara njemačkoga (6. kolovoza 1806.). Time nestade i carstva njemačkoga.«</ref><ref name="HE (LZMK): Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224114752/https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|archive-date=2023-12-24|access-date=2024-10-20|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?" /><ref name="Dugački" /> Franjo je ujedno ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]] kako titula [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkoga cara]] ne bi pripala [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonu I. Bonaparteu]]{{Efn|Premda je Napoleon također proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine.<ref name="GHDI: Francis II" />}}<ref name="HE (LZMK): Franjo I.">{{Citiranje weba|title=Franjo I.|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227153712/https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|archive-date=2023-12-27|access-date=2024-07-21|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i kako [[Habsburgovci]] ne bi morali postati Napoleonovi vazali.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz I and the Austrian Empire|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427142634/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|archive-date=2016-04-27|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo već se ''[[de facto]]'' raspalo kada su se [[12. srpnja]] [[1806.]] godine Napoleonovi [[Nijemci|njemački]] saveznici{{Efn|Njih ukupno šesnaest.<ref name="GHDI: Francis II" />}} odvojili od Svetoga Rimskog Carstva i pridružili [[Rajnska konfederacija|Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches">{{Citiranje weba|last=Burgdorf|first=Wolfgang|author-link=Wolfgang Burgdorf|date=2023-04-26|title=Ende des Alten Reiches|trans-title=Kraj Staroga Reicha|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607080728/https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-02-25|website=[[Historisches Lexikon Bayerns]]|publisher=[[Bavarska državna knjižnica]]|language=de}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo počelo je slabiti već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] tijekom [[Borba za investituru|Borbe za investituru]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bilo je »toliko [[Decentralizacija|decentralizirano]] da je bilo nešto više od labave [[Federacija|federacije]]«.<ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?">{{Citiranje weba|title=Why did the Holy Roman Empire fall?|trans-title=Zašto je Sveto Rimsko Carstvo palo?|url=https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208074933/https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|archive-date=2022-12-08|access-date=2025-05-31|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Zapadna Europa|Zapadni Europljani]] još su od srednjega vijeka priznavali Sveto Rimsko Carstvo kao pravoga nasljednika staroga [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je papinstvo njegove careve proglasilo [[Rimski car|rimskim carevima]]. Oni su uz pomoć rimskoga nasljeđa potvrdili svoju vlast nad cijelom kršćanskom Europom i šire, tvrdeći da su [[Univerzalna monarhija|univerzalni monarsi]]. Univerzalnu prirodu Carstva ugrozila je pojava prvih [[Suverena država|suverenih teritorijalnih država]] u 16. i 17. stoljeću, koja je sa sobom donijela ideju da [[jurisdikcija]] odgovara stvarnome teritoriju kojim se upravlja. Suvremenici iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], unutar i izvan Carstva, smatrali su Sveto Rimsko Carstvo »neregularnom« i »bolesnom« monarhijom koja ima »neobičan« oblik vladavine. Carstvu su nedostajale središnja stalna vojska i središnja [[riznica]], a njegovi vladari – formalno [[Carski izbor|izabrani]], a ne nasljedni – nisu mogli vršiti učinkovitu središnju vlast. Čak i tada, većina suvremenika vjerovala je da bi se Carstvo moglo oživjeti. Svoj je krajnji pad Sveto Rimsko Carstvo doživjelo tijekom i nakon sudjelovanja u [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Rat s [[Prvo Francusko Carstvo|Prvim Francuskim Carstvom]] i Napoleonom I. Bonaparteom bio je katastrofalan iako se Carstvo u početku vrlo dobro branilo. Godine [[1804.]] Napoleon se proglasio [[Car Francuza|carem Francuza]], na što je Franjo II. odgovorio proglasivši se [[Car Austrije|carem Austrije]] (usto je već bio rimsko-njemački car). Tim je činom Franjo pokušao održati ravnopravnost između novonastalih carstava, ujedno tumačeći da titula rimsko-njemačkoga cara nadmašuje i austrijsku i francusku titulu. Sveto Rimsko Carstvo zapravo je propalo nakon austrijskoga poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] i [[odcjepljenje|odcjepljenja]] mnogih Franjinih njemačkih vazala u srpnju 1806. godine kako bi uspostavili francusku [[Satelitska država|satelitsku državu]] Rajnsku konfederaciju. Abdikacija Franje II. te raspuštanje cjelokupne hijerarhije i institucija Svetoga Rimskog Carstva u kolovozu 1806. godine smatrali su se nužnim za sprječavanje mogućnosti da se Napoleon proglasi rimsko-njemačkim carem, čime bi Franjo postao njegovim vazalom. Reakcije na raspad Carstva varirale su od ravnodušnosti do očaja. Građani [[Beč]]a, glavnoga grada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], bili su užasnuti nestankom Carstva. Zakonitost Franjinih postupaka uvelike se dovodila u pitanje. Iako je njegova abdikacija bila potpuno zakonita, smatralo se da su ukinuće Carstva i oslobađanje svih njegovih vazala bili izvan careve ovlasti. Mnogi knezovi i podanici Svetoga Rimskog Carstva nisu se mogli pomiriti s njegovom propašću. Neki su pučani mislili da je vijest o ukinuću Carstva bila [[zavjera]] lokalnih vlasti. Raspad Carstva u Njemačkoj se uvelike uspoređivao s polulegendarnim [[Trojanski rat|padom Troje]], a neki su ga uspoređivali i s [[Kršćanska eshatologija|posljednjim vremenima]] te [[Smak svijeta|smakom svijeta]]. Međutim, neki suvremenici ismijali su nestanak Svetoga Rimskog Carstva i žaljenja zbog istoga. == Pozadina == === Ideologija Svetoga Rimskog Carstva === [[Datoteka:Wien-khm-kunstkammer-francis1-0.jpg|minijatura|Mramorno [[poprsje]] posljednjega rimsko-njemačkog cara Franje II. u stilu inspiriranome mramornim poprsjima iz doba [[Antički Rim|Antičkoga Rima]].]] Definirajuća karakteristika Svetoga Rimskog Carstva bila je ideja da je rimsko-njemački car predstavljao vodećega monarha u Europi te da je njegovo carstvo bio jedini pravi nastavak antičkoga Rimskog Carstva prema proklamaciji papā u [[Rim]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Titula rimsko-njemačkoga cara nosila je »božansku auru« i »božansku potvrdu« jer je rimsko-njemački car bio »svjetovni mač papinstva«, »vođa vjernika oko kojih se stvarao europski identitet« i zaštitnik Crkve.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Također je bio odgovoran za zaštitu [[Papa|pape]] od svih neprijatelja, zaštitu [[Kršćanstvo|kršćanstva]] od [[Poganstvo|poganskih]] osvajača i »promicanje [[Misionarstvo|misionarskoga]] žara« te je s papom trebao voditi kršćanstvo.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Rimsko-njemački carevi bili su čvrsto uvjereni da su oni jedini pravi carevi u Europi i, iako su formalno priznali [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|osmanske sultane]] za careve [[1606.]] i vladare [[Rusko Carstvo|Rusije]] za careve [[1721.]] godine, ta su priznanja bila uvjetovana činjenicom da je rimsko-njemački car uvijek bio nadmoćniji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Nadmoć cara bila je izraz ideje da se Sveto Rimsko Carstvo teoretski prostire na sve [[Kršćani|kršćane]] na univerzalan način.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Prema riječima [[Peter H. Wilson|Petera H. Wilsona]], to je »uvijek više bio ideal nego stvarnost, budući da Carstvo nikada nije obuhvaćalo cijelu kršćansku Europu niti se njime izravno upravljalo iz jedne prijestolnice«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carska vlast nije počivala na carevoj vlastitoj [[Krunske zemlje|krunskoj zemlji]], već na carevoj ulozi najvišega svjetovnog vladara u svijetu te prvaka i branitelja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Nedostatak definirane [[Prijestolnica|prijestolnice]] i dosljednih krunskih zemalja učvrstio je ideju da je carska titula univerzalna jer nije bila nužno povezana s bilo kojim područjem.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Kroz svoje dugo postojanje, Sveto Rimsko Carstvo bilo je središnji element [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] u Europi, ne samo zato što je sâmo Carstvo često bilo jedno od najmoćnijih na kontinentu, već i zbog sâmoga cara.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Budući da su [[Dodatak:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|rimsko-njemački carevi]] bili međunarodno priznati nasljednici starih [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskih careva]] i najistaknutijih kršćanskih vladara, tvrdili su (i često im je bilo priznato) da imaju prednost nad drugim vladarima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Iako su se carevi formalno nazivali »izabranim rimskim carevima« od [[1508.]] godine, kada je car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] preuzeo titulu bez potrebe za papinskom [[Krunidba rimsko-njemačkoga cara|krunidbom]], univerzalistički karakter Carstva održavao se kroz carevu [[Feudalizam|feudalnu]] vlast koja se protezala izvan institucija koje su bile razvijene unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carski teritoriji koje su držali vladari drugih kraljevstva ostali su carski vazali. Naprimjer, kraljevi [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]] prihvatili su [[vazal]]stvo u odnosu na svoje njemačke zemlje do 1806. godine, kada su te zemlje formalno uključene u njihova kraljevstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Reformacija u 16. stoljeću otežala je upravljanje Carstvom i dovela u pitanje njegovu ulogu »svetoga«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Unatoč tomu što su se [[luteranizam]] i [[kalvinizam]] tolerirali od [[1555.]], odnosno od [[1648.]] godine nadalje, [[katoličanstvo]] je ostalo jedina priznata vjera.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Čak i tada, [[Reichskirchensystem|Carska Crkva]] smanjila se od 16. stoljeća nadalje, s nekim crkvenim teritorijima koji su [[Sekularizam|sekularizirani]] ili uvijek pod upravom iste obitelji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} »Sveta« priroda Svetoga Rimskog Carstva postala je još upitnija kada je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim mirom]] iz [[1699.]] godine prihvaćena mogućnost trajnoga mira s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] koje se naširoko smatralo smrtnim neprijateljem [[Kršćanstvo u Europi|kršćanske Europe]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} I papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo nastavili su u [[Rani novi vijek|ranomu novom vijeku]] zahtijevati svoja tradicionalna prava univerzalne jurisdikcije – prava vršenja jurisdikcije u cijelome svijetu, čak i ako nisu imali ''[[de facto]]'' kontrolu nad određenim teritorijima.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Zajedno s papinstvom, Sveto Rimsko Carstvo predstavljalo je priznato središte [[Kršćanluk|kršćanskoga svijeta]] i jedan od stupova na kojima je ono počivalo.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Carstvu su njegov utjecaj i njegovo mjesto u priznatome svjetskom poretku davali njegovu pravu moć, a ne stvarni opseg njegovih teritorijalnih domena.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Dvojna vladavina pape i cara zapravo je okončana [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] naposljetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] 1648. godine, pri čemu je Carstvo zauvijek odvojeno od papinstva.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Papinstvo nije igralo nikakvu ulogu u pregovorima, a u očima pape [[Inocent X.|Inocenta X.]] mir je uništio vezu između pape i cara, koja je držala Europu na okupu još od vremena Karla Velikoga osam stoljeća prije.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} U 17. stoljeću dolazi do istinske pojave modernoga sustava međunarodnih odnosa i diplomacije tamo gdje su međunarodne sporove između europskih vladara prethodno rješavali i posredovali papa i/ili car.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Jedna od najvećih prijetnji tradicionalnoj (i teoretskoj) univerzalnoj jurisdikciji dodijeljenoj rimsko-njemačkome caru i papi u cijelomu kršćanskom svijetu bila je pojava modernih suverenih teritorijalnih država u 16. i 17. stoljeću, što je značilo uspon ideje da je jurisdikcija bila jednaka izravnoj kontroli teritorija.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Za vladare teritorijalnih država, i papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo predstavljali su »univerzalne antagoniste«, tvrdeći da je jurisdikcija nad cijelim svijetom njihova po pravu kroz njihovu vezu sa starim Rimom i kroz njihovu ulogu »[[Namjesnik Isusa Krista|zemaljskih predstavnika Isusa Krista]]«.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Kraljevi koji su tvrdili da imaju vlastiti suverenitet bez Carstva činili su to u ulozi ''rex in regno suo'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ‘kralj u svome kraljevstvu’), vladara koji je mogao imati zakonske ovlasti cara (kao apsolutnoga monarha) unutar granica vlastitoga teritorija jer carevi nisu zaštitili svoj narod od stranih neprijatelja.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Ambiciozni carevi, poput [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1519. – 1556.) i [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1619. – 1637.), koji su nastojali spojiti univerzalnu jurisdikciju sa stvarnom univerzalnom vremenskom vladavinom i univerzalnim carskim [[autoritet]]om predstavljali su prijetnju daljnjemu postojanju europskih zemalja.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Karlo V. bio je posljednji rimsko-njemački car kojega je [[Krunidba Karla V.|okrunio]] papa i kao takav posljednji koji je službeno proglašen zaštitnikom Crkve, što je uloga koju su zanemarivali mnogi njegovi nasljednici.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} === Faza sekularizacije (16. – 18. st.) === [[Datoteka:HRE Dioceses Prince-Bishoprics, c. 1780.jpg|minijatura|Kneževine-biskupije Svetoga Rimskog Carstva, svaka sa svojim odgovarajućim ''[[Hochstift]]om'' oko 1780. godine.]] ==== Rana sekularizacija (16. – 17. st.) ==== Registar pripremljen za [[Wormski sabor]] iz [[1521.]] godine navodi kao crkvene staleže tri crkvena izborna kneza, četiri nadbiskupa, 46 biskupa i 83 niža prelata (carska opata i opatice) u usporedbi sa 180 svjetovnih gospodara.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Do 1792. godine, ostala su samo tri izborna kneza, jedan nadbiskup, 29 biskupa i knezova-opata te 40 prelata, uz 165 svjetovnih posjeda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Pad je započeo puno prije [[Reformacija|Reformacije]] koja je samo ubrzala težnju svjetovnih vladara da u svoje teritorije ugrade materijalnu imovinu crkvenih feuda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Mnogi od crkvenih posjeda zabilježenih u registru iz 1521. godine već su tako nestajali, uključujući i 15 kneževina-biskupija.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Tijekom Reformacije nekoliko je biskupija na sjeveru i sjeveroistoku sekularizirano i pretvoreno u svjetovna vojvodstva, uglavnom u korist protestantskih knezova.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} U kasnijemu je 16. stoljeću [[protureformacija]] pokušala preokrenuti neke od tih [[sekularizacija]], a pitanje sudbine sekulariziranih teritorija postalo je važno u Tridesetogodišnjemu ratu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Naposljetku je Westfalski mir potvrdio sekularizaciju niza kneževina-biskupija, uključujući nadbiskupije [[Bremenska nadbiskupija|Bremen]] i [[Magdeburška nadbiskupija|Magdeburg]] te šest biskupija s punim političkim ovlastima,{{Efn|Za razliku od njih, neke sekularizirane kneževine-biskupije na sjeveru i sjeveroistoku (poput [[Kneževina-Biskupija Brandenburg|Brandenburga]], [[Havelberška biskupija|Havelberga]], [[Lebuska biskupija|Lebusa]], [[Biskupija Dresden-Meissen|Meissena]], [[Merseburška biskupija|Merseburga]], [[Biskupija Naumburg-Zeitz|Naumburg-Zeitza]], [[Dijaceza i kneževina-biskupija Schwerin|Schwerina]] i [[Camminska biskupija|Cammina]]) prestale su ostvarivati ​​neovisna prava te su zapravo postale podređene moćnim susjednim vladarima puno prije Reformacije. Tako su postale kneževine-biskupije samo po imenu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=89}}}} koje su dodijeljene Švedskoj, Brandenburgu i Mecklenburgu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} S druge su strane [[Kneževina-Biskupija Hildesheim|Hildesheim]] i [[Kneževina-Biskupija Paderborn|Paderborn]], koji su desetljećima bili pod protestantskom upravom i smatrani izgubljenima, obnovljeni kao kneževine-biskupije.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Tada je 65 crkvenih vladara kontroliralo 14 % kopnene površine i otprilike 12 % [[Sveto Rimsko Carstvo#Demografija|stanovništva Svetoga Rimskog Carstva]] (oko {{Broj|3500000}} podanika).{{Sfn|Beales|2003.|p=59}} Njemački su vladari – zbog traumatičnoga iskustva iz Tridesetogodišnjega rata,{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} tijekom kojega je u Europi uništeno oko {{Broj|15000}} sela i nakon kojega je broj stanovnika u Njemačkoj pao sa 17 milijuna ([[1618.]]) na 8 milijuna (1648.),{{Sfn|Noël|1998.|p=169}}{{Efn|Jedna procjena temeljena na granicama Njemačke iz [[1870.]] godine daje broj stanovnika od otprilike 15 – 17 milijuna oko [[1600.]] godine, koji je pao na 10 – 13 milijuna oko [[1650.]] godine. Drugi povjesničari koji se bave procjenama stanovništva ranonovovjekovnoga Svetoga Rimskog Carstva sugeriraju da je broj stanovnika pao s 20 milijuna na otprilike 16 – 17 milijuna do 1650. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=633}}}} i kako bi izbjegli ponavljanje te katastrofe – sada bili skloni cijenjenju prava i pravne strukture više nego ikada prije u povijesti Carstva.{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} To dobrim dijelom objašnjava zašto su srednje i male države, crkvene i svjetovne, mogle preživjeti te čak napredovati u blizini moćnih država sa stalnim vojskama (poput [[Brandenburg-Pruska|Brandenburga-Pruske]], Bavarske i Austrije).{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} ==== Pokušaji sekularizacije u 18. stoljeću ==== Iako još 150 godina nakon Westfalskoga mira nije došlo do stvarne sekularizacije, postojala je duga povijest glasina i polovičnih planova o mogućim sekularizacijama.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Anomalni fenomen (jedinstven za Sveto Rimsko Carstvo) kontinuiranoga postojanja nezavisnih kneževina-biskupija sve se više smatrao [[Anakronizam|anakronizmom]], a posebno, ali ne isključivo, kod protestantskih knezova koji su također žudjeli za tim bespomoćnim teritorijima.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Stoga su pruski tajni prijedlozi za okončanje [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskoga nasljednog rata]] pozivali na povećanje nedovoljne teritorijalne baze cara [[Karlo VII., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VII.]] iz dinastije [[Wittelsbach]] njegovim pripajanjem nekih kneževina-biskupija.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Godine 1743. [[Heinrich von Podewils]], ministar Fridrika II., napisao je memorandum u kojemu je predložio da se wittelsbaškome caru daju [[Biskupija Passau|Passau]], [[Kneževina-Biskupija Augsburg|Augsburg]] i [[Kneževina-Biskupija Regensburg|Regensburg]], kao i slobodni carski gradovi [[Augsburg]], [[Regensburg]] i [[Slobodni Carski Grad Ulm|Ulm]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Fridrik II. dodao je [[Kneževina-Nadbiskupija Salzburg|Kneževinu-Nadbiskupiju Salzburg]] na popis, a Karlo VII. otišao je toliko daleko da je još dodao i kneževine-biskupije [[Kneževina-Biskupija Eichstätt|Eichstätt]] i [[Kneževina-Biskupija Freising|Freising]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Plan je izazvao senzaciju i bijes među knezovima-biskupima, slobodnim carskim gradovima i drugim manjim carskim posjedima.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Biskupi su raspravljali o podizanju vojske od {{Broj|40000}} ljudi za obranu od cara koji je razmišljao o otimanju crkvene zemlje koju je, prema njegovoj krunidbenoj prisezi, obvezan štititi.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Iako je iznenadna smrt Karla VII. okončala to spletkarenje, ideja sekularizacije nije nestala; o njoj se aktivno raspravljalo tijekom [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] te ponovno tijekom manevriranja [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Bavarski nasljedni rat|Bavarskomu nasljednom ratu]].{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} === Sveto Rimsko Carstvo u 18. stoljeću === [[Datoteka:Map of the Holy Roman Empire, 1789 en.png|minijatura|Zemljovid unutarnjih podjela i vazalā Svetoga Rimskog Carstva [[1789.]] godine.]] Do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] suvremeni pogledi na Sveto Rimsko Carstvo bili su daleko od univerzalno pozitivnih. Postojala je široko rasprostranjena ideja da je Carstvo u nekome svojstvu »bolesno«: naprimjer, [[Knjižarstvo|knjižar]] i nakladnik [[Johann Heinrich Zedler]] spominje »državne bolesti Svetoga Rimskog Carstva« u svome [[Grosses vollständiges Universal-Lexicon|''Grosses vollständiges Universal-Lexiconu'']] iz [[1745.]] godine.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} To gledište potječe barem iz Westfalskoga mira, gdje je Carstvo izričito definirano kao nenacionalna država.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} [[Samuel von Pufendorf]], povjesničar iz 17. stoljeća, slavno je opisao Sveto Rimsko Carstvo kao carstvo s »neobičnim oblikom vladavine« i ismijao ga kao »monstruoznost« kojoj nedostaje ono što je potrebno za učinkovitu i funkcionalnu državu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Nedostatak stalne vojske i središnje riznice te slaba središnja kontrola koju je vršio vladar koji je bio izabran, a ne nasljedan, pridonijeli su ideji da ne postoji jedinstvena njemačka država.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Prema mišljenju njegovih suvremenika, Carstvo je nazadovalo iz »regularne« monarhije u vrlo neregularnu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Carstvo je uglavnom očuvano kroz sustav samouravnoteženja koji nije uključivao samo same carske vazale, već i države diljem Europe.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Već u 18. stoljeću vladari diljem kontinenta smatrali su da bi [[Unitarizam|unitarna]] njemačka država mogla postati najveća sila u Europi i da je u interesu gotovo svih da središnja Europa ostane »mekana«.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Sveto Rimsko Carstvo smatralo se »lošom šalom« i »blijedom parodijom rimske slave« zahvaljujući [[Voltaire]]ovoj izjavi koja »još uvijek dominira pučkom maštom«:<ref name="Grief 2021.">{{Citiranje weba|last=Grief|first=Isaac Toman|date=2021-06-22|title=The Ideology of the Holy Roman Empire|trans-title=Ideologija Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210622160404/https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|archive-date=2021-06-22|access-date=2024-11-10|website=worldhistory.org|publisher=[[World History Encyclopedia]]|language=en}}</ref> {{Navod|To tijelo koje se nazivalo i koje se još uvijek naziva Svetim Rimskim Carstvom nije ni na koji način bilo ni sveto, ni rimsko, ni carstvo.<ref>{{Harvnb|Voltaire|1773.|pp=338–339}}: ''Ce corps qui s’appelait, & qui s’appelle encore, le Saint-Empire Romain, n’était en aucune manière, ni saint, ni romain, ni empire.''</ref>|[[Voltaire]], ''[[Essai sur les mœurs et l'esprit des nations]]'' (1756.)}} Iako su postojali neki njemački [[Romantizam|romantičari]] »koji su tvrdili da Carstvo mora umrijeti da bi se Njemačka ponovno rodila«, velik se broj carskih podanika nije prestao nadati da bi se »bolesno« Carstvo moglo izliječiti i oživjeti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} U prvih nekoliko godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] došlo je do opsežnih reorganizacija i promjena vlasti unutar Carstva s [[Mir u Lunévilleu|Mirom u Lunévilleu]] s [[Prva Francuska Republika|Prvom Francuskom Republikom]] iz [[1801.]] godine, koji je značio kraj carske [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] u [[Južna Nizozemska|Južnoj Nizozemskoj]] i [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Italiji]] te uspon moćnih njemačkih vladara na sjeveru, uzrokujući konsolidaciju mnogih prethodno odvojenih carskih vazala i feuda u rukama nekolicine vladara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Tradicionalna politička [[hijerarhija]] Carstva bila je poremećena, ali suvremenicima nije bilo očito da će to dovesti do raspada Carstva; općenito je mišljenje bilo da predstavlja novi početak, a ne posljednjih nekoliko koraka prema kraju.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Nadalje, mnogi [[Publicistika|publicisti]] unutar Carstva nisu vidjeli njegovu prirodu »neregularne« monarhije kao nešto negativno te nisu bili zabrinuti za formiranje novoga političkoga ili društvenoga poretka, već su radije nastojali povećati postojeće strukture kako bi stvorili bolju budućnost.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Westfalski mir izričito je odredio da će Carstvo ostati nesvrstano i pasivno te da će raditi na održavanju mira u Europi (aranžmanu koji je odobravala većina njegovih stanovnika).{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Tijekom 18. stoljeća vladari Svetoga Rimskog Carstva iz dinastije [[Habsburg]] pomalo su zanemarili svoju carsku ulogu. Iako je car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1658. – 1705.) radio na jačanju Carstva i promicanju njegovih interesa,{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} između ostaloga vodeći vrlo cijenjenu kulturnu politiku i uspješno ratujući protiv Osmanlija,{{Sfn|Blanning|2012.|p=60}} njegovi sinovi i nasljednici [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1705. – 1711.) i [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1711. – 1740.) više su se trudili za interese vlastite dinastije nego za interese Carstva u cjelini.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine 1705. diplomatske dužnosti i odgovornosti prenesene su s Carske kancelarije na Dvorsku kancelariju u Beču.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Nakon smrti Karla VI. njegova kći [[Marija Terezija]] naslijedila je većinu njegovih titula, ali ne i carsku krunu (budući da žena nije bila kvalificirana za carske izbore) koja je otišla njegovu protivniku Karlu VII.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Kada je carska titula umjesto toga dodijeljena njezinu suprugu [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franji I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1745. – 1765.), Marija Terezija prasnula je u smijeh kada ga je vidjela u njegovoj carskoj krunidbenoj odori, smatrajući njegovu krunidbu ''Kasperltheaterom'' (''[[Punch i Judy]]'' predstavom).{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1765. – 1790.), sin i nasljednik Marije Terezije i Franje I., bio je još [[Radikalizam|radikalniji]] u zanemarivanju Carstva.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine [[1778.]] razmišljao je o odricanju od carske titule, a [[1784.]] godine – kada se nadao da će svoje zemlje u Belgiji ([[Austrijska Nizozemska|Austrijskoj Nizozemskoj]]) zamijeniti za [[Izborna Kneževina Bavarska|Izbornu Kneževinu Bavarsku]] – razmišljao je o odricanju od carske titule i dodjeljivanju iste [[Karlo Teodor, izborni knez Bavarske|Karlu Teodoru]], izbornomu knezu Bavarske, kao dio dogovora.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Carstvo nije nužno bilo osuđeno na propast zbog habsburške nezainteresiranosti; u vremenima kada su carevi zanemarivali šire Carstvo, moćniji carski vazali obično su poduzimali korake kako bi ojačali njemačko jedinstvo među carskim knezovima.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Unatoč raširenoj ideji da je Sveto Rimsko Carstvo bilo »bolesno«, Carstvo nije bilo u konačnome padu prije nego što se uključilo u Francuske revolucionarne ratove od [[1790-ih]] nadalje.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U 18. stoljeću carske institucije proživljavale su nešto nalik [[Renesansa|renesansi]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carstvo je predstavljalo najsigurnije i najbolje jamstvo za prava manjih država i teritorija u vrijeme kada su Europom počele dominirati moćne carske nacionalne države.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Zbog slabe središnje vlasti, konstitutivni teritoriji Carstva mogli su utjecati na vlastitu sudbinu; središnji [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carski sabor]] odlučivao je o politici i zakonodavstvu te je dopuštao Carstvu da koordinira svoj odgovor na prijetnju koju je predstavljala Francuska, a dva odvojena [[Sveto Rimsko Carstvo#Carski sudovi|carska vrhovna suda]] i [[carski okruzi]] predstavljali su uspješna mjesta za rješavanje sukoba unutar Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carski sabor također je bio mjesto gdje su slabiji carski knezovi mogli raditi kako bi uvjerili svoje moćnije kolege da ostanu u miru i riješe svoje nesuglasice.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == Ratovi s Napoleonom i Francuskom == [[Datoteka:Map Holy Roman Empire 1789.svg|minijatura|250x250px|Teritorij Svetoga Rimskog Carstva 1789. godine, neposredno prije početka [[Francuski revolucionarni i Napoleonski ratovi|Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova]].]] [[Datoteka:La_bataille_d'Austerlitz._2_decembre_1805_(François_Gérard).jpg|minijatura|300x300px|[[François Gérard]]: [[Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805. (Gérard)|''Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805.'']], slika iz 1810. godine.]] === Austrijski ratni napori i odgovori === Iako su snage [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pregazile i okupirale [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] [[1792.]] godine, Sveto Rimsko Carstvo prilično se dobro branilo sve dok [[Kraljevina Pruska]] nije odustala od ratnih napora kako bi usmjerila pozornost na svoje poljske teritorije (nadgledajući [[Druga podjela Poljske|Drugu]] i [[Treća podjela Poljske|Treću podjelu Poljske]]), uzimajući sa sobom svoje resurse i moćnu vojsku.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Unatoč rastućim poteškoćama Carstva pred ratovima s Francuskom, nije bilo većih narodnih nemira unutar njegovih granica. Umjesto toga, objašnjenje za kraj Svetoga Rimskog Carstva leži u domeni [[Visoka i niska politika|visoke politike]]. Poraz Carstva u Francuskim revolucionarnim ratovima bio je najodlučniji korak u postupnome potkopavanju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=712}} Sukob između Francuske i Svetoga Rimskog Carstva započeo je s Francuzima koji su objavili rat novookrunjenomu habsburškom caru Franji II. samo u svojstvu [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]]. Činjenica da se velik dio širega Carstva, uključujući utjecajne osobe poput kralja Pruske te [[Izborni knez Mainza|nadbiskupa i izbornoga kneza Mainza]], koliko god to nije bilo voljno, pridružio sukobu na strani Habsburgovaca u formalnomu ''[[Reichskrieg]]u'' (‘carskome ratu’) dokazuje da su carski ideali još uvijek živi u kasnomu 18. stoljeća.{{Sfn|Wilson|2006.|p=713}} Ključna točka u kojoj se sudbina promijenila bilo je prusko odustajanje od ratnih napora. Pruska je bila jedina prava protuteža austrijskome utjecaju u rimsko-njemačkim ustanovama. Iako su zapadni dijelovi Pruske, poput [[Markgrofovija Brandenburg|Brandenburga]], ostali formalni dijelovi Svetoga Rimskog Carstva, a Prusi su i dalje bili zastupljeni u Carskome saboru, Pruska se prestala natjecati za utjecaj u carskim poslovima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Austrija je sama stajala kao zaštitnica državā u [[Južna Njemačka|južnoj Njemačkoj]], od kojih su mnoge počele razmišljati o sklapanju vlastitoga zasebnog mira s Francuskom.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Kada su Austrijanci saznali da su [[Vojvodstvo Württemberg|Württemberg]] i [[Markgrofovija Baden|Baden]] otvorili službene pregovore s Francuskom, vojske koje su poslale te dvije države raspuštene su i razoružane [[1796.]], što je izazvalo ogorčenost protiv cara i, u kombinaciji s gubitcima za Francusku, sugeriralo da habsburški car više nije sposoban zaštititi svoje tradicionalne vazale u Njemačkoj.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} U jeku ratova s ​​Francuskom došlo je do značajne reorganizacije carskoga teritorija (tzv. ''[[Reichsdeputationshauptschluss]]'' kojega je Pruska podržavala), pri čemu je Habsburška Monarhija trebala [[Kompenzacija|kompenzirati]] knezove koji su izgubili teritorij u Francuskim revolucionarnim ratovima i optimizirati trenutačnu polufeudalnu strukturu Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je došlo do velikih teritorijalnih promjena – osobito gotovo potpunoga ukidanja bilo kakvoga crkvenog teritorija i značajnih teritorijalnih dobitaka za Bavarsku, Baden, Württemberg, [[Landgrofovija Hessen-Darmstadt|Hessen-Darmstadt]] i [[Grofovija Nassau|Nassau]] – najvažnije promjene bile su u izbornome kolegiju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} [[Izborna Kneževina Salzburg|Salzburg]] je dodan kao četvrta katolička izborna kneževina, dok su [[Izborna Kneževina Württemberg|Württemberg]], [[Izborna Kneževina Baden|Baden]] i [[Izborna Kneževina Hessen|Hessen-Kassel]] postali četvrta, peta i šesta protestantska izborna kneževina, dajući protestantima većinu po prvi puta u povijesti te izazivajući sumnju u mogućnost Franjina rada s Carskim saborom.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je austrijski režim potrošio mnogo vremena i resursā pokušavajući učiniti novi aranžman uspješnim, opća presuda u to vrijeme bila je da je reorganizacija u biti ubila Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} === Reakcija na Napoleonovu krunidbu za cara === [[Datoteka:Jacques-Louis David - The Coronation of Napoleon (1805-1807).jpg|minijatura|275x275px|[[Krunidba Napoleona I.|''Posvećenje cara Napoleona I. i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804.'']], slika francuskoga slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], dovršena [[1807.]] godine.]] Napoleon je [[18. svibnja]] [[1804.]] godine proglašen [[Car Francuza|carem Francuza]].<ref name="povijest.hr: Kako je Napoleon postao car?">{{Citiranje weba|title=Kako je Napoleon postao car? – 1804.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030225429/https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|archive-date=2020-10-30|access-date=2025-04-24|website=povijest.hr}}</ref> Među ostalima, jedna od važnih osoba koja je prisustvovala krunidbi bio je papa Pio VII., vjerojatno strahujući da Napoleon planira osvojiti [[Papinska Država|Papinsku Državu]].{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Pio VII. bio je svjestan da je Napoleon svoju krunidbu za cara simbolički povezao s krunidbom Karla Velikoga te je prepoznao sličnost između Napoleonove titule i titule »car Rimljana« koju su nosili rimsko-njemački carevi.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Svojom prisutnošću na ceremoniji, Pio VII. simbolički je odobrio prijenos carske vlasti (''[[translatio imperii]]'') s Rimljana (a time i s [[Franci|Franaka]]) na Francuze.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} [[Napoleonova krunidba]] označila je kraj »staroga feudalnog poretka«.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /> Krunidba je dobila različite reakcije u Svetomu Rimskom Carstvu. Iako je povratak monarhije u Francuskoj bio dobrodošao (premda nesretan utoliko što je monarh bio Napoleon), carska titula (umjesto kraljevske) nije bila dobrodošla.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} U Svetomu Rimskom Carstvu, Napoleonova titula izazvala je strahove da bi mogla potaknuti [[Car Rusije|ruskoga cara]] da inzistira na tomu da je jednak rimsko-njemačkome caru te da bi mogla potaknuti druge vladare (poput [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], kralja [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenoga Kraljevstva]]) da se također proglase carevima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Odnosi između Habsburgovaca i Đure III. bili su složeni; u diplomaciji je bečki dvor dugi niz godina odbijao britanskoga kralja oslovljavati s »Njegovo Veličanstvo« jer je bio samo kralj, a ne car.{{Sfn|Harrison|2017.|p=687}} [[Ludwig von Cobenzl|Ludwig Cobenzl]] savjetovao je Franju II., odgovarajući na Napoleonovu namjeru da se proglasi carem, da je kao rimski car dosad uživao »prednost ispred svih europskih moćnika, uključujući ruskoga cara«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U Beču je Napoleonova krunidba izazvala strah zbog mogućnosti da bi Napoleon zahtijevao krunu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Bandić|2012.}} Dinastija Habsburg više »nije mogla računati na siguran [[Carski izbor|izbor]]« na prijestolje Svetoga Rimskog Carstva jer je Napoleon neposredno utjecao na mnoge njemačke knezove, od kojih je većina bila protestantske vjeroispovijesti.{{Sfn|Bandić|2012.}} Iako je Napoleonova carska titula bila nepoželjna, austrijski dužnosnici odmah su shvatili da bi odbijanje prihvaćanja njega kao cara dovelo do ponovnoga rata s Francuskom. Umjesto toga, fokus je preusmjeren na način kako prihvatiti Napoleona kao cara dok se istovremeno očuva nadmoć njihova vlastitoga cara i Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Francuska je službeno prihvatila paritet s Austrijom kao zasebnom državom [[1757.]], [[1797.]] i [[1801.]] godine te je u istim sporazumima priznala da je Sveto Rimsko Carstvo nadmoćno i Austriji i Francuskoj. Stoga je odlučeno da se Austrija uzdigne na status carstva kako bi se očuvao paritet između Austrije i Francuske dok bi se ujedno očuvala rimska carska titula kao najistaknutija, nadređena objema.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} === Austrijsko Carstvo === [[Datoteka:Imperial Crown of Austria (Vienna).JPG|minijatura|[[Austrijska carska kruna]], izvorno izrađena za rimsko-njemačkoga cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]], korištena je u Austriji sve do pada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].]] Uvidjevši da je titula rimsko-njemačkoga cara sve više i više postajala »isprazni naslov«{{Sfn|Budak|2002.}} te pritom odgovarajući na Napoleonovu samokrunidbu,<ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804">{{Citiranje weba|title=The foundation of the Empire of Austria in 1804|url=https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219132735/https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|archive-date=2012-12-19|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref>{{Sfn|Budak|2002.}} Franjo se [[11. kolovoza]] [[1804.]] godine<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /><ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804" /> proglasio [[Car Austrije|carem Austrije]] (bez potrebe za novom krunidbom jer je već imao carsku krunidbu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Cobenzl je savjetovao da bi zasebna nasljedna austrijska titula također omogućila [[Habsburg]]ovcima da održe ravnopravnost s drugim vladarima (budući da je Cobenzl rimsko-njemačku titulu smatrao samo počasnom) i u budućnosti osigurala [[Carski izbor|izbore za položaj rimsko-njemačkoga cara]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Bezbroj razloga korišteno je da se opravda stvaranje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]], uključujući broj podanika pod [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], golem opseg njezinih krunskih zemalja te dugu vezu između obitelji Habsburg i izborne rimsko-njemačke carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Franjo je uvjeravao svoje podanike da je »riječ samo o nazivu kojim će se uvećati sjaj kuće Habsburg, a ne i o promjeni u stvarnoj vlasti«, što zapravo nije bila istina.{{Sfn|Budak|2002.}}{{Efn|Franjo je zapravo stvorio novo državno tijelo – [[Austrijsko Carstvo]] – u čiji su sastav ušle sve zemlje pod Franjinom izravnom vlašću (uključujući [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsku i Ugarsku]]) iako on to nije priznavao.{{Sfn|Budak|2002.}}}} Dana [[17. kolovoza]] [[1804.]] godine javio je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatskome Kraljevstvu]] da nova titula »ne dira u integritet, prava, zakone i ustave ‘vazda ljubljene kraljevine Ugarske i njoj pripojenih dijelova’«.{{Sfn|Šišić|1913.|p=122}} Još jedna važna točka koja se koristila kao opravdanje njegova stvaranja bila je da je Franjo II. bio, u tradicionalnome smislu, vrhovni kršćanski monarh te je stoga imao pravo dodijeliti sebi bilo koje dostojanstvo koje je htio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Titula »car Austrije« trebala je biti povezana sa svim osobnim domenama Franje II. (ne samo Austrijom, već i zemljama poput [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]] i Ugarske) bez obzira na njihov trenutačni položaj unutar ili izvan Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Pojam »Austrija« u tome smislu odnosio se na dinastiju (često službeno nazivanu »dinastija Austrije« umjesto »dinastija Habsburgovaca«), a ne staro [[Austrijsko Nadvojvodstvo]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Titula rimsko-njemačkoga cara ostala je dominantna nad titulama »car Francuske« i »car Austrije«, budući da je utjelovljivala tradicionalni ideal univerzalnoga kršćanskog carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Ni austrijska ni francuska titula nisu svojatale upravljanje tim univerzalnim carstvom te stoga nisu poremetile tradicionalni uspostavljeni svjetski poredak.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Iako je Napoleon oklijevao vezati svoju vlastitu carsku titulu uz bilo kakve ustupke, trebalo mu je priznanje Austrije kako bi osigurao šire priznanje pa je pristao priznati novu titulu Franje II./I. Prije vlastite krunidbe Napoleon je Franji poslao osobno pismo čestitke.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Đuro III. priznao je novu titulu u listopadu, dok ju je ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] priznao u studenomu (iako se isprva protivio Franjinu »spuštanju sebe na razinu uzurpatora Napoleona«).{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Jedine značajne primjedbe na Franjinu titulu uputila je [[Švedska]] koja je držanjem [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]], svojega [[Carski stalež|carskog staleža]], imala mjesto u Carskome saboru. Šveđani su naslov vidjeli kao »očito kršenje« carskoga ustava i, pozivajući se na svoju povlasticu kao [[Jamac carskoga ustava|jamca carskoga ustava]], zahtijevali su službenu raspravu u Carskome saboru, prijetnju koju su neutralizirale druge stranke Carskoga sabora pristankom na produljenu ljetnu stanku do studenoga.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Kako bi obranili titulu, carski predstavnici tvrdili su da ona ne krši carski ustav jer je već bilo drugih primjera dvojnih monarhija unutar Carstva: države poput Pruske i Švedske nisu bile dio Carstva, ali su njihovi posjedi unutar Carstva bili.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} === Požunski mir === [[Datoteka:Gros - Entrevue - 1812.jpg|minijatura|315x315px|[[Antoine-Jean Gros]]: ''[[Susret Napoleona I. i Franje II. nakon Bitke kod Austerlitza]]''. Franjo i Napoleon susreli su se [[4. prosinca]] [[1805.]] godine, dva dana nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]].<ref name="Huguenaud 2005." /><ref name="GHDI: Meeting">{{Citiranje weba|title=Meeting between Napoleon and Emperor Francis I of Austria after the Battle of Austerlitz (c. 1812)|trans-title=Sastanak između Napoleona i cara Franje I. Austrijskoga nakon Bitke kod Austerlitza (oko 1812.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208052932/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|archive-date=2024-12-08|access-date=2025-05-08|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Napoleon je Franju dočekao riječima: »Primam te u jedinoj palači u kojoj sam živio ova dva mjeseca.«<ref name="Huguenaud 2005." /> Također je primio Franjinu [[Predaja (vojska)|predaju]].{{Sfn|Faulkner|2015.}} Razgovor su vodili preko [[lihtenštajn]]skoga feldmaršala [[Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna|Ivana I. Josipa]], koji je bio prevoditelj.<ref name="Huguenaud 2005." /> Danas se na mjestu njihova susreta nalazi ploča koja susret opisuje kao »miran dvosatni razgovor [koji je okončao] krvavi rat koji su vodili«.<ref name="Huguenaud 2005.">{{Citiranje weba|last=Huguenaud|first=Karine|date=2005-12|title=Interview between Napoleon I and Francis II after the Battle of Austerlitz (4 December, 1805)|trans-title=Razgovor između Napoleona I. i Franje II. nakon bitke kod Austerlitza (4. prosinca 1805.)|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109144532/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|archive-date=2021-01-09|access-date=2025-05-08|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref>]] [[Rat Treće koalicije]] došao je prerano za Austriju koja je protiv Francuske krenula u rujnu 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Poražena u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] 2. prosinca 1805., Austrija je morala prihvatiti uvjete koje je Napoleon diktirao [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] 26. prosinca, što je stvorilo namjerne dvosmislenosti u carskome ustavu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Morala se, između ostaloga, odreći [[Venecijanska pokrajina|Venecije]], [[Istra|Istre]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]{{Efn|Napoleon je doznao da je [[Dalmacija]] bila zapuštena pod dugotrajnom i lošom [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkom upravom]].{{Sfn|Horvat|1906.|p=21}} Čim je postao njezinim vladarom, naumio ju je učiniti »sretnom i zadovoljnom«.{{Sfn|Horvat|1906.|pp=21–22}} Proveo je mnoge odredbe kako bi podigao blagostanje Dalmacije.{{Sfn|Horvat|1906.|p=22}}}} i [[Boka kotorska|Boke kotorske]], dok je Bavarskoj ustupila [[Tirol]], a Badenu i Württembergu posjede u [[Švapska|Švapskoj]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir">{{Citiranje weba|title=Požunski mir|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227145628/https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|archive-date=2023-12-27|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> Također se obvezala da će platiti {{Broj|40000000}} zlatnih franaka kao [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir" /> Tajna [[klauzula]] obvezala je Franju da se odrekne od titule rimsko-njemačkoga cara.<ref name="Delage 2006." /> Baden, Bavarska i Württemberg dobili su ''plénitude de la souveraineté'' (‘puni suverenitet’) dok su ostali dio ''Conféderation Germanique'' (‘Njemačkoga saveza’), što je bilo novo ime za Sveto Rimsko Carstvo.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Isto tako, namjerno je ostalo nejasno hoće li [[Vojvodstvo Kleve]], [[Vojvodstvo Berg]] i [[Grofovija Mark]] (carski teritoriji preneseni na [[Joachim Murat|Joachima Murata]]) ostati carski feudi ili će postati dio Francuskoga Carstva. Sve do ožujka 1806. godine, Napoleon nije bio siguran trebaju li nominalno ostati unutar Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}} [[Carski vitezovi|Slobodni carski viteški red]], koji je proživio napad na svoja prava u ''[[Rittersturm]]u'' od 1803. do 1804. godine, bio je podvrgnut drugome napadu i nizu [[aneksija]] koje su Napoleonovi saveznici izvršili od studenoga do prosinca 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Kao odgovor, viteška korporacija (''corpus equestre'') raspustila se 20. siječnja 1806. godine. S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, vitezovi su izgubili svoju [[Carska neposrednost|carsku neposrednost]], prestajući biti i slobodni i carski; ostali su na milosti i nemilosti novonastalih suverenih država.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Suvremenici su poraz kod Austerlitza doživljavali kao prekretnicu od svjetskopovijesnoga značaja.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Požunski mir također je doživljen kao radikalan pomak. Nije potvrđivao prethodne ugovore na uobičajen način i činilo se da njegova formulacija podiže Bavarsku, Baden i Württemberg u ravnopravne Carstvu, dok potonje spušta na samo njemačku konfederaciju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Ipak, Bavarska i Württemberg ponovno su potvrdile Carskome saboru da podliježu carskome zakonu. Neki su komentatori tvrdili da je ''plénitude de la souveraineté'' samo [[Francuski jezik|francuski]] prijevod za ''[[Landeshoheit]]'' (kvazisuverenitet koji posjeduju carski staleži) i da ugovor nije promijenio odnos između članova i Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} == Uspostava Rajnske konfederacije == [[Datoteka:Confederation of the Rhine swearing-in 1806.jpg|minijatura|300x300px|''Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.'', litografija [[Charles Motte|Charlesa E. P. Mottea]] iz 1806. godine, koja prikazuje potpisivanje [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji|Ugovora o Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="GHDI: Rheinbund" />]] [[Datoteka:Oprichting van de Rijnbond, 1806 Confédération des Etats du Rhin le 25 Juillet 1806 (titel op object), RP-P-OB-86.888.jpg|minijatura|300x300px|Simbolični prikaz prisege Napoleona i konfederacijskih knezova na vjernost Ugovoru o Rajnskoj konfederaciji, ilustracija [[Thomas Charles Naudet|Thomasa Charlesa Naudeta]] iz 1806. godine.]] Tijekom prve polovice 1806. godine, Bavarska, Baden i Württemberg pokušavali su upravljati neovisnim kursom između zahtjevā Svetoga Rimskog Carstva i Napoleona I. Bonapartea.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U travnju iste godine, Napoleon je tražio sporazum prema kojemu bi se tri države zauvijek udružile s Francuskom, dok bi se odrekle sudjelovanja u budućim ''Reichskriegovima'' i predale komisiji ''de méditation'' pod njegovim predsjedanjem kako bi riješili svoje sporove.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Unatoč svemu tome, trebali su ostati članovi Svetoga Rimskog Carstva. Württemberg je naposljetku odbio potpisati.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U lipnju je Napoleon počeo vršiti pritisak na izborne kneževine Bavarsku, Baden i Württemberg kako bi stvorio ''Confédération de la haute Allemagne'' (‘Gornjonjemačku konfederaciju’) izvan Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Dana [[12. srpnja]] Bavarska, Baden i Württemberg te trinaest drugih manje važnih njemačkih kneževa,{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} zajedno s Napoleonom koji je preuzeo [[protektorat]] nad njima<ref name="GHDI: Rheinbund" /> i postao [[Zaštitnik Rajnske konfederacije|njihovim zaštitnikom]],<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> potpisali su [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji]].{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbundakte''.<ref name="GHDI: Rheinbund" />}}<ref name="GHDI: Rheinbund">{{Citiranje weba|title=The Founding of the Confederation of the Rhine [''Rheinbund''] on July 12, 1806 (1806)|trans-title=Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726130747/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Među njima bio je i [[Karl Theodor Anton Maria von Dalberg|Karl Theodor von Dalberg]] koji je 31. srpnja podnio ostavku na mjesto [[natkancelar]]a Svetoga Rimskog Carstva{{Sfn|Wilson|2006.|p=729}} i koji je postao [[knez-primas]] Rajnske konfederacije.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> Knezovi koji su sudjelovali u potpisivanju proglasili su svoj [[suverenitet]] i raskinuli vezu s rimsko-njemačkim carem.<ref name="GHDI: Rheinbund" /> Uspostavili su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbund''.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" />}} koju je 12. srpnja činilo sljedećih šesnaest njemačkih država: [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Kraljevina Württemberg|Württemberg]], [[Veliko Vojvodstvo Baden|Baden]], [[Veliko Vojvodstvo Berg|Berg]], [[Kneževina Regensburg|Regensburg]], [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Hessen-Darmstadt]], [[Arenberg]], [[Hohenzollern-Hechingen]], [[Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Kneževina Isenburg (Rajnska konfederacija)|Isenburg]], [[Kneževina Leyen|Leyen]], [[Kneževina Salm|Salm-Salm i Salm-Kyrburg]], [[Lihtenštajn]], [[Vojvodstvo Nassau|Nassau-Usingen i Nassau-Weilburg]].<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva">{{Citiranje weba|title=Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva – 1806.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715132205/https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|archive-date=2016-07-15|access-date=2025-04-17|website=povijest.hr}}</ref> Sve države Rajnske konfederacije zadržale su svoj suverenitet, no »sve su bile ujedinjene« s ciljem međusobnoga podržavanja u ratu te su, prema Ugovoru, trebale opskrbljivati Napoleonovu vojsku trupama.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Stvaranje Rajnske konfederacije bila je izravna prijetnja Franji II. koji zapravo »nije imao stvarnu moć nad većinom [[Popis država Svetoga Rimskog Carstva|njemačkih carskih država]]«, no, bez obzira na to, »titula rimskoga cara i dalje je imala prestiž«.<ref name="catholictextbookproject.com" /> U petak,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[1. kolovoza]], članovi Rajnske konfederacije zaključili su istupanje iz Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Delage 2006." />{{Sfn|Cavendish|2006.}} Francuski izaslanik u Regensburgu obavijestio je Carski sabor da Napoleon više ne priznaje postojanje Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}} Devet knezova objavilo je proglas u kojemu su opravdavali svoje postupke tvrdeći da je Sveto Rimsko Carstvo već propalo i prestalo funkcionirati zbog poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Izjavili su da »veza koja je prethodno trebala ujediniti različite članove njemačkoga političkog tijela više nije bila sposobna za tu svrhu, ili bolje rečeno da je zapravo već bila razvrgnuta«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Istoga je dana u 16 sati u [[Carski sabor u Regensburgu|regensburškome saboru]] izdiktirano raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Izaslanici Napoleonovih njemačkih saveznika došli su usred saborskih praznika kako bi ga ovjerili.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> == Abdikacija Franje II. == [[Datoteka:Pörträt Kaiser Franz I von Österreich.jpg|minijatura|300x300px|Portret Franje kao austrijskoga cara.]]Uoči Napoleonova preuzimanja titule »car Francuza« 1804. i austrijskoga poraza u Bitki kod Austerlitza 1805., Habsburška Monarhija počela je razmišljati jesu li carska titula i Sveto Rimsko Carstvo u cjelini vrijedni obrane.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Mnoge države koje su nominalno služile rimsko-njemačkome caru (poput Badena, Württemberga i Bavarske) otvoreno su prkosile carskoj vlasti i stale na Napoleonovu stranu. Čak i tada, značaj Carstva nije se temeljio na stvarnoj kontroli resursā, već na [[prestiž]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Glavna ideja iza Franjinih djelovanja 1806. godine bila je postaviti temelje potrebne za izbjegavanje dodatnih budućih ratova s ​​Napoleonom i Francuskom.{{Sfn|Wilson|2009.|p=30}} Jedna od zabrinutosti Habsburške Monarhije bila je da bi Napoleon mogao tražiti titulu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Napoleona je privlačila ostavština [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]; replike krune i [[Joyeuse|mača Karla Velikoga]] bile su izrađene za njegovu krunidbu (ali ne i korištene tijekom nje) za cara Francuzā.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon je svjesno oživio rimske carske simbole i težio stvaranju novoga poretka u Europi, nečega sličnog univerzalnome dominiju koji je impliciran u tituli »car Rimljana«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Međutim, Napoleonova vizija Karla Velikoga bila je potpuno drugačija od njemačke vizije. Umjesto da Karla Velikoga doživljava kao njemačkoga kralja, on ga je doživljavao kao franačkoga osvajača koji je proširio francusku vlast po srednjoj Europi i Italiji, što je on također nastojao postići.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon se predstavljao kao »novi Karlo Veliki« te je izjavio: »jer, poput Karla Velikoga, ujedinjujem krunu Francuske s onom Langobardā, a moje carstvo graniči s Istokom«.<ref name="Barraclough" /> Austrija je sporo reagirala na brz ritam događajā. Franjo je već [[17. lipnja]] donio odluku da će abdicirati u trenutku koji se činio najboljim za Austriju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemens von Metternich]] poslan je na misiju u [[Pariz]] kako bi prozreo Napoleonove namjere koje su [[22. srpnja]] razjašnjene u ultimatumu koji je zahtijevao da Franjo abdicira do [[10. kolovoza]] [[1806.]],{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} u suprotnomu će Francuska ponovno napasti Austriju.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Sve do [[2. kolovoza]] Joseph Haas, šef tajništva glavnoga povjerenstva, nadao se da bi kraj Svetoga Rimskog Carstva ipak mogao biti izbjegnut.{{Sfn|Wilson|2006.|p=730}} Međutim, opće je mišljenje u austrijskoj vladi bilo da je abdikacija neizbježna te da bi je trebalo kombinirati s ukinućem Svetoga Rimskog Carstva oslobađanjem carevih vazala od njihovih dužnosti i obveza. Formalno ukinuće Carstva smatralo se nužnim jer bi spriječilo Napoleona da stekne carsku titulu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Tijekom [[Interregnum|međuvlašća]], dva [[Reichsvikar|carska vikara]] – Bavarska i [[Izborna Kneževina Saska|Saska]] – imali bi pravo vršiti carsku vlast i, budući da su oboje bili u savezu s Napoleonom, takav bi aranžman mogao uzrokovati da Franjo koji je abdicirao (kao jedini austrijski car) postane Napoleonov vazal (kao rimsko-njemački car).{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako nema konkretnih dokaza da je Napoleon zapravo težio tomu da postane rimsko-njemački car,{{Sfn|Wilson|2006.|p=727}} moguće je da je razmišljao o toj ideji, posebno nakon što je uspostavio Rajnsku konfederaciju i uzvratio Austriji početkom 1806. godine.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Napoleon možda nije mislio da bi se ta titula mogla kombinirati s titulom »car Francuza« (iako je Franjo bio i rimsko-njemački i austrijski car) te je moguće da je zbog toga napustio sve potencijalne rimske težnje jer se nije želio odreći svoje druge carske titule.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Efemerne rimske težnje također se mogu sakupiti iz Napoleonove korespondencije s papinstvom; početkom 1806. godine upozorio je papu [[Pio VII.|Pija VII.]]: »Vaša Svetost suverena je u Rimu, ali ja sam njegov car.«{{Sfn|Lentz|2008.|p=21 (66)}} Neki izvori tvrde da je Napoleon ipak htio titulu rimskoga cara,{{Efn|Godine [[1812.]] Napoleon je izjavio: »Ja sam istinski rimski car; pripadam najboljoj lozi cezarā – onima koji su osnivači.«<ref name="Knighton 2016.">{{Citiranje weba|last=Knighton|first=Andrew|date=2016-02-18|title=Napoleon as Augustus: How He Modelled Himself on the Roman Empire|url=https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616200750/https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|archive-date=2016-06-16|access-date=2025-06-18|website=War History Online|language=en}}</ref>}} ali ga je [[papa]] Pio VII. podsjetio da ta titula ne pripada njemu, već Habsburgovcima.<ref name="catholictextbookproject.com">{{Citiranje weba|date=2020-07-31|title=The Holy Roman Empire’s Quiet End: August 6, 1806|trans-title=Tihi kraj Svetoga Rimskog Carstva: 6. kolovoza 1806.|url=https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032852/https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|archive-date=2020-08-08|access-date=2025-05-09|website=catholictextbookproject.com|publisher=Catholic Textbook Project|language=en}}</ref> To je razljutilo Napoleona budući da je on više puta u bitkama porazio tadašnjega rimskog cara Franju II. i prisilio ga da mu preda ogroman teritorij.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Napoleon je imao namjeru smijeniti Franju s položaja rimsko-njemačkoga cara i »učiniti Sveto Rimsko Carstvo dijelom Napoleonskoga ‘novoga poretka’«.<ref name="Barraclough" /> Još važnije od straha da bi Napoleon potencijalno [[Uzurpacija|uzurpirao]] titulu, abdikacija je također bila namijenjena kupnji vremena za Austriju da se oporavi od svojih gubitaka jer se pretpostavljalo da će Francuska to dočekati s nekim ustupcima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako su se rimska titula i tradicija univerzalne kršćanske monarhije i dalje smatrali prestižnim i vrijednim nasljeđem, sada su se također smatrali stvarima prošlosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, Franjo je kao car Franjo I. Austrijski mogao usredotočiti svoju pozornost na kontinuirani uspon i [[prosperitet]] svojega novonastaloga, nasljednoga Austrijskog Carstva,{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} kao i ponovnome uspostavljanju habsburške vlasti.<ref name="GHDI: Francis II">{{Citiranje weba|title=Francis II, Holy Roman Emperor (c. 1804)|trans-title=Franjo II., rimsko-njemački car (oko 1804.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191357/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Francuski diplomat [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord|Charles M. de Talleyrand]] sugerirao je Napoleonu da će savez između Francuske i Austrije dominirati Europom, ali »Napoleon nije bio zainteresiran«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} Sveto Rimsko Carstvo »više nije imalo nikakvoga značaja«.<ref name="dhm.de">{{Citiranje weba|title=Holy Roman Empire of the German Nation 962-1806|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti 962. – 1806.|url=https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175119/https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|archive-date=2015-04-02|access-date=2025-05-08|website=dhm.de|publisher=[[Njemački povijesni muzej]]|language=en}}</ref> Franjo je znao da će titula naposljetku pripasti [[Bonaparte]]ima.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Budući da se nije mogao vojno oduprijeti,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine odrekao se svojega carskog dostojanstva i položio svoju carsku krunu{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}<ref name="povijest.hr1">{{Citiranje weba|title=Ukinuto Sveto Rimsko Carstvo (1806.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325123719/https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|archive-date=2017-03-25|access-date=2025-05-02|website=povijest.hr}}</ref> te je istovremeno raspustio Sveto Rimsko Carstvo<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHDI: Rheinbund" /> (premda nije imao stvarno pravo učiniti takvo što),<ref name="Kerautret">{{Citiranje weba|last=Kerautret|first=Michel|author-link=Michel Kerautret|title=Introduction to the General Correspondence of Napoleon Bonaparte, Vol. 6|trans-title=Uvod u Opću korespondenciju Napoleona Bonapartea, svezak 6|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250502161303/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|archive-date=2025-05-02|access-date=2025-05-02|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> spriječivši mogućnost da Napoleon preuzme krunu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Prema riječima [[James Bryce, prvi vikont od Brycea|Jamesa Brycea]], britanskoga [[vikont]]a i povjesničara: {{Navod|…bila je to kruna Augusta, Konstantina, Karla, Maksimilijana, koju je Franjo Habsburški položio, a novo doba u svjetskoj povijesti obilježeno je padom njegove najčasnije institucije. Tisuću i šest godina nakon što je papa Lav okrunio franačkoga kralja, tisuću osamsto pedeset pet godina nakon što je Cezar osvojio Farsaliju, Sveto Rimsko Carstvo došlo je do svoga kraja.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}}} Ujutro istoga dana, carski glasnik Svetoga Rimskog Carstva odjahao je od [[Hofburg]]a do [[Crkva Devet korova anđeoskih|crkve Devet korova anđeoskih]] (oboje se nalaze u Beču, glavnome gradu Habsburške Monarhije), gdje je isporučio službeni proglas Franje II. s balkona koji gleda na trg [[Am Hof]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Pisani primjerci proglasa poslani su diplomatima Habsburške Monarhije [[11. kolovoza]] zajedno s bilješkom koja je obavještavala bivše knezove Carstva da će Austrija nadoknaditi onima koji su bili plaćeni iz carske riznice.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Abdikacijom nije priznat francuski [[ultimatum]], ali je naglašeno da su carski staleži svojim tumačenjem Požunskoga mira onemogućili Franju da ispuni obveze koje je preuzeo svojom [[Izborna kapitulacija|izbornom kapitulacijom]]:{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} {{Navod|Nakon sklapanja Požunskoga mira sva naša pažnja i briga bile su usmjerene na to da s uobičajenom razinom odanosti i savjesnosti osiguramo što potpunije izvršenje svih obveza koje smo time preuzeli te da održimo blagodat mira za naše narode, učvrstimo te povoljne miroljubive odnose na svim stranama i predvidimo hoće li temeljne promjene u Njemačkome Carstvu uvedene mirom omogućiti da primjereno ispunimo teške dužnosti koje su nam stavljene kao vrhovnome poglavaru carstva nakon izborne kapitulacije [tj. uvjetā izbora]. Posljedice koje su uslijedile iz brojnih članaka Požunskoga mira neposredno nakon njegove objave pa sve do danas, kao i oni događaji za koje je općepoznato da su se naknadno dogodili unutar Njemačkoga Carstva, doveli su nas do zaključka da u sadašnjim okolnostima više neće biti moguće pridržavati se uvjeta unesenih u izborni sporazum. (…) S obzirom na naše potpuno uvjerenje u nemogućnost daljnjega ispunjavanja dužnosti naše carske službe, naši nas principi i naša čast stoga obvezuju da položimo krunu koja u našim očima može zadržati svoju vrijednost jedino dok smo u stanju opravdati povjerenje izbornih knezova, prinčeva, staležā i ostalih članova Njemačkoga Carstva te primjereno izvršavati te obveze.<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II" />|[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]], 6. kolovoza 1806.}} Rimsko-njemački carevi već su abdicirali (najznačajniji primjer jest abdikacija [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1556.]]), no Franjina je abdikacija bila jedinstvena. Dok je prijašnjim abdikacijama carska kruna vraćena [[Izborni knezovi|izbornim knezovima]] kako bi oni mogli proglasiti novoga cara, Franjina je abdikacija istodobno raspustila Sveto Rimsko Carstvo, pa izbornih knezova više nije bilo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=732}} == Reakcije == === Narodne reakcije === Sveto Rimsko Carstvo, institucija koja je trajala nešto više od tisuću godina, nije prošlo nezapaženo ili neoplakano.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Njegov je raspad potresao Njemačku, a većina reakcija unutar bivših carskih granica bile su bijes, tuga ili sram. Čak su i potpisnici Ugovora o Rajnskoj konfederaciji bili ogorčeni; [[Alois Franz Xaver von Rechberg]], bavarski izaslanik u Carskome saboru, izjavio je da je »bijesan« jer je »stavio svoj potpis na uništenje njemačkoga imena«, misleći na uključenost njegove države u konfederaciju koja je Sveto Rimsko Carstvo zapravo osudila na propast.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} S pravnoga stajališta, Franjina abdikacija bila je [[Kontroverza|kontroverzna]]. Suvremeni pravni komentatori složili su se da je sâma abdikacija bila u potpunosti zakonita, ali da car nije imao ovlast raspustiti Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=733}} Kao takvi, nekoliko carskih vazala odbilo je priznati da je Carstvu došao kraj.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=281}} Poljoprivrednici u [[Tiringija|Tiringiji]] odbili su prihvatiti kraj Carstva još u listopadu 1806. godine, vjerujući da je vijest o njegovu raspadu spletka lokalnih vlasti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} Raspad Carstva mnogim je ljudima unutar njegova bivšega područja izazvao nesigurnost i strah za vlastitu budućnost, kao i za budućnost sâme Njemačke.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=55}} Suvremeni izvještaji iz Beča opisuju raspad Carstva »neshvatljivim«, a reakciju opće javnosti »užasnutom«.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=58}} Suprotno strahovima šire javnosti, mnogi suvremeni [[Intelektualac|intelektualci]] i umjetnici vidjeli su Napoleona kao vjesnika novoga doba, a ne kao rušitelja staroga poretka.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Popularna ideja koju su prenijeli [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalisti]] bila je da je konačni raspad Svetoga Rimskog Carstva oslobodio Njemačku od pomalo [[Anakronizam|anakronističkih]] ideja ukorijenjenih u blijedi [[ideal]] univerzalnoga kršćanstva i otvorio put ujedinjenju zemlje kao nacionalna država [[Njemačko Carstvo]] 65 godina kasnije.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Njemački povjesničar [[Hellmuth Rössler]] tvrdio je da su se Franjo i Austrijanci borili za spas uglavnom nezahvalne Njemačke od Napoleonovih snaga, povlačeći se te napuštajući Carstvo tek kada ih je većina Njemačke izdala i pridružila se Napoleonu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=711}} Preuzimanje zasebnoga austrijskoga carskog naslova 1804. godine zaista nije značilo da je Franjo imao ikakve namjere abdicirati sa svoje prestižne pozicije rimskoga cara; ideja se samo počela razmatrati jer su okolnosti izvan habsburške kontrole prisilile na poduzimanje odlučnih radnji.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} Povezan sa strahovima od onoga što sada jamči sigurnost mnogim manjim njemačkim državama, pjesnik [[Christoph Martin Wieland]] žalio se da je Njemačka sada zapala u »apokaliptično vrijeme«{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}} i izjavio: {{Navod|Tko može podnijeti ovu sramotu koja pritišće naciju koja je nekoć bila tako veličanstvena? Neka Bog poboljša stvari ako ih je još uvijek moguće poboljšati!{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}}}} Neki su raspad Svetoga Rimskog Carstva smatrali konačnim krajem staroga Rimskog Carstva. Prema riječima [[Christian Gottlob von Voigt|Christiana Gottloba von Voigta]], ministra u [[Weimar]]u:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}} {{Navod|Ako poezija može ići ruku pod ruku s politikom, onda odricanje od carskoga dostojanstva nudi obilje materijala. Rimsko Carstvo sada zauzima svoje mjesto u nizu pobijeđenih carstava.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}}}} Prema riječima Jamesa Brycea, Sveto Rimsko Carstvo bilo je »najstarija politička institucija« i ista ona institucija koju je utemeljio [[August]], pranećak [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]]: {{Navod|Među onima koji su u kolovozu 1806. pročitali u engleskim novinama da je car Franjo II. objavio Saboru svoje odstupanje od carske krune, vjerojatno je bilo onih koji su razmišljali o tome da je najstarija politička institucija došla kraju. Ipak, tako je i bilo. Carstvo koje je ukinuto dopisom diplomata na obalama Dunava bilo je isto ono koje je Julijev lukavi nećak sâm osvojio protiv moći Istoka podno litica Akcija i koje je kroz osamnaest stoljeća vremena, kroz najveće promjene u opsegu, moći i karakteru, sačuvalo gotovo nepromijenjene titulu i pretenzije iz kojih je odavno nestalo svako značenje. Ništa drugo nije tako izravno povezivalo stari svijet s novim – ništa drugo nije pokazalo toliko čudnih kontrasta sadašnjosti i prošlosti te sabralo u tim kontrastima toliki dio europske povijesti.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}}}} Kada su se suočili s padom i propašću svoga Carstva, mnogi suvremenici upotrijebili su katastrofalni [[Trojanski rat|pad drevne Troje]] kao [[Metafora|metaforu]] zbog njegove povezanosti s pojmom potpunoga uništenja i kraja kulture.{{Sfn|Burgdorf|2012.|pp=60–61}} Slika [[Apokaliptična literatura|apokalipse]] također se često koristila povezujući propast Svetoga Rimskog Carstva s nadolazećim krajem svijeta (odjekom srednjovjekovnih legendi o [[Posljednji rimski car|Posljednjemu rimskom caru]], liku za kojega je prorečeno da će biti aktivan tijekom [[Eshatologija|posljednjih vremena]]).{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=63}} [[Catharina Elisabeth Goethe|Catherina Geothe]] napisala je [[19. kolovoza]] [[1806.]] godine svojemu sinu [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} {{Navod|I osjećam se kao da je stari prijatelj bio vrlo bolestan. Liječnici su odustali od nade u njegov oporavak i uvjeravaju nas da će umrijeti – i ipak, unatoč njegovoj sigurnosti, čovjek je potpuno potresen kada pošta stigne s viješću o njegovoj smrti. Tako se osjećam ja, a doista i cijeli grad. Jučer su po prvi put iz molitvi u crkvi izostavljeni car i Carstvo. Bilo je iluminacije, vatrometa i sličnoga, ali nije bilo znaka radosti.{{Efn|Rasvjetom, vatrometom i igrama 15. kolovoza 1806. obilježio se [[Sveti Napoleon|blagdan sv. Napoleona]].<ref name="napoleon-empire.org">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Timeline of 1806|trans-title=Napoleonska vremenska crta 1806.|url=https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116115131/https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|archive-date=2025-01-16|access-date=2024-12-21|website=Napoleon & Empire|language=en}}</ref> Istoga se dana po naredbi francuskoga maršala [[Pierre François Charles Augereau|Pierrea Augereaua]] svečano proslavio i Napoleonov rođendan. Međutim, narod je sudjelovao s otvorenom [[Apatija|apatijom]].{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kao da imamo sprovod za sprovodom – tako sada izgledaju naše radosti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kritike i prosvjedi protiv ukinuća Svetoga Rimskog Carstva obično su bili [[Cenzura|cenzurirani]], osobito u Rajnskoj konfederaciji pod francuskom upravom.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Među aspektima koje je stanovništvo najviše kritiziralo bilo je uklanjanje ili zamjena tradicionalnih zagovora za Carstvo i cara u dnevnim crkvenim molitvama na cijelomu području bivšega Carstva.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Potiskivanje iz Francuske, u kombinaciji s primjerima pretjerane [[Revanšizam|odmazde]] protiv zagovornikā Carstva, osiguralo je da prosvjedi uskoro utihnu.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} [[Joseph Görres]], njemački pisac i filozof, ismijao je žaljenja zbog nestanka Svetoga Rimskog Carstva:<ref name="GHDI: Görres">{{Citiranje weba|title=Joseph Görres on the Dissolution of the Holy Roman Empire (c. 1806)|trans-title=Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva (oko 1806.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203031623/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|archive-date=2024-12-03|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> {{Navod|Plači, Germanijo, plači! Tvoj te zaštitnički duh napustio; oprez ga je odnio u više sfere, gdje će sada u nebeskim arhivima pronaći potpunu zadovoljštinu za svoj antikvarni duh. Tko će te sada čuvati od navale potoka sveuništavajuće revolucionarne srdžbe? Tko će stati kao štit pred tobom da te bijes ''prosvjetiteljstva'' ne proguta? Jao! Neće proći ni deset godina, a doživjet ćeš sudbinu Galije; ''revolucionari'' i ''trgovci slobodom'' izniknut će u tvojoj sredini i neće se zaustaviti dok ti na glavu ne stave krvavu frigijsku kapu. (…) Nezaboravci će nicati iz zemlje, a ponosni mramor čuvat će za potomstvo sljedeći epitaf, sastavljen u pravomu lapidarnom stilu i s pjesničkim žarom:<br />''Ovdje leži Sveto Rimsko Carstvo,''<br />''Bez daha i blijedo,''<br />''Pokosila ga je smrtna kosa.''<ref name="GHDI: Görres" />}} [[Johann Wolfgang von Goethe]] izjavio je da ga »više zanima rasprava između njegova [[kočijaš]]a i [[lakaj]]a« nego vijest o ukinuću Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Delage 2006.">{{Citiranje weba|last=Delage|first=Irène|date=2006-06|title=Creation of the Confederation of the Rhine, 12 july, 1806|trans-title=Stvaranje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161023203802/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|archive-date=2016-10-23|access-date=2025-04-18|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> === Službene i međunarodne reakcije === [[Datoteka:Gustav IV Adolf of Sweden.jpg|minijatura|Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]] koji je 1806. izdao proglas svojim njemačkim podanicima da raspad Carstva »neće uništiti njemačku naciju«.]] U službenome svojstvu, odgovor Kraljevine Pruske bio je samo uobičajen izraz žaljenja zbog »završetka časne veze posvećene vremenom«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Barun Görtz – pruski predstavnik u Carskome saboru{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} koji je kao izborni izaslanik [[Izborna Kneževina Brandenburg|Izborne Kneževine Brandenburga]] (pruskoga teritorija unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva) 1792. godine sudjelovao na izboru Franje II. za rimsko-njemačkoga cara{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}} – reagirao je s tugom pomiješanom sa zahvalnošću i naklonošću prema dinastiji [[Habsburg]] i njihovoj bivšoj ulozi careva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Uzviknuo je: {{Navod|Dakle, car kojega sam pomogao izabrati bio je posljednji car! Ovaj se korak nesumnjivo mogao očekivati, ali to ne čini njegovu stvarnost manje dirljivom i potresnom. Presiječe posljednju nit nade za koju se čovjek pokušavao držati.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}}}} Barun von Wiessenberg, austrijski izaslanik u [[Izborna Kneževina Hessen|Izbornoj Kneževini Hessen]], izvijestio je da se lokalni izborni knez [[Vilim I., izborni knez Hessena|Vilim I.]] rasplakao i izrazio žaljenje zbog gubitka »ustava kojemu je Njemačka tako dugo dugovala svoju sreću i slobodu«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Na međunarodnoj razini, propast Carstva dočekana je s pomiješanim ili ravnodušnim reakcijama. Ruski car Aleksandar I. nije ponudio nikakav odgovor, a [[Danska-Norveška|danski]] kralj [[Kristijan VII.]] formalno je uključio svoje njemačke zemlje u svoja kraljevstva nekoliko mjeseci nakon raspada Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]], koji još nije osobito priznao zasebnu austrijsku carsku titulu, izdao je [[22. kolovoza]] [[1806.]] godine pomalo provokativan proglas stanovnicima svojih njemačkih zemalja, navodeći da raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva »neće uništiti njemačku naciju« te izražavajući nadu da bi Carstvo moglo oživjeti.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Napoleon je sarkastično izjavio da je Njemačka uvijek »postajala, a ne bila«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] odbilo je 1806. godine priznati ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}} James Bryce to komentira pišući: {{Navod|I doista se može tvrditi da Carstvo u pravnome smislu nikada nije ugašeno, već živi kao bestjelesni duh do danas. Jer, jasno je da, formalno govoreći, abdikacija [[suveren]]a može uništiti samo njegova vlastita prava, a ne raspušta državu kojom vlada.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}}}} == Mogućnost obnove == Raspad Svetoga Rimskog Carstva konstituiran je osobnom abdikacijom Franje II. od titule rimsko-njemačkoga cara te oslobađanjem svih vazala i carskih država od njihovih obveza i dužnosti prema caru.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Titula rimsko-njemačkoga cara (teorijski ista titula kao i »rimski car«) i sâmo Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i institucija (teoretski univerzalno suvereno carstvo) nikada nisu formalno ukinuti.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nastavak postojanja univerzalnoga carstva, iako bez definiranoga teritorija i bez cara, ponekad se spominjao u titulama drugih kasnijih monarha; naprimjer, [[Kralj Italije|kraljevi Italije]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] nastavili su nositi titulu »princ i vječni vikar Svetoga Rimskog Carstva« koja potječe iz carske darovnice iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] koju je rimsko-njemački car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] dao njihovu pretku [[Amadeo VI.|Amadeu VI.]], savojskome grofu.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nakon Napoleonovih poraza [[1814.]] i [[1815.]] godine, u Njemačkoj i drugdje bilo je rašireno [[javno mnijenje]] koje je pozivalo na oživljavanje Svetoga Rimskog Carstva pod vodstvom austrijskoga cara Franje I.{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} U to je vrijeme postojalo nekoliko čimbenika koji su spriječili obnovu Carstva kakvo je bilo u 18. stoljeću, posebice uspon većih, konsolidiranih kraljevina u Njemačkoj – poput [[Kraljevina Bavarska|Bavarske]], [[Kraljevina Saska|Saske]] i [[Kraljevina Württemberg|Württemberga]] – kao i pruski interes za postati velika sila u Europi (umjesto da i dalje bude vazal Habsburgovcima).{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} Čak i tada, obnova Svetoga Rimskog Carstva, s moderniziranom [[Unutarnja politika|unutarnjopolitičkom]] strukturom, nije bila nedostatna na [[Bečki kongres|Bečkome kongresu]] koji je odlučivao o europskim granicama nakon Napoleonova poraza.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} Međutim, Franjo je dugo prije Kongresa zaključio da politička struktura Svetoga Rimskog Carstva ne bi bila superiornija novomu poretku u Europi i da njegova obnova nije bila u interesu Habsburške Monarhije.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} U službenomu svojstvu, papinstvo je činjenicu da Sveto Rimsko Carstvo nije obnovljeno na Bečkomu kongresu (uz druge odluke donesene tijekom pregovorā) smatralo »štetnim za interese katoličke vjere i prava Crkve«.{{Sfn|The Affairs of Italy – 1. dio|1849.|p=114}} [[Datoteka:Deutscher Bund.png|minijatura|250x250px|Zemljovid Njemačkoga saveza stvorenoga 1815. godine nakon Bečkoga kongresa.]] Umjesto Svetoga Rimskog Carstva, Bečki je kongres stvorio [[Njemački savez]] (''Deutscher Bund'') koji su austrijski carevi vodili kao ''[[Bundespräsidium]]'' i koji će se pokazati neučinkovitim.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Savez je oslabljen [[Njemačka revolucija (1848. – 1849.)|njemačkim revolucijama]] nakon kojih je [[Frankfurtski parlament]], koji su izabrali narodi Saveza, pokušao proglasiti [[Njemačko Carstvo (1848. – 1849.)|Njemačko Carstvo]] i imenovati pruskoga kralja [[Fridrik Vilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] svojim carem.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Sâm Fridrik nije odobravao tu ideju, već je favorizirao obnovu Svetoga Rimskog Carstva pod austrijskim Habsburgovcima iako ni sâmi Habsburgovci ni njemački revolucionari, još uvijek aktivni u to vrijeme, ne bi odobrili tu ideju.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} == Posljedice == Raspad Svetoga Rimskog Carstva bio je velik prijelom u [[Povijest Njemačke|njemačkoj povijesti]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Dogodile su se najradikalnije promjene u [[Ustavno pravo|ustavnome pravu]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Također se dogodila najveća teritorijalna promjena i preraspodjela posjeda između [[1648.]] i [[1945.]] godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za mnoge je suvremenike to bio dramatičan događaj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Knezovi i grofovi izgubili su svoja suverena prava.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Carski podanici izgubili su radna mjesta te mogućnost za obrazovanje i opskrbu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Porezno opterećenje]] poraslo je na cijelome području nekadašnjega Carstva, a podanici nisu mogli podnijeti tužbe protiv istoga pred carskim sudovima.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Vojne obveze uvedene su po prvi puta ili su zaoštrene.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> U to vrijeme nastale su nove, teritorijalno ujedinjene države koje su imale jedinstvena [[Tržište|tržišta]] bez unutarnjih [[Carina|carinskih]] granica.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Promjene koje su se dogodile uz potporu Napoleonove Francuske dovele su u mnogim dijelovima Njemačke do učvršćenja [[Apsolutizam|apsolutističke]] vlasti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Međutim, u središnjoj i jugozapadnoj Njemačkoj istodobno su postavljeni temelji za nove ustavne poretke.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ti ustavi služili su za osiguranje kreditne sposobnosti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Neposredno nakon tih događaja, djelomično traumatična iskustva [[tabu]]irana su u [[Historiografija|historiografiji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Preživjele njemačke države skovale su vlastitu povijest i novu nacionalnu [[Metanaracija|metanaraciju]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za razliku od onoga nakon 1945. godine, novi poredak nakon 1806. godine nije bio slomljeni poredak, već »novi poredak koji je bio moralno diskreditiran na mnogo načina«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> To je bio jedan od razloga zašto se priželjkivalo za Carstvom odmah nakon 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Čežnja je ubrzo usmjerena na [[srednji vijek]] jer se »suvremena povijest mogla uzeti samo krajnje selektivno«, budući da je većina preživjelih njemačkih država sudjelovala s Napoleonom koji je bio »neprijatelj Carstva« i kojemu su iste dugovale svoj opstanak i »drastično proširenje«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ukinućem Svetoga Rimskog Carstva pojavilo se [[njemačko pitanje]] koje je konačno riješeno tek [[3. listopada]] [[1990.]] godine{{Efn|Iako »njemačko pitanje nije kontinuirano postojalo« u razdoblju od 1806. do 1990. godine.<ref name="Winkler 2018." />}} [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]].<ref name="Winkler 2018.">{{Citiranje weba|last=Winkler|first=Heinrich August|author-link=Heinrich August Winkler|date=2018-09-14|title=Der lange Weg nach Westen|trans-title=Dugačak put prema Zapadu|url=https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716053106/https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|archive-date=2019-07-16|access-date=2025-05-08|website=[[deutschland.de]]|publisher=Fazit Communication GmbH|language=de}}</ref> == Nasljeđe == [[Datoteka:Wien - Denkmal Kaiser Franz I. (1).JPG|minijatura|300x300px|[[Spomenik Franji II. u Beču]]. Izradio ga je kipar [[Pompeo Marchesi]] na poticaj cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I./V.]], a otkriven je [[16. lipnja]] [[1846.]] godine.<ref name="Wien Geschichte Wiki">{{Citiranje weba|title=Kaiser-Franz-Denkmal (1, In der Burg)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122044327/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|archive-date=2025-01-22|access-date=2025-07-14|website=[[Wien Geschichte Wiki]]|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> »Četiri kolosalna kipa koja okružuju spomenik simboliziraju vjeru, snagu, mir i pravdu.«<ref name="Wien Geschichte Wiki" />]] U Austrijskome Carstvu, habsburška dinastija nastavila je djelovati kao zamjena za nacionalnost iako austrijska carska titula nije bila povezana s bilo kojom posebnom nacionalnošću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Iako su njemački vazali Svetoga Rimskog Carstva bili oslobođeni svojih obveza, Franjo i njegovi nasljednici nastavili su vladati velikim stanovništvom koje je govorilo [[njemački jezik]], a [[Carska regalija Svetoga Rimskog Carstva]] nastavila se čuvati unutar njihovih domena (i dan-danas je pohranjena te izložena u [[Carska riznica u Beču|Carskoj riznici]] u Hofburgu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Dinastija je zadržala svoj istaknuti status među kraljevskim obiteljima u Europi i još je uvijek bila jedina prava carska obitelj u očima mnogih svojih podanika.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Iako su novomu Austrijskom Carstvu nedostajali mnogi ključni elementi Svetoga Rimskog Carstva, ono je u praksi i idealima ostalo blisko Svetomu Rimskom Carstvu iz vremena prije 1806. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} U mnogim su aspektima austrijski carevi nastavili djelovati kao zaštitnici Katoličke Crkve, baš kao što su to činili rimsko-njemački carevi prije njih, nastavljajući zahtijevati pravo ''[[ius exclusivae]]''.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Tijekom svojega zatočeništva u Francuskoj od [[1809.]] do 1814. godine i nakon što je kasnije bio oslobođen, papa Pio VII. gledao je na Franju kao na zaštitnika Crkve, moleći ga da mu pomogne u ponovnome uspostavljanju [[Papinska Država|Papinske Države]].{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Nakon Franjine abdikacije, novo Austrijsko Carstvo poduzelo je korake kako bi se udaljilo od starijega Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Simboli i službeni naslovi austrijske monarhije izmijenjeni su kako bi se Austrija istaknula kao posebna cjelina.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Budući da je pojam ''Kaiserthum Österreich''{{Efn|Ili ''Kaiserstaat Österreich''.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} (‘Austrijsko Carstvo’) ušao u svakodnevni govor,{{Efn|Premda je u službenu uporabu ušao tek 1849. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} monarhija je ubrzo izbacila izvorni prefiks »nasljedno« koji se koristio od 1804. do 1806. godine kako bi se naglasila razlika između Austrije i Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Uz Austrijsko Carstvo (i Francusku pod Napoleonom I. Bonaparteom), najistaknutiji potencijalni polagatelj prava na nasljeđe Svetoga Rimskog Carstva (u smislu vladanja Njemačkom) nakon njegove propasti i ukinuća bila je Kraljevina Pruska kojom je vladala dinastija [[Hohenzollern]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Uz rastuće krunske zemlje Habsburgovaca, Pruska je predstavljala jedinu veliku silu u srednjoj Europi tijekom posljednjega stoljeća (ili nešto više) carske vladavine Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Često se pričalo da su Prusi imali carske ambicije, a pričalo se i da je pruski kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] 1740. godine bio kandidat za rimsko-njemačkoga cara. Fridrik II. i ostali pruski kraljevi odbacili su te ideje dok su ostali pod carskom vlašću, tvrdeći da bi dodatni teritorij i moć bili korisniji od carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Godine [[1795.]] te ponovno 1803. i 1804. francuski predstavnici sugerirali su da bi Pruska mogla pretvoriti svoje sjeverne njemačke teritorije u carstvo, ali Hohenzollerni nisu bili zainteresirani za provođenje takvoga plana.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Iako su pruski vladari i njihovi dužnosnici izražavali tugu zbog propadajućega stanja Svetoga Rimskog Carstva od 1792. godine nadalje, također su bili kritični prema [[Nostalgija|nostalgiji]] za njemačkom poviješću pod carskom vlašću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Prusi su izglede za preživljavanje Svetoga Rimskog Carstva smatrali vrlo niskima te su vidjeli Francuze kao prave nasljednike starih [[Karolinzi|Karolinga]], neprijatelja za kojega su vjerovali da se ne može poraziti normalnim vojnim sredstvima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Nesklonost Hohenzollernā da preuzmu carsku titulu promijenila se 1806. godine jer su se bojali da bi, s formiranjem Rajnske konfederacije i ukinućem Svetoga Rimskog Carstva, Napoleon mogao težiti zalaganju za [[Hipoteza|hipotetski]] položaj »cara Njemačke«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako su napravljene pripreme za stvaranje »carske unije« u sjevernoj Njemačkoj, s carem iz dinastije Hohenzollern, ti su planovi odbačeni u rujnu 1806. godine nakon što su naišli na malu podršku, dok im se [[Car Rusije|ruski car]] Aleksandar I. usprotivio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Budući da Hohenzollerni nisu imali carsko podrijetlo, nisu sebe vidjeli kao carsku dinastiju i, čak i nakon Napoleonovih konačnih poraza [[1813.]] i 1815. godine, njihov se položaj malo promijenio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako je Njemačka [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjena u Njemačko Carstvo]] 1871. godine pod hohenzollernskim carem [[Vilim I., njemački car|Vilimom I.]], proglašenje novoga carstva bilo je ideološki problematično. Hohenzollerni su se uglavnom našli u nevolji s njegovim [[implikacija]]ma.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Bilo je pokušajā da se Njemačko Carstvo poveže s institucijama Svetoga Rimskog Carstva, ali su se njegovi carevi nastavili nabrajati nakon pruskih kraljeva; car [[Fridrik III., njemački car|Fridrik III.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1888.) dobio je ime po Fridriku II., svojemu kraljevskom prethodniku, a ne po rimsko-njemačkome caru [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku III.]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (novi Fridrik tada bi bio Fridrik IV.).{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} [[Datoteka:Dual Alliance in 1914.svg|minijatura|250x250px|[[Njemačko Carstvo]] (plavo) i [[Austro-Ugarska]] (crveno) oboje su postojali između 1871. i 1918. godine.]] I Njemačko Carstvo i [[dvojna monarhija|dvojna]] Austro-Ugarska Monarhija propali su [[1918.]] godine tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Tunstall 2015.">{{Citiranje weba|last=Tunstall|first=Graydon A.|author-link=Graydon A. Tunstall|date=2015-04-30|editor-last=Daniel|editor-first=Ute|editor-link=Ute Daniel|editor2-last=Gatrell|editor2-first=Peter|editor2-link=Peter Gatrell|editor3-last=Janz|editor3-first=Oliver|editor3-link=Oliver Janz|editor4-last=Jones|editor4-first=Heather|editor4-link=Heather Jones (povjesničarka)|editor5-last=Keene|editor5-first=Jennifer|editor5-link=Jennifer D. Keene|editor6-last=Kramer|editor6-first=Alan|editor6-link=Alan Kramer|editor7-last=Nasson|editor7-first=Bill|editor7-link=Bill Nasson|title=The Military Collapse of the Central Powers|trans-title=Vojni slom Centralnih sila|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711073858/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|archive-date=2024-07-11|access-date=2025-01-16|website=[[1914-1918 Online|1914-1918 Online: International Encyclopedia of the First World War]]|publisher=[[Slobodno sveučilište u Berlinu]]|location=Berlin|language=en|doi=10.15463/ie1418.10633|doi-access=free}}</ref> [[Adolf Hitler]] zamišljao je [[Treći Reich]] kao povijesnoga nasljednika dvaju prethodnih njemačkih carstava: Svetoga Rimskog Carstva (Prvoga Reicha) i Njemačkoga Carstva (Drugoga Reicha).<ref name="Ray">{{Citiranje weba|last=Ray|first=Michael|title=Why Was Nazi Germany Called the Third Reich?|trans-title=Zašto se nacistička Njemačka nazivala Trećim Reichom?|url=https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005094911/https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|archive-date=2018-10-05|access-date=2025-01-16|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacisti]] su od [[1933.]] do [[1945.]] godine kroz Treći Reich, za kojega je Hitler tvrdio da će trajati 1000 godina, nastojali baštiniti Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="HistoryExtra">{{Citiranje weba|date=2019-08-06|title=Everything you need to know about the Holy Roman Empire|trans-title=Sve što trebate znati o Svetomu Rimskom Carstvu|url=https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|url-access=registration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503001034/https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|archive-date=2020-05-03|access-date=2025-01-17|website=HistoryExtra|publisher=[[Immediate Media Company]]|language=en}}</ref> Njihov [[režim]] oslanjao se na često iskrivljena i izopačena sjećanja na [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], [[Oton I. Veliki|Otona I. Velikoga]] i [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]<ref name="Barraclough">{{Citiranje weba|last=Barraclough|first=Geoffrey|author-link=Geoffrey Barraclough|title=Holy Roman Empire|url=https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617100107/https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|archive-date=2015-06-17|access-date=2025-02-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Datoteka:States of Germany.svg|minijatura|Današnje savezne pokrajine Savezne Republike Njemačke, koje neki vide kao nasljednice njemačkih država Svetoga Rimskog Carstva.]] Tijekom stoljećā, mnoge države Svetoga Rimskog Carstva razvile su se u [[Njemačke savezne pokrajine|16 suvremenih saveznih pokrajina Njemačke]]. Kao djelomično suverene države, njemačke savezne pokrajine, osobito u više ili manje neovisno upravljanim područjima (poput kulture i obrazovanja), podsjećaju na staro Carstvo.{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Povjesničari [[Norman Stone]] i [[Johannes Burkhardt]] usporedili su Sveto Rimsko Carstvo, posebno u pogledu njegovih sastavnih država pod lokalnom upravom, sa suvremenom [[Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]], pri čemu je Burkhardt napisao: »Mogu nedvosmisleno reći da je Stari Reich bio pravi prethodnik Savezne Republike Njemačke.«{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}} Stone je u vezi s temeljima suvremene Republike napisao: {{Navod|Ovaj je put to [bila] Njemačka minus Pruska i Austrija. Bio je to povratak u staro Sveto Rimsko Carstvo, u Njemačku u kojoj je istinska civilizacija postojala na vrlo lokalnoj razini, onoj kneževine-biskupije.{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}}}} [[Europska unija]], »skupina različitih zemalja okupljenih pod labavim kišobranom«, suvremeni je primjer odražavanja ideje kasnoga Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HistoryExtra" /> [[Hrvatska|Hrvatski]] povjesničar [[Drago Roksandić]] napisao je [[15. lipnja]] [[1998.]] godine u predgovoru hrvatskome izdanju knjige ''Le Saint-Empire'' Jean-Françoisa Noëla: {{Navod|U bilo kakvu pokušaju sinteze hrvatske povijesti nemoguće je izbjeći veliku temu Svetog Rimskog Carstva, a ipak o njemu samome u hrvatskoj historiografiji nije napisana nijedna monografija, a malo je i drugih istraživanja. U bilo kojem utemljenijem radu na teme iz povijesti hrvatskog srednjovjekovlja i novovjekovlja ne izostaju reference iz povijesti Svetog Rimskog Carstva, dakako, ‘viđenoj’ u obzorju hrvatskog povijesnog iskustva. Uostalom, nakon 1526. hrvatska je povijest uistinu nerazumljiva bez povijesti Carstva i to sve do njegova nestanka 1806. godine. Iako je u tome bitno da su Habsburgovci istodobno i carevi i hrvatski kraljevi, neupitno je da su civilizacijski uvijek prepoznatljive i brojne druge korespondencije hrvatske povijesti i povijesti Carstva.{{Sfn|Roksandić|1998.|p=VII}}}} Tisuću je godina Sveto Rimsko Carstvo kao [[Politika|političko]] tijelo donosilo stabilnost i red u [[Srednja Europa|srednju Europu]].<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II">{{Citiranje weba|title=Declaration of His Majesty the Emperor Francis II, whereby he abdicates the German imperial throne and the imperial government, and releases the electors, princes, and other estates, along with all members and servants of the German empire from their previous obligations|trans-title=Deklaracija Njegova Veličanstva cara Franje II. kojom se odriče njemačkoga carskog prijestolja i carske vlade, a izborne knezove, knezove i druge staleže, zajedno sa svim članovima i službenicima Njemačkoga Carstva, oslobađa njihovih prijašnjih obveza|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191354/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|archive-date=2024-07-26|access-date=2024-11-22|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Unatoč tomu što naposljetku nije uspjelo spriječiti rat s Francuskom, nominalna uloga kasnoga Svetoga Rimskog Carstva u radu na miru te formiranju labave vrste [[Hegemonija|hegemonije]] i partnerstva ponudila je alternativu univerzalnoj apsolutnoj monarhiji Napoleonova Francuskoga Carstva i univerzalnoj republici koju je zagovarala [[Francuska revolucija|revolucionarna Francuska]] te je poslužila kao model za [[ustav]]e međunarodnih tijela i organizacija u budućnosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == U umjetnosti == === ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800./1805.) === [[Datoteka:Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen.jpg|minijatura|300x300px|[[Friedrich Ludwig Neubauer]]: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" />}} karikatura iz oko 1800.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> ili 1805. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] Politička karikatura<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' prikazuje krizno stanje u Svetomu Rimskom Carstvu iz oko [[1800.]] godine.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat">{{Citiranje weba|title=The Dissolution of the Empire: “You Can’t Bring Them under One Hat” (c. 1800)|trans-title=Raspad Carstva: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228122713/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|archive-date=2024-02-28|access-date=2025-06-15|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Prema [[Wolfgang Burgdorf|Burgdorfu]], slika prikazuje stanje Carstva nakon ''[[Glavni zaključak izvanredne Carske deputacije|Glavnoga zaključka izvanredne Carske deputacije]]''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Germania (personifikacija)|Germania]] pokušava vezati carske posjede užetom i držati ih pod istim šeširom, ali ne uspijeva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Orao, koji sjedi na stablu na lijevoj strani slike, simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Kulturno i političko nejedinstvo Carstva sprječava postizanje nacionalnoga jedinstva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> === ''Sud vremena'' (1805./1806.) === [[Datoteka:Das Gericht der Zeit.jpg|minijatura|300x300px|''Sud vremena'', [[bakrorez]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> iz 1805.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> ili 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] [[Karikatura]] ''Sud vremena''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Das Gericht der Zeit''.<ref name="GHI: The Judgment of Time" />}} jest [[Alegorija|alegorijski]] prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHI: The Judgment of Time">{{Citiranje weba|title=Allegorical Depiction of the Decline of the Holy Roman Empire of the German Nation: ''The Judgment of Time'' (1805)|trans-title=Alegorijski prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti: ''Sud vremena'' (1805.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127181536/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|archive-date=2023-01-27|access-date=2025-06-01|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Na slici je [[Francuski carski orao|Napoleonov orao]] oborio dvoglavoga [[Reichsadler|rimsko-njemačkoga carskog orla]] i bacio ga »u dubine«.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> Monstruozni lik u sredini jest čudovište s majmunskom glavom i [[Carska kruna Svetoga Rimskog Carstva|rimsko-njemačkom carskom krunom]],<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> koje simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Kron]] mu drži ogledalo kako bi mu dao do znanja da mu je došao kraj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> === ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' (1806.) === [[Datoteka:Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland.jpg|minijatura|300x300px|Dio slike ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'';{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland''.<ref name="hdbg.eu" />}} nacrtali Schirach, Pitt i Thugut, [[Graviranje|gravirao]] Endaimon Grollmann.<ref name="hdbg.eu" />]] Podrugljiva slika ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' iz 1806. godine prikazuje kako se Sveto Rimsko Carstvo sa »svojim stupovima« ruši.<ref name="hdbg.eu">{{Citiranje weba|title=Spottbild auf das Ende des Heiligen Römischen Reichs Deutscher Nation|trans-title=Podrugljiva slika kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|url=https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508133543/https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|archive-date=2025-05-08|access-date=2025-05-08|website=hdbg.eu|publisher=[[Kuća bavarske povijesti]]|language=de}}</ref> Franjo II. sjedi na prijestolju, ali [[baldahin]] »već opasno nakrivljeno visi iznad njega«, a »u sljedećemu trenutku sve će se srušiti«.<ref name="hdbg.eu" /> U ruci drži plahtu s modificiranom [[Molitva|molitvom]] koja glasi: »Oče Franjo, u ruke tvoje predajem duh svoj i Sveto Rimsko Carstvo pognulo je glavu i izdahnulo.«<ref name="hdbg.eu" /> Stoga je zapečaćen kraj Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Za stolom stoje tri izborna kneza, a ispred njih cedulje s natpisima »Hessen dobiva«, »Baden dobiva« i »Bavarska dobiva«.<ref name="hdbg.eu" /> To troje izaći će kao pobjednici nakon raspada Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Klupe [[Slobodni carski grad|carskih gradova]] i duhovnih knezova, koji su imali svoje mjesto u [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carskome saboru]], prazne su, a njihovi predstavnici jesu »jasni gubitnici« nakon raspada Svetoga Rimskog Carstva te im je uskraćen pristup.<ref name="hdbg.eu" /> == Zanimljivosti == * Crkva Devet korova anđeoskih (poznatija kao [[crkva Am Hof]]), s čijega su balkona carski dvorski povjerenici proglasili Franjino odricanje od carske krune i ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, danas je sjedište [[Hrvatska katolička misija u Beču|Hrvatske katoličke misije u Beču]].<ref>{{Citiranje weba|title=Kirche am Hof|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kirche_am_Hof|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251006080002/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kirche_am_Hof|archive-date=2025-10-06|access-date=2026-09-12|website=[[Wien Geschichte Wiki]]|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> == Povezani članci == * [[Nasljeđe Rimskoga Carstva]] * [[Problem dvaju careva]] == Napomene == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == === Zbornici === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Burgdorf|first=Wolfgang|title=The Holy Roman Empire, 1495-1806: A European Perspective|publisher=[[Brill (nakladnik)|Brill]]|year=2012.|isbn=978-90-04-20683-0|editor-last=Evans|editor-first=R. J. W.|editor-link=Robert John Weston Evans|series=Brill's Companions to European History [Brillovi vodiči kroz europsku povijest]|volume=1|location=Leiden|pages=51–76|language=en|translator-last=McNeil|translator-first=Brian|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo, 1495. – 1806.: Europska perspektiva|chapter=‘Once we were Trojans!’: Contemporary Reactions to the Dissolution of the Holy Roman Empire of the German Nation|trans-chapter=»Nekoć smo bili Trojanci!«: Suvremene reakcije na raspad Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|doi=10.1163/9789004228726_005|issn=2212-7410|lccn=2012009348|oclc=778327657|ol=25270288M|postscript=.|author-link=Wolfgang Burgdorf|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|editor-link2=Peter H. Wilson}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|url=https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|title=The Bee and the Eagle: Napoleonic France and the End of the Holy Roman Empire, 1806|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2009.|isbn=978-1-349-28437-5|editor-last=Forrest|editor-first=Alan|edition=Pretisak. 1.|series=War, Culture and Society, 1750–1850 [Rat, kultura i društvo, 1750. – 1850.]|location=London|pages=22–41|language=en|trans-title=Pčela i orao: Napoleonska Francuska i kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|chapter=The Meaning of Empire in Central Europe around 1800|trans-chapter=Značenje Carstva u srednjoj Europi oko 1800.|doi=10.1057/9780230236738_2|eissn=2634-6702|issn=2634-6699|postscript=.|author-link=Peter H. Wilson|access-date=2025-01-16|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|url-access=limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831123011/https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-08-31|url-status=live|via=[[Google knjige]]}} {{Refend}} === Knjige === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Beales|first=Derek|title=Prosperity and Plunder: European Catholic Monasteries in the Age of Revolution, 1650–1815|url=https://archive.org/details/prosperityplunde0000beal|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2003.|isbn=0-521-59090-6|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Prosperitet i pljačka: Europski katolički samostani u doba revolucije, 1650. – 1815.|lccn=2003273863|oclc=52055125|ol=3705299M|postscript=.|author-link=Derek Beales|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://ia600901.us.archive.org/18/items/holyromanempire00brycuoft/holyromanempire00brycuoft.pdf|title=The Holy Roman Empire|publisher=Macmillan and Co|year=1871.|edition=Revidirano 3.|location=London|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo|format=PDF|postscript=.|author-link=James Bryce, prvi vikont od Brycea|access-date=2025-01-16|orig-year=1864.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://books.google.hr/books?id=eMX0DwAAQBAJ&printsec=frontcover|title=The Holy Roman Empire|publisher=Outlook Verlag GmbH|year=2020.|isbn=978-3-75239-293-7|edition=Reprodukcija izvornika. 1.|location=Frankfurt na Majni|language=en|oclc=1191192056|postscript=.|access-date=2025-01-06|orig-year=1864.|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?id=5w1DAAAAcAAJ&printsec=frontcover|title=Correspondence Respecting the Affairs of Italy, 1846/1847: Presented to both Houses of Parliament by Command of Her Majesty|date=1849-07|publisher=[[Harrison and Sons|Harrison and Son]]|volume=1|location=London|language=en|trans-title=Korespondencija u vezi s talijanskim poslovima, 1846./1847.: Predstavljena obama domovima parlamenta po naredbi Njezina Veličanstva|ref=CITEREFThe Affairs of Italy – 1. dio1849|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Datta|first=Pietro Luigi|url=https://books.google.hr/books?id=MYoIAAAAQAAJ&printsec=frontcover|title=Lezioni di paleografia e di critica diplomatica sui documenti della monarchia di Savoia|publisher=Coi tipi di Giuseppe Pomba|year=1834.|location=Torino|language=it|trans-title=Pouke iz paleografije i diplomatske kritike na dokumentima savojske monarhije|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Feuerstein-Praßer|first=Karin|title=Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek, 907. – 1154.|collaboration=Groß-Schulte, Andrea; Jung, Marion; Lawrenz, Cornelia; Prager, Karin; Schertler, Otto; Schneider-Ferber, Karin; [[Holger Sonnabend|Sonnabend, Holger]]|publisher=Mozaik knjiga|year=2010.|isbn=978-953-14-0764-9|editor-last=Opačić|editor-first=Vid Jakša|translator-last=Gorić Koren|translator-first=Duška|postscript=.|author-link=Karin Feuerstein-Praßer|orig-year=2006.}} * {{Citiranje knjige|last=Gagliardo|first=John D.|title=Reich and Nation: The Holy Roman Empire as Idea and Reality, 1763–1806|url=https://archive.org/details/reichnationholyr0000gagl|publisher=[[Indiana University Press]]|year=1980.|isbn=978-0-253-16773-6|language=en|trans-title=Reich i nacija: Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i stvarnost, 1763. – 1806.|lccn=79002170|oclc=5563434|ol=4401178M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Godsey Jr.|first=William D.|title=Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004.|isbn=978-0-521-83618-0|series=New Studies in European History [Nove studije europske povijesti]|location=Cambridge, Engleska|language=en|trans-title=Plemići i nacija u srednjoj Europi: Slobodni carski vitezovi u doba revolucije, 1750. – 1850.|lccn=2004045194|oclc=1074639379|ol=3303691M|postscript=.|author-link=William D. Godsey (mlađi)}} * {{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Rudolf|url=https://ia601303.us.archive.org/3/items/najnovijedobahrv00horv/najnovijedobahrv00horv.pdf|title=Najnovije doba hrvatske povijesti|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1906.|location=Zagreb|format=PDF|postscript=.|author-link=Rudolf Horvat|access-date=2025-05-15|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Muldoon|first=James|title=Empire and Order: The Concept of Empire, 800–1800|url=https://archive.org/details/empireorderconce0000muld|publisher=Palgrave Macmillan|year=1999.|isbn=978-0-312-22226-0|edition=1.|series=Studies in Modern History [Studije moderne povijesti]|location=London|language=en|trans-title=Carstvo i poredak: Koncept carstva, 800. – 1800.|doi=10.1057/9780230512238|eissn=2946-2061|issn=2946-2053|lccn=99013305|oclc=40830099|ol=32086M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Noël|first=Jean-François|title=Sveto Rimsko Carstvo|publisher=Barbat|year=1998.|isbn=953-181-023-0|editor-last=Roksandić|editor-first=Drago|edition=Hrvatsko|series=Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis|location=Zagreb|translator-last=Pavković|translator-first=Vesna|postscript=.|orig-year=1976.}} ** ∟ {{Citiranje knjige|last=Roksandić|first=Drago|title=Predgovor hrvatskom izdanju|date=1998-06-15|location=Zagreb|pages=VII–XIX|postscript=.|author-link=Drago Roksandić}} * {{Citiranje knjige|last=Šišić|first=Ferdo|url=https://archive.org/details/hrvatska_povijest_iii_dio_1913-ferdo_sisic/mode/1up?view=theater|title=Hrvatska povijest, treći dio: od godine 1790. do godine 1847.|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1913.|series=Mala knjižnica Matice hrvatske|volume=VII|location=Zagreb|postscript=.|author-link=Ferdo Šišić|access-date=2025-05-24|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Voltaire|url=https://archive.org/details/essaissurlesmoeu03volt|title=Essai sur les mœurs et l’esprit des nations; Et sur les principaux faits de l’histoire depuis Charlemagne jusqu’à Louis XIII|publisher=<nowiki>[</nowiki>[[s.n.]]<nowiki>]</nowiki>|year=1773.|edition=Novo|series=Œuvres de monsieur de V*** [Djela gospodina V***]|volume=3|location=Neuchâtel|language=fr|trans-title=Esej o moralu i duhu naroda, i o glavnim povijesnim činjenicama od Karla Velikoga do Luja XIII.|oclc=797016561|postscript=.|author-link=Voltaire|access-date=2025-01-14|orig-year=1756.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-873101-6|volume=1|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak I: Od Maksimilijana I. do Westfalskoga mira, 1493. – 1648.|lccn=2011534543|oclc=772967090|ol=25339319M|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 1|postscript=.|author-link=Joachim Whaley}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume II: The Peace of Westphalia to the Dissolution of the Reich, 1648-1806|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-969307-8|volume=2|location=New York|language=en|trans-title=Njemačka i Sveto Rimsko Carstvo, svezak II: Od Westfalskoga mira do raspada Carstva, 1648. – 1806.|doi=10.1093/acprof:oso/9780199693078.001.0001|oclc=774290193|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 2|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Holy Roman Empire 1495–1806|publisher=Palgrave Macmillan|year=2011.|isbn=978-0-230-23978-4|edition=2.|series=Studies in European History [Studije europske povijesti]|location=Basingstoke|language=en|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo 1495. – 1806.|oclc=720536172|ol=26129539M|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire|url=https://archive.org/details/heartofeuropehis0000wils|publisher=The Belknap Press|year=2016.|isbn=978-0-674-05809-5|location=Cambridge, Massachusetts|language=en|trans-title=Srce Europe: Povijest Svetoga Rimskog Carstva|doi=10.4159/9780674915909|lccn=2015037932|oclc=939519825|ol=26199131M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} {{Refend}} === Znanstveni radovi i časopisi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje časopisa|last=Bandić|first=Ninoslav|date=2012-12|title=Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|url-status=live|department=Hrvatska povijest|journal=[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]|publisher=Večernji list|issue=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706201904/https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|archive-date=2025-07-06|access-date=2025-07-06|issn=1848-0284}} * {{Citiranje časopisa|last=Blanning|first=Tim|author-link=T. C. W. Blanning|date=2012.|title=The Holy Roman Empire of the German Nation past and present|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti u prošlosti i sadašnjosti|journal=Historical Research|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=85|issue=227|pages=57–70|doi=10.1111/j.1468-2281.2011.00579.x|postscript=.}} * {{Citiranje časopisa|last=Budak|first=Neven|author-link=Neven Budak|date=2002.|title=Habsburzi i Hrvati|url=https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|url-status=live|journal=[[Kolo (časopis)|Kolo]]|publisher=[[Matica hrvatska]]|volume=3|issue=288|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223001207/https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|archive-date=2018-12-23|access-date=2025-03-23}} * {{Citiranje časopisa|last=Cavendish|first=Richard|author-link=Richard Cavendish (povjesničar)|date=2006-07|title=The End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|url-status=live|journal=[[History Today]]|language=en|volume=56|issue=7|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002638/https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|archive-date=2019-02-14|access-date=2024-10-20}} * {{Citiranje časopisa|last=Chaloupek|first=Günther|author-link=Günther Chaloupek|date=2015|title=The Congress of Vienna and the Emerging Rivalry between Austria and Prussia for Hegemony in Central Europe|trans-title=Bečki kongres i nadolazeće suparništvo između Austrije i Pruske za prevlast u srednjoj Europi|url=http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|url-status=live|format=DOCX|journal=Contribution to the 28th Heilbronn Symposion in Economics and the Social Sciences|trans-journal=Doprinos 28. heilbronnskome simpoziju iz ekonomije i društvenih znanosti|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713154338/http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|archive-date=2020-07-13|access-date=2024-07-31}} * {{Citiranje časopisa|last=Faulkner|first=Neil|author-link=Neil Faulkner (povjesničar)|date=2015-11-15|title=The Battle of Austerlitz: Napoleon’s Masterpiece|trans-title=Bitka kod Austerlitza: Napoleonovo remek-djelo|url=https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|url-status=live|journal=[[Military History Matters]]|language=en|publisher=[[Current Publishing (UK)|Current Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517225757/https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|archive-date=2021-05-17|access-date=2025-05-08}} * {{Citiranje časopisa|last=Flogkerzie|first=Lawrence J.|year=1990.|title=Saxony, Austria, and the German Question after the Congress of Vienna, 1815–1816|url=https://archive.org/details/international-history-review_1990-11_12_4/page/661|trans-title=Saska, Austrija i njemačko pitanje nakon Bečkoga kongresa, 1815. – 1816.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=12|issue=4|pages=661–687|doi=10.1080/07075332.1990.9640563|issn=0707-5332|jstor=40106275|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Harrison|first=Henrietta|author-link=Henrietta Harrison|date=2017-06|title=The Qianlong Emperor’s Letter to George III and the Early-Twentieth-Century Origins of Ideas about Traditional China’s Foreign Relations|trans-title=Pismo cara Qianlonga Đuri III. i podrijetlo ideja o vanjskim odnosima tradicionalne Kine s početka 20. stoljeća|url=https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|url-status=live|journal=American Historical Review|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=122|issue=3|pages=680–701|doi=10.1093/ahr/122.3.680|issn=0002-8762|eissn=1937-5239|archive-url=https://web.archive.org/web/20200508012203/https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|archive-date=2020-05-08|postscript=.|via=Oxford Academic|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Lentz|first=Thierry|author-link=Thierry Lentz|year=2008.|title=Napoleon and Charlemagne|trans-title=Napoleon i Karlo Veliki|url=https://shs.cairn.info/article/NAPO_081_0002/pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Napoleonica, la revue|language=en|publisher=[[Fondation Napoléon]]|volume=1|issue=1|pages=1–23 (45–68)|doi=10.3917/napo.081.0002|access-date=2025-01-09|postscript=.|via=[[Cairn.info]]|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Morris Jr.|first=Warren B.|date=1977-05|title=The Prussian Plan of Union: Traditional Policy by “Revolutionary” Means|url=https://archive.org/details/sim_historian_1977-05_39_3/page/515|trans-title=Pruski plan unije: Tradicionalna politika »revolucionarnim« sredstvima|journal=[[The Historian (časopis)|The Historian]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=39|issue=3|pages=515–530|doi=10.1111/j.1540-6563.1977.tb01200.x|jstor=24444582|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Orford|first=Anne|author-link=Anne Orford|year=2009.|title=Jurisdiction Without Territory: From the Holy Roman Empire to the Responsibility to Protect|trans-title=Jurisdikcija bez teritorija: Od Svetoga Rimskog Carstva do odgovornosti za zaštitu|url=https://repository.law.umich.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1138&context=mjil|url-status=live|format=PDF|journal=[[Michigan Journal of International Law]]|language=en|volume=30|issue=3|pages=981–1015|issn=1052-2867|eissn=2688-5522|access-date=2024-07-25|postscript=.|via=University of Michigan Law School Scholarship Repository}} * {{Citiranje časopisa|last=Renna|first=Thomas|year=2017.|title=Papal Approval of Holy Roman Emperors, 1250–1356|trans-title=Papinsko odobrenje rimsko-njemačkih careva, 1250. – 1356.|url=https://expositions.journals.villanova.edu/article/view/2267/2133|url-status=live|format=PDF|journal=Expositions|language=en|volume=11|issue=2|pages=57–90|issn=1747-5376|access-date=2024-07-26}} * {{Citiranje časopisa|last=Schindling|first=Anton|author-link=Anton Schindling|date=1986.|title=The Development of the Eternal Diet in Regensburg|trans-title=Razvoj Vječne skupštine u Regensburgu|journal=[[The Journal of Modern History]]|language=en|publisher=[[University of Chicago Press]]|volume=58|pages=S64–S75|doi=10.1086/243149|jstor=1880008|postscript=.|s2cid=144471373}} * {{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Peter H.|year=2006.|title=Bolstering the Prestige of the Habsburgs: The End of the Holy Roman Empire in 1806|trans-title=Jačanje prestiža Habsburgovaca: Kraj Svetoga Rimskog Carstva 1806.|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=28|issue=4|pages=709–736|doi=10.1080/07075332.2006.9641109|issn=0707-5332|jstor=40109811|postscript=.}} {{Refend}} === Kvalifikacijski radovi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje rada|last=Berg|first=Scott M.|date=2010.|title=In the shadow of Josephinism: Austria and the Catholic Church in the Restoration, 1815-1848|trans-title=U sjeni jozefinizma: Austrija i Katolička Crkva u obnovi, 1815. – 1848.|url=https://repository.lsu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1263&context=gradschool_theses|format=PDF|journal=Louisiana State University Master's Theses|language=en|doi=10.31390/gradschool_theses.264|access-date=2024-07-31|postscript=.|via=LSU Scholarly Repository|doi-access=free|trans-journal=Magistarski radovi Državnoga sveučilišta u Louisiani}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Abdikacija Franje II., cara Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva}} [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Raspadi carstava]] [[Kategorija:Napoleonski ratovi]] [[Kategorija:Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Napoleon]] kz7cwskdcyl4q46n2hgjo8fzyshdnbb 7597951 7597886 2026-09-12T10:02:36Z ~2026-49114-86 372129 /* Literatura */ ipak nije potrebno 7597951 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2025.}} {{Infookvir povijesni događaj | ime = Raspad Svetoga Rimskog Carstva | slika = Printed version of the abdication of Francis II (1806).jpg | opis = Tiskana verzija proglasa Franje II. o abdikaciji. | vrijeme događaja = [[6. kolovoza]] [[1806.]], službeno<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Dugački" /><ref name="catholictextbookproject.com" /><br />(prije {{Age|1806|8|6}} godina) | mjesto događaja = {{Z+X|SRC}} | sudionici = {{Plainlist| * [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] * [[Napoleon I. Bonaparte]]{{Efn|Napoleon je uspostavio Rajnsku konfederaciju i prisilio Franju II. na abdikaciju kako bi učvrstio svoju vlast nad njemačkim državama te naposljetku okončao Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="revolution.chnm.org">{{Citiranje weba|title=The Confederation of the Rhine and the Dissolution of the Holy Roman Empire|trans-title=Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva|url=https://revolution.chnm.org/d/516|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128235811/https://revolution.chnm.org/d/516|archive-date=2021-11-28|access-date=2024-11-23|website=Liberté, Égalité, Fraternité: Exploring the French Revolution|publisher=[[Roy Rosenzweig Center for History and New Media]] – [[American Social History Project]]|language=en}}</ref> On je također 1806. godine proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHDI: Francis II" />}} * [[Knez Svetoga Rimskog Carstva|knezovi Svetoga Rimskog Carstva]] }} | ishod = {{Plainlist| * Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, kojega je naslijedila kratkotrajna Napoleonova [[Rajnska konfederacija]], a potom [[Njemački savez]] pod vodstvom Habsburško-Lotaringovaca. * [[Habsburško-Lotaringovci]] nastavljaju vladati kao carevi [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] te kraljevi [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatske]] i [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]]. * [[Njemačko pitanje]],<ref name="Winkler 2018." /> koje se tiče mogućnosti [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkoga ujedinjenja]], što je konačno rezultiralo stvaranjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]]. }} }} '''Raspad Svetoga Rimskog Carstva''' službeno se dogodio [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine,<ref name="Britannica: End of the HRE">{{Citiranje weba|title=End of the Holy Roman Empire|trans-title=Kraj Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106122329/https://www.britannica.com/place/Germany/End-of-the-Holy-Roman-Empire|archive-date=2018-01-06|access-date=2024-10-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz II (I): A difficult beginning|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918012407/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-ii-i-difficult-beginning|archive-date=2021-09-18|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref><ref name="Dugački">{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623035200/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/sveto-rimsko-carstvo-njemacke-narodnosti/|archive-date=2017-06-23|access-date=2024-10-21|website=Leksikon Marina Držića|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] – [[Dom Marina Držića]]}}</ref><ref name="catholictextbookproject.com" /> kada se [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], posljednji rimsko-njemački car, odrekao [[Kruna Svetoga Rimskog Carstva|carske krune]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="Mutschlechner – Franz II (I): A difficult beginning" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Proleksis: Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://proleksis.lzmk.hr/39383/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002062416/https://proleksis.lzmk.hr/39383/|archive-date=2013-10-02|access-date=2024-10-21|website=Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i [[Rimsko-njemački car|titule]].<ref>{{Harvnb|Horvat|1906.|p=21}}: »…odreče se Franjo II. naslova cara njemačkoga (6. kolovoza 1806.). Time nestade i carstva njemačkoga.«</ref><ref name="HE (LZMK): Njemačka">{{Citiranje weba|title=Njemačka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231224114752/https://www.enciklopedija.hr/clanak/njemacka|archive-date=2023-12-24|access-date=2024-10-20|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?" /><ref name="Dugački" /> Franjo je ujedno ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]] kako titula [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkoga cara]] ne bi pripala [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonu I. Bonaparteu]]{{Efn|Premda je Napoleon također proglasio ukinuće Svetoga Rimskog Carstva 1806. godine.<ref name="GHDI: Francis II" />}}<ref name="HE (LZMK): Franjo I.">{{Citiranje weba|title=Franjo I.|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227153712/https://www.enciklopedija.hr/clanak/20489|archive-date=2023-12-27|access-date=2024-07-21|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> i kako [[Habsburgovci]] ne bi morali postati Napoleonovi vazali.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire">{{Citiranje weba|last=Mutschlechner|first=Martin|title=Franz I and the Austrian Empire|url=https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427142634/https://www.habsburger.net/en/chapter/franz-i-and-austrian-empire|archive-date=2016-04-27|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo već se ''[[de facto]]'' raspalo kada su se [[12. srpnja]] [[1806.]] godine Napoleonovi [[Nijemci|njemački]] saveznici{{Efn|Njih ukupno šesnaest.<ref name="GHDI: Francis II" />}} odvojili od Svetoga Rimskog Carstva i pridružili [[Rajnska konfederacija|Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches">{{Citiranje weba|last=Burgdorf|first=Wolfgang|author-link=Wolfgang Burgdorf|date=2023-04-26|title=Ende des Alten Reiches|trans-title=Kraj Staroga Reicha|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607080728/https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Ende_des_Alten_Reiches|archive-date=2023-06-07|access-date=2025-02-25|website=[[Historisches Lexikon Bayerns]]|publisher=[[Bavarska državna knjižnica]]|language=de}}</ref> Sveto Rimsko Carstvo počelo je slabiti već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] tijekom [[Borba za investituru|Borbe za investituru]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bilo je »toliko [[Decentralizacija|decentralizirano]] da je bilo nešto više od labave [[Federacija|federacije]]«.<ref name="Britannica: Why did the Holy Roman Empire fall?">{{Citiranje weba|title=Why did the Holy Roman Empire fall?|trans-title=Zašto je Sveto Rimsko Carstvo palo?|url=https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208074933/https://www.britannica.com/question/Why-did-the-Holy-Roman-Empire-fall|archive-date=2022-12-08|access-date=2025-05-31|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Zapadna Europa|Zapadni Europljani]] još su od srednjega vijeka priznavali Sveto Rimsko Carstvo kao pravoga nasljednika staroga [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je papinstvo njegove careve proglasilo [[Rimski car|rimskim carevima]]. Oni su uz pomoć rimskoga nasljeđa potvrdili svoju vlast nad cijelom kršćanskom Europom i šire, tvrdeći da su [[Univerzalna monarhija|univerzalni monarsi]]. Univerzalnu prirodu Carstva ugrozila je pojava prvih [[Suverena država|suverenih teritorijalnih država]] u 16. i 17. stoljeću, koja je sa sobom donijela ideju da [[jurisdikcija]] odgovara stvarnome teritoriju kojim se upravlja. Suvremenici iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], unutar i izvan Carstva, smatrali su Sveto Rimsko Carstvo »neregularnom« i »bolesnom« monarhijom koja ima »neobičan« oblik vladavine. Carstvu su nedostajale središnja stalna vojska i središnja [[riznica]], a njegovi vladari – formalno [[Carski izbor|izabrani]], a ne nasljedni – nisu mogli vršiti učinkovitu središnju vlast. Čak i tada, većina suvremenika vjerovala je da bi se Carstvo moglo oživjeti. Svoj je krajnji pad Sveto Rimsko Carstvo doživjelo tijekom i nakon sudjelovanja u [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim]] i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Rat s [[Prvo Francusko Carstvo|Prvim Francuskim Carstvom]] i Napoleonom I. Bonaparteom bio je katastrofalan iako se Carstvo u početku vrlo dobro branilo. Godine [[1804.]] Napoleon se proglasio [[Car Francuza|carem Francuza]], na što je Franjo II. odgovorio proglasivši se [[Car Austrije|carem Austrije]] (usto je već bio rimsko-njemački car). Tim je činom Franjo pokušao održati ravnopravnost između novonastalih carstava, ujedno tumačeći da titula rimsko-njemačkoga cara nadmašuje i austrijsku i francusku titulu. Sveto Rimsko Carstvo zapravo je propalo nakon austrijskoga poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] i [[odcjepljenje|odcjepljenja]] mnogih Franjinih njemačkih vazala u srpnju 1806. godine kako bi uspostavili francusku [[Satelitska država|satelitsku državu]] Rajnsku konfederaciju. Abdikacija Franje II. te raspuštanje cjelokupne hijerarhije i institucija Svetoga Rimskog Carstva u kolovozu 1806. godine smatrali su se nužnim za sprječavanje mogućnosti da se Napoleon proglasi rimsko-njemačkim carem, čime bi Franjo postao njegovim vazalom. Reakcije na raspad Carstva varirale su od ravnodušnosti do očaja. Građani [[Beč]]a, glavnoga grada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], bili su užasnuti nestankom Carstva. Zakonitost Franjinih postupaka uvelike se dovodila u pitanje. Iako je njegova abdikacija bila potpuno zakonita, smatralo se da su ukinuće Carstva i oslobađanje svih njegovih vazala bili izvan careve ovlasti. Mnogi knezovi i podanici Svetoga Rimskog Carstva nisu se mogli pomiriti s njegovom propašću. Neki su pučani mislili da je vijest o ukinuću Carstva bila [[zavjera]] lokalnih vlasti. Raspad Carstva u Njemačkoj se uvelike uspoređivao s polulegendarnim [[Trojanski rat|padom Troje]], a neki su ga uspoređivali i s [[Kršćanska eshatologija|posljednjim vremenima]] te [[Smak svijeta|smakom svijeta]]. Međutim, neki suvremenici ismijali su nestanak Svetoga Rimskog Carstva i žaljenja zbog istoga. == Pozadina == === Ideologija Svetoga Rimskog Carstva === [[Datoteka:Wien-khm-kunstkammer-francis1-0.jpg|minijatura|Mramorno [[poprsje]] posljednjega rimsko-njemačkog cara Franje II. u stilu inspiriranome mramornim poprsjima iz doba [[Antički Rim|Antičkoga Rima]].]] Definirajuća karakteristika Svetoga Rimskog Carstva bila je ideja da je rimsko-njemački car predstavljao vodećega monarha u Europi te da je njegovo carstvo bio jedini pravi nastavak antičkoga Rimskog Carstva prema proklamaciji papā u [[Rim]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Titula rimsko-njemačkoga cara nosila je »božansku auru« i »božansku potvrdu« jer je rimsko-njemački car bio »svjetovni mač papinstva«, »vođa vjernika oko kojih se stvarao europski identitet« i zaštitnik Crkve.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Također je bio odgovoran za zaštitu [[Papa|pape]] od svih neprijatelja, zaštitu [[Kršćanstvo|kršćanstva]] od [[Poganstvo|poganskih]] osvajača i »promicanje [[Misionarstvo|misionarskoga]] žara« te je s papom trebao voditi kršćanstvo.{{Sfn|Feuerstein-Praßer|2010.|p=8}} Rimsko-njemački carevi bili su čvrsto uvjereni da su oni jedini pravi carevi u Europi i, iako su formalno priznali [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|osmanske sultane]] za careve [[1606.]] i vladare [[Rusko Carstvo|Rusije]] za careve [[1721.]] godine, ta su priznanja bila uvjetovana činjenicom da je rimsko-njemački car uvijek bio nadmoćniji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Nadmoć cara bila je izraz ideje da se Sveto Rimsko Carstvo teoretski prostire na sve [[Kršćani|kršćane]] na univerzalan način.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Prema riječima [[Peter H. Wilson|Petera H. Wilsona]], to je »uvijek više bio ideal nego stvarnost, budući da Carstvo nikada nije obuhvaćalo cijelu kršćansku Europu niti se njime izravno upravljalo iz jedne prijestolnice«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carska vlast nije počivala na carevoj vlastitoj [[Krunske zemlje|krunskoj zemlji]], već na carevoj ulozi najvišega svjetovnog vladara u svijetu te prvaka i branitelja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Nedostatak definirane [[Prijestolnica|prijestolnice]] i dosljednih krunskih zemalja učvrstio je ideju da je carska titula univerzalna jer nije bila nužno povezana s bilo kojim područjem.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Kroz svoje dugo postojanje, Sveto Rimsko Carstvo bilo je središnji element [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] u Europi, ne samo zato što je sâmo Carstvo često bilo jedno od najmoćnijih na kontinentu, već i zbog sâmoga cara.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Budući da su [[Dodatak:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva|rimsko-njemački carevi]] bili međunarodno priznati nasljednici starih [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskih careva]] i najistaknutijih kršćanskih vladara, tvrdili su (i često im je bilo priznato) da imaju prednost nad drugim vladarima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=709}} Iako su se carevi formalno nazivali »izabranim rimskim carevima« od [[1508.]] godine, kada je car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] preuzeo titulu bez potrebe za papinskom [[Krunidba rimsko-njemačkoga cara|krunidbom]], univerzalistički karakter Carstva održavao se kroz carevu [[Feudalizam|feudalnu]] vlast koja se protezala izvan institucija koje su bile razvijene unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Carski teritoriji koje su držali vladari drugih kraljevstva ostali su carski vazali. Naprimjer, kraljevi [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]] prihvatili su [[vazal]]stvo u odnosu na svoje njemačke zemlje do 1806. godine, kada su te zemlje formalno uključene u njihova kraljevstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=27}} Reformacija u 16. stoljeću otežala je upravljanje Carstvom i dovela u pitanje njegovu ulogu »svetoga«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Unatoč tomu što su se [[luteranizam]] i [[kalvinizam]] tolerirali od [[1555.]], odnosno od [[1648.]] godine nadalje, [[katoličanstvo]] je ostalo jedina priznata vjera.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Čak i tada, [[Reichskirchensystem|Carska Crkva]] smanjila se od 16. stoljeća nadalje, s nekim crkvenim teritorijima koji su [[Sekularizam|sekularizirani]] ili uvijek pod upravom iste obitelji.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} »Sveta« priroda Svetoga Rimskog Carstva postala je još upitnija kada je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim mirom]] iz [[1699.]] godine prihvaćena mogućnost trajnoga mira s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] koje se naširoko smatralo smrtnim neprijateljem [[Kršćanstvo u Europi|kršćanske Europe]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} I papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo nastavili su u [[Rani novi vijek|ranomu novom vijeku]] zahtijevati svoja tradicionalna prava univerzalne jurisdikcije – prava vršenja jurisdikcije u cijelome svijetu, čak i ako nisu imali ''[[de facto]]'' kontrolu nad određenim teritorijima.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Zajedno s papinstvom, Sveto Rimsko Carstvo predstavljalo je priznato središte [[Kršćanluk|kršćanskoga svijeta]] i jedan od stupova na kojima je ono počivalo.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Carstvu su njegov utjecaj i njegovo mjesto u priznatome svjetskom poretku davali njegovu pravu moć, a ne stvarni opseg njegovih teritorijalnih domena.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}} Dvojna vladavina pape i cara zapravo je okončana [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] naposljetku [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] 1648. godine, pri čemu je Carstvo zauvijek odvojeno od papinstva.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Papinstvo nije igralo nikakvu ulogu u pregovorima, a u očima pape [[Inocent X.|Inocenta X.]] mir je uništio vezu između pape i cara, koja je držala Europu na okupu još od vremena Karla Velikoga osam stoljeća prije.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} U 17. stoljeću dolazi do istinske pojave modernoga sustava međunarodnih odnosa i diplomacije tamo gdje su međunarodne sporove između europskih vladara prethodno rješavali i posredovali papa i/ili car.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Jedna od najvećih prijetnji tradicionalnoj (i teoretskoj) univerzalnoj jurisdikciji dodijeljenoj rimsko-njemačkome caru i papi u cijelomu kršćanskom svijetu bila je pojava modernih suverenih teritorijalnih država u 16. i 17. stoljeću, što je značilo uspon ideje da je jurisdikcija bila jednaka izravnoj kontroli teritorija.{{Sfn|Orford|2009.|p=981}} Za vladare teritorijalnih država, i papinstvo i Sveto Rimsko Carstvo predstavljali su »univerzalne antagoniste«, tvrdeći da je jurisdikcija nad cijelim svijetom njihova po pravu kroz njihovu vezu sa starim Rimom i kroz njihovu ulogu »[[Namjesnik Isusa Krista|zemaljskih predstavnika Isusa Krista]]«.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Kraljevi koji su tvrdili da imaju vlastiti suverenitet bez Carstva činili su to u ulozi ''rex in regno suo'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ‘kralj u svome kraljevstvu’), vladara koji je mogao imati zakonske ovlasti cara (kao apsolutnoga monarha) unutar granica vlastitoga teritorija jer carevi nisu zaštitili svoj narod od stranih neprijatelja.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} Ambiciozni carevi, poput [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1519. – 1556.) i [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1619. – 1637.), koji su nastojali spojiti univerzalnu jurisdikciju sa stvarnom univerzalnom vremenskom vladavinom i univerzalnim carskim [[autoritet]]om predstavljali su prijetnju daljnjemu postojanju europskih zemalja.{{Sfn|Orford|2009.|p=989}} Karlo V. bio je posljednji rimsko-njemački car kojega je [[Krunidba Karla V.|okrunio]] papa i kao takav posljednji koji je službeno proglašen zaštitnikom Crkve, što je uloga koju su zanemarivali mnogi njegovi nasljednici.{{Sfn|Muldoon|1999.|p=115}} === Faza sekularizacije (16. – 18. st.) === [[Datoteka:HRE Dioceses Prince-Bishoprics, c. 1780.jpg|minijatura|Kneževine-biskupije Svetoga Rimskog Carstva, svaka sa svojim odgovarajućim ''[[Hochstift]]om'' oko 1780. godine.]] ==== Rana sekularizacija (16. – 17. st.) ==== Registar pripremljen za [[Wormski sabor]] iz [[1521.]] godine navodi kao crkvene staleže tri crkvena izborna kneza, četiri nadbiskupa, 46 biskupa i 83 niža prelata (carska opata i opatice) u usporedbi sa 180 svjetovnih gospodara.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Do 1792. godine, ostala su samo tri izborna kneza, jedan nadbiskup, 29 biskupa i knezova-opata te 40 prelata, uz 165 svjetovnih posjeda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Pad je započeo puno prije [[Reformacija|Reformacije]] koja je samo ubrzala težnju svjetovnih vladara da u svoje teritorije ugrade materijalnu imovinu crkvenih feuda.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Mnogi od crkvenih posjeda zabilježenih u registru iz 1521. godine već su tako nestajali, uključujući i 15 kneževina-biskupija.{{Sfn|Wilson|2016.|pp=131–132}} Tijekom Reformacije nekoliko je biskupija na sjeveru i sjeveroistoku sekularizirano i pretvoreno u svjetovna vojvodstva, uglavnom u korist protestantskih knezova.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} U kasnijemu je 16. stoljeću [[protureformacija]] pokušala preokrenuti neke od tih [[sekularizacija]], a pitanje sudbine sekulariziranih teritorija postalo je važno u Tridesetogodišnjemu ratu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Naposljetku je Westfalski mir potvrdio sekularizaciju niza kneževina-biskupija, uključujući nadbiskupije [[Bremenska nadbiskupija|Bremen]] i [[Magdeburška nadbiskupija|Magdeburg]] te šest biskupija s punim političkim ovlastima,{{Efn|Za razliku od njih, neke sekularizirane kneževine-biskupije na sjeveru i sjeveroistoku (poput [[Kneževina-Biskupija Brandenburg|Brandenburga]], [[Havelberška biskupija|Havelberga]], [[Lebuska biskupija|Lebusa]], [[Biskupija Dresden-Meissen|Meissena]], [[Merseburška biskupija|Merseburga]], [[Biskupija Naumburg-Zeitz|Naumburg-Zeitza]], [[Dijaceza i kneževina-biskupija Schwerin|Schwerina]] i [[Camminska biskupija|Cammina]]) prestale su ostvarivati ​​neovisna prava te su zapravo postale podređene moćnim susjednim vladarima puno prije Reformacije. Tako su postale kneževine-biskupije samo po imenu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=89}}}} koje su dodijeljene Švedskoj, Brandenburgu i Mecklenburgu.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} S druge su strane [[Kneževina-Biskupija Hildesheim|Hildesheim]] i [[Kneževina-Biskupija Paderborn|Paderborn]], koji su desetljećima bili pod protestantskom upravom i smatrani izgubljenima, obnovljeni kao kneževine-biskupije.{{Sfn|Wilson|2011.|pp=94–95}} Tada je 65 crkvenih vladara kontroliralo 14 % kopnene površine i otprilike 12 % [[Sveto Rimsko Carstvo#Demografija|stanovništva Svetoga Rimskog Carstva]] (oko {{Broj|3500000}} podanika).{{Sfn|Beales|2003.|p=59}} Njemački su vladari – zbog traumatičnoga iskustva iz Tridesetogodišnjega rata,{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} tijekom kojega je u Europi uništeno oko {{Broj|15000}} sela i nakon kojega je broj stanovnika u Njemačkoj pao sa 17 milijuna ([[1618.]]) na 8 milijuna (1648.),{{Sfn|Noël|1998.|p=169}}{{Efn|Jedna procjena temeljena na granicama Njemačke iz [[1870.]] godine daje broj stanovnika od otprilike 15 – 17 milijuna oko [[1600.]] godine, koji je pao na 10 – 13 milijuna oko [[1650.]] godine. Drugi povjesničari koji se bave procjenama stanovništva ranonovovjekovnoga Svetoga Rimskog Carstva sugeriraju da je broj stanovnika pao s 20 milijuna na otprilike 16 – 17 milijuna do 1650. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 1|p=633}}}} i kako bi izbjegli ponavljanje te katastrofe – sada bili skloni cijenjenju prava i pravne strukture više nego ikada prije u povijesti Carstva.{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} To dobrim dijelom objašnjava zašto su srednje i male države, crkvene i svjetovne, mogle preživjeti te čak napredovati u blizini moćnih država sa stalnim vojskama (poput [[Brandenburg-Pruska|Brandenburga-Pruske]], Bavarske i Austrije).{{Sfn|Schindling|1986.|p=S66}} ==== Pokušaji sekularizacije u 18. stoljeću ==== Iako još 150 godina nakon Westfalskoga mira nije došlo do stvarne sekularizacije, postojala je duga povijest glasina i polovičnih planova o mogućim sekularizacijama.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Anomalni fenomen (jedinstven za Sveto Rimsko Carstvo) kontinuiranoga postojanja nezavisnih kneževina-biskupija sve se više smatrao [[Anakronizam|anakronizmom]], a posebno, ali ne isključivo, kod protestantskih knezova koji su također žudjeli za tim bespomoćnim teritorijima.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Stoga su pruski tajni prijedlozi za okončanje [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskoga nasljednog rata]] pozivali na povećanje nedovoljne teritorijalne baze cara [[Karlo VII., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VII.]] iz dinastije [[Wittelsbach]] njegovim pripajanjem nekih kneževina-biskupija.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} Godine 1743. [[Heinrich von Podewils]], ministar Fridrika II., napisao je memorandum u kojemu je predložio da se wittelsbaškome caru daju [[Biskupija Passau|Passau]], [[Kneževina-Biskupija Augsburg|Augsburg]] i [[Kneževina-Biskupija Regensburg|Regensburg]], kao i slobodni carski gradovi [[Augsburg]], [[Regensburg]] i [[Slobodni Carski Grad Ulm|Ulm]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Fridrik II. dodao je [[Kneževina-Nadbiskupija Salzburg|Kneževinu-Nadbiskupiju Salzburg]] na popis, a Karlo VII. otišao je toliko daleko da je još dodao i kneževine-biskupije [[Kneževina-Biskupija Eichstätt|Eichstätt]] i [[Kneževina-Biskupija Freising|Freising]].{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Plan je izazvao senzaciju i bijes među knezovima-biskupima, slobodnim carskim gradovima i drugim manjim carskim posjedima.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Biskupi su raspravljali o podizanju vojske od {{Broj|40000}} ljudi za obranu od cara koji je razmišljao o otimanju crkvene zemlje koju je, prema njegovoj krunidbenoj prisezi, obvezan štititi.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=376–377}} Iako je iznenadna smrt Karla VII. okončala to spletkarenje, ideja sekularizacije nije nestala; o njoj se aktivno raspravljalo tijekom [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] te ponovno tijekom manevriranja [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Bavarski nasljedni rat|Bavarskomu nasljednom ratu]].{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=196}} === Sveto Rimsko Carstvo u 18. stoljeću === [[Datoteka:Map of the Holy Roman Empire, 1789 en.png|minijatura|Zemljovid unutarnjih podjela i vazalā Svetoga Rimskog Carstva [[1789.]] godine.]] Do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] suvremeni pogledi na Sveto Rimsko Carstvo bili su daleko od univerzalno pozitivnih. Postojala je široko rasprostranjena ideja da je Carstvo u nekome svojstvu »bolesno«: naprimjer, [[Knjižarstvo|knjižar]] i nakladnik [[Johann Heinrich Zedler]] spominje »državne bolesti Svetoga Rimskog Carstva« u svome [[Grosses vollständiges Universal-Lexicon|''Grosses vollständiges Universal-Lexiconu'']] iz [[1745.]] godine.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} To gledište potječe barem iz Westfalskoga mira, gdje je Carstvo izričito definirano kao nenacionalna država.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} [[Samuel von Pufendorf]], povjesničar iz 17. stoljeća, slavno je opisao Sveto Rimsko Carstvo kao carstvo s »neobičnim oblikom vladavine« i ismijao ga kao »monstruoznost« kojoj nedostaje ono što je potrebno za učinkovitu i funkcionalnu državu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Nedostatak stalne vojske i središnje riznice te slaba središnja kontrola koju je vršio vladar koji je bio izabran, a ne nasljedan, pridonijeli su ideji da ne postoji jedinstvena njemačka država.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Prema mišljenju njegovih suvremenika, Carstvo je nazadovalo iz »regularne« monarhije u vrlo neregularnu.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Carstvo je uglavnom očuvano kroz sustav samouravnoteženja koji nije uključivao samo same carske vazale, već i države diljem Europe.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Već u 18. stoljeću vladari diljem kontinenta smatrali su da bi [[Unitarizam|unitarna]] njemačka država mogla postati najveća sila u Europi i da je u interesu gotovo svih da središnja Europa ostane »mekana«.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Sveto Rimsko Carstvo smatralo se »lošom šalom« i »blijedom parodijom rimske slave« zahvaljujući [[Voltaire]]ovoj izjavi koja »još uvijek dominira pučkom maštom«:<ref name="Grief 2021.">{{Citiranje weba|last=Grief|first=Isaac Toman|date=2021-06-22|title=The Ideology of the Holy Roman Empire|trans-title=Ideologija Svetoga Rimskog Carstva|url=https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210622160404/https://www.worldhistory.org/article/1786/the-ideology-of-the-holy-roman-empire/|archive-date=2021-06-22|access-date=2024-11-10|website=worldhistory.org|publisher=[[World History Encyclopedia]]|language=en}}</ref> {{Navod|To tijelo koje se nazivalo i koje se još uvijek naziva Svetim Rimskim Carstvom nije ni na koji način bilo ni sveto, ni rimsko, ni carstvo.<ref>{{Harvnb|Voltaire|1773.|pp=338–339}}: ''Ce corps qui s’appelait, & qui s’appelle encore, le Saint-Empire Romain, n’était en aucune manière, ni saint, ni romain, ni empire.''</ref>|[[Voltaire]], ''[[Essai sur les mœurs et l'esprit des nations]]'' (1756.)}} Iako su postojali neki njemački [[Romantizam|romantičari]] »koji su tvrdili da Carstvo mora umrijeti da bi se Njemačka ponovno rodila«, velik se broj carskih podanika nije prestao nadati da bi se »bolesno« Carstvo moglo izliječiti i oživjeti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} U prvih nekoliko godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] došlo je do opsežnih reorganizacija i promjena vlasti unutar Carstva s [[Mir u Lunévilleu|Mirom u Lunévilleu]] s [[Prva Francuska Republika|Prvom Francuskom Republikom]] iz [[1801.]] godine, koji je značio kraj carske [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] u [[Južna Nizozemska|Južnoj Nizozemskoj]] i [[Kraljevina Italija (Sveto Rimsko Carstvo)|Italiji]] te uspon moćnih njemačkih vladara na sjeveru, uzrokujući konsolidaciju mnogih prethodno odvojenih carskih vazala i feuda u rukama nekolicine vladara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Tradicionalna politička [[hijerarhija]] Carstva bila je poremećena, ali suvremenicima nije bilo očito da će to dovesti do raspada Carstva; općenito je mišljenje bilo da predstavlja novi početak, a ne posljednjih nekoliko koraka prema kraju.{{Sfn|Wilson|2009.|p=24}} Nadalje, mnogi [[Publicistika|publicisti]] unutar Carstva nisu vidjeli njegovu prirodu »neregularne« monarhije kao nešto negativno te nisu bili zabrinuti za formiranje novoga političkoga ili društvenoga poretka, već su radije nastojali povećati postojeće strukture kako bi stvorili bolju budućnost.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Westfalski mir izričito je odredio da će Carstvo ostati nesvrstano i pasivno te da će raditi na održavanju mira u Europi (aranžmanu koji je odobravala većina njegovih stanovnika).{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} Tijekom 18. stoljeća vladari Svetoga Rimskog Carstva iz dinastije [[Habsburg]] pomalo su zanemarili svoju carsku ulogu. Iako je car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1658. – 1705.) radio na jačanju Carstva i promicanju njegovih interesa,{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} između ostaloga vodeći vrlo cijenjenu kulturnu politiku i uspješno ratujući protiv Osmanlija,{{Sfn|Blanning|2012.|p=60}} njegovi sinovi i nasljednici [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1705. – 1711.) i [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1711. – 1740.) više su se trudili za interese vlastite dinastije nego za interese Carstva u cjelini.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine 1705. diplomatske dužnosti i odgovornosti prenesene su s Carske kancelarije na Dvorsku kancelariju u Beču.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Nakon smrti Karla VI. njegova kći [[Marija Terezija]] naslijedila je većinu njegovih titula, ali ne i carsku krunu (budući da žena nije bila kvalificirana za carske izbore) koja je otišla njegovu protivniku Karlu VII.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Kada je carska titula umjesto toga dodijeljena njezinu suprugu [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franji I.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1745. – 1765.), Marija Terezija prasnula je u smijeh kada ga je vidjela u njegovoj carskoj krunidbenoj odori, smatrajući njegovu krunidbu ''Kasperltheaterom'' (''[[Punch i Judy]]'' predstavom).{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1765. – 1790.), sin i nasljednik Marije Terezije i Franje I., bio je još [[Radikalizam|radikalniji]] u zanemarivanju Carstva.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Godine [[1778.]] razmišljao je o odricanju od carske titule, a [[1784.]] godine – kada se nadao da će svoje zemlje u Belgiji ([[Austrijska Nizozemska|Austrijskoj Nizozemskoj]]) zamijeniti za [[Izborna Kneževina Bavarska|Izbornu Kneževinu Bavarsku]] – razmišljao je o odricanju od carske titule i dodjeljivanju iste [[Karlo Teodor, izborni knez Bavarske|Karlu Teodoru]], izbornomu knezu Bavarske, kao dio dogovora.{{Sfn|Blanning|2012.|p=67}} Carstvo nije nužno bilo osuđeno na propast zbog habsburške nezainteresiranosti; u vremenima kada su carevi zanemarivali šire Carstvo, moćniji carski vazali obično su poduzimali korake kako bi ojačali njemačko jedinstvo među carskim knezovima.{{Sfn|Blanning|2012.|p=68}} Unatoč raširenoj ideji da je Sveto Rimsko Carstvo bilo »bolesno«, Carstvo nije bilo u konačnome padu prije nego što se uključilo u Francuske revolucionarne ratove od [[1790-ih]] nadalje.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U 18. stoljeću carske institucije proživljavale su nešto nalik [[Renesansa|renesansi]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carstvo je predstavljalo najsigurnije i najbolje jamstvo za prava manjih država i teritorija u vrijeme kada su Europom počele dominirati moćne carske nacionalne države.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Zbog slabe središnje vlasti, konstitutivni teritoriji Carstva mogli su utjecati na vlastitu sudbinu; središnji [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carski sabor]] odlučivao je o politici i zakonodavstvu te je dopuštao Carstvu da koordinira svoj odgovor na prijetnju koju je predstavljala Francuska, a dva odvojena [[Sveto Rimsko Carstvo#Carski sudovi|carska vrhovna suda]] i [[carski okruzi]] predstavljali su uspješna mjesta za rješavanje sukoba unutar Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Carski sabor također je bio mjesto gdje su slabiji carski knezovi mogli raditi kako bi uvjerili svoje moćnije kolege da ostanu u miru i riješe svoje nesuglasice.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == Ratovi s Napoleonom i Francuskom == [[Datoteka:Map Holy Roman Empire 1789.svg|minijatura|250x250px|Teritorij Svetoga Rimskog Carstva 1789. godine, neposredno prije početka [[Francuski revolucionarni i Napoleonski ratovi|Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova]].]] [[Datoteka:La_bataille_d'Austerlitz._2_decembre_1805_(François_Gérard).jpg|minijatura|300x300px|[[François Gérard]]: [[Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805. (Gérard)|''Bitka kod Austerlitza, 2. prosinca 1805.'']], slika iz 1810. godine.]] === Austrijski ratni napori i odgovori === Iako su snage [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pregazile i okupirale [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] [[1792.]] godine, Sveto Rimsko Carstvo prilično se dobro branilo sve dok [[Kraljevina Pruska]] nije odustala od ratnih napora kako bi usmjerila pozornost na svoje poljske teritorije (nadgledajući [[Druga podjela Poljske|Drugu]] i [[Treća podjela Poljske|Treću podjelu Poljske]]), uzimajući sa sobom svoje resurse i moćnu vojsku.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Unatoč rastućim poteškoćama Carstva pred ratovima s Francuskom, nije bilo većih narodnih nemira unutar njegovih granica. Umjesto toga, objašnjenje za kraj Svetoga Rimskog Carstva leži u domeni [[Visoka i niska politika|visoke politike]]. Poraz Carstva u Francuskim revolucionarnim ratovima bio je najodlučniji korak u postupnome potkopavanju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=712}} Sukob između Francuske i Svetoga Rimskog Carstva započeo je s Francuzima koji su objavili rat novookrunjenomu habsburškom caru Franji II. samo u svojstvu [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]]. Činjenica da se velik dio širega Carstva, uključujući utjecajne osobe poput kralja Pruske te [[Izborni knez Mainza|nadbiskupa i izbornoga kneza Mainza]], koliko god to nije bilo voljno, pridružio sukobu na strani Habsburgovaca u formalnomu ''[[Reichskrieg]]u'' (‘carskome ratu’) dokazuje da su carski ideali još uvijek živi u kasnomu 18. stoljeća.{{Sfn|Wilson|2006.|p=713}} Ključna točka u kojoj se sudbina promijenila bilo je prusko odustajanje od ratnih napora. Pruska je bila jedina prava protuteža austrijskome utjecaju u rimsko-njemačkim ustanovama. Iako su zapadni dijelovi Pruske, poput [[Markgrofovija Brandenburg|Brandenburga]], ostali formalni dijelovi Svetoga Rimskog Carstva, a Prusi su i dalje bili zastupljeni u Carskome saboru, Pruska se prestala natjecati za utjecaj u carskim poslovima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Austrija je sama stajala kao zaštitnica državā u [[Južna Njemačka|južnoj Njemačkoj]], od kojih su mnoge počele razmišljati o sklapanju vlastitoga zasebnog mira s Francuskom.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} Kada su Austrijanci saznali da su [[Vojvodstvo Württemberg|Württemberg]] i [[Markgrofovija Baden|Baden]] otvorili službene pregovore s Francuskom, vojske koje su poslale te dvije države raspuštene su i razoružane [[1796.]], što je izazvalo ogorčenost protiv cara i, u kombinaciji s gubitcima za Francusku, sugeriralo da habsburški car više nije sposoban zaštititi svoje tradicionalne vazale u Njemačkoj.{{Sfn|Wilson|2006.|p=714}} U jeku ratova s ​​Francuskom došlo je do značajne reorganizacije carskoga teritorija (tzv. ''[[Reichsdeputationshauptschluss]]'' kojega je Pruska podržavala), pri čemu je Habsburška Monarhija trebala [[Kompenzacija|kompenzirati]] knezove koji su izgubili teritorij u Francuskim revolucionarnim ratovima i optimizirati trenutačnu polufeudalnu strukturu Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je došlo do velikih teritorijalnih promjena – osobito gotovo potpunoga ukidanja bilo kakvoga crkvenog teritorija i značajnih teritorijalnih dobitaka za Bavarsku, Baden, Württemberg, [[Landgrofovija Hessen-Darmstadt|Hessen-Darmstadt]] i [[Grofovija Nassau|Nassau]] – najvažnije promjene bile su u izbornome kolegiju Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} [[Izborna Kneževina Salzburg|Salzburg]] je dodan kao četvrta katolička izborna kneževina, dok su [[Izborna Kneževina Württemberg|Württemberg]], [[Izborna Kneževina Baden|Baden]] i [[Izborna Kneževina Hessen|Hessen-Kassel]] postali četvrta, peta i šesta protestantska izborna kneževina, dajući protestantima većinu po prvi puta u povijesti te izazivajući sumnju u mogućnost Franjina rada s Carskim saborom.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} Iako je austrijski režim potrošio mnogo vremena i resursā pokušavajući učiniti novi aranžman uspješnim, opća presuda u to vrijeme bila je da je reorganizacija u biti ubila Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|pp=719–720}} === Reakcija na Napoleonovu krunidbu za cara === [[Datoteka:Jacques-Louis David - The Coronation of Napoleon (1805-1807).jpg|minijatura|275x275px|[[Krunidba Napoleona I.|''Posvećenje cara Napoleona I. i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804.'']], slika francuskoga slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], dovršena [[1807.]] godine.]] Napoleon je [[18. svibnja]] [[1804.]] godine proglašen [[Car Francuza|carem Francuza]].<ref name="povijest.hr: Kako je Napoleon postao car?">{{Citiranje weba|title=Kako je Napoleon postao car? – 1804.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030225429/https://povijest.hr/nadanasnjidan/kako-se-napoleon-dokopao-uzvisene-titule-cara-1804/|archive-date=2020-10-30|access-date=2025-04-24|website=povijest.hr}}</ref> Među ostalima, jedna od važnih osoba koja je prisustvovala krunidbi bio je papa Pio VII., vjerojatno strahujući da Napoleon planira osvojiti [[Papinska Država|Papinsku Državu]].{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Pio VII. bio je svjestan da je Napoleon svoju krunidbu za cara simbolički povezao s krunidbom Karla Velikoga te je prepoznao sličnost između Napoleonove titule i titule »car Rimljana« koju su nosili rimsko-njemački carevi.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} Svojom prisutnošću na ceremoniji, Pio VII. simbolički je odobrio prijenos carske vlasti (''[[translatio imperii]]'') s Rimljana (a time i s [[Franci|Franaka]]) na Francuze.{{Sfn|Renna|2017.|p=57}} [[Napoleonova krunidba]] označila je kraj »staroga feudalnog poretka«.<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /> Krunidba je dobila različite reakcije u Svetomu Rimskom Carstvu. Iako je povratak monarhije u Francuskoj bio dobrodošao (premda nesretan utoliko što je monarh bio Napoleon), carska titula (umjesto kraljevske) nije bila dobrodošla.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} U Svetomu Rimskom Carstvu, Napoleonova titula izazvala je strahove da bi mogla potaknuti [[Car Rusije|ruskoga cara]] da inzistira na tomu da je jednak rimsko-njemačkome caru te da bi mogla potaknuti druge vladare (poput [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đure III.]], kralja [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenoga Kraljevstva]]) da se također proglase carevima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Odnosi između Habsburgovaca i Đure III. bili su složeni; u diplomaciji je bečki dvor dugi niz godina odbijao britanskoga kralja oslovljavati s »Njegovo Veličanstvo« jer je bio samo kralj, a ne car.{{Sfn|Harrison|2017.|p=687}} [[Ludwig von Cobenzl|Ludwig Cobenzl]] savjetovao je Franju II., odgovarajući na Napoleonovu namjeru da se proglasi carem, da je kao rimski car dosad uživao »prednost ispred svih europskih moćnika, uključujući ruskoga cara«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} U Beču je Napoleonova krunidba izazvala strah zbog mogućnosti da bi Napoleon zahtijevao krunu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Bandić|2012.}} Dinastija Habsburg više »nije mogla računati na siguran [[Carski izbor|izbor]]« na prijestolje Svetoga Rimskog Carstva jer je Napoleon neposredno utjecao na mnoge njemačke knezove, od kojih je većina bila protestantske vjeroispovijesti.{{Sfn|Bandić|2012.}} Iako je Napoleonova carska titula bila nepoželjna, austrijski dužnosnici odmah su shvatili da bi odbijanje prihvaćanja njega kao cara dovelo do ponovnoga rata s Francuskom. Umjesto toga, fokus je preusmjeren na način kako prihvatiti Napoleona kao cara dok se istovremeno očuva nadmoć njihova vlastitoga cara i Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Francuska je službeno prihvatila paritet s Austrijom kao zasebnom državom [[1757.]], [[1797.]] i [[1801.]] godine te je u istim sporazumima priznala da je Sveto Rimsko Carstvo nadmoćno i Austriji i Francuskoj. Stoga je odlučeno da se Austrija uzdigne na status carstva kako bi se očuvao paritet između Austrije i Francuske dok bi se ujedno očuvala rimska carska titula kao najistaknutija, nadređena objema.{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} === Austrijsko Carstvo === [[Datoteka:Imperial Crown of Austria (Vienna).JPG|minijatura|[[Austrijska carska kruna]], izvorno izrađena za rimsko-njemačkoga cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]], korištena je u Austriji sve do pada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].]] Uvidjevši da je titula rimsko-njemačkoga cara sve više i više postajala »isprazni naslov«{{Sfn|Budak|2002.}} te pritom odgovarajući na Napoleonovu samokrunidbu,<ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804">{{Citiranje weba|title=The foundation of the Empire of Austria in 1804|url=https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219132735/https://www.habsburger.net/en/events/foundation-empire-austria-1804|archive-date=2012-12-19|access-date=2025-07-14|website=The World of Habsburgs|publisher=Schönbrunn Group|language=en}}</ref>{{Sfn|Budak|2002.}} Franjo se [[11. kolovoza]] [[1804.]] godine<ref name="Mutschlechner: Franz I and the Austrian Empire" /><ref name="The World of Habsburgs: The foundation of the Empire of Austria in 1804" /> proglasio [[Car Austrije|carem Austrije]] (bez potrebe za novom krunidbom jer je već imao carsku krunidbu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=26}} Cobenzl je savjetovao da bi zasebna nasljedna austrijska titula također omogućila [[Habsburg]]ovcima da održe ravnopravnost s drugim vladarima (budući da je Cobenzl rimsko-njemačku titulu smatrao samo počasnom) i u budućnosti osigurala [[Carski izbor|izbore za položaj rimsko-njemačkoga cara]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Bezbroj razloga korišteno je da se opravda stvaranje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]], uključujući broj podanika pod [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], golem opseg njezinih krunskih zemalja te dugu vezu između obitelji Habsburg i izborne rimsko-njemačke carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Franjo je uvjeravao svoje podanike da je »riječ samo o nazivu kojim će se uvećati sjaj kuće Habsburg, a ne i o promjeni u stvarnoj vlasti«, što zapravo nije bila istina.{{Sfn|Budak|2002.}}{{Efn|Franjo je zapravo stvorio novo državno tijelo – [[Austrijsko Carstvo]] – u čiji su sastav ušle sve zemlje pod Franjinom izravnom vlašću (uključujući [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsku i Ugarsku]]) iako on to nije priznavao.{{Sfn|Budak|2002.}}}} Dana [[17. kolovoza]] [[1804.]] godine javio je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]] i [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatskome Kraljevstvu]] da nova titula »ne dira u integritet, prava, zakone i ustave ‘vazda ljubljene kraljevine Ugarske i njoj pripojenih dijelova’«.{{Sfn|Šišić|1913.|p=122}} Još jedna važna točka koja se koristila kao opravdanje njegova stvaranja bila je da je Franjo II. bio, u tradicionalnome smislu, vrhovni kršćanski monarh te je stoga imao pravo dodijeliti sebi bilo koje dostojanstvo koje je htio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} Titula »car Austrije« trebala je biti povezana sa svim osobnim domenama Franje II. (ne samo Austrijom, već i zemljama poput [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češke]] i Ugarske) bez obzira na njihov trenutačni položaj unutar ili izvan Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Pojam »Austrija« u tome smislu odnosio se na dinastiju (često službeno nazivanu »dinastija Austrije« umjesto »dinastija Habsburgovaca«), a ne staro [[Austrijsko Nadvojvodstvo]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Titula rimsko-njemačkoga cara ostala je dominantna nad titulama »car Francuske« i »car Austrije«, budući da je utjelovljivala tradicionalni ideal univerzalnoga kršćanskog carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Ni austrijska ni francuska titula nisu svojatale upravljanje tim univerzalnim carstvom te stoga nisu poremetile tradicionalni uspostavljeni svjetski poredak.{{Sfn|Wilson|2006.|p=723}} Iako je Napoleon oklijevao vezati svoju vlastitu carsku titulu uz bilo kakve ustupke, trebalo mu je priznanje Austrije kako bi osigurao šire priznanje pa je pristao priznati novu titulu Franje II./I. Prije vlastite krunidbe Napoleon je Franji poslao osobno pismo čestitke.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Đuro III. priznao je novu titulu u listopadu, dok ju je ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] priznao u studenomu (iako se isprva protivio Franjinu »spuštanju sebe na razinu uzurpatora Napoleona«).{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Jedine značajne primjedbe na Franjinu titulu uputila je [[Švedska]] koja je držanjem [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]], svojega [[Carski stalež|carskog staleža]], imala mjesto u Carskome saboru. Šveđani su naslov vidjeli kao »očito kršenje« carskoga ustava i, pozivajući se na svoju povlasticu kao [[Jamac carskoga ustava|jamca carskoga ustava]], zahtijevali su službenu raspravu u Carskome saboru, prijetnju koju su neutralizirale druge stranke Carskoga sabora pristankom na produljenu ljetnu stanku do studenoga.{{Sfn|Wilson|2006.|p=725}} Kako bi obranili titulu, carski predstavnici tvrdili su da ona ne krši carski ustav jer je već bilo drugih primjera dvojnih monarhija unutar Carstva: države poput Pruske i Švedske nisu bile dio Carstva, ali su njihovi posjedi unutar Carstva bili.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} === Požunski mir === [[Datoteka:Gros - Entrevue - 1812.jpg|minijatura|315x315px|[[Antoine-Jean Gros]]: ''[[Susret Napoleona I. i Franje II. nakon Bitke kod Austerlitza]]''. Franjo i Napoleon susreli su se [[4. prosinca]] [[1805.]] godine, dva dana nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]].<ref name="Huguenaud 2005." /><ref name="GHDI: Meeting">{{Citiranje weba|title=Meeting between Napoleon and Emperor Francis I of Austria after the Battle of Austerlitz (c. 1812)|trans-title=Sastanak između Napoleona i cara Franje I. Austrijskoga nakon Bitke kod Austerlitza (oko 1812.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208052932/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/napoleon-and-emperor-francis-i-of-austria-at-austerlitz-on-december-4-1805-undated-painting|archive-date=2024-12-08|access-date=2025-05-08|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Napoleon je Franju dočekao riječima: »Primam te u jedinoj palači u kojoj sam živio ova dva mjeseca.«<ref name="Huguenaud 2005." /> Također je primio Franjinu [[Predaja (vojska)|predaju]].{{Sfn|Faulkner|2015.}} Razgovor su vodili preko [[lihtenštajn]]skoga feldmaršala [[Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna|Ivana I. Josipa]], koji je bio prevoditelj.<ref name="Huguenaud 2005." /> Danas se na mjestu njihova susreta nalazi ploča koja susret opisuje kao »miran dvosatni razgovor [koji je okončao] krvavi rat koji su vodili«.<ref name="Huguenaud 2005.">{{Citiranje weba|last=Huguenaud|first=Karine|date=2005-12|title=Interview between Napoleon I and Francis II after the Battle of Austerlitz (4 December, 1805)|trans-title=Razgovor između Napoleona I. i Franje II. nakon bitke kod Austerlitza (4. prosinca 1805.)|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109144532/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/paintings/interview-between-napoleon-i-and-francis-ii-after-the-battle-of-austerlitz-4-december-1805/|archive-date=2021-01-09|access-date=2025-05-08|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref>]] [[Rat Treće koalicije]] došao je prerano za Austriju koja je protiv Francuske krenula u rujnu 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Poražena u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] 2. prosinca 1805., Austrija je morala prihvatiti uvjete koje je Napoleon diktirao [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] 26. prosinca, što je stvorilo namjerne dvosmislenosti u carskome ustavu.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Morala se, između ostaloga, odreći [[Venecijanska pokrajina|Venecije]], [[Istra|Istre]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]{{Efn|Napoleon je doznao da je [[Dalmacija]] bila zapuštena pod dugotrajnom i lošom [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkom upravom]].{{Sfn|Horvat|1906.|p=21}} Čim je postao njezinim vladarom, naumio ju je učiniti »sretnom i zadovoljnom«.{{Sfn|Horvat|1906.|pp=21–22}} Proveo je mnoge odredbe kako bi podigao blagostanje Dalmacije.{{Sfn|Horvat|1906.|p=22}}}} i [[Boka kotorska|Boke kotorske]], dok je Bavarskoj ustupila [[Tirol]], a Badenu i Württembergu posjede u [[Švapska|Švapskoj]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir">{{Citiranje weba|title=Požunski mir|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227145628/https://www.enciklopedija.hr/clanak/pozunski-mir|archive-date=2023-12-27|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> Također se obvezala da će platiti {{Broj|40000000}} zlatnih franaka kao [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]].<ref name="HE (LZMK): Požunski mir" /> Tajna [[klauzula]] obvezala je Franju da se odrekne od titule rimsko-njemačkoga cara.<ref name="Delage 2006." /> Baden, Bavarska i Württemberg dobili su ''plénitude de la souveraineté'' (‘puni suverenitet’) dok su ostali dio ''Conféderation Germanique'' (‘Njemačkoga saveza’), što je bilo novo ime za Sveto Rimsko Carstvo.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Isto tako, namjerno je ostalo nejasno hoće li [[Vojvodstvo Kleve]], [[Vojvodstvo Berg]] i [[Grofovija Mark]] (carski teritoriji preneseni na [[Joachim Murat|Joachima Murata]]) ostati carski feudi ili će postati dio Francuskoga Carstva. Sve do ožujka 1806. godine, Napoleon nije bio siguran trebaju li nominalno ostati unutar Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}} [[Carski vitezovi|Slobodni carski viteški red]], koji je proživio napad na svoja prava u ''[[Rittersturm]]u'' od 1803. do 1804. godine, bio je podvrgnut drugome napadu i nizu [[aneksija]] koje su Napoleonovi saveznici izvršili od studenoga do prosinca 1805. godine.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Kao odgovor, viteška korporacija (''corpus equestre'') raspustila se 20. siječnja 1806. godine. S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, vitezovi su izgubili svoju [[Carska neposrednost|carsku neposrednost]], prestajući biti i slobodni i carski; ostali su na milosti i nemilosti novonastalih suverenih država.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=636}}{{Sfn|Godsey Jr.|2004.|p=145}} Suvremenici su poraz kod Austerlitza doživljavali kao prekretnicu od svjetskopovijesnoga značaja.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Požunski mir također je doživljen kao radikalan pomak. Nije potvrđivao prethodne ugovore na uobičajen način i činilo se da njegova formulacija podiže Bavarsku, Baden i Württemberg u ravnopravne Carstvu, dok potonje spušta na samo njemačku konfederaciju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=634–635}} Ipak, Bavarska i Württemberg ponovno su potvrdile Carskome saboru da podliježu carskome zakonu. Neki su komentatori tvrdili da je ''plénitude de la souveraineté'' samo [[Francuski jezik|francuski]] prijevod za ''[[Landeshoheit]]'' (kvazisuverenitet koji posjeduju carski staleži) i da ugovor nije promijenio odnos između članova i Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} == Uspostava Rajnske konfederacije == [[Datoteka:Confederation of the Rhine swearing-in 1806.jpg|minijatura|300x300px|''Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.'', litografija [[Charles Motte|Charlesa E. P. Mottea]] iz 1806. godine, koja prikazuje potpisivanje [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji|Ugovora o Rajnskoj konfederaciji]].<ref name="GHDI: Rheinbund" />]] [[Datoteka:Oprichting van de Rijnbond, 1806 Confédération des Etats du Rhin le 25 Juillet 1806 (titel op object), RP-P-OB-86.888.jpg|minijatura|300x300px|Simbolični prikaz prisege Napoleona i konfederacijskih knezova na vjernost Ugovoru o Rajnskoj konfederaciji, ilustracija [[Thomas Charles Naudet|Thomasa Charlesa Naudeta]] iz 1806. godine.]] Tijekom prve polovice 1806. godine, Bavarska, Baden i Württemberg pokušavali su upravljati neovisnim kursom između zahtjevā Svetoga Rimskog Carstva i Napoleona I. Bonapartea.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U travnju iste godine, Napoleon je tražio sporazum prema kojemu bi se tri države zauvijek udružile s Francuskom, dok bi se odrekle sudjelovanja u budućim ''Reichskriegovima'' i predale komisiji ''de méditation'' pod njegovim predsjedanjem kako bi riješili svoje sporove.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Unatoč svemu tome, trebali su ostati članovi Svetoga Rimskog Carstva. Württemberg je naposljetku odbio potpisati.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} U lipnju je Napoleon počeo vršiti pritisak na izborne kneževine Bavarsku, Baden i Württemberg kako bi stvorio ''Confédération de la haute Allemagne'' (‘Gornjonjemačku konfederaciju’) izvan Carstva.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|p=637}} Dana [[12. srpnja]] Bavarska, Baden i Württemberg te trinaest drugih manje važnih njemačkih kneževa,{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} zajedno s Napoleonom koji je preuzeo [[protektorat]] nad njima<ref name="GHDI: Rheinbund" /> i postao [[Zaštitnik Rajnske konfederacije|njihovim zaštitnikom]],<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> potpisali su [[Ugovor o Rajnskoj konfederaciji]].{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbundakte''.<ref name="GHDI: Rheinbund" />}}<ref name="GHDI: Rheinbund">{{Citiranje weba|title=The Founding of the Confederation of the Rhine [''Rheinbund''] on July 12, 1806 (1806)|trans-title=Osnivanje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726130747/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/the-founding-of-the-confederation-of-the-rhine-rheinbund-on-july-12-1806-1806|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Među njima bio je i [[Karl Theodor Anton Maria von Dalberg|Karl Theodor von Dalberg]] koji je 31. srpnja podnio ostavku na mjesto [[natkancelar]]a Svetoga Rimskog Carstva{{Sfn|Wilson|2006.|p=729}} i koji je postao [[knez-primas]] Rajnske konfederacije.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" /><ref name="Britannica: End of the HRE" /> Knezovi koji su sudjelovali u potpisivanju proglasili su svoj [[suverenitet]] i raskinuli vezu s rimsko-njemačkim carem.<ref name="GHDI: Rheinbund" /> Uspostavili su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Rheinbund''.<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva" />}} koju je 12. srpnja činilo sljedećih šesnaest njemačkih država: [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]], [[Kraljevina Württemberg|Württemberg]], [[Veliko Vojvodstvo Baden|Baden]], [[Veliko Vojvodstvo Berg|Berg]], [[Kneževina Regensburg|Regensburg]], [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Hessen-Darmstadt]], [[Arenberg]], [[Hohenzollern-Hechingen]], [[Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Kneževina Isenburg (Rajnska konfederacija)|Isenburg]], [[Kneževina Leyen|Leyen]], [[Kneževina Salm|Salm-Salm i Salm-Kyrburg]], [[Lihtenštajn]], [[Vojvodstvo Nassau|Nassau-Usingen i Nassau-Weilburg]].<ref name="povijest.hr: Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva">{{Citiranje weba|title=Istupanje šesnaest njemačkih država iz Svetog Rimskog Carstva – 1806.|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715132205/https://povijest.hr/nadanasnjidan/istupanje-sesnaest-njemackih-drzava-iz-svetog-rimskog-carstva-1806/|archive-date=2016-07-15|access-date=2025-04-17|website=povijest.hr}}</ref> Sve države Rajnske konfederacije zadržale su svoj suverenitet, no »sve su bile ujedinjene« s ciljem međusobnoga podržavanja u ratu te su, prema Ugovoru, trebale opskrbljivati Napoleonovu vojsku trupama.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Stvaranje Rajnske konfederacije bila je izravna prijetnja Franji II. koji zapravo »nije imao stvarnu moć nad većinom [[Popis država Svetoga Rimskog Carstva|njemačkih carskih država]]«, no, bez obzira na to, »titula rimskoga cara i dalje je imala prestiž«.<ref name="catholictextbookproject.com" /> U petak,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[1. kolovoza]], članovi Rajnske konfederacije zaključili su istupanje iz Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Britannica: End of the HRE" /><ref name="Delage 2006." />{{Sfn|Cavendish|2006.}} Francuski izaslanik u Regensburgu obavijestio je Carski sabor da Napoleon više ne priznaje postojanje Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}} Devet knezova objavilo je proglas u kojemu su opravdavali svoje postupke tvrdeći da je Sveto Rimsko Carstvo već propalo i prestalo funkcionirati zbog poraza u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Izjavili su da »veza koja je prethodno trebala ujediniti različite članove njemačkoga političkog tijela više nije bila sposobna za tu svrhu, ili bolje rečeno da je zapravo već bila razvrgnuta«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Istoga je dana u 16 sati u [[Carski sabor u Regensburgu|regensburškome saboru]] izdiktirano raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Izaslanici Napoleonovih njemačkih saveznika došli su usred saborskih praznika kako bi ga ovjerili.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> == Abdikacija Franje II. == [[Datoteka:Pörträt Kaiser Franz I von Österreich.jpg|minijatura|300x300px|Portret Franje kao austrijskoga cara.]]Uoči Napoleonova preuzimanja titule »car Francuza« 1804. i austrijskoga poraza u Bitki kod Austerlitza 1805., Habsburška Monarhija počela je razmišljati jesu li carska titula i Sveto Rimsko Carstvo u cjelini vrijedni obrane.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Mnoge države koje su nominalno služile rimsko-njemačkome caru (poput Badena, Württemberga i Bavarske) otvoreno su prkosile carskoj vlasti i stale na Napoleonovu stranu. Čak i tada, značaj Carstva nije se temeljio na stvarnoj kontroli resursā, već na [[prestiž]]u.{{Sfn|Wilson|2009.|p=25}} Glavna ideja iza Franjinih djelovanja 1806. godine bila je postaviti temelje potrebne za izbjegavanje dodatnih budućih ratova s ​​Napoleonom i Francuskom.{{Sfn|Wilson|2009.|p=30}} Jedna od zabrinutosti Habsburške Monarhije bila je da bi Napoleon mogao tražiti titulu rimsko-njemačkoga cara.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Napoleona je privlačila ostavština [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]; replike krune i [[Joyeuse|mača Karla Velikoga]] bile su izrađene za njegovu krunidbu (ali ne i korištene tijekom nje) za cara Francuzā.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon je svjesno oživio rimske carske simbole i težio stvaranju novoga poretka u Europi, nečega sličnog univerzalnome dominiju koji je impliciran u tituli »car Rimljana«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Međutim, Napoleonova vizija Karla Velikoga bila je potpuno drugačija od njemačke vizije. Umjesto da Karla Velikoga doživljava kao njemačkoga kralja, on ga je doživljavao kao franačkoga osvajača koji je proširio francusku vlast po srednjoj Europi i Italiji, što je on također nastojao postići.{{Sfn|Wilson|2009.|p=34}} Napoleon se predstavljao kao »novi Karlo Veliki« te je izjavio: »jer, poput Karla Velikoga, ujedinjujem krunu Francuske s onom Langobardā, a moje carstvo graniči s Istokom«.<ref name="Barraclough" /> Austrija je sporo reagirala na brz ritam događajā. Franjo je već [[17. lipnja]] donio odluku da će abdicirati u trenutku koji se činio najboljim za Austriju.{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemens von Metternich]] poslan je na misiju u [[Pariz]] kako bi prozreo Napoleonove namjere koje su [[22. srpnja]] razjašnjene u ultimatumu koji je zahtijevao da Franjo abdicira do [[10. kolovoza]] [[1806.]],{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} u suprotnomu će Francuska ponovno napasti Austriju.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Sve do [[2. kolovoza]] Joseph Haas, šef tajništva glavnoga povjerenstva, nadao se da bi kraj Svetoga Rimskog Carstva ipak mogao biti izbjegnut.{{Sfn|Wilson|2006.|p=730}} Međutim, opće je mišljenje u austrijskoj vladi bilo da je abdikacija neizbježna te da bi je trebalo kombinirati s ukinućem Svetoga Rimskog Carstva oslobađanjem carevih vazala od njihovih dužnosti i obveza. Formalno ukinuće Carstva smatralo se nužnim jer bi spriječilo Napoleona da stekne carsku titulu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Tijekom [[Interregnum|međuvlašća]], dva [[Reichsvikar|carska vikara]] – Bavarska i [[Izborna Kneževina Saska|Saska]] – imali bi pravo vršiti carsku vlast i, budući da su oboje bili u savezu s Napoleonom, takav bi aranžman mogao uzrokovati da Franjo koji je abdicirao (kao jedini austrijski car) postane Napoleonov vazal (kao rimsko-njemački car).{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako nema konkretnih dokaza da je Napoleon zapravo težio tomu da postane rimsko-njemački car,{{Sfn|Wilson|2006.|p=727}} moguće je da je razmišljao o toj ideji, posebno nakon što je uspostavio Rajnsku konfederaciju i uzvratio Austriji početkom 1806. godine.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Napoleon možda nije mislio da bi se ta titula mogla kombinirati s titulom »car Francuza« (iako je Franjo bio i rimsko-njemački i austrijski car) te je moguće da je zbog toga napustio sve potencijalne rimske težnje jer se nije želio odreći svoje druge carske titule.{{Sfn|Lentz|2008.|p=20 (65)}} Efemerne rimske težnje također se mogu sakupiti iz Napoleonove korespondencije s papinstvom; početkom 1806. godine upozorio je papu [[Pio VII.|Pija VII.]]: »Vaša Svetost suverena je u Rimu, ali ja sam njegov car.«{{Sfn|Lentz|2008.|p=21 (66)}} Neki izvori tvrde da je Napoleon ipak htio titulu rimskoga cara,{{Efn|Godine [[1812.]] Napoleon je izjavio: »Ja sam istinski rimski car; pripadam najboljoj lozi cezarā – onima koji su osnivači.«<ref name="Knighton 2016.">{{Citiranje weba|last=Knighton|first=Andrew|date=2016-02-18|title=Napoleon as Augustus: How He Modelled Himself on the Roman Empire|url=https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616200750/https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/napoleon-as-augustus.html|archive-date=2016-06-16|access-date=2025-06-18|website=War History Online|language=en}}</ref>}} ali ga je [[papa]] Pio VII. podsjetio da ta titula ne pripada njemu, već Habsburgovcima.<ref name="catholictextbookproject.com">{{Citiranje weba|date=2020-07-31|title=The Holy Roman Empire’s Quiet End: August 6, 1806|trans-title=Tihi kraj Svetoga Rimskog Carstva: 6. kolovoza 1806.|url=https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808032852/https://www.catholictextbookproject.com/post/the-holy-roman-empire-s-quiet-end-august-6-1806|archive-date=2020-08-08|access-date=2025-05-09|website=catholictextbookproject.com|publisher=Catholic Textbook Project|language=en}}</ref> To je razljutilo Napoleona budući da je on više puta u bitkama porazio tadašnjega rimskog cara Franju II. i prisilio ga da mu preda ogroman teritorij.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Napoleon je imao namjeru smijeniti Franju s položaja rimsko-njemačkoga cara i »učiniti Sveto Rimsko Carstvo dijelom Napoleonskoga ‘novoga poretka’«.<ref name="Barraclough" /> Još važnije od straha da bi Napoleon potencijalno [[Uzurpacija|uzurpirao]] titulu, abdikacija je također bila namijenjena kupnji vremena za Austriju da se oporavi od svojih gubitaka jer se pretpostavljalo da će Francuska to dočekati s nekim ustupcima.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Iako su se rimska titula i tradicija univerzalne kršćanske monarhije i dalje smatrali prestižnim i vrijednim nasljeđem, sada su se također smatrali stvarima prošlosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} S raspadom Svetoga Rimskog Carstva, Franjo je kao car Franjo I. Austrijski mogao usredotočiti svoju pozornost na kontinuirani uspon i [[prosperitet]] svojega novonastaloga, nasljednoga Austrijskog Carstva,{{Sfn|Wilson|2009.|p=31}} kao i ponovnome uspostavljanju habsburške vlasti.<ref name="GHDI: Francis II">{{Citiranje weba|title=Francis II, Holy Roman Emperor (c. 1804)|trans-title=Franjo II., rimsko-njemački car (oko 1804.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191357/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/francis-ii-holy-roman-emperor-c-1804|archive-date=2024-07-26|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Francuski diplomat [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord|Charles M. de Talleyrand]] sugerirao je Napoleonu da će savez između Francuske i Austrije dominirati Europom, ali »Napoleon nije bio zainteresiran«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} Sveto Rimsko Carstvo »više nije imalo nikakvoga značaja«.<ref name="dhm.de">{{Citiranje weba|title=Holy Roman Empire of the German Nation 962-1806|trans-title=Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti 962. – 1806.|url=https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175119/https://www.dhm.de/archiv/ausstellungen/heiliges-roemisches-reich/index_3.html|archive-date=2015-04-02|access-date=2025-05-08|website=dhm.de|publisher=[[Njemački povijesni muzej]]|language=en}}</ref> Franjo je znao da će titula naposljetku pripasti [[Bonaparte]]ima.<ref name="catholictextbookproject.com" /> Budući da se nije mogao vojno oduprijeti,<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[6. kolovoza]] [[1806.]] godine odrekao se svojega carskog dostojanstva i položio svoju carsku krunu{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}<ref name="povijest.hr1">{{Citiranje weba|title=Ukinuto Sveto Rimsko Carstvo (1806.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325123719/https://povijest.hr/nadanasnjidan/ukinuto-sveto-rimsko-carstvo-1806/|archive-date=2017-03-25|access-date=2025-05-02|website=povijest.hr}}</ref> te je istovremeno raspustio Sveto Rimsko Carstvo<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHDI: Rheinbund" /> (premda nije imao stvarno pravo učiniti takvo što),<ref name="Kerautret">{{Citiranje weba|last=Kerautret|first=Michel|author-link=Michel Kerautret|title=Introduction to the General Correspondence of Napoleon Bonaparte, Vol. 6|trans-title=Uvod u Opću korespondenciju Napoleona Bonapartea, svezak 6|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250502161303/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/introduction-to-the-general-correspondence-of-napoleon-bonaparte-vol-6/|archive-date=2025-05-02|access-date=2025-05-02|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> spriječivši mogućnost da Napoleon preuzme krunu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Prema riječima [[James Bryce, prvi vikont od Brycea|Jamesa Brycea]], britanskoga [[vikont]]a i povjesničara: {{Navod|…bila je to kruna Augusta, Konstantina, Karla, Maksimilijana, koju je Franjo Habsburški položio, a novo doba u svjetskoj povijesti obilježeno je padom njegove najčasnije institucije. Tisuću i šest godina nakon što je papa Lav okrunio franačkoga kralja, tisuću osamsto pedeset pet godina nakon što je Cezar osvojio Farsaliju, Sveto Rimsko Carstvo došlo je do svoga kraja.{{Sfn|Bryce|1871.|p=363}}}} Ujutro istoga dana, carski glasnik Svetoga Rimskog Carstva odjahao je od [[Hofburg]]a do [[Crkva Devet korova anđeoskih|crkve Devet korova anđeoskih]] (oboje se nalaze u Beču, glavnome gradu Habsburške Monarhije), gdje je isporučio službeni proglas Franje II. s balkona koji gleda na trg [[Am Hof]].{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Pisani primjerci proglasa poslani su diplomatima Habsburške Monarhije [[11. kolovoza]] zajedno s bilješkom koja je obavještavala bivše knezove Carstva da će Austrija nadoknaditi onima koji su bili plaćeni iz carske riznice.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Abdikacijom nije priznat francuski [[ultimatum]], ali je naglašeno da su carski staleži svojim tumačenjem Požunskoga mira onemogućili Franju da ispuni obveze koje je preuzeo svojom [[Izborna kapitulacija|izbornom kapitulacijom]]:{{Sfn|Whaley 2012. – svezak 2|pp=643–644}} {{Navod|Nakon sklapanja Požunskoga mira sva naša pažnja i briga bile su usmjerene na to da s uobičajenom razinom odanosti i savjesnosti osiguramo što potpunije izvršenje svih obveza koje smo time preuzeli te da održimo blagodat mira za naše narode, učvrstimo te povoljne miroljubive odnose na svim stranama i predvidimo hoće li temeljne promjene u Njemačkome Carstvu uvedene mirom omogućiti da primjereno ispunimo teške dužnosti koje su nam stavljene kao vrhovnome poglavaru carstva nakon izborne kapitulacije [tj. uvjetā izbora]. Posljedice koje su uslijedile iz brojnih članaka Požunskoga mira neposredno nakon njegove objave pa sve do danas, kao i oni događaji za koje je općepoznato da su se naknadno dogodili unutar Njemačkoga Carstva, doveli su nas do zaključka da u sadašnjim okolnostima više neće biti moguće pridržavati se uvjeta unesenih u izborni sporazum. (…) S obzirom na naše potpuno uvjerenje u nemogućnost daljnjega ispunjavanja dužnosti naše carske službe, naši nas principi i naša čast stoga obvezuju da položimo krunu koja u našim očima može zadržati svoju vrijednost jedino dok smo u stanju opravdati povjerenje izbornih knezova, prinčeva, staležā i ostalih članova Njemačkoga Carstva te primjereno izvršavati te obveze.<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II" />|[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]], 6. kolovoza 1806.}} Rimsko-njemački carevi već su abdicirali (najznačajniji primjer jest abdikacija [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1556.]]), no Franjina je abdikacija bila jedinstvena. Dok je prijašnjim abdikacijama carska kruna vraćena [[Izborni knezovi|izbornim knezovima]] kako bi oni mogli proglasiti novoga cara, Franjina je abdikacija istodobno raspustila Sveto Rimsko Carstvo, pa izbornih knezova više nije bilo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=732}} == Reakcije == === Narodne reakcije === Sveto Rimsko Carstvo, institucija koja je trajala nešto više od tisuću godina, nije prošlo nezapaženo ili neoplakano.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Njegov je raspad potresao Njemačku, a većina reakcija unutar bivših carskih granica bile su bijes, tuga ili sram. Čak su i potpisnici Ugovora o Rajnskoj konfederaciji bili ogorčeni; [[Alois Franz Xaver von Rechberg]], bavarski izaslanik u Carskome saboru, izjavio je da je »bijesan« jer je »stavio svoj potpis na uništenje njemačkoga imena«, misleći na uključenost njegove države u konfederaciju koja je Sveto Rimsko Carstvo zapravo osudila na propast.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} S pravnoga stajališta, Franjina abdikacija bila je [[Kontroverza|kontroverzna]]. Suvremeni pravni komentatori složili su se da je sâma abdikacija bila u potpunosti zakonita, ali da car nije imao ovlast raspustiti Carstvo.{{Sfn|Wilson|2006.|p=733}} Kao takvi, nekoliko carskih vazala odbilo je priznati da je Carstvu došao kraj.{{Sfn|Gagliardo|1980.|p=281}} Poljoprivrednici u [[Tiringija|Tiringiji]] odbili su prihvatiti kraj Carstva još u listopadu 1806. godine, vjerujući da je vijest o njegovu raspadu spletka lokalnih vlasti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} Raspad Carstva mnogim je ljudima unutar njegova bivšega područja izazvao nesigurnost i strah za vlastitu budućnost, kao i za budućnost sâme Njemačke.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=55}} Suvremeni izvještaji iz Beča opisuju raspad Carstva »neshvatljivim«, a reakciju opće javnosti »užasnutom«.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=58}} Suprotno strahovima šire javnosti, mnogi suvremeni [[Intelektualac|intelektualci]] i umjetnici vidjeli su Napoleona kao vjesnika novoga doba, a ne kao rušitelja staroga poretka.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Popularna ideja koju su prenijeli [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalisti]] bila je da je konačni raspad Svetoga Rimskog Carstva oslobodio Njemačku od pomalo [[Anakronizam|anakronističkih]] ideja ukorijenjenih u blijedi [[ideal]] univerzalnoga kršćanstva i otvorio put ujedinjenju zemlje kao nacionalna država [[Njemačko Carstvo]] 65 godina kasnije.{{Sfn|Wilson|2009.|p=23}} Njemački povjesničar [[Hellmuth Rössler]] tvrdio je da su se Franjo i Austrijanci borili za spas uglavnom nezahvalne Njemačke od Napoleonovih snaga, povlačeći se te napuštajući Carstvo tek kada ih je većina Njemačke izdala i pridružila se Napoleonu.{{Sfn|Wilson|2006.|p=711}} Preuzimanje zasebnoga austrijskoga carskog naslova 1804. godine zaista nije značilo da je Franjo imao ikakve namjere abdicirati sa svoje prestižne pozicije rimskoga cara; ideja se samo počela razmatrati jer su okolnosti izvan habsburške kontrole prisilile na poduzimanje odlučnih radnji.{{Sfn|Wilson|2006.|p=726}} Povezan sa strahovima od onoga što sada jamči sigurnost mnogim manjim njemačkim državama, pjesnik [[Christoph Martin Wieland]] žalio se da je Njemačka sada zapala u »apokaliptično vrijeme«{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}} i izjavio: {{Navod|Tko može podnijeti ovu sramotu koja pritišće naciju koja je nekoć bila tako veličanstvena? Neka Bog poboljša stvari ako ih je još uvijek moguće poboljšati!{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=59}}}} Neki su raspad Svetoga Rimskog Carstva smatrali konačnim krajem staroga Rimskog Carstva. Prema riječima [[Christian Gottlob von Voigt|Christiana Gottloba von Voigta]], ministra u [[Weimar]]u:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}} {{Navod|Ako poezija može ići ruku pod ruku s politikom, onda odricanje od carskoga dostojanstva nudi obilje materijala. Rimsko Carstvo sada zauzima svoje mjesto u nizu pobijeđenih carstava.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=56}}}} Prema riječima Jamesa Brycea, Sveto Rimsko Carstvo bilo je »najstarija politička institucija« i ista ona institucija koju je utemeljio [[August]], pranećak [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]]: {{Navod|Među onima koji su u kolovozu 1806. pročitali u engleskim novinama da je car Franjo II. objavio Saboru svoje odstupanje od carske krune, vjerojatno je bilo onih koji su razmišljali o tome da je najstarija politička institucija došla kraju. Ipak, tako je i bilo. Carstvo koje je ukinuto dopisom diplomata na obalama Dunava bilo je isto ono koje je Julijev lukavi nećak sâm osvojio protiv moći Istoka podno litica Akcija i koje je kroz osamnaest stoljeća vremena, kroz najveće promjene u opsegu, moći i karakteru, sačuvalo gotovo nepromijenjene titulu i pretenzije iz kojih je odavno nestalo svako značenje. Ništa drugo nije tako izravno povezivalo stari svijet s novim – ništa drugo nije pokazalo toliko čudnih kontrasta sadašnjosti i prošlosti te sabralo u tim kontrastima toliki dio europske povijesti.{{Sfn|Bryce|2020.|p=2}}}} Kada su se suočili s padom i propašću svoga Carstva, mnogi suvremenici upotrijebili su katastrofalni [[Trojanski rat|pad drevne Troje]] kao [[Metafora|metaforu]] zbog njegove povezanosti s pojmom potpunoga uništenja i kraja kulture.{{Sfn|Burgdorf|2012.|pp=60–61}} Slika [[Apokaliptična literatura|apokalipse]] također se često koristila povezujući propast Svetoga Rimskog Carstva s nadolazećim krajem svijeta (odjekom srednjovjekovnih legendi o [[Posljednji rimski car|Posljednjemu rimskom caru]], liku za kojega je prorečeno da će biti aktivan tijekom [[Eshatologija|posljednjih vremena]]).{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=63}} [[Catharina Elisabeth Goethe|Catherina Geothe]] napisala je [[19. kolovoza]] [[1806.]] godine svojemu sinu [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]:{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}} {{Navod|I osjećam se kao da je stari prijatelj bio vrlo bolestan. Liječnici su odustali od nade u njegov oporavak i uvjeravaju nas da će umrijeti – i ipak, unatoč njegovoj sigurnosti, čovjek je potpuno potresen kada pošta stigne s viješću o njegovoj smrti. Tako se osjećam ja, a doista i cijeli grad. Jučer su po prvi put iz molitvi u crkvi izostavljeni car i Carstvo. Bilo je iluminacije, vatrometa i sličnoga, ali nije bilo znaka radosti.{{Efn|Rasvjetom, vatrometom i igrama 15. kolovoza 1806. obilježio se [[Sveti Napoleon|blagdan sv. Napoleona]].<ref name="napoleon-empire.org">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Timeline of 1806|trans-title=Napoleonska vremenska crta 1806.|url=https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116115131/https://www.napoleon-empire.org/en/chronology/chronology-1806.php|archive-date=2025-01-16|access-date=2024-12-21|website=Napoleon & Empire|language=en}}</ref> Istoga se dana po naredbi francuskoga maršala [[Pierre François Charles Augereau|Pierrea Augereaua]] svečano proslavio i Napoleonov rođendan. Međutim, narod je sudjelovao s otvorenom [[Apatija|apatijom]].{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kao da imamo sprovod za sprovodom – tako sada izgledaju naše radosti.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=52}}}} Kritike i prosvjedi protiv ukinuća Svetoga Rimskog Carstva obično su bili [[Cenzura|cenzurirani]], osobito u Rajnskoj konfederaciji pod francuskom upravom.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Među aspektima koje je stanovništvo najviše kritiziralo bilo je uklanjanje ili zamjena tradicionalnih zagovora za Carstvo i cara u dnevnim crkvenim molitvama na cijelomu području bivšega Carstva.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} Potiskivanje iz Francuske, u kombinaciji s primjerima pretjerane [[Revanšizam|odmazde]] protiv zagovornikā Carstva, osiguralo je da prosvjedi uskoro utihnu.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=64}} [[Joseph Görres]], njemački pisac i filozof, ismijao je žaljenja zbog nestanka Svetoga Rimskog Carstva:<ref name="GHDI: Görres">{{Citiranje weba|title=Joseph Görres on the Dissolution of the Holy Roman Empire (c. 1806)|trans-title=Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva (oko 1806.)|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203031623/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/joseph-goerres-on-the-dissolution-of-the-holy-roman-empire-c-1806|archive-date=2024-12-03|access-date=2025-04-17|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> {{Navod|Plači, Germanijo, plači! Tvoj te zaštitnički duh napustio; oprez ga je odnio u više sfere, gdje će sada u nebeskim arhivima pronaći potpunu zadovoljštinu za svoj antikvarni duh. Tko će te sada čuvati od navale potoka sveuništavajuće revolucionarne srdžbe? Tko će stati kao štit pred tobom da te bijes ''prosvjetiteljstva'' ne proguta? Jao! Neće proći ni deset godina, a doživjet ćeš sudbinu Galije; ''revolucionari'' i ''trgovci slobodom'' izniknut će u tvojoj sredini i neće se zaustaviti dok ti na glavu ne stave krvavu frigijsku kapu. (…) Nezaboravci će nicati iz zemlje, a ponosni mramor čuvat će za potomstvo sljedeći epitaf, sastavljen u pravomu lapidarnom stilu i s pjesničkim žarom:<br />''Ovdje leži Sveto Rimsko Carstvo,''<br />''Bez daha i blijedo,''<br />''Pokosila ga je smrtna kosa.''<ref name="GHDI: Görres" />}} [[Johann Wolfgang von Goethe]] izjavio je da ga »više zanima rasprava između njegova [[kočijaš]]a i [[lakaj]]a« nego vijest o ukinuću Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="Delage 2006.">{{Citiranje weba|last=Delage|first=Irène|date=2006-06|title=Creation of the Confederation of the Rhine, 12 july, 1806|trans-title=Stvaranje Rajnske konfederacije 12. srpnja 1806.|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161023203802/https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/timelines/creation-of-the-confederation-of-the-rhine-12-july-1806/|archive-date=2016-10-23|access-date=2025-04-18|website=napoleon.org|publisher=[[Fondation Napoléon]]|language=en}}</ref> === Službene i međunarodne reakcije === [[Datoteka:Gustav IV Adolf of Sweden.jpg|minijatura|Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]] koji je 1806. izdao proglas svojim njemačkim podanicima da raspad Carstva »neće uništiti njemačku naciju«.]] U službenome svojstvu, odgovor Kraljevine Pruske bio je samo uobičajen izraz žaljenja zbog »završetka časne veze posvećene vremenom«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Barun Görtz – pruski predstavnik u Carskome saboru{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} koji je kao izborni izaslanik [[Izborna Kneževina Brandenburg|Izborne Kneževine Brandenburga]] (pruskoga teritorija unutar formalnih granica Svetoga Rimskog Carstva) 1792. godine sudjelovao na izboru Franje II. za rimsko-njemačkoga cara{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}} – reagirao je s tugom pomiješanom sa zahvalnošću i naklonošću prema dinastiji [[Habsburg]] i njihovoj bivšoj ulozi careva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Uzviknuo je: {{Navod|Dakle, car kojega sam pomogao izabrati bio je posljednji car! Ovaj se korak nesumnjivo mogao očekivati, ali to ne čini njegovu stvarnost manje dirljivom i potresnom. Presiječe posljednju nit nade za koju se čovjek pokušavao držati.{{Sfn|Burgdorf|2012.|p=54}}}} Barun von Wiessenberg, austrijski izaslanik u [[Izborna Kneževina Hessen|Izbornoj Kneževini Hessen]], izvijestio je da se lokalni izborni knez [[Vilim I., izborni knez Hessena|Vilim I.]] rasplakao i izrazio žaljenje zbog gubitka »ustava kojemu je Njemačka tako dugo dugovala svoju sreću i slobodu«.{{Sfn|Wilson|2006.|p=735}} Na međunarodnoj razini, propast Carstva dočekana je s pomiješanim ili ravnodušnim reakcijama. Ruski car Aleksandar I. nije ponudio nikakav odgovor, a [[Danska-Norveška|danski]] kralj [[Kristijan VII.]] formalno je uključio svoje njemačke zemlje u svoja kraljevstva nekoliko mjeseci nakon raspada Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Švedski kralj [[Gustav IV. Adolf]], koji još nije osobito priznao zasebnu austrijsku carsku titulu, izdao je [[22. kolovoza]] [[1806.]] godine pomalo provokativan proglas stanovnicima svojih njemačkih zemalja, navodeći da raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva »neće uništiti njemačku naciju« te izražavajući nadu da bi Carstvo moglo oživjeti.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Napoleon je sarkastično izjavio da je Njemačka uvijek »postajala, a ne bila«.{{Sfn|Cavendish|2006.}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] odbilo je 1806. godine priznati ukinuće Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}} James Bryce to komentira pišući: {{Navod|I doista se može tvrditi da Carstvo u pravnome smislu nikada nije ugašeno, već živi kao bestjelesni duh do danas. Jer, jasno je da, formalno govoreći, abdikacija [[suveren]]a može uništiti samo njegova vlastita prava, a ne raspušta državu kojom vlada.{{Sfn|Bryce|1871.|p=364}}}} == Mogućnost obnove == Raspad Svetoga Rimskog Carstva konstituiran je osobnom abdikacijom Franje II. od titule rimsko-njemačkoga cara te oslobađanjem svih vazala i carskih država od njihovih obveza i dužnosti prema caru.{{Sfn|Wilson|2006.|p=731}} Titula rimsko-njemačkoga cara (teorijski ista titula kao i »rimski car«) i sâmo Sveto Rimsko Carstvo kao ideja i institucija (teoretski univerzalno suvereno carstvo) nikada nisu formalno ukinuti.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nastavak postojanja univerzalnoga carstva, iako bez definiranoga teritorija i bez cara, ponekad se spominjao u titulama drugih kasnijih monarha; naprimjer, [[Kralj Italije|kraljevi Italije]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] nastavili su nositi titulu »princ i vječni vikar Svetoga Rimskog Carstva« koja potječe iz carske darovnice iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] koju je rimsko-njemački car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] dao njihovu pretku [[Amadeo VI.|Amadeu VI.]], savojskome grofu.{{Sfn|Datta|1834.|p=174}} Nakon Napoleonovih poraza [[1814.]] i [[1815.]] godine, u Njemačkoj i drugdje bilo je rašireno [[javno mnijenje]] koje je pozivalo na oživljavanje Svetoga Rimskog Carstva pod vodstvom austrijskoga cara Franje I.{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} U to je vrijeme postojalo nekoliko čimbenika koji su spriječili obnovu Carstva kakvo je bilo u 18. stoljeću, posebice uspon većih, konsolidiranih kraljevina u Njemačkoj – poput [[Kraljevina Bavarska|Bavarske]], [[Kraljevina Saska|Saske]] i [[Kraljevina Württemberg|Württemberga]] – kao i pruski interes za postati velika sila u Europi (umjesto da i dalje bude vazal Habsburgovcima).{{Sfn|Flogkerzie|1990.|p=662}} Čak i tada, obnova Svetoga Rimskog Carstva, s moderniziranom [[Unutarnja politika|unutarnjopolitičkom]] strukturom, nije bila nedostatna na [[Bečki kongres|Bečkome kongresu]] koji je odlučivao o europskim granicama nakon Napoleonova poraza.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} Međutim, Franjo je dugo prije Kongresa zaključio da politička struktura Svetoga Rimskog Carstva ne bi bila superiornija novomu poretku u Europi i da njegova obnova nije bila u interesu Habsburške Monarhije.{{Sfn|Chaloupek|2015.}} U službenomu svojstvu, papinstvo je činjenicu da Sveto Rimsko Carstvo nije obnovljeno na Bečkomu kongresu (uz druge odluke donesene tijekom pregovorā) smatralo »štetnim za interese katoličke vjere i prava Crkve«.{{Sfn|The Affairs of Italy – 1. dio|1849.|p=114}} [[Datoteka:Deutscher Bund.png|minijatura|250x250px|Zemljovid Njemačkoga saveza stvorenoga 1815. godine nakon Bečkoga kongresa.]] Umjesto Svetoga Rimskog Carstva, Bečki je kongres stvorio [[Njemački savez]] (''Deutscher Bund'') koji su austrijski carevi vodili kao ''[[Bundespräsidium]]'' i koji će se pokazati neučinkovitim.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Savez je oslabljen [[Njemačka revolucija (1848. – 1849.)|njemačkim revolucijama]] nakon kojih je [[Frankfurtski parlament]], koji su izabrali narodi Saveza, pokušao proglasiti [[Njemačko Carstvo (1848. – 1849.)|Njemačko Carstvo]] i imenovati pruskoga kralja [[Fridrik Vilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] svojim carem.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} Sâm Fridrik nije odobravao tu ideju, već je favorizirao obnovu Svetoga Rimskog Carstva pod austrijskim Habsburgovcima iako ni sâmi Habsburgovci ni njemački revolucionari, još uvijek aktivni u to vrijeme, ne bi odobrili tu ideju.{{Sfn|Morris Jr.|1977.|p=518}} == Posljedice == Raspad Svetoga Rimskog Carstva bio je velik prijelom u [[Povijest Njemačke|njemačkoj povijesti]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Dogodile su se najradikalnije promjene u [[Ustavno pravo|ustavnome pravu]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Također se dogodila najveća teritorijalna promjena i preraspodjela posjeda između [[1648.]] i [[1945.]] godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za mnoge je suvremenike to bio dramatičan događaj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Knezovi i grofovi izgubili su svoja suverena prava.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Carski podanici izgubili su radna mjesta te mogućnost za obrazovanje i opskrbu.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Porezno opterećenje]] poraslo je na cijelome području nekadašnjega Carstva, a podanici nisu mogli podnijeti tužbe protiv istoga pred carskim sudovima.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Vojne obveze uvedene su po prvi puta ili su zaoštrene.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> U to vrijeme nastale su nove, teritorijalno ujedinjene države koje su imale jedinstvena [[Tržište|tržišta]] bez unutarnjih [[Carina|carinskih]] granica.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Promjene koje su se dogodile uz potporu Napoleonove Francuske dovele su u mnogim dijelovima Njemačke do učvršćenja [[Apsolutizam|apsolutističke]] vlasti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Međutim, u središnjoj i jugozapadnoj Njemačkoj istodobno su postavljeni temelji za nove ustavne poretke.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ti ustavi služili su za osiguranje kreditne sposobnosti.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Neposredno nakon tih događaja, djelomično traumatična iskustva [[tabu]]irana su u [[Historiografija|historiografiji]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Preživjele njemačke države skovale su vlastitu povijest i novu nacionalnu [[Metanaracija|metanaraciju]].<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Za razliku od onoga nakon 1945. godine, novi poredak nakon 1806. godine nije bio slomljeni poredak, već »novi poredak koji je bio moralno diskreditiran na mnogo načina«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> To je bio jedan od razloga zašto se priželjkivalo za Carstvom odmah nakon 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Čežnja je ubrzo usmjerena na [[srednji vijek]] jer se »suvremena povijest mogla uzeti samo krajnje selektivno«, budući da je većina preživjelih njemačkih država sudjelovala s Napoleonom koji je bio »neprijatelj Carstva« i kojemu su iste dugovale svoj opstanak i »drastično proširenje«.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Ukinućem Svetoga Rimskog Carstva pojavilo se [[njemačko pitanje]] koje je konačno riješeno tek [[3. listopada]] [[1990.]] godine{{Efn|Iako »njemačko pitanje nije kontinuirano postojalo« u razdoblju od 1806. do 1990. godine.<ref name="Winkler 2018." />}} [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnim ujedinjenjem Njemačke]].<ref name="Winkler 2018.">{{Citiranje weba|last=Winkler|first=Heinrich August|author-link=Heinrich August Winkler|date=2018-09-14|title=Der lange Weg nach Westen|trans-title=Dugačak put prema Zapadu|url=https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716053106/https://www.deutschland.de/de/topic/politik/der-lange-weg-nach-westen|archive-date=2019-07-16|access-date=2025-05-08|website=[[deutschland.de]]|publisher=Fazit Communication GmbH|language=de}}</ref> == Nasljeđe == [[Datoteka:Wien - Denkmal Kaiser Franz I. (1).JPG|minijatura|300x300px|[[Spomenik Franji II. u Beču]]. Izradio ga je kipar [[Pompeo Marchesi]] na poticaj cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I./V.]], a otkriven je [[16. lipnja]] [[1846.]] godine.<ref name="Wien Geschichte Wiki">{{Citiranje weba|title=Kaiser-Franz-Denkmal (1, In der Burg)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122044327/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kaiser-Franz-Denkmal_(1,_In_der_Burg)|archive-date=2025-01-22|access-date=2025-07-14|website=[[Wien Geschichte Wiki]]|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> »Četiri kolosalna kipa koja okružuju spomenik simboliziraju vjeru, snagu, mir i pravdu.«<ref name="Wien Geschichte Wiki" />]] U Austrijskome Carstvu, habsburška dinastija nastavila je djelovati kao zamjena za nacionalnost iako austrijska carska titula nije bila povezana s bilo kojom posebnom nacionalnošću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}} Iako su njemački vazali Svetoga Rimskog Carstva bili oslobođeni svojih obveza, Franjo i njegovi nasljednici nastavili su vladati velikim stanovništvom koje je govorilo [[njemački jezik]], a [[Carska regalija Svetoga Rimskog Carstva]] nastavila se čuvati unutar njihovih domena (i dan-danas je pohranjena te izložena u [[Carska riznica u Beču|Carskoj riznici]] u Hofburgu).{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Dinastija je zadržala svoj istaknuti status među kraljevskim obiteljima u Europi i još je uvijek bila jedina prava carska obitelj u očima mnogih svojih podanika.{{Sfn|Wilson|2009.|p=33}} Iako su novomu Austrijskom Carstvu nedostajali mnogi ključni elementi Svetoga Rimskog Carstva, ono je u praksi i idealima ostalo blisko Svetomu Rimskom Carstvu iz vremena prije 1806. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} U mnogim su aspektima austrijski carevi nastavili djelovati kao zaštitnici Katoličke Crkve, baš kao što su to činili rimsko-njemački carevi prije njih, nastavljajući zahtijevati pravo ''[[ius exclusivae]]''.{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Tijekom svojega zatočeništva u Francuskoj od [[1809.]] do 1814. godine i nakon što je kasnije bio oslobođen, papa Pio VII. gledao je na Franju kao na zaštitnika Crkve, moleći ga da mu pomogne u ponovnome uspostavljanju [[Papinska Država|Papinske Države]].{{Sfn|Berg|2010.|p=52}} Nakon Franjine abdikacije, novo Austrijsko Carstvo poduzelo je korake kako bi se udaljilo od starijega Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Simboli i službeni naslovi austrijske monarhije izmijenjeni su kako bi se Austrija istaknula kao posebna cjelina.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Budući da je pojam ''Kaiserthum Österreich''{{Efn|Ili ''Kaiserstaat Österreich''.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} (‘Austrijsko Carstvo’) ušao u svakodnevni govor,{{Efn|Premda je u službenu uporabu ušao tek 1849. godine.{{Sfn|Wilson|2009.|p=32}}}} monarhija je ubrzo izbacila izvorni prefiks »nasljedno« koji se koristio od 1804. do 1806. godine kako bi se naglasila razlika između Austrije i Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2006.|p=734}} Uz Austrijsko Carstvo (i Francusku pod Napoleonom I. Bonaparteom), najistaknutiji potencijalni polagatelj prava na nasljeđe Svetoga Rimskog Carstva (u smislu vladanja Njemačkom) nakon njegove propasti i ukinuća bila je Kraljevina Pruska kojom je vladala dinastija [[Hohenzollern]].{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Uz rastuće krunske zemlje Habsburgovaca, Pruska je predstavljala jedinu veliku silu u srednjoj Europi tijekom posljednjega stoljeća (ili nešto više) carske vladavine Svetoga Rimskog Carstva.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Često se pričalo da su Prusi imali carske ambicije, a pričalo se i da je pruski kralj [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] 1740. godine bio kandidat za rimsko-njemačkoga cara. Fridrik II. i ostali pruski kraljevi odbacili su te ideje dok su ostali pod carskom vlašću, tvrdeći da bi dodatni teritorij i moć bili korisniji od carske titule.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Godine [[1795.]] te ponovno 1803. i 1804. francuski predstavnici sugerirali su da bi Pruska mogla pretvoriti svoje sjeverne njemačke teritorije u carstvo, ali Hohenzollerni nisu bili zainteresirani za provođenje takvoga plana.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Iako su pruski vladari i njihovi dužnosnici izražavali tugu zbog propadajućega stanja Svetoga Rimskog Carstva od 1792. godine nadalje, također su bili kritični prema [[Nostalgija|nostalgiji]] za njemačkom poviješću pod carskom vlašću.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Prusi su izglede za preživljavanje Svetoga Rimskog Carstva smatrali vrlo niskima te su vidjeli Francuze kao prave nasljednike starih [[Karolinzi|Karolinga]], neprijatelja za kojega su vjerovali da se ne može poraziti normalnim vojnim sredstvima.{{Sfn|Wilson|2009.|p=35}} Nesklonost Hohenzollernā da preuzmu carsku titulu promijenila se 1806. godine jer su se bojali da bi, s formiranjem Rajnske konfederacije i ukinućem Svetoga Rimskog Carstva, Napoleon mogao težiti zalaganju za [[Hipoteza|hipotetski]] položaj »cara Njemačke«.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako su napravljene pripreme za stvaranje »carske unije« u sjevernoj Njemačkoj, s carem iz dinastije Hohenzollern, ti su planovi odbačeni u rujnu 1806. godine nakon što su naišli na malu podršku, dok im se [[Car Rusije|ruski car]] Aleksandar I. usprotivio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Budući da Hohenzollerni nisu imali carsko podrijetlo, nisu sebe vidjeli kao carsku dinastiju i, čak i nakon Napoleonovih konačnih poraza [[1813.]] i 1815. godine, njihov se položaj malo promijenio.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Iako je Njemačka [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjena u Njemačko Carstvo]] 1871. godine pod hohenzollernskim carem [[Vilim I., njemački car|Vilimom I.]], proglašenje novoga carstva bilo je ideološki problematično. Hohenzollerni su se uglavnom našli u nevolji s njegovim [[implikacija]]ma.{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} Bilo je pokušajā da se Njemačko Carstvo poveže s institucijama Svetoga Rimskog Carstva, ali su se njegovi carevi nastavili nabrajati nakon pruskih kraljeva; car [[Fridrik III., njemački car|Fridrik III.]] ({{Abbr|v.|vladao}} 1888.) dobio je ime po Fridriku II., svojemu kraljevskom prethodniku, a ne po rimsko-njemačkome caru [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku III.]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (novi Fridrik tada bi bio Fridrik IV.).{{Sfn|Wilson|2009.|p=36}} [[Datoteka:Dual Alliance in 1914.svg|minijatura|250x250px|[[Njemačko Carstvo]] (plavo) i [[Austro-Ugarska]] (crveno) oboje su postojali između 1871. i 1918. godine.]] I Njemačko Carstvo i [[dvojna monarhija|dvojna]] Austro-Ugarska Monarhija propali su [[1918.]] godine tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]].<ref name="Tunstall 2015.">{{Citiranje weba|last=Tunstall|first=Graydon A.|author-link=Graydon A. Tunstall|date=2015-04-30|editor-last=Daniel|editor-first=Ute|editor-link=Ute Daniel|editor2-last=Gatrell|editor2-first=Peter|editor2-link=Peter Gatrell|editor3-last=Janz|editor3-first=Oliver|editor3-link=Oliver Janz|editor4-last=Jones|editor4-first=Heather|editor4-link=Heather Jones (povjesničarka)|editor5-last=Keene|editor5-first=Jennifer|editor5-link=Jennifer D. Keene|editor6-last=Kramer|editor6-first=Alan|editor6-link=Alan Kramer|editor7-last=Nasson|editor7-first=Bill|editor7-link=Bill Nasson|title=The Military Collapse of the Central Powers|trans-title=Vojni slom Centralnih sila|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240711073858/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/the-military-collapse-of-the-central-powers/|archive-date=2024-07-11|access-date=2025-01-16|website=[[1914-1918 Online|1914-1918 Online: International Encyclopedia of the First World War]]|publisher=[[Slobodno sveučilište u Berlinu]]|location=Berlin|language=en|doi=10.15463/ie1418.10633|doi-access=free}}</ref> [[Adolf Hitler]] zamišljao je [[Treći Reich]] kao povijesnoga nasljednika dvaju prethodnih njemačkih carstava: Svetoga Rimskog Carstva (Prvoga Reicha) i Njemačkoga Carstva (Drugoga Reicha).<ref name="Ray">{{Citiranje weba|last=Ray|first=Michael|title=Why Was Nazi Germany Called the Third Reich?|trans-title=Zašto se nacistička Njemačka nazivala Trećim Reichom?|url=https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005094911/https://www.britannica.com/story/why-was-nazi-germany-called-the-third-reich|archive-date=2018-10-05|access-date=2025-01-16|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacisti]] su od [[1933.]] do [[1945.]] godine kroz Treći Reich, za kojega je Hitler tvrdio da će trajati 1000 godina, nastojali baštiniti Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="HistoryExtra">{{Citiranje weba|date=2019-08-06|title=Everything you need to know about the Holy Roman Empire|trans-title=Sve što trebate znati o Svetomu Rimskom Carstvu|url=https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|url-access=registration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503001034/https://www.historyextra.com/period/early-modern/holy-roman-empire-facts-what-when-how-long-name-called-emperors/|archive-date=2020-05-03|access-date=2025-01-17|website=HistoryExtra|publisher=[[Immediate Media Company]]|language=en}}</ref> Njihov [[režim]] oslanjao se na često iskrivljena i izopačena sjećanja na [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], [[Oton I. Veliki|Otona I. Velikoga]] i [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]<ref name="Barraclough">{{Citiranje weba|last=Barraclough|first=Geoffrey|author-link=Geoffrey Barraclough|title=Holy Roman Empire|url=https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617100107/https://www.britannica.com/place/Holy-Roman-Empire|archive-date=2015-06-17|access-date=2025-02-20|website=Britannica|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|language=en}}</ref> [[Datoteka:States of Germany.svg|minijatura|Današnje savezne pokrajine Savezne Republike Njemačke, koje neki vide kao nasljednice njemačkih država Svetoga Rimskog Carstva.]] Tijekom stoljećā, mnoge države Svetoga Rimskog Carstva razvile su se u [[Njemačke savezne pokrajine|16 suvremenih saveznih pokrajina Njemačke]]. Kao djelomično suverene države, njemačke savezne pokrajine, osobito u više ili manje neovisno upravljanim područjima (poput kulture i obrazovanja), podsjećaju na staro Carstvo.{{Sfn|Blanning|2012.|p=69}} Povjesničari [[Norman Stone]] i [[Johannes Burkhardt]] usporedili su Sveto Rimsko Carstvo, posebno u pogledu njegovih sastavnih država pod lokalnom upravom, sa suvremenom [[Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]], pri čemu je Burkhardt napisao: »Mogu nedvosmisleno reći da je Stari Reich bio pravi prethodnik Savezne Republike Njemačke.«{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}} Stone je u vezi s temeljima suvremene Republike napisao: {{Navod|Ovaj je put to [bila] Njemačka minus Pruska i Austrija. Bio je to povratak u staro Sveto Rimsko Carstvo, u Njemačku u kojoj je istinska civilizacija postojala na vrlo lokalnoj razini, onoj kneževine-biskupije.{{Sfn|Blanning|2012.|p=70}}}} [[Europska unija]], »skupina različitih zemalja okupljenih pod labavim kišobranom«, suvremeni je primjer odražavanja ideje kasnoga Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="HistoryExtra" /> [[Hrvatska|Hrvatski]] povjesničar [[Drago Roksandić]] napisao je [[15. lipnja]] [[1998.]] godine u predgovoru hrvatskome izdanju knjige ''Le Saint-Empire'' Jean-Françoisa Noëla: {{Navod|U bilo kakvu pokušaju sinteze hrvatske povijesti nemoguće je izbjeći veliku temu Svetog Rimskog Carstva, a ipak o njemu samome u hrvatskoj historiografiji nije napisana nijedna monografija, a malo je i drugih istraživanja. U bilo kojem utemljenijem radu na teme iz povijesti hrvatskog srednjovjekovlja i novovjekovlja ne izostaju reference iz povijesti Svetog Rimskog Carstva, dakako, ‘viđenoj’ u obzorju hrvatskog povijesnog iskustva. Uostalom, nakon 1526. hrvatska je povijest uistinu nerazumljiva bez povijesti Carstva i to sve do njegova nestanka 1806. godine. Iako je u tome bitno da su Habsburgovci istodobno i carevi i hrvatski kraljevi, neupitno je da su civilizacijski uvijek prepoznatljive i brojne druge korespondencije hrvatske povijesti i povijesti Carstva.{{Sfn|Roksandić|1998.|p=VII}}}} Tisuću je godina Sveto Rimsko Carstvo kao [[Politika|političko]] tijelo donosilo stabilnost i red u [[Srednja Europa|srednju Europu]].<ref name="GHDI: Declaration of His Majesty the Emperor Francis II">{{Citiranje weba|title=Declaration of His Majesty the Emperor Francis II, whereby he abdicates the German imperial throne and the imperial government, and releases the electors, princes, and other estates, along with all members and servants of the German empire from their previous obligations|trans-title=Deklaracija Njegova Veličanstva cara Franje II. kojom se odriče njemačkoga carskog prijestolja i carske vlade, a izborne knezove, knezove i druge staleže, zajedno sa svim članovima i službenicima Njemačkoga Carstva, oslobađa njihovih prijašnjih obveza|url=https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726191354/https://germanhistorydocs.org/en/the-holy-roman-empire-1648-1815/ghdi:document-5355|archive-date=2024-07-26|access-date=2024-11-22|website=German History in Documents and Images|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Unatoč tomu što naposljetku nije uspjelo spriječiti rat s Francuskom, nominalna uloga kasnoga Svetoga Rimskog Carstva u radu na miru te formiranju labave vrste [[Hegemonija|hegemonije]] i partnerstva ponudila je alternativu univerzalnoj apsolutnoj monarhiji Napoleonova Francuskoga Carstva i univerzalnoj republici koju je zagovarala [[Francuska revolucija|revolucionarna Francuska]] te je poslužila kao model za [[ustav]]e međunarodnih tijela i organizacija u budućnosti.{{Sfn|Wilson|2009.|p=28}} == U umjetnosti == === ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800./1805.) === [[Datoteka:Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen.jpg|minijatura|300x300px|[[Friedrich Ludwig Neubauer]]: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Man kann Sie nicht unter einen Hut bringen''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /><ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" />}} karikatura iz oko 1800.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> ili 1805. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] Politička karikatura<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' prikazuje krizno stanje u Svetomu Rimskom Carstvu iz oko [[1800.]] godine.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat">{{Citiranje weba|title=The Dissolution of the Empire: “You Can’t Bring Them under One Hat” (c. 1800)|trans-title=Raspad Carstva: ''Ne može ih se staviti pod isti šešir'' (oko 1800.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228122713/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-257|archive-date=2024-02-28|access-date=2025-06-15|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref> Prema [[Wolfgang Burgdorf|Burgdorfu]], slika prikazuje stanje Carstva nakon ''[[Glavni zaključak izvanredne Carske deputacije|Glavnoga zaključka izvanredne Carske deputacije]]''.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Germania (personifikacija)|Germania]] pokušava vezati carske posjede užetom i držati ih pod istim šeširom, ali ne uspijeva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Orao, koji sjedi na stablu na lijevoj strani slike, simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> Kulturno i političko nejedinstvo Carstva sprječava postizanje nacionalnoga jedinstva.<ref name="GHI: You Can’t Bring Them under One Hat" /> === ''Sud vremena'' (1805./1806.) === [[Datoteka:Das Gericht der Zeit.jpg|minijatura|300x300px|''Sud vremena'', [[bakrorez]]<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> iz 1805.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> ili 1806. godine.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" />]] [[Karikatura]] ''Sud vremena''{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Das Gericht der Zeit''.<ref name="GHI: The Judgment of Time" />}} jest [[Alegorija|alegorijski]] prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="GHI: The Judgment of Time">{{Citiranje weba|title=Allegorical Depiction of the Decline of the Holy Roman Empire of the German Nation: ''The Judgment of Time'' (1805)|trans-title=Alegorijski prikaz propadanja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti: ''Sud vremena'' (1805.)|url=https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127181536/https://germanhistory-intersections.org/en/germanness/ghis:image-222|archive-date=2023-01-27|access-date=2025-06-01|website=German History Intersections|publisher=[[Njemački povijesni institut u Washingtonu]]|language=en}}</ref><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> Na slici je [[Francuski carski orao|Napoleonov orao]] oborio dvoglavoga [[Reichsadler|rimsko-njemačkoga carskog orla]] i bacio ga »u dubine«.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /> Monstruozni lik u sredini jest čudovište s majmunskom glavom i [[Carska kruna Svetoga Rimskog Carstva|rimsko-njemačkom carskom krunom]],<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> koje simbolizira Sveto Rimsko Carstvo.<ref name="GHI: The Judgment of Time" /><ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> [[Kron]] mu drži ogledalo kako bi mu dao do znanja da mu je došao kraj.<ref name="HLB: Ende des Alten Reiches" /> === ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' (1806.) === [[Datoteka:Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland.jpg|minijatura|300x300px|Dio slike ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'';{{Efn|[[Njemački jezik|Njemački]]: ''Und die Graeber der Heiligen thaten sich auf Und die Aufklaerung und der Gemeingeist erschienen aufs neue in Deutschland''.<ref name="hdbg.eu" />}} nacrtali Schirach, Pitt i Thugut, [[Graviranje|gravirao]] Endaimon Grollmann.<ref name="hdbg.eu" />]] Podrugljiva slika ''I grobovi svetaca otvoriše se, a prosvjetiteljstvo i duh zajedništva pojaviše se ponovno u Njemačkoj'' iz 1806. godine prikazuje kako se Sveto Rimsko Carstvo sa »svojim stupovima« ruši.<ref name="hdbg.eu">{{Citiranje weba|title=Spottbild auf das Ende des Heiligen Römischen Reichs Deutscher Nation|trans-title=Podrugljiva slika kraja Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti|url=https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250508133543/https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/id/218|archive-date=2025-05-08|access-date=2025-05-08|website=hdbg.eu|publisher=[[Kuća bavarske povijesti]]|language=de}}</ref> Franjo II. sjedi na prijestolju, ali [[baldahin]] »već opasno nakrivljeno visi iznad njega«, a »u sljedećemu trenutku sve će se srušiti«.<ref name="hdbg.eu" /> U ruci drži plahtu s modificiranom [[Molitva|molitvom]] koja glasi: »Oče Franjo, u ruke tvoje predajem duh svoj i Sveto Rimsko Carstvo pognulo je glavu i izdahnulo.«<ref name="hdbg.eu" /> Stoga je zapečaćen kraj Svetoga Rimskog Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Za stolom stoje tri izborna kneza, a ispred njih cedulje s natpisima »Hessen dobiva«, »Baden dobiva« i »Bavarska dobiva«.<ref name="hdbg.eu" /> To troje izaći će kao pobjednici nakon raspada Carstva.<ref name="hdbg.eu" /> Klupe [[Slobodni carski grad|carskih gradova]] i duhovnih knezova, koji su imali svoje mjesto u [[Carski sabor (Sveto Rimsko Carstvo)|Carskome saboru]], prazne su, a njihovi predstavnici jesu »jasni gubitnici« nakon raspada Svetoga Rimskog Carstva te im je uskraćen pristup.<ref name="hdbg.eu" /> == Zanimljivosti == * Crkva Devet korova anđeoskih (poznatija kao [[crkva Am Hof]]), s čijega su balkona carski dvorski povjerenici proglasili Franjino odricanje od carske krune i ukinuće Svetoga Rimskog Carstva, danas je sjedište [[Hrvatska katolička misija u Beču|Hrvatske katoličke misije u Beču]].<ref>{{Citiranje weba|title=Kirche am Hof|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kirche_am_Hof|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251006080002/https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Kirche_am_Hof|archive-date=2025-10-06|access-date=2026-09-12|website=[[Wien Geschichte Wiki]]|publisher=Grad Beč – [[Bečki gradski i zemaljski arhiv]] – [[Bečka knjižnica u Gradskoj vijećnici]]|language=de}}</ref> == Povezani članci == * [[Nasljeđe Rimskoga Carstva]] * [[Problem dvaju careva]] == Napomene == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == === Zbornici === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Burgdorf|first=Wolfgang|title=The Holy Roman Empire, 1495-1806: A European Perspective|publisher=[[Brill (nakladnik)|Brill]]|year=2012.|isbn=978-90-04-20683-0|editor-last=Evans|editor-first=R. J. W.|editor-link=Robert John Weston Evans|series=Brill's Companions to European History|volume=1|location=Leiden|pages=51–76|language=en|translator-last=McNeil|translator-first=Brian|chapter=‘Once we were Trojans!’: Contemporary Reactions to the Dissolution of the Holy Roman Empire of the German Nation|doi=10.1163/9789004228726_005|issn=2212-7410|lccn=2012009348|oclc=778327657|ol=25270288M|postscript=.|author-link=Wolfgang Burgdorf|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|editor-link2=Peter H. Wilson}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|url=https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|title=The Bee and the Eagle: Napoleonic France and the End of the Holy Roman Empire, 1806|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2009.|isbn=978-1-349-28437-5|editor-last=Forrest|editor-first=Alan|edition=Pretisak. 1.|series=War, Culture and Society, 1750–1850|location=London|pages=22–41|language=en|chapter=The Meaning of Empire in Central Europe around 1800|doi=10.1057/9780230236738_2|eissn=2634-6702|issn=2634-6699|postscript=.|author-link=Peter H. Wilson|access-date=2025-01-16|editor-last2=Wilson|editor-first2=Peter H.|url-access=limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20240831123011/https://books.google.hr/books?id=hEKGDAAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-08-31|url-status=live|via=[[Google knjige]]}} {{Refend}} === Knjige === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje knjige|last=Beales|first=Derek|title=Prosperity and Plunder: European Catholic Monasteries in the Age of Revolution, 1650–1815|url=https://archive.org/details/prosperityplunde0000beal|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2003.|isbn=0-521-59090-6|location=Cambridge, Engleska|language=en|lccn=2003273863|oclc=52055125|ol=3705299M|postscript=.|author-link=Derek Beales|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://ia600901.us.archive.org/18/items/holyromanempire00brycuoft/holyromanempire00brycuoft.pdf|title=The Holy Roman Empire|publisher=Macmillan and Co|year=1871.|edition=Revidirano 3.|location=London|language=en|format=PDF|postscript=.|author-link=James Bryce, prvi vikont od Brycea|access-date=2025-01-16|orig-year=1864.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Bryce|first=James|url=https://books.google.hr/books?id=eMX0DwAAQBAJ&printsec=frontcover|title=The Holy Roman Empire|publisher=Outlook Verlag GmbH|year=2020.|isbn=978-3-75239-293-7|edition=Reprodukcija izvornika. 1.|location=Frankfurt na Majni|language=en|oclc=1191192056|postscript=.|access-date=2025-01-06|orig-year=1864.|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|url=https://books.google.hr/books?id=5w1DAAAAcAAJ&printsec=frontcover|title=Correspondence Respecting the Affairs of Italy, 1846/1847: Presented to both Houses of Parliament by Command of Her Majesty|date=1849-07|publisher=[[Harrison and Sons|Harrison and Son]]|volume=1|location=London|language=en|ref=CITEREFThe Affairs of Italy – 1. dio1849|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Datta|first=Pietro Luigi|url=https://books.google.hr/books?id=MYoIAAAAQAAJ&printsec=frontcover|title=Lezioni di paleografia e di critica diplomatica sui documenti della monarchia di Savoia|publisher=Coi tipi di Giuseppe Pomba|year=1834.|location=Torino|language=it|postscript=.|access-date=2025-01-12|via=[[Google knjige]]}} * {{Citiranje knjige|last=Feuerstein-Praßer|first=Karin|title=Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek, 907. – 1154.|collaboration=Groß-Schulte, Andrea; Jung, Marion; Lawrenz, Cornelia; Prager, Karin; Schertler, Otto; Schneider-Ferber, Karin; [[Holger Sonnabend|Sonnabend, Holger]]|publisher=Mozaik knjiga|year=2010.|isbn=978-953-14-0764-9|editor-last=Opačić|editor-first=Vid Jakša|translator-last=Gorić Koren|translator-first=Duška|postscript=.|author-link=Karin Feuerstein-Praßer|orig-year=2006.}} * {{Citiranje knjige|last=Gagliardo|first=John D.|title=Reich and Nation: The Holy Roman Empire as Idea and Reality, 1763–1806|url=https://archive.org/details/reichnationholyr0000gagl|publisher=[[Indiana University Press]]|year=1980.|isbn=978-0-253-16773-6|language=en|lccn=79002170|oclc=5563434|ol=4401178M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Godsey Jr.|first=William D.|title=Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004.|isbn=978-0-521-83618-0|series=New Studies in European History|location=Cambridge, Engleska|language=en|lccn=2004045194|oclc=1074639379|ol=3303691M|postscript=.|author-link=William D. Godsey (mlađi)}} * {{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Rudolf|url=https://ia601303.us.archive.org/3/items/najnovijedobahrv00horv/najnovijedobahrv00horv.pdf|title=Najnovije doba hrvatske povijesti|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1906.|location=Zagreb|format=PDF|postscript=.|author-link=Rudolf Horvat|access-date=2025-05-15|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Muldoon|first=James|title=Empire and Order: The Concept of Empire, 800–1800|url=https://archive.org/details/empireorderconce0000muld|publisher=Palgrave Macmillan|year=1999.|isbn=978-0-312-22226-0|edition=1.|series=Studies in Modern History|location=London|language=en|doi=10.1057/9780230512238|eissn=2946-2061|issn=2946-2053|lccn=99013305|oclc=40830099|ol=32086M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Noël|first=Jean-François|title=Sveto Rimsko Carstvo|publisher=Barbat|year=1998.|isbn=953-181-023-0|editor-last=Roksandić|editor-first=Drago|edition=Hrvatsko|series=Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis|location=Zagreb|translator-last=Pavković|translator-first=Vesna|postscript=.|orig-year=1976.}} ** ∟ {{Citiranje knjige|last=Roksandić|first=Drago|title=Predgovor hrvatskom izdanju|date=1998-06-15|location=Zagreb|pages=VII–XIX|postscript=.|author-link=Drago Roksandić}} * {{Citiranje knjige|last=Šišić|first=Ferdo|url=https://archive.org/details/hrvatska_povijest_iii_dio_1913-ferdo_sisic/mode/1up?view=theater|title=Hrvatska povijest, treći dio: od godine 1790. do godine 1847.|publisher=[[Matica hrvatska]]|year=1913.|series=Mala knjižnica Matice hrvatske|volume=VII|location=Zagreb|postscript=.|author-link=Ferdo Šišić|access-date=2025-05-24|url-status=live|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Voltaire|url=https://archive.org/details/essaissurlesmoeu03volt|title=Essai sur les mœurs et l’esprit des nations; Et sur les principaux faits de l’histoire depuis Charlemagne jusqu’à Louis XIII|publisher=<nowiki>[</nowiki>[[s.n.]]<nowiki>]</nowiki>|year=1773.|edition=Novo|series=Œuvres de monsieur de V***|volume=3|location=Neuchâtel|language=fr|oclc=797016561|postscript=.|author-link=Voltaire|access-date=2025-01-14|orig-year=1756.|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-873101-6|volume=1|location=New York|language=en|lccn=2011534543|oclc=772967090|ol=25339319M|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 1|postscript=.|author-link=Joachim Whaley}} * {{Citiranje knjige|last=Whaley|first=Joachim|title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume II: The Peace of Westphalia to the Dissolution of the Reich, 1648-1806|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2012.|isbn=978-0-19-969307-8|volume=2|location=New York|language=en|doi=10.1093/acprof:oso/9780199693078.001.0001|oclc=774290193|ref=CITEREFWhaley 2012. – svezak 2|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=The Holy Roman Empire 1495–1806|publisher=Palgrave Macmillan|year=2011.|isbn=978-0-230-23978-4|edition=2.|series=Studies in European History|location=Basingstoke|language=en|oclc=720536172|ol=26129539M|postscript=.}} * {{Citiranje knjige|last=Wilson|first=Peter H.|title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire|url=https://archive.org/details/heartofeuropehis0000wils|publisher=The Belknap Press|year=2016.|isbn=978-0-674-05809-5|location=Cambridge, Massachusetts|language=en|doi=10.4159/9780674915909|lccn=2015037932|oclc=939519825|ol=26199131M|postscript=.|access-date=2026-08-23|via=[[Internet Archive]]}} {{Refend}} === Znanstveni radovi i časopisi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje časopisa|last=Bandić|first=Ninoslav|date=2012-12|title=Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|url-status=live|department=Hrvatska povijest|journal=[[Vojna povijest (časopis)|Vojna povijest]]|publisher=Večernji list|issue=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706201904/https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/marmontov-rat-u-lici-i-dalmaciji-1809-godine-907952|archive-date=2025-07-06|access-date=2025-07-06|issn=1848-0284}} * {{Citiranje časopisa|last=Blanning|first=Tim|author-link=Timothy C. W. Blanning|date=2012.|title=The Holy Roman Empire of the German Nation past and present|journal=Historical Research|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=85|issue=227|pages=57–70|doi=10.1111/j.1468-2281.2011.00579.x|postscript=.}} * {{Citiranje časopisa|last=Budak|first=Neven|author-link=Neven Budak|date=2002.|title=Habsburzi i Hrvati|url=https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|url-status=live|journal=[[Kolo (časopis)|Kolo]]|publisher=[[Matica hrvatska]]|volume=3|issue=288|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223001207/https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/|archive-date=2018-12-23|access-date=2025-03-23}} * {{Citiranje časopisa|last=Cavendish|first=Richard|author-link=Richard Cavendish (povjesničar)|date=2006-07|title=The End of the Holy Roman Empire|url=https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|url-status=live|journal=[[History Today]]|language=en|volume=56|issue=7|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002638/https://www.historytoday.com/archive/end-holy-roman-empire|archive-date=2019-02-14|access-date=2024-10-20}} * {{Citiranje časopisa|last=Chaloupek|first=Günther|author-link=Günther Chaloupek|date=2015|title=The Congress of Vienna and the Emerging Rivalry between Austria and Prussia for Hegemony in Central Europe|url=http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|url-status=live|format=DOCX|journal=Contribution to the 28th Heilbronn Symposion in Economics and the Social Sciences|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713154338/http://www.chaloupek.eu/wp-content/uploads/Vienna-Congress.docx|archive-date=2020-07-13|access-date=2024-07-31}} * {{Citiranje časopisa|last=Faulkner|first=Neil|author-link=Neil Faulkner (povjesničar)|date=2015-11-15|title=The Battle of Austerlitz: Napoleon’s Masterpiece|url=https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|url-status=live|journal=[[Military History Matters]]|language=en|publisher=[[Current Publishing (UK)|Current Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517225757/https://www.military-history.org/feature/the-battle-of-austerlitz-napoleons-masterpiece.htm|archive-date=2021-05-17|access-date=2025-05-08}} * {{Citiranje časopisa|last=Flogkerzie|first=Lawrence J.|year=1990.|title=Saxony, Austria, and the German Question after the Congress of Vienna, 1815–1816|url=https://archive.org/details/international-history-review_1990-11_12_4/page/661|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=12|issue=4|pages=661–687|doi=10.1080/07075332.1990.9640563|issn=0707-5332|jstor=40106275|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Harrison|first=Henrietta|author-link=Henrietta Harrison|date=2017-06|title=The Qianlong Emperor’s Letter to George III and the Early-Twentieth-Century Origins of Ideas about Traditional China’s Foreign Relations|url=https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|url-status=live|journal=American Historical Review|language=en|publisher=[[Oxford University Press]]|volume=122|issue=3|pages=680–701|doi=10.1093/ahr/122.3.680|issn=0002-8762|eissn=1937-5239|archive-url=https://web.archive.org/web/20200508012203/https://academic.oup.com/ahr/article/122/3/680/3862790|archive-date=2020-05-08|postscript=.|via=Oxford Academic|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Lentz|first=Thierry|author-link=Thierry Lentz|year=2008.|title=Napoleon and Charlemagne|url=https://shs.cairn.info/article/NAPO_081_0002/pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Napoleonica, la revue|language=en|publisher=[[Fondation Napoléon]]|volume=1|issue=1|pages=1–23 (45–68)|doi=10.3917/napo.081.0002|access-date=2025-01-09|postscript=.|via=[[Cairn.info]]|doi-access=free}} * {{Citiranje časopisa|last=Morris Jr.|first=Warren B.|date=1977-05|title=The Prussian Plan of Union: Traditional Policy by “Revolutionary” Means|url=https://archive.org/details/sim_historian_1977-05_39_3/page/515|journal=[[The Historian (časopis)|The Historian]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=39|issue=3|pages=515–530|doi=10.1111/j.1540-6563.1977.tb01200.x|jstor=24444582|postscript=.|access-date=2026-08-13|via=[[Internet Archive]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Orford|first=Anne|author-link=Anne Orford|year=2009.|title=Jurisdiction Without Territory: From the Holy Roman Empire to the Responsibility to Protect|url=https://repository.law.umich.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1138&context=mjil|url-status=live|format=PDF|journal=[[Michigan Journal of International Law]]|language=en|volume=30|issue=3|pages=981–1015|issn=1052-2867|eissn=2688-5522|access-date=2024-07-25|postscript=.|via=University of Michigan Law School Scholarship Repository}} * {{Citiranje časopisa|last=Renna|first=Thomas|year=2017.|title=Papal Approval of Holy Roman Emperors, 1250–1356|url=https://expositions.journals.villanova.edu/article/view/2267/2133|url-status=live|format=PDF|journal=Expositions|language=en|volume=11|issue=2|pages=57–90|issn=1747-5376|access-date=2024-07-26}} * {{Citiranje časopisa|last=Schindling|first=Anton|author-link=Anton Schindling|date=1986.|title=The Development of the Eternal Diet in Regensburg|journal=[[The Journal of Modern History]]|language=en|publisher=[[University of Chicago Press]]|volume=58|pages=S64–S75|doi=10.1086/243149|jstor=1880008|postscript=.|s2cid=144471373}} * {{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Peter H.|year=2006.|title=Bolstering the Prestige of the Habsburgs: The End of the Holy Roman Empire in 1806|journal=[[The International History Review]]|language=en|publisher=[[Taylor & Francis]]|volume=28|issue=4|pages=709–736|doi=10.1080/07075332.2006.9641109|issn=0707-5332|jstor=40109811|postscript=.}} {{Refend}} === Kvalifikacijski radovi === {{Refbegin|indent=yes}} * {{Citiranje rada|last=Berg|first=Scott M.|date=2010.|title=In the shadow of Josephinism: Austria and the Catholic Church in the Restoration, 1815-1848|url=https://repository.lsu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1263&context=gradschool_theses|format=PDF|journal=Louisiana State University Master's Theses|language=en|doi=10.31390/gradschool_theses.264|access-date=2024-07-31|postscript=.|via=LSU Scholarly Repository|doi-access=free|trans-journal=Magistarski radovi Državnoga sveučilišta u Louisiani}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor|Abdikacija Franje II., cara Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Joseph Görres o raspadu Svetoga Rimskog Carstva}} {{Wikizvor|Rajnska konfederacija i raspuštanje Svetoga Rimskog Carstva}} [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Raspadi carstava]] [[Kategorija:Napoleonski ratovi]] [[Kategorija:Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Napoleon]] n0a7xf28zdskmyih3mptitdn7bf0voh 0 768198 7597699 7579995 2026-09-11T13:30:22Z Tulkas Astaldo 38717 stil 7597699 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Filip Jurišić | slika = [[File:Filip Jurisic.jpg|thumb|]] | opis_slike = Filip Jurišić | datum_rođenja = 14.09.1992. | državljanstvo = Hrvatska | sport = jedrenje | klub = Jedriličarski klub Mornar | disciplina = ILCA 7 | trener = Jozo Jakelić | kondicijski trener = Saša Jocić }} {{medalje vrh}} {{medalje šport | [[Jedrenje]]}} {{medalje SP}} {{medalje bronca| Puerto Vallarta 2022.|ILCA 7}} {{Medalje EP}} {{medalje srebro| Andora 2023. | ILCA 7}} {{medalje srebro| Varna 2021. | ILCA 7}} {{medalje bronca| Kaštela 2026. | ILCA 7}} {{medalje dno}} '''Filip Jurišić''' ([[14. rujna]] [[1992.]]) [[hrvat]]ski je olimpijski [[jedrenje|jedriličar]] koji se natječe u klasi ''ILCA 7''. Iako dolazi s otoka Hvara, od prvog dana svoje karijere član je Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita. Hrvatski je reprezentativac i osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu 2022., srebrne medalje na Europskim prvenstvima 2021. i 2023. te brončane 2026. Nastupio je na Olimpijskim igrama u Parizu 2024., a tijekom karijere ostvario je niz zapaženih rezultata na međunarodnim natjecanjima. U izboru Hrvatskog olimpijskog odbora, 2022. proglašen je najuspješnijim sportašem Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Veliki dan hrvatskog sporta 2022. - HOO po prvi put izabrao najbolje i iz neolimpijskih sportova - Hrvatski olimpijski odbor|url=https://www.hoo.hr/post/veliki-dan-hrvatskog-sporta-2022-hoo-po-prvi-put-izabrao-najbolje-i-iz-neolimpijskih-sportova|access-date=2026-08-16|website=www.hoo.hr|language=hr-HR}}</ref> == Životopis == Porijeklom je s otoka [[Hvar]]a iz [[Hvar (grad)|mjesta Hvara]] gdje je odrastao i pohađao osnovnu školu. Njegovi [[roditelj]]i Edi i Jelena Jurišić također su se bavili [[jedrenje]]m. Počeo je jedriti s devet godina u klasi Optimist, u Mornarevoj školi jedrenja. Na [[Kineziološki fakultet u Splitu|Kineziološkom fakultetu u Splitu]] pohađa studij za trenera jedrenja.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/vjetar-u-leda-daje-mu-ljubav-nevjerojatna-prica-hvarskog-jedrilicara-svjetske-klase-filipa-jurisica-15211446 Vjetar u leđa daje mu ljubav! Nevjerojatna priča hvarskog jedriličara svjetske klase Filipa Jurišića!] gloria.hr Preuzeto 2. kolovoza 2024.</ref> Član je [[JK Mornar|Jedriličarskoga kluba Mornar]] iz Splita. Na Svjetskom prvenstvu u jedrenju u Riviera Narayitu u [[Meksiko|Meksiku]] u svibnju 2022., u klasi ILCA 7 (ranije poznata kao Laser) osvojio je brončanu medalju. On je treći Hrvat koji je osvojio medalju na svjetskim prvenstvima u toj olimpijskoj klasi. Prije njega, to je uspio jedino još [[Tonči Stipanović]]. Po povratku, priređen mu je doček u njegovom matičnom klubu JK Mornar u Splitu, kao i u njegovom rodnom [[Hvar (grad)|gradu Hvaru]]. Osim ovog uspjeha, Filip je proglašen najuspješnijim sportašem 2022. godine prema izboru [[HOO|Hrvatskog olimpijskog odbora]].<ref>[https://generacija.hr/intervju-tjedna/prava-inspiracija-hvarski-jedrilicar-svjetske-klase-filip-jurisic-danima-nisam-mogao-spavati-od-uzbudenja-te-cu-trenutke-pamtiti-cijeli-zivot/ Hvarski jedriličar svjetske klase Filip Jurišić: ‘Danima nisam mogao spavati od uzbuđenja, te ću trenutke pamtiti cijeli život!’] generacija.hr Preuzeto 2. kolovoza 2024.</ref> Kvalificirao se za [[OI 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]] godine. Pri tome je bio bolji od poznatoga hrvatskoga jedriličara i osvajača srebrne medalje na [[OI 2016.|OI u Riju 2016.]] [[Tonči Stipanović|Tončija Stipanovića]]. Na Olimpijskim igrama u jedrenju može nastupiti samo jedan predstavnik iz iste države u pojedinačnoj disciplini.<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/filip-jurisic-postao-prvi-hvaranin-na-olimpijskim-igrama-u-povijesti/202024 Filip Jurišić postao prvi Hvaranin na Olimpijskim igrama u povijesti!] dalmatinskiportal.hr Preuzeto 2. kolovoza 2024.</ref> Filip je prvi olimpijac s otoka Hvara. U znak ponosna i podrške, njegovi su mu sugrađani za vrijeme trajanja [[OI 2024.|Olimpijske igre u Parizu 2024.]] u središtu grada Hvara, izvjesili njegovu jedrilicu koja je na vrhu jarbola vijorila olimpijsku zastavu. Godine 2024. hrvatski glazbenik Neno Belan objavio je pjesmu ''Regata života'', inspiriranu jedriličarem Filipom Jurišićem i njegovom borbom za plasman na Olimpijske igre u Parizu 2024. godine. Jurišić je glavni protagonist videospota, koji je režirao Milan Latković, a sniman je na Hvaru i Paklenim otocima. Pjesma je premijerno izvedena u lipnju 2024. na Melodijama Jadrana, a naknadno je objavljena i njezina engleska inačica pod nazivom ‘‘Regatta’’. Belan je pjesmu opisao kao metaforu životnih izazova i borbe, pri čemu „regata života” predstavlja put svakog pojedinca. Pjesma je uvrštena i na međunarodnu listu “The Ultimate Collection of Sailing Songs”.<ref>{{Citiranje weba|title=Croatian pop star creates song for Olympic ILCA sailor|url=https://www.sail-world.com/news/277331/Croatian-pop-stars-song-for-Olympic-ILCA-sailor|access-date=2026-08-18|website=www.sail-world.com}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jurišić, Filip}} [[Kategorija:Hrvatski jedriličari olimpijci]] [[Kategorija:Športsko jedrenje u Splitu]] [[Kategorija:Životopisi, Hvar]] djcfnkopn4kch7fia5vlfxgev8benj8 0 769409 7597888 7594117 2026-09-12T01:35:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597888 wikitext text/x-wiki '''Igrač mjeseca HNL-a''' [[nogomet]]na je nagrada koja se dodjeljuje na mjesečnoj razini najboljem igraču u [[HNL|HNL-u]] tijekom prethodnog mjeseca sezone. Na sjednici [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] u srpnju 2024. donesena je odluka o osnivanju mjesečnih i sezonskih nagrada po uzoru na strane lige.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/velika-novost-u-hnl-u-uvodi-se-nagrada-kakva-postoji-u-najjacim-ligama-europe-sve-s-jednim-ciljem-1405385 Velika novost u HNL-u: uvodi se nagrada kakva postoji u najjačim ligama Europe, sve s jednim ciljem], [[Slobodna Dalmacija]], objavljeno 20. srpnja 2024., pristupljeno 6. rujna 2024.</ref> U procesu glasanja glasovi publike nose 20 %, glasovi panela od 22 člana nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 40 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=SuperSport HNL NAGRADE 25/26|url=https://shnlnagrade.hr/nagrade/|access-date=2025-09-04|website=shnlnagrade.hr|language=hr}}</ref> == Dobitnici == {| class="wikitable sortable" |- ! Mjesec ! Godina ! Igrač ! Klub ! Izvor |- | Kolovoz | 2024. | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://hnl.hr/news/28279/marko-livaja-igrac-kolovoza-supersport-hrvatske-nogometne-lige/ Marko Livaja igrač kolovoza SuperSport Hrvatske nogometne lige], [[HNL]], objavljeno 6. rujna 2024., pristupljeno 6. rujna 2024.</ref> |- | Rujan | 2024. | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/602571/nogomet-supersport-hnl/dominacija-hajdukovaca-livaja-igrac-mjeseca-gattuso-trener-a-durdov-strijelac-najljepseg-pogotka/ Dominacija hajdukovaca: Livaja igrač mjeseca, Gattuso trener, a Durdov strijelac najljepšeg pogotka], Sportnet, objavljeno 4. listopada 2024., pristupljeno 6. listopada 2024.</ref> |- |Listopad |2024. | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/603681/nogomet-supersport-hnl/livaja-i-gattuso-najbolji-i-u-listopadu-bravure-hernanija-i-malenice-nagradjene-za-gol-i-obranu-mjeseca/ Livaja i Gattuso najbolji i u listopadu! Bravure Hernanija i Malenice nagrađene za gol i obranu mjeseca], Sportnet, objavljeno 31. listopada 2024., pristupljeno 31. listopada 2024.</ref> |- |Studeni |2024. | {{Z|HRV}} [[Michele Šego]] | [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/605091/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-supersport-hnl-u-u-studenom-sjajni-michele-sego-dvostruki-dobitnik/ Najbolji u SuperSport HNL-u u studenom: Sjajni Michele Šego dvostruki dobitnik], Sportnet, objavljeno 5. prosinca 2024., pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref> |- |Prosinac |2024. | {{Z|HRV}} [[Robert Mudražija]] | [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/605918/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-prosincu-mudrazija-eksplodirao-na-kraju-godine-livaja-i-lucic-najatraktivniji/ Najbolji u prosincu: Mudražija eksplodirao na kraju godine, Livaja i Lučić najatraktivniji], Sportnet, objavljeno 27. prosinca 2024., pristupljeno 7. ožujka 2025.</ref> |- |Veljača |2025. | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/608710/nogomet-supersport-hnl/prve-nagrade-u-2025-godini-livaja-predvodi-konkurenciju-kovacevic-najbolji-trener/ Prve nagrade u 2025. godini: Livaja predvodi konkurenciju, Kovačević najbolji trener], Sportnet, objavljeno 6. ožujka 2025., pristupljeno 7. ožujka 2025.</ref> |- | Ožujak | 2025. | {{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/609864/nogomet-supersport-hnl/nagrade-za-ozujak-okrunjen-frukov-briljantan-mjesec-kovacevic-obranio-titulu/ Nagrade za ožujak: Okrunjen Frukov briljantan mjesec, Kovačević obranio titulu], Sportnet, objavljeno 4. travnja 2025., pristupljeno 6. travnja 2025.</ref> |- | Travanj | 2025. | {{Z|BIH}} [[Stjepan Lončar]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/611125/nogomet-supersport-hnl/loncar-najbolji-igrac-u-travnju-garcia-se-pobjedama-protiv-vodeceg-trojca-prometnuo-na-vrh/ Lončar najbolji igrač u travnju, Garcia se pobjedama protiv vodećeg trojca prometnuo na vrh], Sportnet, objavljeno 2. svibnja 2025., pristupljeno 3. svibnja 2025.</ref> |- | Kolovoz | 2025. | {{Z|SAD}} [[Rokas Pukštas]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/616194/nogomet-supersport-hnl/nagrade-za-kolovoz-okrunjen-sjajan-pukstasov-mjesec-villarova-bomba-najbolji-gol-kolovoza/ Nagrade za kolovoz: Okrunjen sjajan Pukštasov mjesec, Villarova 'bomba' najbolji gol kolovoza], Sportnet, objavljeno 4. rujna 2025., pristupljeno 4. rujna 2025.</ref> |- | Rujan | 2025. | {{Z|ALB}} [[Arbër Hoxha]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/617479/nogomet-supersport-hnl/nagrade-za-rujan-hoxha-je-zasjao-u-plavom-dresu-safaric-u-drugoj-nominaciji-do-prve-nagrade/ Nagrade za rujan: Hoxha je zasjao u plavom dresu, Šafarić u drugoj nominaciji do prve nagrade], Sportnet, objavljeno 2. listopada 2025., pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> |- | Listopad | 2025. | {{Z|HRV}} [[Michele Šego]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/618797/nogomet-supersport-hnl/hajdukovci-odnijeli-tri-od-cetiri-supersport-hnl-nagrade-za-listopad-sego-igrac-mjeseca/ Hajdukovci odnijeli tri od četiri SuperSport HNL nagrade za listopad, Šego igrač mjeseca], Sportnet, objavljeno 31. listopada 2025., pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> |- | Studeni | 2025. | {{Z|HRV}} [[Adriano Jagušić]] | [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/620289/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-studenom-trofeji-za-jagusica-i-gregurinu-potvrda-odlicnog-mjeseca-za-slaven-belupo/ Najbolji u studenom: Trofeji za Jagušića i Gregurinu potvrda odličnog mjeseca za Slaven Belupo], Sportnet, objavljeno 5. prosinca 2025., pristupljeno 16. prosinca 2025.</ref> |- | Prosinac | 2025. | {{Z|BIH}} [[Smail Prevljak]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/621145/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-prosincu-nagrade-za-prevljaka-i-rieru-okrunile-sjajan-mjesec-za-istru-1961/ Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961], Sportnet, objavljeno 26. prosinca 2025., pristupljeno 27. siječnja 2026.</ref> |- | Veljača | 2026. | {{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-veljaci-golgeter-beljo-i-trener-kovacevic-odnijeli-nagrade-za-potvrdu-izvrsnog-mjeseca-dinama/623929/ Najbolji u veljači: Golgeter Beljo i trener Kovačević odnijeli nagrade za potvrdu izvrsnog mjeseca Dinama], Sportnet, objavljeno 5. ožujka 2026., pristupljeno 14. travnja 2026.</ref> |- | Ožujak | 2026. | {{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-ozujku-beljo-i-kovacevic-potvrdili-dinamovu-dominaciju-i-individualnim-nagradama/624657/ Najbolji u ožujku: Beljo i Kovačević potvrdili Dinamovu dominaciju i individualnim nagradama], Sportnet, objavljeno 26. ožujka 2026., pristupljeno 14. travnja 2026.</ref> |- | Travanj | 2026. | {{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/supersport-hnl-nagrade-totalna-dinamova-dominacija-u-travnju-modri-odnijeli-sve-nagrade/625941/ SuperSport HNL nagrade: Totalna Dinamova dominacija u travnju, Modri odnijeli sve nagrade], Sportnet, objavljeno 1. svibnja 2026., pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref> |- | Kolovoz | 2026. | {{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | <ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/dion-drena-beljo-dvostruki-dobitnik-u-kolovozu-odnio-i-titulu-igraca-mjeseca/631443/ Dion Drena Beljo dvostruki dobitnik u kolovozu, odnio i titulu igrača mjeseca!], Sportnet, objavljeno 4. rujna 2026., pristupljeno 5. rujna 2026.</ref> |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://sportnet.hr/hnl-nagrade/povijest/ Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250126091434/https://sportnet.hr/hnl-nagrade/povijest/ |date=26. siječnja 2025. }} {{Nagrade HNL-a}} [[Kategorija:Hrvatske nogometne nagrade]] 42dwji0v1owdlmvwlhc8kkvjkzz0gaw 10 772610 7597758 7394338 2026-09-11T15:18:58Z Argo Navis 852 7597758 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Libije |naslov = Granice [[Libija|Libije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Alžirsko-libijska granica|Alžir]] • [[Čadsko-libijska granica|Čad]] • [[Libijsko-nigerska granica|Niger]] • [[Libijsko-sudanska granica|Sudan]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Egipatsko-libijska granica|Egipat]] • [[Libijsko-tuniška granica|Tunis]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Grčko-libijska granica|Grčka]] • [[Libijsko-talijanska granica|Italija]] • [[Libijsko-malteška granica|Malta]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Libija]] [[Kategorija:Libijski predlošci]] </noinclude> iwre3ppacqeiv1i0dwnfhcj78iv2tzd 10 773054 7597764 7081314 2026-09-11T15:24:38Z Argo Navis 852 7597764 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Malija |naslov = Granice [[Mali]]ja |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Alžirsko-malijska granica|Alžir]] • [[Granica Burkine Faso i Malija|Burkina Faso]] • [[Gvinejsko-malijska granica|Gvineja]] • [[Granica Malija i Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] • [[Malijsko-mauretanska granica|Mauritanija]] • [[Malijsko-nigerska granica|Niger]] • [[Malijsko-senegalska granica|Senegal]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Mali]] [[Kategorija:Malijski predlošci]] </noinclude> kwk49bpkdwwipi1zzt374t7vng0g7kb 10 773055 7597672 7081316 2026-09-11T12:21:35Z Argo Navis 852 7597672 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Gvineje |naslov = Granice [[Gvineja|Gvineje]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Gvineje i Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]] • [[Gvinejsko-liberijska granica|Liberija]] • [[Gvinejsko-malijska granica|Mali]] • [[Gvinejsko-senegalska granica|Senegal]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Gvineje i Gvineje Bisau|Gvineja Bisau]] • [[Granica Gvineje i Sijera Leonea|Sijera Leone]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Gvineja]] [[Kategorija:Gvinejski predlošci]] </noinclude> qbv0mmpdmcah2y78mukcmrxfin479d1 10 773069 7597769 7081241 2026-09-11T15:33:43Z Argo Navis 852 7597769 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Maroka |naslov = Granice [[Maroko|Maroka]] |grupa1 = Kopnene i morske |popis1 = [[Alžirsko-marokanska granica|Alžir]] • [[Marokansko-španjolska granica|Španjolska]] • ''[[Marokansko-zapadnosaharska granica|Zapadna Sahara]]'' |grupa2 = Morske |popis2 = [[Marokansko-portugalska granica|Portugal]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Maroko]] [[Kategorija:Marokanski predlošci]] </noinclude> 3gvpkn49wtxwguwroldqp8xux02q10s 10 773337 7597756 7061124 2026-09-11T15:16:25Z Argo Navis 852 7597756 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Liberije |naslov = Granice [[Liberija|Liberije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Gvinejsko-liberijska granica|Gvineja]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Liberije i Sijera Leonea|Sijera Leone]] • [[Granica Liberije i Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Liberija]] [[Kategorija:Liberijski predlošci]] </noinclude> 2q3jfxwzvpq9jvf0i0xyxck4p06bnkk 10 773713 7597664 7596127 2026-09-11T12:16:58Z Argo Navis 852 7597664 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Esvatinija |naslov = Granice [[Esvatini]]ja |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Esvatinijsko-južnoafrička granica|Južna Afrika]] • [[Esvatinijsko-mozambička granica|Mozambik]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Esvatini]] [[Kategorija:Esvatinijski predlošci]] </noinclude> 24no88x405pq9zf4ecqg0bkjhjbsc63 10 773716 7597674 7079492 2026-09-11T12:23:24Z Argo Navis 852 7597674 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Južne Afrike |naslov = Granice [[Južna Afrika|Južne Afrike]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Bocvansko-južnoafrička granica|Bocvana]] • [[Esvatinijsko-južnoafrička granica|Esvatini]] • [[Južnoafričko-lesotska granica|Lesoto]] • [[Južnoafričko-zimbabveanska granica|Zimbabve]] }}<noinclude> |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Južnoafričko-mozambička granica|Mozambik]] • [[Južnoafričko-namibijska granica|Namibija]] [[Kategorija:Predlošci za granice|Južna Afrika]] [[Kategorija:Južnoafrički predlošci]] </noinclude> cwldnl2jeuuam485jy7f8ek5f7qz9fa 7597675 7597674 2026-09-11T12:23:42Z Argo Navis 852 7597675 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Južne Afrike |naslov = Granice [[Južna Afrika|Južne Afrike]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Bocvansko-južnoafrička granica|Bocvana]] • [[Esvatinijsko-južnoafrička granica|Esvatini]] • [[Južnoafričko-lesotska granica|Lesoto]] • [[Južnoafričko-zimbabveanska granica|Zimbabve]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Južnoafričko-mozambička granica|Mozambik]] • [[Južnoafričko-namibijska granica|Namibija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Južna Afrika]] [[Kategorija:Južnoafrički predlošci]] </noinclude> gq1ivyzplbk7qj3ij6xdtwuwhgun60n 10 774452 7597671 7075381 2026-09-11T12:20:48Z Argo Navis 852 7597671 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Gane |naslov = Granice [[Gana|Gane]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Burkine Faso i Gane|Burkina Faso]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Gane i Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] • [[Gansko-togoanska granica|Togo]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Gana]] [[Kategorija:Ganski predlošci]] </noinclude> atu14i5ljqwqxfjum5mlgljf547z052 10 774711 7597748 7326663 2026-09-11T15:08:57Z Argo Navis 852 7597748 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Kameruna |naslov = Granice [[Kamerun]]a |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Čadsko-kamerunska granica|Čad]] • [[Gabonsko-kamerunska granica|Gabon]] • [[Granica Kameruna i Republike Konga|R Kongo]] • [[Kamerunsko-srednjoafrička granica|Srednjoafrička Republika]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Kameruna|Ekvatorska Gvineja]] • [[Kamerunsko-nigerijska granica|Nigerija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Kamerun]] [[Kategorija:Kamerunski predlošci]] </noinclude> o97ul2pxd5m9622rpybcahf6abryryz 10 774838 7597767 7464012 2026-09-11T15:30:41Z Argo Navis 852 7597767 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Mauretanije |naslov = Granice [[Mauretanija|Mauretanije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Alžirsko-mauretanska granica|Alžir]] • [[Malijsko-mauretanska granica|Mali]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Mauretansko-senegalska granica|Senegal]] • [[Mauretansko-zapadnosaharska granica|Zapadna Sahara]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Mauretansko-zelenortska granica|Zelenortski Otoci]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Mauretanija]] [[Kategorija:Mauretanski predlošci]] </noinclude> nmtcg5kgeg7yhjaswupsr5d9ph08hrk 10 774865 7597659 7081238 2026-09-11T12:13:05Z Argo Navis 852 7597659 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Egipta |naslov = Granice [[Egipat|Egipta]] |grupa1 = Kopnene i morske |popis1 = Pojas Gaze • [[Egipatsko-izraelska granica|Izrael]] • [[Egipatsko-libijska granica|Libija]] • [[Egipatsko-sudanska granica|Sudan]] |grupa2 = Morske |popis2 = Cipar • Grčka • Jordan • [[Egipatsko-saudijska granica|Saudijska Arabija]] }} <noinclude> {{radovi24}} [[Kategorija:Predlošci za granice|Egipat]] [[Kategorija:Egipatski predlošci]] </noinclude> 2c2hic85fhf7zzcl5za432f4q67xn45 10 774866 7597660 7339540 2026-09-11T12:14:17Z Argo Navis 852 7597660 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Ekvatorske Gvineje |naslov = Granice [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Gabona|Gabon]] • |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Kameruna|Kamerun]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Nigerije|Nigerija]] • [[Granica Ekvatorske Gvineje i Svetog Tome i Principa|Sveti Toma i Princip]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Ekvatorska Gvineja]] [[Kategorija:Predlošci Ekvatorske Gvineje]] </noinclude> hcp02ormt49khh0colkc61mdpiafkvi 7597661 7597660 2026-09-11T12:14:26Z Argo Navis 852 7597661 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Ekvatorske Gvineje |naslov = Granice [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Gabona|Gabon]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Kameruna|Kamerun]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Granica Ekvatorske Gvineje i Nigerije|Nigerija]] • [[Granica Ekvatorske Gvineje i Svetog Tome i Principa|Sveti Toma i Princip]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Ekvatorska Gvineja]] [[Kategorija:Predlošci Ekvatorske Gvineje]] </noinclude> hln4uvxw5q79g534vyt52bqzictyty6 10 774867 7597662 7078466 2026-09-11T12:15:59Z Argo Navis 852 7597662 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Eritreje |naslov = Granice [[Eritreja|Eritreje]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Eritrejsko-etiopska granica|Etiopija]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Džibutsko-eritrejska granica|Džibuti]] • [[Eritrejsko-sudanska granica|Sudan]] |grupa3 = Morske |popis3 = Jemen • Saudijska Arabija |popis1 = }} <noinclude> {{radovi24}} [[Kategorija:Predlošci za granice|Eritreja]] [[Kategorija:Eritrejski predlošci]] </noinclude> fi10he6rdcj58wq8eq01ozmztxjn409 7597663 7597662 2026-09-11T12:16:18Z Argo Navis 852 7597663 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Eritreje |naslov = Granice [[Eritreja|Eritreje]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Eritrejsko-etiopska granica|Etiopija]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Džibutsko-eritrejska granica|Džibuti]] • [[Eritrejsko-sudanska granica|Sudan]] |grupa3 = Morske |popis3 = Jemen • Saudijska Arabija }} <noinclude> {{radovi24}} [[Kategorija:Predlošci za granice|Eritreja]] [[Kategorija:Eritrejski predlošci]] </noinclude> 0rugbum875wp0ouiyq2wutmi4n9x2tl 10 774870 7597665 7081228 2026-09-11T12:17:28Z Argo Navis 852 7597665 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Etiopije |naslov = Granice [[Etiopija|Etiopije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Džibutsko-etiopska granica|Džibuti]] • [[Eritrejsko-etiopska granica|Eritreja]] • [[Etiopsko-južnosudanska granica|Južni Sudan]] • [[Etiopsko-kenijska granica|Kenija]] • [[Etiopsko-somalska granica|Somalija]] • [[Etiopsko-sudanska granica|Sudan]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Etiopija]] [[Kategorija:Etiopski predlošci]] </noinclude> s9hu336q3h9icrxrblqjd40yprghjdz 10 774871 7597667 7596120 2026-09-11T12:18:19Z Argo Navis 852 7597667 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Gabona |naslov = Granice [[Gabon]]a |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Gabonsko-kamerunska granica|Kamerun]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Gabona i Ekvatorske Gvineje|Ekvatorska Gvineja]] • [[Granica Gabona i Republike Konga|Republika Kongo]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Angolsko-gabonska granica|Angola]] • [[Granica Gabona i Svetog Tome i Principa|Sveti Toma i Princip]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Gabon]] [[Kategorija:Gabonski predlošci]] </noinclude> auyzwtb01ngf6gqwhp4yopd38r5hzse 10 774872 7597669 7464010 2026-09-11T12:19:53Z Argo Navis 852 7597669 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Gambije |naslov = Granice [[Gambija|Gambije]] |grupa1 = Kopnene i morske |popis1 = [[Gambijsko-senegalska granica|Senegal]] |grupa2 = Morske |popis2 = [[Gambijsko-zelenortska granica|Zelenortski Otoci]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Gambija]] [[Kategorija:Gambijski predlošci]] </noinclude> 7tvtpffdwfz4ilxm56e8yov8nme4r6r 10 774941 7597770 7339607 2026-09-11T15:34:55Z Argo Navis 852 7597770 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Mozambika |naslov = Granice [[Mozambik]]a |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Esvatinijsko-mozambička granica|Esvatini]] • [[Malavijsko-mozambička granica|Malavi]] • [[Mozambičko-zambijska granica|Zambija]] • [[Mozambičko-zimbabveanska granica|Zimbabve]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Južnoafričko-mozambička granica|Južna Afrika]] • [[Mozambičko-tanzanijska granica|Tanzanija]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Komorsko-mozambička granica|Komori]] • [[Madagaskarsko-mozambička granica|Madagaskar]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Mozambik]] [[Kategorija:Mozambički predlošci]] </noinclude> 268hzvfnmx742vkngxq6903efb5moas 10 774952 7597750 7081229 2026-09-11T15:10:00Z Argo Navis 852 7597750 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Kenije |naslov = Granice [[Kenija|Kenije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Etiopsko-kenijska granica|Etiopija]] • [[Južnosudansko-kenijska granica|Južni Sudan]] • [[Kenijsko-ugandska granica|Uganda]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Kenijsko-somalska granica|Somalija]] • [[Kenijsko-tanzanijska granica|Tanzanija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Kenija]] [[Kategorija:Kenijski predlošci]] </noinclude> ks8bdf76k4unie62h51b1q6k7c7l9t5 10 775047 7597762 7081210 2026-09-11T15:23:54Z Argo Navis 852 7597762 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Malavija |naslov = Granice [[Malavi]]ja |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Malavijsko-mozambička granica|Mozambik]] • [[Malavijsko-tanzanijska granica|Tanzanija]] • [[Malavijsko-zambijska granica|Zambija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Malavi]] [[Kategorija:Malavijski predlošci]] </noinclude> frqvp0wwjs3nicp6vxb9ieqd7x8u6z1 10 775048 7597754 7328888 2026-09-11T15:12:29Z Argo Navis 852 7597754 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Demokratske Republike Konga |naslov = Granice [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Konga]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Burundija i Demokratske Republike Konga|Burundi]] • [[Granica Južnog Sudana i Demokratske Republike Konga|Južni Sudan]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Republike Konga|R Kongo]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Ruande|Ruanda]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Srednjoafričke Republike|Srednjoafrička Republika]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Tanzanije|Tanzanija]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Ugande|Uganda]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Zambije|Zambija]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica Angole i Demokratske Republike Konga|Angola]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Demokratska Republika Kongo]] [[Kategorija:Predlošci Demokratske Republike Konga]] </noinclude> 4pw2yjapw8v2tycn2exyrfm16lmq5wc 10 775049 7597755 7326759 2026-09-11T15:15:12Z Argo Navis 852 7597755 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Republike Konga |naslov = Granice [[Republika Kongo|Republike Konga]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Granica Gabona i Republike Konga|Gabon]] • [[Granica Kameruna i Republike Konga|Kamerun]] • [[Granica Demokratske Republike Konga i Republike Konga|DR Kongo]] • [[Granica Republike Konga i Srednjoafričke Republike|Srednjoafrička Republika]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Granica AngoleRepublike Konga|Angola]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Republika Kongo]] [[Kategorija:Predlošci Republike Konga]] </noinclude> ng986kviblhdxg6f793lp3akpzci63k 10 775051 7597676 7582328 2026-09-11T12:24:25Z Argo Navis 852 7597676 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Južnog Sudana |naslov = Granice [[Južni Sudan|Južnog Sudana]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Etiopsko-južnosudanska granica|Etiopija]] • [[Južnosudansko-kenijska granica|Kenija]] • [[Granica Južnog Sudana i Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] • [[Južnosudansko-srednjoafrička granica|Srednjoafrička Republika]] • [[Južnosudansko-sudanska granica|Sudan]] • [[Južnosudansko-ugandska granica|Uganda]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Južni Sudan]] [[Kategorija:Južnosudanski predlošci]] </noinclude> 3bzf509xz0947p19r705nwepu28kuc7 10 775068 7597673 7081317 2026-09-11T12:22:36Z Argo Navis 852 7597673 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Gvineje Bisau |naslov = Granice [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisau]] |grupa1 = Kopnene i morske |popis1 = [[Granica Gvineje i Gvineje Bisau|Gvineja]] • [[Granica Gvineje Bisau i Senegala|Senegal]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Gvineja Bisau]] [[Kategorija:Predlošci Gvineje Bisau]] </noinclude> nmycju5h2x0yx0e4pa82ssjr3lto00n 0 775540 7597717 7404559 2026-09-11T14:31:10Z ~2026-49235-79 372188 /* */ 7597717 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Diva | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Branko Perić | izvršni producent = | producenti = Branko Perić<br>SP Film | scenarij = Mara Perić | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = [[Ornela Vištica]] <br> Luka Mamuza <br> Mugdim Avdagić <br> [[Mladen Vulić]] | glazba = | snimatelj = Stipe Ninčević | montaža = SP Film | scenografija = SP Film | kostimografija = SP Film | studio = SP Film | distributer = Branko Perić SP Film | godina = [[18. rujna]] [[2025.]] | trajanje = 90 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[biografski film|biografski]], [[povijesni film|povijesni]] | prethodni = Hajduk | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = }} '''''Diva''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] igrani [[biografski film|biografsko]]-[[povijesni film]] o [[Diva Grabovčeva|Divi Grabovčevoj]] iz 2025. godine, redatelja [[Branko Perić|Branka Perića]], snimljen prema scenariju njegove supruge [[Mara Perić|Mare Perić]].<ref name=Glas>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/vijesti-iz-bih/film-diva-bit-ce-premijerno-prikazan-u-cannesu-11892168 Film „Diva“ bit će premijerno prikazan u Cannesu] [[Glas Hrvatske]] (HRT), objavljeno 5. prosinca 2024.</ref> Film je prikazan [[17. svibnja]] 2025. u sklopu Marché du Film u Cannesu,<ref name="Glas" /><ref>{{Citiranje weba|title=The Official Daily Cannes Market News, Day 5 – 17 May 2025|url=https://www.lefilmfrancais.com/images/CMN5_1705_DIGITAL_BD.pdf|url-status=live|access-date=2025-08-29|website=lefilmfrancais.com}}</ref> dok će svoju svjetsku premijeru imati u [[Mostar|Mostaru]] [[18. rujna]] 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|first=Desk|date=2025-08-24|title=Povijesna drama „Diva“ Branka Perića stiže na velika vrata – premijera 18. rujna u Mostaru|url=https://www.ljportal.com/povijesna-drama-diva-branka-perica-stize-na-velika-vrata-premijera-18-rujna-u-mostaru-104854/|access-date=2025-08-29|website=Ljubuški na dlanu|language=hr}}</ref> Planirana je i distribucija na platformi [[Amazon Prime Video|Amazon Prime]].<ref name="CrEx">[https://www.croexpress.eu/diva-na-putu-do-cannesa-prica-o-casti-i-vjeri-stize-na-najveci-filmski-festival/ ‘Diva’ na putu do Cannesa: Priča o časti i vjeri stiže na najveći filmski festival] [[CroExpress]], objavljeno 19. studenoga 2024.</ref> == Uloge == * [[Ornela Vištica]] kao [[Diva Grabovčeva]] * [[Luka Mamuza]] kao Tahir-beg Kopčić * [[Mugdim Avdagić]] kao Džafer-beg * [[Mladen Vulić]] kao Luka Grabovac * [[Valentin Perković]] kao dr. [[Ćiro Truhelka]] == Produkcija == Sniman je u produkciji SP produkcije iz [[Tomislavgrad]]a,<ref name="CrEx" /> a montaža snimljena materijala i post-produkcija odvijali su se u studiju »Majestic« u [[Melbourne]]u.<ref name="Glas" /> Snimanje filma poduprijeli su Federalna fondacija za kinematografiju i [[Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]].<ref name="CrEx" /> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{službena|https://majesticfilm.com/diva/}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Povijesni filmovi]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]] 3is5a0m60yc36gst1t1b2v3rec32npa 7597718 7597717 2026-09-11T14:33:33Z ~2026-49235-79 372188 /* Produkcija */ 7597718 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Diva | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Branko Perić | izvršni producent = | producenti = Branko Perić<br>SP Film | scenarij = Mara Perić | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = [[Ornela Vištica]] <br> Luka Mamuza <br> Mugdim Avdagić <br> [[Mladen Vulić]] | glazba = | snimatelj = Stipe Ninčević | montaža = SP Film | scenografija = SP Film | kostimografija = SP Film | studio = SP Film | distributer = Branko Perić SP Film | godina = [[18. rujna]] [[2025.]] | trajanje = 90 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[biografski film|biografski]], [[povijesni film|povijesni]] | prethodni = Hajduk | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = }} '''''Diva''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] igrani [[biografski film|biografsko]]-[[povijesni film]] o [[Diva Grabovčeva|Divi Grabovčevoj]] iz 2025. godine, redatelja [[Branko Perić|Branka Perića]], snimljen prema scenariju njegove supruge [[Mara Perić|Mare Perić]].<ref name=Glas>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/vijesti-iz-bih/film-diva-bit-ce-premijerno-prikazan-u-cannesu-11892168 Film „Diva“ bit će premijerno prikazan u Cannesu] [[Glas Hrvatske]] (HRT), objavljeno 5. prosinca 2024.</ref> Film je prikazan [[17. svibnja]] 2025. u sklopu Marché du Film u Cannesu,<ref name="Glas" /><ref>{{Citiranje weba|title=The Official Daily Cannes Market News, Day 5 – 17 May 2025|url=https://www.lefilmfrancais.com/images/CMN5_1705_DIGITAL_BD.pdf|url-status=live|access-date=2025-08-29|website=lefilmfrancais.com}}</ref> dok će svoju svjetsku premijeru imati u [[Mostar|Mostaru]] [[18. rujna]] 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|first=Desk|date=2025-08-24|title=Povijesna drama „Diva“ Branka Perića stiže na velika vrata – premijera 18. rujna u Mostaru|url=https://www.ljportal.com/povijesna-drama-diva-branka-perica-stize-na-velika-vrata-premijera-18-rujna-u-mostaru-104854/|access-date=2025-08-29|website=Ljubuški na dlanu|language=hr}}</ref> Planirana je i distribucija na platformi [[Amazon Prime Video|Amazon Prime]].<ref name="CrEx">[https://www.croexpress.eu/diva-na-putu-do-cannesa-prica-o-casti-i-vjeri-stize-na-najveci-filmski-festival/ ‘Diva’ na putu do Cannesa: Priča o časti i vjeri stiže na najveći filmski festival] [[CroExpress]], objavljeno 19. studenoga 2024.</ref> == Uloge == * [[Ornela Vištica]] kao [[Diva Grabovčeva]] * [[Luka Mamuza]] kao Tahir-beg Kopčić * [[Mugdim Avdagić]] kao Džafer-beg * [[Mladen Vulić]] kao Luka Grabovac * [[Valentin Perković]] kao dr. [[Ćiro Truhelka]] == Produkcija == Sniman je u produkciji SP produkcije iz [[Tomislavgrad]]a,<ref name="CrEx" /> a montaža snimljena materijala i post-produkcija odvijali su se u studiju u Tomislavgradu Snimanje filma poduprijeli su Federalna fondacija za kinematografiju i [[Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]].<ref name="CrEx" /> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{službena|https://majesticfilm.com/diva/}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Povijesni filmovi]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]] fi68bna9rrem7dvq9lhujz24wdcma9q 7597872 7597718 2026-09-11T23:36:06Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-49235-79|~2026-49235-79]] ([[User talk:~2026-49235-79|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7302137 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Diva | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Branko Perić | izvršni producent = | producenti = Branko Perić<br>Steve Ravić<br>Jure Perić<br>Vesna Trokter<br>Ante Ravić | scenarij = Mara Perić | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = [[Ornela Vištica]] <br> Luka Mamuza <br> Mugdim Avdagić <br> [[Mladen Vulić]] | glazba = | snimatelj = Stipe Ninčević | montaža = studio Majestic, Melbourne | scenografija = | kostimografija = | studio = SP Film<br>Majestic Film | distributer = | godina = [[18. rujna]] [[2025.]] | trajanje = 90 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | zarada = | žanr = [[biografski film|biografski]], [[povijesni film|povijesni]] | prethodni = | sljedeći = | web stranica = https://majesticfilm.com/diva/ | imdb_id = }} '''''Diva''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] igrani [[biografski film|biografsko]]-[[povijesni film]] o [[Diva Grabovčeva|Divi Grabovčevoj]] iz 2025. godine, redatelja [[Branko Perić|Branka Perića]], snimljen prema scenariju njegove supruge [[Mara Perić|Mare Perić]].<ref name=Glas>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/vijesti-iz-bih/film-diva-bit-ce-premijerno-prikazan-u-cannesu-11892168 Film „Diva“ bit će premijerno prikazan u Cannesu] [[Glas Hrvatske]] (HRT), objavljeno 5. prosinca 2024.</ref> Film je prikazan [[17. svibnja]] 2025. u sklopu Marché du Film u Cannesu,<ref name="Glas" /><ref>{{Citiranje weba|title=The Official Daily Cannes Market News, Day 5 – 17 May 2025|url=https://www.lefilmfrancais.com/images/CMN5_1705_DIGITAL_BD.pdf|url-status=live|access-date=2025-08-29|website=lefilmfrancais.com}}</ref> dok će svoju svjetsku premijeru imati u [[Mostar|Mostaru]] [[18. rujna]] 2025. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|first=Desk|date=2025-08-24|title=Povijesna drama „Diva“ Branka Perića stiže na velika vrata – premijera 18. rujna u Mostaru|url=https://www.ljportal.com/povijesna-drama-diva-branka-perica-stize-na-velika-vrata-premijera-18-rujna-u-mostaru-104854/|access-date=2025-08-29|website=Ljubuški na dlanu|language=hr}}</ref> Planirana je i distribucija na platformi [[Amazon Prime Video|Amazon Prime]].<ref name="CrEx">[https://www.croexpress.eu/diva-na-putu-do-cannesa-prica-o-casti-i-vjeri-stize-na-najveci-filmski-festival/ ‘Diva’ na putu do Cannesa: Priča o časti i vjeri stiže na najveći filmski festival] [[CroExpress]], objavljeno 19. studenoga 2024.</ref> == Uloge == * [[Ornela Vištica]] kao [[Diva Grabovčeva]] * [[Luka Mamuza]] kao Tahir-beg Kopčić * [[Mugdim Avdagić]] kao Džafer-beg * [[Mladen Vulić]] kao Luka Grabovac * [[Valentin Perković]] kao dr. [[Ćiro Truhelka]] == Produkcija == Sniman je u produkciji SP produkcije iz [[Tomislavgrad]]a,<ref name="CrEx" /> a montaža snimljena materijala i post-produkcija odvijali su se u studiju »Majestic« u [[Melbourne]]u.<ref name="Glas" /> Snimanje filma poduprijeli su Federalna fondacija za kinematografiju i [[Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]].<ref name="CrEx" /> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{službena|https://majesticfilm.com/diva/}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Povijesni filmovi]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]] fg2eym5ep8ruh7ps5zes8l1x4f7l0jc 0 775835 7597668 7234768 2026-09-11T12:19:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597668 wikitext text/x-wiki '''Gustavo Testa''' ([[18. srpnja]] [[1886.]] – 1. ožujka 1969.) bio je talijanski biskup i kardinal. == Životopis == Rođen je u [[Boltier|Boltieru]], [[18. srpnja]] [[1886.]] godine. Za svećenika je zaređen [[28. listopada]] 1910. godine. Dana 4. lipnja 1934. izabran je za naslovnog nadbiskupa [[Amase|Amasea]]. Posvećen je [[1. studenog]] 1934. godine. Papa [[Ivan XXIII.]] proglasio ga je kardinalom [[14. prosinca]] 1959. godine. Podijeljen mu je tada naslov [[Crkva svetog Jeronima u Rimu|hrvatske crkve svetog Jeronima]] u [[Rim]]u. Crkvu svetog Jeronima je preuzeo u posjed [[29. svibnja]] [[1960.]] godine. U Zavodu se čuva jedan njegov portret. Umro je 1. ožujka [[1969.]] godine.{{sfn|Bogdan|2005|p=204}} == Izvori == {{izvori}} ==Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Bogdan |first=Jure |date=2005 |title=Hrvatska crkva svetog Jeronima u Rimu i njezini kardinali naslovnici |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/39422 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=40 |number=2 |pages=187–205 |access-date=16. prosinca 2024. |archive-date=15. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215224415/https://hrcak.srce.hr/en/file/39422 |url-status=dead }} {{refend}} [[Kategorija:Talijanski kardinali]] [[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Ivana XXIII.]] {{GLAVNIRASPORED:Testa, Gustavo}} j07le4yr9xf0830ovy95v0zea1qjd3u 10 775973 7597757 7394336 2026-09-11T15:18:32Z Argo Navis 852 7597757 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Grčke |naslov = Granice [[Grčka|Grčke]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Albansko-grčka granica|Albanija]] • [[Bugarsko-grčka granica|Bugarska]] • [[Grčko-sjevernomakedonska granica|Sjeverna Makedonija]] • [[Grčko-turska granica|Turska]] |grupa2 = Pomorske |popis2 = [[Grčko-talijanska granica|Italija]] • [[Grčko-libijska granica|Libija]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Grčka]] [[Kategorija:Grčki predlošci]] </noinclude> 2s16dtz992on374qo48lnz5l7t1wivu 828 776332 7597885 7596037 2026-09-12T00:00:21Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7597885 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '9 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['David Cerkez'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marko Lamešić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Adrogué'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fran Novak'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tin Bojanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Jim Reeves'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['POS sustav'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ilija Abramović'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisati" }}, ['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Cecilia Lean'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['IZLET'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prodan Rupar'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['MrBit'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Radunica'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Brajković'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Li Hongzhi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franco Balkan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Torkret Plus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Suzana Matić'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['John Gosden'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anto Pervan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "OBRISANO" }}, ['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Neno Dodoja'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pula Pride'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Valka'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mikrografija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Kuki'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Opatija Geng'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Zlatni Studio'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Roman Konoplev'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Bojanić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Rupotina'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Operacija Sava'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Darko Grgurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Ivan Košar'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mongourski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mongour jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mogholi jezik'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mato Moguš'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Simenic'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Čorak'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Jerković'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Glavic Clinic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Polak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Šimkent'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Mario Rubeša'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Wojciech Waleczek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dental Centar Ostojić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Lovrentijev'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Don Antun'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ljubomir Kučan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Kup NS Županja'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Eliza Dushku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Husein ibn Ali'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Beatris Engleska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['NEYRA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Potencijalni pretendenti na hrvatsko prijestolje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Nacrt:Aleksandar Gvozdenović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Timothy McVeigh'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Centar za obuku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Obrazovni centar'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fira Solutions d.o.o.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Žumberačka Bogorodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Dinko Foretic (kapetan)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Suradnik:PegiMusic/Vježbalište'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Arboretum Folly'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Kaia Gerber'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ágnes Forsthoffer'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Domaći viski'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vlaho Nenadić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Bajsić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['IJ (digraf)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Varošište (Zenica)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Žani Buhovac'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Nacrt:Polleo Sport'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Novix informatika'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['BlockBench'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }} } return rob 6phvxtu1hux9fi9dhn5xwunclff09c6 0 776870 7597810 7255946 2026-09-11T18:01:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7597810 wikitext text/x-wiki  {{Reprezentacija|ime=Hrvatska lacrosse reprezentacija|savez=Hrvatski lacrosse savez|izbornik=Mike Knezevich i Kevin Boyle|kapetan=Ryan Gorup|Nastupi na SP=1|Prvi put na SP=2018.|Najbolji rezultat na SP=43. mjesto|body1=FFFFFF|leftarm1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF|pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FF0000|socks2=FF0000|pattern_b1=|pattern_ra1=|pattern_la1=|grb=Croatia_Lacrosse_logo.jpg}} '''Hrvatska lacrosse reprezentacija''' predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim [[lacrosse]] natjecanjima. Reprezentacija je pod vodstvom [[Croatian Lacrosse Association|Hrvatskog lacrosse saveza]], a trenutni treneri su Mike Knezevich i Kevin Boyle.<ref>{{Citiranje weba|title=Reprezentacija|url=https://croatia-lacrosse.com/hr/reprezentacija/|access-date=12 January 2023|website=Croatia Lacrosse|language=Croatian|ref=1|archive-date=8. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008122031/https://croatia-lacrosse.com/hr/reprezentacija/|url-status=dead}}</ref> Reprezentaciju čine amaterski igrači koji treniraju lacrosse u Hrvatskoj te pojedini igrači iz SAD-a hrvatskih korijena.<ref>{{Citiranje weba|last=Obradović|first=Branko|date=2019-04-25|title="Imam hrvatsko porijeklo i odlučio sam igrati za Hrvatsku"|url=https://karlovacki.hr/imam-hrvatsko-porijeklo-i-odlucio-sam-igrati-za-hrvatsku/|access-date=2025-01-10|website=Karlovački.hr|language=hr}}</ref> [[Datoteka:Croatia_lacrosse_team_Lacrosse_Prague_Cup_2023.jpg|mini| Hrvatska muška i ženska lacrosse reprezentacija na Lacrosse Prague Cupu 2023]] == Povijest == Lacrosse u Hrvatskoj započeo je 2011. godine kao projekt domaćih ljubitelja sporta koji su s ograničenim znanjem i opremom krenuli s prvim treninzima lacrossea u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje novina|last=Stupar|first=Zoran|date=2018|title=Lacrosse se širi Hrvatskom, trenirati ga mogu svi|language=Croatian|agency=Aktivator|url=https://www.aktivator.hr/sportovi/lacrosse-se-siri-hrvatskom-trenirati-ga-mogu-svi/|access-date=12 January 2023|ref=2|archive-date=12. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230112135554/https://www.aktivator.hr/sportovi/lacrosse-se-siri-hrvatskom-trenirati-ga-mogu-svi/|url-status=dead}}</ref> Uz pomoć trenera iz Sjeverne Amerike, sport je počeo rasti u popularnosti u Hrvatskoj. Krajem 2014. i početkom 2015. godine, uz pomoć [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] lacrosse obožavatelja, počeli su planovi o formiranju hrvatske reprezentacije u lacrosseu. Iako je prvi plan bio natjecanje na Europskom prvenstvu u lacrosseu 2016. godine u [[Mađarska|Mađarskoj]], no zbog financijskih ograničenja reprezentacija je prvi nastup imala na manjem paralelnom turniru za novoformirane reprezentacije.<ref>{{Citiranje novina|last=Herljević|first=Bruno|date=7 June 2016|title=VRIJEME JE ZA OZBILJNO SHVAĆANJE LACROSSEA: 'Uspjeli smo osnovati reprezentaciju, bez podrške Grada i sponzora'|language=Croatian|publisher=zagrebinfo|agency=zagrebinfo|url=https://www.zagreb.info/sport/ostali-sportovi/vrijeme-je-za-ozbiljno-shvacanje-lacrossea-stanje-u-drzavi-koci-razvoj-sporta-ali-mi-smo-uspjeli-osnovati-reprezentaciju/61382/|access-date=12 January 2023|ref=3}}</ref> Hrvatska reprezentacija nastupila je 2018. na svom prvom službenom međunarodnom turniru, 2018 World Lacrosse Championship.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska na Svjetskom lacrosse prvenstvu u Izraelu|url=https://mvep.gov.hr/vijesti-142092/hrvatska-na-svjetskom-lacrosse-prvenstvu-u-izraelu/177453|access-date=12 January 2023|website=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u državi Izrael|publisher=MVEP|language=Croatian|ref=4}}</ref> Nakon dva poraza u skupini protiv Novog Zelanda i Španjolske, hrvatska reprezentacija ostvarila je svoju prvu pobjedu (7-6) protiv Kineskog Taipeija u prvoj utakmici razigravanja nižeg ranga. Nakon daljnjih poraza od reprezentacija Mađarske, Bermude i Kine, pobjedom protiv Turske, Hrvatska reprezentacija osvojila je 43. mjesto na svom prvom međunarodnom turniru.<ref>{{Citiranje weba|title=Schedule WLC – 2018|url=http://worldlacrosse2018.com/schedule-app/|access-date=12 January 2023|website=FIL Men's Lacrosse World Cup 2018|ref=5}}</ref> Sljedeći nastup na međunarodnom turniru trebao se održati na Europskom prvenstvu u lacrosseu 2020., međutim zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] turnir je odgođen te na kraju 2022. godine zamijenjen europskim kvalifikacijama u lacrosseu za Svjetsko prvenstvo u lacrosseu 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Men's European Qualifiers 2022 Schedule Announced|url=https://europeanlacrosse.org/?p=2346|access-date=12 January 2023|website=European Lacrosse Federation|url-status=dead}}</ref> Hrvatska reprezentacija je započela kvalifikacije snažno pobjedom 7-5 protiv Mađarske, međutim težak poraz protiv Austrije (1-9) uvelike je smanjio šanse za kvalifikacije na svjetsko prvenstvo. U trećem kolu hrvatska reprezentacija je pobijedila Sloveniju 14-7, dok su u konačnici porazi od Švicarske (7-8) i Italije (7-12) rezultirali 4. mjestom u skupini od 6 te neuspjelim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u lacrosseu 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Men's Lacrosse European Qualifiers 2022|url=https://stats.pointbench.com/eqm/2022/index.php|access-date=12 January 2023|website=pointbench}}</ref> Hrvatska muška lacrosse reprezentacija 2023. godine sudjelovala je na Lacrosse Prague Cupu, osvojivši 3. mjesto.<ref>{{Citiranje weba|title=Men's Results 2023 Lacrosse Prague Cup|url=http://lacrossepraguecup.com/schedule-men-2023|access-date=3 July 2023|website=lacrossepraguecup}}</ref> == Natjecateljski rekord == === Svjetsko prvenstvo u lacrosseu === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Godina ! Domaćin ! U ! P ! I ! G+ ! G– ! Konačni plasman |- | align="left" | 2018. | Izrael | 7 | 2 | 5 | 47 | 82 | 43. |- | align="left" | 2023. |SAD | colspan="5" | ''Nije se kvalificirala'' | − |- ! Ukupno ! − ! 7 ! 2 ! 5 ! 47 ! 82 ! Bez medalje |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije]] [[Kategorija:Lacrosse]] 7kklsjafd5vvrq62pnjj93tj4964rdf 0 778379 7597893 7338412 2026-09-12T02:14:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597893 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tudjman prisega 1992.jpg|mini|[[Franjo Tuđman]] priseže za predsjednika 1992. godine]] [[Datoteka:HN20200218461847.jpg|mini|Predsjednik [[Zoran Milanović]] polagao je prisegu, 18. veljače 2020.]] '''Inauguracija''' je proces [[prisega|prisege]] osobe na [[dužnost]] u [[politika|politici]] i time ta osoba postaje dužnosnik. Takva se inauguracija obično odvija putem formalne [[ceremonija|ceremonije]] ili posebnog događaja, koji također može uključivati ​​inauguracijski [[govor]] novog dužnosnika. [[Riječ]] „inauguracija” potječe od [[latinski|latinske]] riječi „augur”, koja se odnosi na rituale drevnih [[Stari Rim|rimskih]] svećenika koji su nastojali protumačiti je li volja bogova da se javni dužnosnik smatra dostojnim preuzeti dužnost.<ref>[https://web.archive.org/web/20120706075021/http://oxforddictionaries.com/definition/english/inaugurate Oxford Dictionaries' Entry on Inauguration] oxforddictionaries.com Preuzeto 10. veljače 2025.</ref> Inauguracije javnih osoba, posebice onih [[politika|političkih]] vođa, često sadrže raskošne ceremonije u kojima osobe javno polažu zakletvu ili prisegu, često pred velikim mnoštvom gledatelja. Monarhijska inauguracija može poprimiti različite oblike ovisno o [[nacija |naciji]]: mogu proći obred [[krunidba|krunidbe]] ili se od njih može jednostavno tražiti da polože prisegu u prisutnosti zakonodavnog tijela zemlje. Inauguracijski govor održan tijekom ove ceremonije obaviještava građane o njihovim namjerama kao vođe. Poznati inauguracijski govor je izrekao npr. [[John F. Kennedy]].<ref>[https://happymag.tv/inauguration-day-2021-capitol-riots/ Inauguration Day 2021: FBI warn of national protests following Capitol riots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210113011434/https://happymag.tv/inauguration-day-2021-capitol-riots/ |date=13. siječnja 2021. }} happymag.tv Preuzeto 10. veljače 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vidite i: == * [[Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Politička terminologija]] 1wj053thh3gw5661ptl515f7fz2urpy 10 781977 7597768 7158339 2026-09-11T15:33:33Z Argo Navis 852 7597768 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Portugala |naslov = Granice [[Portugal]]a |grupa1 = Kopnene i morske |popis1 = [[Portugalsko-španjolska granica|Španjolska]] |grupa2 = Morske |popis2 = [[Marokansko-portugalska granica|Maroko]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Portugal]] [[Kategorija:Portugalski predlošci]] </noinclude> 4mqwcjilf8rgea1mc1pcsj0gjzpwsgj 0 784386 7597829 7591929 2026-09-11T18:58:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7597829 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|390px|desno|mini|[[Povelja kneza Trpimira]], izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine]] '''Hrvatske vladarske povelje''', [[Povelja|isprave]] i darovnice koje su pisali ranosrednjovjekovni [[hrvatski vladari]], a kojima su se dodjeljivala ili potvrđivala [[običajno pravo|prava]], [[privilegij]]e, obveze ili zakoni. Hrvatski vladari su često darivali prava ili zemlju [[Samostan|samostanima]] i [[Crkva|crkvama]], koje su čuvale te povelje u [[kartular]]ima. Vladarske isprave hrvatskih [[knez]]ova i [[kralj]]eva važni su izvori za rasvjetljivanje i tumačenje hrvatske povijesti ranog srednjeg vijeka, jer nadopunjuju informacije iz [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[kronika]], koliko domaćih toliko i stranih, [[epigrafika|epigrafsku]] građu koja donosi bitne informacije o ranosrednjovjekovnim hrvatskim vladarima te [[pismo|pisma]] stranih dužnosnika, uglavnom [[papa|rimskih papa]] upućenih hrvatskim vladarima, [[prelat|crkvenim prelatima]], ostalom [[svećenstvo|svećenstvu]] i narodu. Sačuvalo se do danas svega dvadeset i devet isprava hrvatskih narodnih vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8}} Većinom nisu sačuvane u izvorniku, već u kasnijim prijepisima zbog čega je njihov tekst tradiran u starijim ([[12. stoljeće|12.]] – [[14. stoljeće|14. st.]]) i mlađim prijepisima ([[16. stoljeće|16.]] – [[17. stoljeće|17. st.]]) i na takav način sačuvan do danas. Do otkrića [[povelja kralja Mihajla Krešimira II.|povelje kralja Mihajla Krešimira II.]] (949. – o. 969.), jedine sačuvane hrvatske vladarske povelje iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], njihov broj je iznosio 28{{Sfn|Tragom jedne bilješke Ivana Luciusa o jednoj vladarskoj ispravi|1969.|pp=75}}, ali s tom novom koja je bila iznova otkrivena sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u crkvenom arhivu, njihov broj se povisio na 29.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=13}} Međutim, njihov broj može varirati te se povećati na 31, ukoliko tim ispravama pridodamo i povelje pobliže nepoznatog [[ban|hrvatskog bana]] (inicijal imena ''S.'') iz otprilike [[1042.]] – [[1044.]] godine, sačuvane u [[kartular Sv. Krševana u Zadru|kartularu samostana sv. Kreševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[hrvatski herceg|hercega]] (''duxa'') [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana]] [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostanu sv. Stjepana]] kod [[Split]]a iz [[1078.]] godine. Ovisno o brojenju, njihov se ukupan broj može povećati i na 34 povelje, ukoliko se uzme da je hrvatski kralj [[Petar Krešimir IV.]] (1058. – 1074.) izdao [[1060.]] godine dvije isprave samostanu sv. Ivana u [[Biograd]]u za privilegije i otok [[Žirje]] i samostanu sv. Marije u Zadru, [[1066.]]/[[1067.|67.]] godine, za zemlju u Točinji te dvije isprave, umjesto jedinstvene, kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1075. – 1089.) prilikom njegova krunjenja [[8. listopada]] [[1075.]] godine u [[Solin]]u kraj Splita.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=23}} [[Slika:Pečat kralja Petra Krešimira IV.jpg|250px|desno|mini|Pečat kralja Petra Krešimira IV. u čijem središnjem dijelu je lik vladara koji sjedi na [[prijestolje|prijestolju]] držeći [[žezlo]] u jednoj, a [[kraljevska jabuka|kraljevsku jabuku]] u drugoj ruci, dok je uokolo lika natpis na [[Latinski jezik|latinskom]] + SIGILLVM REGIS CRESIMIRRI DALM. AQ CHRO]] == Dvorska kancelarija u vrijeme hrvatskih narodnih vladara == [[Slika:Heliand Cgm 25.JPG|200px|desno|mini|Primjer karoline, srednjovjekovnog minuskulnog pisma]] O [[Hrvatska dvorska kancelarija (rani srednji vijek)|hrvatskoj dvorskoj kancelariji]] mogu se uobličiti konkretni podaci na temelju njenih sačuvanih isprava, budući da se do danas nisu sačuvali bilo kakvi suvremeni opisi njene organizacije, funkcije i djelovanja.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=23}} Iz sačuvanih isprava saznaje se da je dvorska kancelarija za njih upotrebljavala izraze ''litterae'' i ''scriptum'' ili u množini ''scripta'', ''tabulla'', ''cartula'', ''pagina'', ''paginula'' i ''chirographum''. Kada se radi o sadržaju isprave, tada se koriste izrazi ''privilegium'', ''privilegium libertatis'', ''decretum'', ''testamentum'', ''confirmatio'', ''donatio'' i slično.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=23}} Po svom sadržaju isprave hrvatske dvorske kancelarije su darovnice, potvrdnice i odluke. === Jezik i pismo === Jezik isprava hrvatske dvorske kancelarije je isključivo [[Latinski jezik|latinski]], odnosno njegove srednjovjekovne varijante, zbog toga što je taj jezik uživao status sredstva [[diplomacija|diplomatske]] komunikacije unutar ranosrednjovjekovne države i izvan (''[[lingua franca]]'') prema drugim gradovima i središtima [[Europa|europske]] političke moći. Pismo je [[latinica]], a u upotrebi su [[karolina]], [[gotica]] i osobito [[beneventana]]. Ponajviše se upotrebljavaju mala slova, a rjeđe i velika. Riječi su kraćene u sredini i na kraju, a ponekad na oba mjesta istovremeno. Što se tiče [[interpunkcija|interpunkcijskih znakova]] upotrebljava se isključivo [[točka (pravopis)|točka]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=24}} === Materijal === Sačuvani izvornici isprava i njihovi stariji prijepisi pisani su na [[pergament]]u proizvedenom od [[tele]]će kože (''membrana vitulina''), kakav se više upotrebljvao u [[Njemačka|Njemačkoj]], a bio je grublji i žućkaste boje te je činio razliku u odnosu na pergament od [[ovca|ovčje]] i [[koza|kozje]] kože koji se podosta koristio u [[Italija|Italiji]], a bio je tanji i svjetliji.{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=89}} Činjenica da su [[pisar]]i u hrvatskoj dvorskoj kancelariji koristili materijal koji je češće upotrebljavan u dalekoj Njemačkoj, a ne onaj iz Italije, kojeg su mogli lakše uvesti, ukazuje na vjerojatnost da je hrvatska dvorska kancelarija samostalno proizvodila pergament za uporabu u pisanju vladarskih isprava.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=24}} Sudeći prema sačuvana četiri izvornika vladarskih isprava primjetno je da je hrvatska dvorska kancelarija koristila tintu crne boje koja je do danas poprilično izblijedila.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=24}} === Pisari === [[Slika:Srednjovjekovni pisar .jpg|250px|desno|mini|Pisar u srednjem vijeku]] Pisari isprava hrvatskih narodnih vladara nazivaju se ''dictator'', ''notarius'', ''scriptor'' i ''cancellarius''. Uz naslov koji tumači njihovu ulogu u sastavljača vladarskih isprava na kraljevskom dvoru, često se naznačuje i njihova pripadnost [[svećenstvo|svećeničkom]] [[stalež]]u. Nazivani su "kapelanima kraljevskog dvora" (''capellani regalis aulae'') iz čega je očit utjecaj zapadnoeuropske dvorske kancelarije, osobito [[Franačka|franačke]] kancelarije.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=24-25}} Prema informacijama iz same isprave, najstariju sačuvanu hrvatsku vladarsku ispravu, ''[[povelja kneza Trpimira|povelju kneza Trpimira]]'' iz [[852.]] godine, sastavio je "svećenik kapelan" (''presbiter capellanus'') Martin. Pisar ''[[povelja kneza Muncimira|povelje kneza Muncimira]]'' iz [[892.]] godine bio je "[[đakon]] i kapelan" (''diaconus et capellanus'') Firmin. Osim [[kapelan]]a koji su očito imali neku ulogu u dvorskoj kancelariji, nailazi se i na izraze "kancelar kraljevskog dvora" (''aulae regis cancellarius'') te "kraljev notar" (''regis notarius'') koji također označavaju sastavljače vladarskih isprava.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=25}} Iz tih primjera se može uočiti da je postojala [[hijerarhija]] dužnosti u dvorskoj kancelariji i da se s vremenom povećavao opseg posla kao i osoblja. [[Kancelar]]i kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1059. – 1074.) bili su [[hrvatski biskup]]i (''Chroaciae electus episcopus'') Adam i kasnije, Anastazije (''chroatensis episcopus''). Kancelar kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1075. – 1089.) bio je isprva hrvatski biskup Grgur, a potom Teodor koji je [[1083.]] godine bio bio ''regio sacrario positus'' i ujedno čln kancelarije, a nosio je i titulu ''cancellarius'' i naziv "kraljevski pisar" (''regius scriptor'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=25-26}} Osim kancelara, u ispravama dvorske kancelarije navodi se i bilježnik ili notar (''notarius''), koji je vjerojatno bio podvrgnut kancelaru. Budući da su u ranom srednjem vijeku svećenici bili nositelji [[pismenost]]i i znanja, logično je da su članovi hrvatske dvorske kancelarije bili redom svećenici (hrvatski biskup, đakon, svećenici i redovnici). Iz same te činjenice proizlazi da je postojala bliža veza između hrvatske dvorske kancelarije i dvorske kapele te da je postojala razlika između onih koji su uglavnom obavljali službu [[Bog|Božju]] i onih kojima je posao bio uglavnom pisati isprave.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=26-27}} === Pečat === [[Pečat]] se nije redovito upotrebljavao pri izradi i autentifikaciji kraljevskih isprava, ali je iz teksta u ispravama u kojima se izričito spominje jasno da je bio u uporabi. O izgledu kraljevskih pečata ponajviše informacija imamo od kasnijih prepisivača kraljevskih povelja koji su u dodacima ispravama opisivali izgled isprave i kraljevski pečat, ukoliko je on postojao. S obzirom da je sačuvano više spomena na postojanje pečata prikaćenog ispravi, nego konkretnih spominjanja istoga u samim ispravama, izgledno je da se pečat kao potvrda ispravi upotrebljavao više nego li što je spomenut u samim tekstovima kraljevskih isprava.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=27}} U sačuvanim ispravama pečat se naziva ''annulus'' i ''sigillum''. Izraz ''anulus'' se odnosi na ''anulus signatorius'' što označava znak urezan na [[prsten]]u koji se pritišće na ispravu kako bi ostao otisak. Takav način pečaćenja bio je poznat već kod drevnih [[Rimljani|Rimljana]] koji su imali običaj pritiskivati prsten-pečatnjak na voštane tablice.Pečačenje isprava značio je posljednji čin pri izradi isprave. S druge strane, izraz ''sigillum'' može se u širem značenju odnositi općenito na znak u ispravama u smislu potpisa, dok u užem smislu može označavati znak utisnut u [[vosak]], odnosno pečatnjak.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=27}} Prvi spomen na pečat u ispravama hrvatskih narodnih vladara nalazi se u tekstu [[povelja kneza Muncimira|povelje kneza Muncimira]] iz [[892.]] godine u dijelu u kojem piše "Štoviše, kako ne bi palo u zaborav kod budućih naraštaja, naložili smo da se na kraju zapečati našim pečatnjakom" (''Deinde, ne aboliatur in posterum, annulo nostro iussimus in calce signari'').{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=94}} == Diplomatičke formule == Povelje hrvatskih narodnih vladara sastoje se od 1) protokola ili uvoda, 2) teksta ili konteksta ili sadržaja i 3) eshatokola ili zaključka. Unutar ta tri dijela sadržane su diplomatičke formule isprava koje mogu ponekad mijenjati svoje mjesto u ispravama, a u nekim slučajevima mogu i u potpunosti izostati.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=117}} Uvod ili protokol najčešće sadržava invokaciju, intitulaciju, devociju, inskripciju i salutaciju. U odnosu na isprave nekih drugih zemalja u srednjem vijeku, datacija je u ispravama hrvatskih narodnih vladara, ukoliko je ima, najčešće zastupljena u uvodu, odnosno protokolu. Tekst ili kontekst ili sadržaj obično sadržava arengu, promulgaciju (publikacija, notifikacija), naraciju ili ekspoziciju, peticiju, dispoziciju, sankciju, koroboraciju i svjedoke.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=117}} Eshatokol ili zaključak obično sadrži dataciju, s izuzetkom hrvatskih vladarskih povelja u kojima se datacija najčešće nalazi u uvodu ili protokolu. Osim nje, eshatokol sadrži subskripciju, aprekaciju i pisara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=320}} === Uvod ili protokol === * [[Invokacija]] je diplomatička formula koja dolazi od latinskog izraza ''invocatio'' što u prijevodu znači prizivanje, odnosno zaziv [[kršćanstvo|kršćanskog]] [[božanstvo|božanstva]]. Može biti verbalna (''invocatio verbalis'') i simbolička (''invocatio simbolica''). U prvom značenju radi se o formuli u kojima se zaziva [[Bog]] ili [[Sveto Trojstvo]], a u drugom se radi o simbolu [[križ]]a. U svom najstarijem obliku javlja se u obliku "U ime Oca i Sina i Duha svetoga" (''In nomine patris et filii et spiritus sancti''). Invokacija se najčešće nalazi u protokolu isprave, na njenom samom početku.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=117}} * [[Datacija]] je formula datiranja isprava koja donosi vrijeme njenog nastanka, a često i mjesto na kojem je nastala. Pri analizi isprava služi kao jedan od dokaza o stvarnosti i istinitosti predmeta isprave te služi kao pouzdan kriterij za ocjenu njene autentičnosti. U ispravama hrvatskih narodnih vladara datacija se u pravilu nalazi u protokolu, odmah nakon invokacije.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=125}} * [[Intitulacija]] je također dio protokola kojom se prezentira darovatelj, odnosno vladar, u čije ime se izdaje isprava. Najčešće dolazi odmah nakon datacije. Kod isprava hrvatskih narodnih vladara intitulacija je zabilježena u jednini što upućuje na utjecaj beneventanske isprave koja je preko notarske isprava prešla iz [[Italija|Italije]] u Hrvatsku.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=167}} Prva sačuvana intitulacija u ispravama hrvatskih vladara nalazi se u povelji kneza Trpimira, datiranoj [[8. ožujka]] [[852.]] godine koja glasi "Ja, Trpimir, knez Hrvata, premda grešnik, potpomognut darom božanske milosti" (''Une ego, licet peccator, Tirpimir, dux Chroatorum, iuuatusmunerediundo'').{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=168}} * [[Devocija]] je sastavni dio intitulacije i njome se kratkom formulom izražava utemeljenost političke vlasti u božanskoj milosti na osnovu koje vladar dobija pravo vladati svojom državom.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=193}} * [[Inskripcija]] ima ulogu adrese u ispravama, odnosno sadrži ime i naslov destinara. U sačuvanim ispravama hrvatskih narodnih vladara ne postoji kao samostalna diplomatička formula, već se može naći unutar naracije, dispozicije ili drugih diplomatičkih formula.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=198}} * [[Salutacija]] je diplomatička formula pozdrava koja se nalazi u uvodnom dijelu isprave te slijedi nakon inskripcije.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/salutacija Salutacija – Hrvatska enciklopedija]</ref> Dolazi u [[akuzativ]]u i može glasiti "pozdrav u Gospodinu" (''salutem in Domino'') ili slično. Ne nalazi se u ispravama hrvatskih narodnih vladara, ni kao samostalna ni unutar drugih formula.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=202}} === Tekst ili kontekst ili sadržaj === * [[Arenga]] je u dijelu teksta isprave početna diplomatička formula kojom se na svečan i pobožan način iskazuje zbog čega je prikladno da se destinaru isprave isporući ono što se njome dodijeljuje.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/3653 Arenga – Hrvatska enciklopedija]</ref> Ona nije neophodna u ispravama, ali može poslužiti kako bi se procjenilo vjerodostojnost same isprave. Primjerice, ukoliko se arenga pronađe u ispravi koja je datirana u vrijeme kada je arenga bila u uporabi, to može upućivati na autentičnost same isprave. Jednako tako, ukoliko je ona izostavljena iz isprave, a druge je isprave tog vremena sadrže, to može donekle upućivati na to da je isprava krivotvorena.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=205}} * [[Promulgacija]] (publikacija, notifikacija) je kratka diplomatička formula kojom se najavljuje sadržaj isprave te se njome najavljuje o čemu će se govoriti u dispoziciji.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=219}} * [[Ekspozicija]] ili naracija je diplomatička formula koja govori o okolnostima koje su prethodile pravnom činu isprave. Često je u uporabi u ispravama hrvatskih narodnih vladara te se nalazi ispred dispozicije.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=223}} * [[Peticija]] je diplomatička formula koja se ne pojavljuje u ispravama hrvatskih narodnih vladara kao samostalna formula, već je spojena s dispozicijom.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=234}} * [[Dispozicija]] je najneophodniji dio svake isprave, jer izražava volju donatora što čini bit same isprave. Može biti dulja ili kraća. U ispravama se nalazi poslije naracije, a prethodi sankciji.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=235}} * [[Sankcija]] je diplomatička formula kojom se izriče kazna onima koji rade na sprječavanju ispunjavanja dispozicije. Osim negativne sankcije koja je česta u ispravama, mogu sadržavati i pozitivnu sankciju kojom se [[nagrada|nagrađuju]] oni koji omogućuju izvršenje obećanoga u dispoziciji, ali ona je vrlo rijetka. [[Kazna]] može biti materijalna ili duhovna, a ponekad se mogu istovremeno pojaviti obje varijante. Poprilično je prisutna u ispravama hrvatskih narodnih vladara.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=257}} * [[Koroboracija]] je diplomatička formula ili sastavni dio isprave u kojoj se napominje da je isprava javno prezentirana svjedocima, koji će ispravu potpisati ili staviti znak križa, čime ona postoje pravovaljana.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=277}} === Eshatokol ili zaključak === * [[Subskripcija]] je diplomatička formula koja doprinosi vjerodostojnosti i potvrdi srednjovjekovne isprave i jedan je od elemenata koroboracije. Ostvaruje se putem potpisa ili nekog znaka koji ima značaj potpisa. U ispravama hrvatskih narodnih vladara potpise, znakove i [[monogram]]e najčešće stavljaju svjedoci, vladari i njihovi pisari.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=320}} * [[Aprekacija]] je kratka diplomatička formula kojom se izražava završna želja svih sudionika sa željom da sadržaj isprave bude ostvaren. Sastoji se od izraza ''feliciter'' ili ''feliciter Amen''.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=327}} * [[Pisar]] su ponekad ostavljali svoje ime i dužnosti na ispravi koju su napisali u ime vladara. == Čuvanje vladarskih povelja == U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], a osobito u ranom srednjem vijeku, isprva se nije osobito vodilo računa o čuvanju važnih dokumenata, uključujući i vladarske povelje. Nisu postojali organizirani arhivi pa čak ni adekvatne prostorije u kojima bi se čuvala važna dokumentacija pa su mnogi dokumenti izgubljeni, propali, uništeni požarom ili su nestali tijekom selidbi samostana i gradskih kancelarija. Također, nije poznato je li uopće postojao kraljevski arhiv u vrijeme hrvatskih narodnih vladara i moguće je da se isprave nisu izdavale u više promjeraka od kojih bi jedan išao destinaru, a drugi se čuvao u kraljevskom arhivu ili u nekom drugom mjestu od povjerenja. [[Slika:Kartular sv. Marije Zadar.jpg|290px|desno|mini|Stranica [[Kartular sv. Marije u Zadru|Kartulara sv. Marije u Zadru]], 12. stoljeće]] Običaj je bio da svaki novi vladar na prijestolju iznova potvrđuju darovnice i druge isprave svojih prethodnika pa je i ta činjenica pridonosila tome da se stariji dokumenti nisu trajno čuvali, već bi oni dotrajali i istrunuli od znatnih oštećenja bili zaboravljeni i izgubljeni nakon što bi se osigurala potvrda darivanja od novog vladara. Osobitu ulogu u načinu čuvanja izvornika imale su i kopijalne knjige, odnosno [[kartular]]i u koje su crkvene ustanove zapisivale sve darovnice, da bi potom čuvanje izvorne povelje postalo manje važno pa su one često zbog neadekvatnog čuvanja propadale ili nestajale.{{Sfn|Hrvatski srednjovjekovni kaptoli. Loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre|2008.|pp=167–168}} Loši uvjeti skladištenja u crkvama i samostanima utjecali su jednako tako na propadanje brojnih dokumenata, a oni najvažniji bi da bi se sačuvali od propasti bili prepisivani po utvrđenim protokolima i pred svjedocima. Često je svaki sljedeći prijepis značio izostanak brige za prethodne prijepise uslijed čega bi s vremenom propadali, jer je novi prijepis imao snagu izvornika pa se smatralo da više nije potrebno čuvati ranija izdanja tih dokumenata. Veći interes za čuvanje važnih dokumenata javlja se od sredine [[11. stoljeće|11. stoljeća]], a značajan pomak u čuvanju arhivske građe gradova, crkava i samostana bilježi se tek od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] u vremenu kada je domaći kraljevski dvor s dvorskom kancelarijom već bio stvar prošlosti. Sama činjenica da je nestao kraljevski dvor u Hrvatskoj utjecala je na daljnje čuvanje nekih od vladarskih povelja. Osim loše organiziranosti gradova, crkava i samostana koji najčešće nisu imali adekvatna mjesta za skladištenje arhivske građe, zbog čega je ona u nepovoljnim uvjetima propadala ili nestajala prilikom stalnih selidbi iz skućenih prostora, na njeno propadanje utjecale su i nepovoljne prilike poput ratova i požara. Dobar dio obiteljskih arhiva [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]], među kojima su se, sudeći po sačuvanim krivotvorinama, sasvim sigurno nalazile i vladarske povelje plemićkim obiteljima propao je za vrijeme [[Osmanlije|osmanskih]] osvajanja tada središnje Hrvatske, kada su se se brojne plemićke obitelji pred [[Turci]]ma selile na sjever današnje Hrvatske i dalje na sjever na prostor današnje [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Slovenija|Slovenije]]. U tim seobama uništena je izgubljena brojna arhivska građa.{{Sfn|Socijalni status i prisilni raseljenici podrijetlom iz hrvatskih plemićkih obitelji u zemljama njihovih doseoba za trajanja osmanske ugroze|2005.|pp=65}} Među sačuvanim vladarskim poveljama nalaze se one koje su čuvane u samostanima poput [[samostan sv. Krševana u Zadru|samostana sv. Krševana]] i [[samostan sv. Marije u Zadru|sv. Marije]] u Zadru, [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostana sv. Stjepana pod borovima]] i [[samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu|samostana sv. Ivana Evangeliste]] iz [[Biograd]]a. Dio vladarskih povelja čuvao se i u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te u arhivu rapske crkve. Među najvažnijim sačuvanim kartularima u kojima se nalaze prijepisi isprava hrvatskih narodnih vladara navode se ''[[kartular samostana sv. Marije u Zadru]]'', ''[[kartular samostana sv. Krševana u Zadru]]'' (original izgubljen početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], dio sačuvan na [[mikrofilm]]u), ''[[Supetarski kartular]]'','' [[kartular samostana sv. Stjepana pod borovima]]'' (original izgubljen; sačuvan u prijepisu na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]), ''[[Rogovski kartular]]'' i ''[[kartular crkve sv. Dujma u Splitu]]''.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/kartular Kartular – Hrvatska enciklopedija]</ref> == Potvrđivanje autentičnosti povelja == U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je postojala izrazita potvrda zaštititi i dokazati vjerodostojnost isprava i dokumenata, osobito u slučajevima kada se radilo o darovnicama, slobodštinama i drugim datim i priznatim pravima, jer su se koristile i krivotvorine kojima su krivotvoritelji pokušavali sebi priskrbiti ili ozakoniti prava koja nisu imali pravo uživati. Da bi se istaknula i zaštitila vjerodostojnost povelja, uključujući i vladarskih, one su morale biti pisane na određen način uz pomoć dogovorenih diplomatičkih formula, a morale su imati dokazna sredstva poput potpisa, svjedoka i kraljevskog pečata. Budući da u vrijeme hrvatskih narodnih vladara nije postojao registar isprava koji je u [[hrvatske zemlje]] bio uveden tek u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] u vrijeme dinastije [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]{{Sfn|Nostrum et regni nostri registrum. Srednjovjekovni arhiv Ugarsko-hrvatskog kraljevstva|2008.|pp=239–240}}, morao se razviti sustav kontrole autentičnosti isprava i odbacivanja krivotvorina. Crkveni destinari su već od kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]] počeli stvarati [[kartular]]e u koje su zapisivali prijepise povelje i te zbirke kopijalnih knjiga služile su im za čuvanje i potvrđivanje stečenih prava. Budući da su s vremenom dokumenti bivali oštećivani zbog starosti i lošeg skladištenja, crkve i samostani su s vremena na vrijeme pravili autentične prijepise (transumpt) isprava i povelja koji su se pravili po određenim pravilima uz prisustvo notara, svjedoka i pravilo zapisivanja točnih okolnosti pod kojima se izrađivao prijepis nekog važnog dokumenta. Prijepis bi bio pred svjedocima potpisan i ovjeren pečatom, čime mu se priznavala potpuna vjerodostojnost. Sačuvani indeksi knjige u crkvama i samostanima svjedoče o tome da su postojale vrlo stare zbirke vladarskih isprava koje su se s vremenom prepisivale i ovjeravale. Neke zbirke su izgubljene ili uništene te za isprave znamo samo iz naknadnih prijepisa starijih prijepisa iz kasnijih stoljeća, dok su se neke sačuvale u izvorniku ili u vrlo starim prijepisima iz [[11. stoljeće|11.]], [[12. stoljeće|12.]] ili [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. [[Diplomatika]], kao pomoćna [[povijest|povijesna]] znanost i dalje se bavi proučavanjem i analizom sačuvanih isprava hrvatskih narodnih vladara. Trenutno se smatra da među sačuvanim vladarskim ispravama postoji između jednog i četiri izvornika te više vrlo ranih prijepisa, a postoji i više redakcija i varijanti nekih prijepisa. Kod nekih isprava je diplomatičkom analizom utvrđena vjerodostojnost njihova sadržaja, dok su neke ocjenjene i kao diplomatičke i kao povijesne krivotvorine. Takve isprave uglavnom ne ulaze među sačuvanih dvadeset i devet isprava hrvatskih narodnih vladara. == Povelje hrvatskih vladara (9. stoljeće – 1102. godine) == [[Slika:Vladari hrvatske narodne dinastije (1927.).jpg|250px|desno|mini|Vladari hrvatske narodne dinastije (1927.)]] Do današnjih dana sačuvalo se svega dvadeset i devet (29) isprava hrvatskih narodnih vladara, ponajviše u starijim i mlađim prijepisima. Danas postoji pet prijepisa Trpimirove (852.) i Muncimirove isprave (892.), od čega je najstariji prijepis Tripimirove povelje iz [[1568.]] godine koji se čuva u župnom uredu crkve Svetog Jurja Mučenika u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]], dok se ostali prijepisi čuvaju u [[Nadbiskupski arhiv u Splitu|Nadbiskupskom arhivu u Splitu]]. U istom arhivu nalaze se i isprava kralja Mihajla Krešimira II. (oko 950.), dva prijepisa Zvonimirove potvrde Trpimirove i Muncimirove darovnice (1078.), Zvonimirova povelja [[Cetina (županija)|Cetinskoj županiji]] (1078.) i dva prijepisa Zvonimirove isprave [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitskom nadbiskupu]] [[Lovro Dalmatinac|Lovri]] (1083.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8}} U [[Državni arhiv u Zadru|Državnom arhivu u Zadru]] čuva se povelja kralja Petra Krešimira IV. [[biograd]]skom [[benediktinci|benediktinskom]] [[samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu|samostanu sv. Ivana Evanđeliste]] (1060.) u dvije verzije i nekoliko prijepisa, prijepis dviju isprava kralja Petra Krešimira IV. izdanih između [[1060.]] i [[1062.]] godine ženskom benediktinskom samostanu sv. Tome u Biogradu, zatim prijepis na pergameni iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] isprave Petra Krešimira IV. [[samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana u Zadru]] za [[Diklo]] (1066./67.) koja je bila sačuvana i kao transumpt danas izgubljenog ''[[Kartular Sv. Krševana u Zadru|Kartulara samostana sv. Krševana]]'', te isprava istog kralja samostanu sv. Krševana (1069.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8-9}} U ''[[kartular sv. Marije u Zadru|Kartularu samostana sv. Marije]]'' u [[Zadar|Zadru]] nalazi se kopijalna isprava kralja Petra Krešimira IV. izdana rečenom samostanu (1066.), isprava kralja Petra Krešimira IV. istom samostanu za zemlju u Točinji (1066./67.), dvije redakcije povelje Petra Krešimira IV. izdane istom samostanu (1072.), dva prijepisa potvrdnice kralja Zvonimira (1078.) i Zvonimirova potvrdnica iz [[1087.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} U kodeksu Arhiva rapskog kaptola nalazi se prijepis povelje kralja Petra Krešimira IV. o osnutku samostana sv. Petra na [[Rab]]u (1070.), dok se u [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnom arhivu u Zagrebu]] čuva isprava Krešimira IV. [[Rapska biskupija|rapskoj biskupiji]] (1071.), Zvonimirova isprava ženskom benediktinskom samostanu sv. Eufemije u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima, datiranu između [[1076.]] i [[1078.]] godine i isprava kralja Stjepana II. kojom [[1089.]] godine potvrđuje Zvonimirovu ispravu splitskim benediktinkama.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} U [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]] (''Biblioteca Apostolica Vaticana'') čuva se tekst ''[[Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Krunidbene zavjernice kralja Zvonimira]]'' [[papa|papi]] [[Grgur VII.|Grguru VII.]] (1073. – 1085.) prigodom krunjenja u [[Solin]]u kraj [[Split]]a [[8. listopada]] [[1075.]] godine. Sačuvana je u dva prijepisa; u djelu ''[[Collectio canonum (1086.)|Collectio canonum]]'' (1086.), [[kardinal]]a [[Deusdedit]]a i ''[[Liber censuum]]u'' (1192.), kamerlenga Cencija Savellija, kasnijeg pape [[Honorije III.|Honorija III.]] (1216. – 1227.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} U [[Nacionalna knjižnica sv. Marka|knjižnici Marciana]] u [[Venecija|Veneciji]] čuvaju se prijepisi triju isprava hrvatskih narodnih vladara. Prva od njih je isprava [[hrvatski herceg|hercega]] Stjepana, kasnijeg kralja, o poklonu nekih zemalja benediktinskom [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostanu sv. Stjepana]] kod [[Split]]a (1078.), druga je isprava kralja Zvonimira istom samostanu za zemlju [[Radun]] u današnjim [[Kaštela|Kaštelima]] kraj Splita (1083.) i treća, isprava kralja Stjepana II. o potvrdi te Zvonimirove darovnice (1089.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} === Povelja kneza Trpimira I. === {{Glavni|Povelja kneza Trpimira}} [[Slika:Fragment grede s natpisom kneza Trpimira 9 st.jpg|230px|desno|mini|Fragment oltarne grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u [[Rižinice|Rižinicama]] kraj [[Solin]]a]] Prva poznata, odnosno sačuvana, [[Povelja|isprava]] koju je izdao jedan [[Hrvatski knezovi|hrvatski vladar]] jest ''[[Povelja kneza Trpimira|Povelja kneza Trpimira I.]]'', u povijesti poznata i kao ''Trpimirova darovnica''. Ovaj [[Dokument|dokument]] predstavlja najstariji sačuvani pisani izvor [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]]. U [[hrvatska historiografija|hrvatskoj historiografiji]] se najčešće argumentira da je sastavljena i izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine u [[Bijaći]]ma kod [[Trogir]]a, gdje se u to vrijeme, pored [[Crkva sv. Marte u Bijaćima|crkve sv. Marte]], nalazio hrvatski kneževski dvor.{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=86}} Prema tekstu darovnice, knez Trpimir I. (oko 845. – 864.) daruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu svetog Jurja na Putalju]], zajedno s nekim posjedima, [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskupu splitske Crkve]] zbog toga što mu je [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]] [[Petar II. Splićanin|Petar II.]] (840. – 860.) nabavio nešto [[srebro|srebra]] za izradu crkvenog posuđa koje mu je bilo potrebno kako bi obdario [[benediktinci|benediktinski]] samostan u [[Rižinice|Rižinicama]] kod [[Klis]]a kojeg je utemeljio za "spas svoje duše" (''solicitus anime mee''). Izvornik isprave nije sačuvan, već je povelja poznata kroz tri kasnija prijepisa nastala u [[16. stoljeće|16. stoljeću]].{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=86}} Najstariji prijepis datira iz [[1568.]] godine i čuva se u župnom uredu crkve Svetog Jurja Mučenika u Kaštel Sućurcu, dok se preostala dva prijepisa čuvaju u [[Nadbiskupski arhiv u Splitu|Nadbiskupskom arhivu]] u [[Split]]u u ''Kartularu splitske kurije'', br. 29., ''Donationes principum'' br. 20. i ''Luciusovoj ostavštini'', svezak VI.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8}} Sastavljena je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], a [[paleografija|paleografskom]] analizom je utvrđeno više jezičnih slojeva darovnice, od kojih pojedini pripadaju njenom originalnom tekstu. Najstariji sačuvani prijepis, onaj koji se čuva u Kaštel Sućurcu, sačuvan je na pergamentu veličine 63,5 x 38 cm i na njemu se nalaze ostaci pečata [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana|splitskog gradskog kneza]] i notarski znak pisara Daniela Terzagusa.{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=93}} Drugi prijepis nalazi se u kartularu splitske kurije i nosi datum prijepisa od [[20. listopada]] [[1620.]] godine, dok se treći nalazi u trećem svesku isprava splitskog [[nadbiskup]]a [[Sforza Ponzoni|Sforze Ponzonija]] (1616. – 1641.) kojem je pridodan naslov ''Donazione del re Terpimero 1333'', što nagovješta da je taj prijepis nastao prema starijem prijepisu Trpimirove isprave iz [[1333.]] godine koja se čuvala u danas izgubljenom kartularu splitskog nadbiskupa [[Dominik Luccari|Dominika Luccarija]] (1328. – 1348.).{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=93}} ==== Značaj Trpimirove darovnice ==== Trpimirova darovnica, iz sredine [[9. stoljeće|9. stoljeća]], smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]] i ključnim izvorom za proučavanje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|ranosrednjovjekovne Hrvatske]]. Njome je [[Trpimir I.|knez Trpimir I.]], vladar i rodonačelnik dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], splitskoj nadbiskupiji darovao crkvu svetog Jurja na Putaljima i pripadajuće zemljište, čime se potvrđuje pravni autoritet vladara i značaj Crkve u političkom životu tadašnje Kneževine Hrvatske. U darovnici se spominje kako je osnivač predmetne crkve bio hrvatski knez [[Mislav]] (oko 835. – oko 845.) iz čega se može posredno zaključiti da je Trpimir poznavao njegovu osnivačku povelju dodijeljenu crkvi sv. Jurja.{{Sfn|Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji|1914.|pp=4}} Jedna od važnosti darovnice je najraniji spomen [[Hrvati|hrvatskog imena]] u njoj koje se pojavljuje u okviru vladareva naslova "knez Hrvata" (''dux Chroatorum''), iako se uzima u obzir da je darovnica nastala u kasnom prijepisu te da se mora biti oprezan kada je se koristi kao povijesni izvor.{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=101}}{{Sfn|Trpimirova darovnica|2014.|pp=51}} Iz darovnice je moguće iščitati i druge zanimljive podatke o tadašnjoj hrvatskoj kneževini, poput činjenice da se u njoj gotovo uopće ne spominju [[kršćanstvo|kršćanska imena]], što ukazuje da je u to vrijeme proces [[pokrštavanje Hrvata|pokrštavanja]] bio u ranoj fazi, ali upućuje i na činjenicu da u tom pogledu darovnica sadrži svoje izvorne dijelove koji se datiraju u 9. stoljeće. Nadalje, iz isprave se da uočiti da je hrvatski vladarski dvor bio organiziran po uzoru na franački, na što ukazuje funkcija kapelana koji je bio voditelj dvorske kancelarije.{{Sfn|Trpimirova darovnica|2014.|pp=60}} Još jedan važan element je spominjanje robova u tekstu darovnice. Njihova prisutnost ukazuje na ostatke [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] društva, ali i na prijelaz prema [[Feudalizam|feudalnim odnosima]], gdje robovi postupno postaju [[Kmetstvo|kmetovi]]. Povelja također spominje dvor kneza Trpimira u Bijaćima, nedaleko od Trogira. Taj dvor bio je političko i upravno središte vladara, a arheološki nalazi, uključujući ostatke crkve svete Marte, ukazuju na visoku razinu urbanizacije, organizacije i crkvene arhitekture tog doba. Dvor u Bijaćima predstavlja važan simbol [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti]] i vladarske moći. Povelja kneza Trpimira stoga ima višestruki značaj: ona je pravni dokument koji potvrđuje ranu [[Hrvatska|hrvatsku državnost]], povijesni izvor koji oslikava društvene i ekonomske odnose, te kulturno-povijesni spomenik koji svjedoči o počecima institucionalne vlasti i organizacije na hrvatskom prostoru. === Povelja kneza Muncimira === {{Glavni|Povelja kneza Muncimira}} [[Datoteka:Povelja kneza Muncimira.jpg|270px|desno|mini|[[Povelja kneza Muncimira]], izdana 892. godine]] Povelja kneza [[Muncimir]]a (892. – 910.) jedan je od najstarijih sačuvanih povijesnih dokumenata srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], nastala [[28. rujna]] [[892.]] godine na kneževom dvoru u Bijaćima, a izdao ju je hrvatski knez Muncimir (''Muncimir... Croatorum dux''), sin kneza Trpimira, "potpomognut božanskom milošću" (''diuino munere iuuatus''), koji sjedi na "očinskomu prijestolju" (''residente paterno solio'') i dariva crkvu "darovanu od moga oca" (''ut donatam a patre meo recolimus'').{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=101}}{{Sfn|Trpimirova darovnica|2014.|pp=102}} Njome se potvrđuje ranija darovnica njegova oca [[benediktinci|benediktinskoj]] crkvi sv. [[Juraj|Jurja]] u [[Putalj|Putalju]] (današnji [[Kaštel Sućurac]]), čime iskazuje kontinuitet vladarske vlasti i potporu [[Katolička Crkva|Crkvi]]. Napisana je na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], s nekoliko starohrvatskih osobnih imena i izraza, te predstavlja važan izvor za proučavanje političke, crkvene i jezične povijesti ranog hrvatskog srednjeg vijeka. Povelja sadrži jedan od najranijih spomena izraza “kraljevstvo Hrvata” (''regnum Croatorum''), iako [[Kraljevina Hrvatska (925.–1102.)|Hrvatska]] tada još nije imala formalni status [[kraljevina|kraljevine]]. Također je značajna jer knez ističe kako vlada "po Božjoj milosti" (''diuino munere iuuatus''), što odražava jačanje kršćanske vladarske ideologije u skladu s tadašnjom [[franačka država|franačkom]] i [[bizantsko carstvo|bizantskom]] tradicijom. Povelja se danas čuva u prijepisima, od kojih je najstariji onaj iz [[1568.]] godine koji je napisan na pergameni 45,5x35,5 cm s tragom otpalog pečata i notarskim znakom Daniela Terzagusa.{{Sfn|Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|2011.|pp=94}} Smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje političke organizacije, društvenih odnosa i crkvene povijesti [[Hrvati|Hrvata]] krajem 9. stoljeća. === Povelja kralja Mihajla Krešimira II. === {{Glavni|Povelja kralja Mihajla Krešimira II.}} [[Slika:Povelja kralja Mihajla Kresimira II 950.png|290px|desno|mini|[[Povelja kralja Mihajla Krešimira II.|Povelja hrvatskog kralja Mihajla Krešimira II.]] iz oko [[950.]] godine]] Povelja hrvatskog kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]] (949. – o. 969.) jedina je sačuvana isprava hrvatskih narodnih vladara iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]. Nastala je prilikom autentičnog prijepisa u Kninskom kaptolu pred kraj [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a danas se čuva u arhivu [[Metropolitanski kaptol u Splitu|Splitskog kaptola]]. Iako je njen sadržaj bio poznat hrvatskom povjesničaru [[Ivan Lučić|Ivanu Lučiću]] (1604. – 1679.), jer ga donosi u svom djelu ''[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske]]'' (''De Regno Dalmatiae et Croatiae'', 1666.), a izgledno i [[Daniele Farlati|Danielu Farlatiju]] (1690. – 1773.) koji ga spominje u djelu ''[[Illyricum sacrum]]'' (1751. – 1817.), njeno postojanje ne spominje [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), koji je ispušta u djelu ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', a čini se da nije bila poznata ni don [[Frane Bulić|Frani Buliću]] (1846. – 1934.), [[Miho Barada|Mihi Baradi]] (1889. – 1957.) i don [[Lovre Katić|Lovri Katiću]] (1887. – 1961.).{{Sfn|Tragom jedne bilješke Ivana Luciusa o jednoj vladarskoj ispravi|1969.|pp=75–79}} Njeno uvrštavanje u popis sačuvanih hrvatskih vladarskih povelja, povisilo je njihov ukupan sačuvan broj s 28 na 29 povelja. Pisana je na [[pergament|pergameni]] 57x52,5 cm, s tekstom na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] pisanom [[poluhumanistika|poluhumanistikom]]. Autentični prijepis (''transumpt'') je izdao Kninski kaptol [[29. lipnja]] [[1397.]] godine prigodom reambulacije dobara [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitske Crkve]].{{Sfn|Srednjovjekovne isprave Knina i kninskog kaptola|2006.|pp=4}} Pečat kninskog kaptola je otpao. Tom ispravom je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II., sin kralja [[Krešimir I.|Krešimira I.]] (oko 935. – oko 945.) te brat kralja [[Miroslav]]a (oko 945. – 949.), kojeg je svrgnuo i ubio uz pomoć moćnog [[ban]]a [[Pribina|Pribine]], poklonio u posjed otočić [[Vranjic|Durana]] i neka zemljišta u [[Solin]]u kraj [[Split]]a devetorici Hrvata (''Priuidrug'', ''Drasigna'', ''Velcona'', ''Priuona'', ''Paulico'', ''Tordoso'', ''Drugona'', ''Racche'', ''Grubinna'', ''Ciba''). U drugom dijelu, koji je pridodan, navodi se da su spomenuti Hrvati na istom mjestu podignuli crkvu posvećenu [[sv. Martin]]u, [[Stjepan I., papa|sv. Stjepanu papi]] i [[Blažena Djevica Marija|sv. Mariji]] koju su obdarili s nekim posjedima, dok se u trećem dijelu opisuje da je povelja provjerena, njena autentičnost posvjedoćena pred svjedocima, a zatim je prepisana i pečatirana.{{Sfn|Tragom jedne bilješke Ivana Luciusa o jednoj vladarskoj ispravi|1969.|pp=79}} === Povelje kralja Petra Krešimira IV. === [[Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|250px|lijevo|mini|Povelja Petra Krešimira IV. zadarskom samostanu sv. Krševana o darivanju otoka Mauna]] [[Datoteka:Peter Krešimir IV of Croatia.jpg|250px|desno|mini|Povelja Petra Krešimira IV. svom samostanu sv. Ivana Krstitelja]] Povelje kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.) predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje političke, crkvene i društvene povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Ovaj hrvatski kralj, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je u razdoblju kada je Kraljevina Hrvatska i Dalmacija dosegnula svoj teritorijalni i politički vrhunac. Njegove povelje, često izdavane u korist [[Katolička Crkva|crkvenih institucija]], pokazuju kako je učvršćivao svoju vlast kroz suradnju s [[benediktinci|benediktinskim samostanima]] i promicanje latinskoga jezika u upravi i diplomaciji. Povelje su najčešće bile potvrde ranijih darovnica, proširenja crkvenih prava ili izravna darovanja zemljišta, sela i ribolovnih područja. Među najpoznatijima su one izdane [[Samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu|samostanu sv. Ivana Evanđeliste]] u [[Biograd]]u. Sadržaj povelja otkriva tadašnje odnose između [[svjetovna vlast|svjetovne]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]], kao i djelovanje [[feudalizam|feudalnog sustava]] u hrvatskim krajevima. Povelje odražavaju i razvoj [[pravni sustav|pravnog poretka]], [[diplomatika|vladarske diplomacije]] te uporabu latinskoga jezika u službenoj komunikaciji. Sadržaji povelja također potvrđuju političku moć hrvatskog kralja i odnose s dalmatinskim gradovima poput [[Šibenik]]a, [[Biograd]]a, [[Nin]]a i [[Knin]]a. Poveznice s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]], [[Papinska Država|Papinskom Državom]] i tadašnjim [[srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnim europskim silama]] vidljive su u formulacijama i koncepcijama kraljevskog legitimiteta. [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)|Odredba i potvrda Kralja Petra Krešimira IV. Rapskoj biskupiji]], 1071. godine]] Od ukupnog broja sačuvanih isprava hrvatskih narodnih vladara (29), Krešimiru se pripisuje njih trinaest (13). U Državnom arhivu u Zadru čuva se [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. o imunitetu samostana sv. Ivana (1060.)|Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostana sv. Ivana]] iz [[1060.]] godine u dvije verzije i nekoliko prijepisa, kao i prijepis dviju isprava kralja Petra Krešimira IV. izdanih između 1060. i [[1062.]] godine ženskom benediktinskom samostanu sv. Tome u Biogradu.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8}} Osim toga, u istom se arhivu čuva i prijepis na pergameni iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]] isprave Krešimira IV. samostanu sv. Krševana u Zadru iz 1066./67. za posjed Diklo, koja je bila sačuvana i kao transumpt danas izgubljenog kartulara samostana sv. Krševana, kao i Krešimirova isprava istom samostanu iz [[1069.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} U Kartularu samostana sv. Marije u Zadru čuvaju se prijepisi [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1066.)|isprava kralja Petra Krešimira IV. izdanih rečenom samostanu]] [[1066.]] godine i isprava istom samostanu iz 1066./67. godine za zemlju u Točinji i dvije redakcije isprave spomenutog kralja istom samostanu iz [[1072.]] godine, dok se u kodeksu Arhiva rapskog kaptola nalazi prepisana isprava kralja Krešimira IV. o osnutku samostana sv. Patra u [[Rab]]u iz [[1070.]] godine. U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] u [[Zagreb]]u čuva se [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)|isprava kralja Petra Krešimira IV. rapskoj biskupiji]] iz [[1071.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]] i [[Neven Budak|Nevena Budaka]] često su analizirali ove povelje u kontekstu razvoja hrvatske državnosti, [[rani srednji vijek|srednjovjekovne povijesti]], kao i odnosa između vladara i [[crkveni redovi|crkvenih redova]]. Njihovo značenje nadilazi isključivo pravnu funkciju – one su i važan svjedok razvoja hrvatske kulture i [[identitet|nacionalnog identiteta]] u srednjem vijeku. === Povelje kralja Zvonimira === [[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|280px|desno|mini|[[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu|Darovnica kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu]], između [[1076.]] i [[1078.]] godine]] Povelje kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075. – 1089.) vrijedan su izvor za proučavanje političkog, crkvenog i društvenog života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tijekom druge polovice [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zvonimir, pripadnik bočne loze [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], zavladao je kao [[kralj]], poslije smrti svog prethodnika kralja Petra Krešimira IV., za čije je vladavine obnašao dužnosti [[ban|hrvatskog bana]]. Do danas je sačuvano deset (10) njegovih kraljevskih povelja, od kojih su neke potvrđene kao krivotvorine, poput Zvonimirove isprave [[Brač]]anima iz [[1078.]] godine.{{Sfn|Invokacija u poveljama hrvatskih narodnih vladara|1981.|pp=168}} Njegove povelje, pisane na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], svjedoče o snažnoj povezanosti s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]] i o ulozi Crkve u učvršćivanju kraljevske vlasti. Zvonimirove darovnice u pravilu su bile usmjerene na jačanje [[crkvena imanja|crkvenih posjeda]] i podršku [[benediktinci|benediktinskim redovnicima]] i [[biskupija|biskupijama]] na području Kraljevine Hrvatske. Povelje često uključuju podatke o [[feudalizam|feudalnim odnosima]], posjedima, [[porez|porezima]], [[ribolov|ribolovnim pravima]] i drugim aspektima svakodnevnog i političkog života. U jednoj od prvih sačuvanih Zvonimirovih povelja u sadržaju je čvrsto naglašena vjernost [[papa|Papi]], kao i odanost [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], a radi se o [[Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Zvonimirovoj krunidbenoj zavjernici]], koja je izdana uoči ili nakon krunidbe kralja Zvonimira [[8. listopada]] [[1075.]] godine u [[krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija]] u [[Solin]]u kraj [[Split]]a, kojom Zvonimir priseže na vjernost papi i daruje Crkvi samostan sv. Grgura u Vrani.{{Sfn|Invokacija u poveljama hrvatskih narodnih vladara|1981.|pp=168}} Premda je dokument bio sačuvan u vrlo ranom prijepisu, u djelu ''[[Collectio canonum (1086.)|Collectio canonum]]'' (1086.) kardinala Deusdedita koje je napisano krajem same vladavine kralja Zvonimira, postojale su rasprave odgovara li tekst u potpunosti orginalnoj zavjernici ili postoji mogućnost da je Crkva vrlo rano unijela neke dopune u izvornik. Međutim, bez obzira na to, taj dokument oslikava političku klimu 11. stoljeća i ulogu Crkve u legitimizaciji vlasti. U Nadbiskupskom arhivu u Splitu čuvaju se dva prijepisa Zvonimirove potvrdnice Trpimirove i Muncimirove darovnice iz [[1075.]] godine, njegova isprava izdana [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitskoj nadbiskupiji]] iz [[1078.]] godine, dva prijepisa Zvonimirove isprave [[Cetina (županija)|Cetinskoj županiji]] iz iste godine te dva prijepisa Zvonimirove povelje izdane [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitskom nadbiskupu]] [[Lovro Dalmatinac|Lovri]] iz [[1083.]] godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=8}} U kartularu samostana sv. Marije u Zadru čuvaju se dva prijepisa Zvonimirove potvrdnice iz 1078. godine i Zvonimirova potvrdnica iz [[1087.]] godine, dok se u Hrvatskom državnom arhivu nalazi [[Povelja kralja Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu|Zvonimirova darovnica ženskom benediktinskom samostanu u Splitu]] za zemljište Pusticu u [[Lažani]]ma, izdanu između [[1076.]] i 1078. godine. U knjižnici Marciana u Veneciji čuva se isprava kralja Zvonimira samostanu sv. Stjepana pod borovima kod Splita za zemlju u [[Radun]]u, izdana 1083. godine.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=9}} Zvonimirove povelje važne su i za proučavanje odnosa između hrvatskih vladara i dalmatinskih gradova, kao i njihove povezanosti s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i [[Papinska Država|Papinskom Državom]]. One također svjedoče o postojanju dobro razvijenog [[pravni sustav|pravnog poretka]] i institucionalizirane vladarske [[kancelarija|kancelarije]]. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], [[Neven Budak|Nevena Budaka]] i [[Nada Klaić]] bavili su se proučavanjem Zvonimirovih povelja u okviru razvoja [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], [[diplomatika|srednjovjekovne diplomatike]], latinskog jezika u upravi, kao i odnosa Crkve i države u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Te povelje pridonose razumijevanju srednjovjekovne [[kultura|kulture]], [[identitet|nacionalnog identiteta]] i širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] na hrvatskim prostorima. === Povelja kralja Stjepana II. === {{Glavni|Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)}} [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kralja Stjepana II. samostanu sv. Benedikta u Splitu (1089.)|Darovnica kralja Stjepana II. Trpimirovića]], [[1089.]] godine]] Povelja hrvatskog kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1091.) jedina je sačuvana kraljevska isprava tog vladara, izdana oko [[1089.]] godine u korist ženskog [[benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|benediktinskog samostana sv. Benedikta]] u [[Split]]u. U njoj Stjepan II., zadnji hrvatski kralj iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], potvrđuje posjede u mjestu Lažani koje je tom samostanu prethodno darovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Dimitar Zvonimir]].{{Sfn|Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine|2019.|pp=80-81}} Sastavljena na latinskom jeziku, povelja svjedoči o političkoj ulozi [[Katolička Crkva|Crkve]] u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Pisana je beneventanom na pergameni veličine 32,5 x 27,3 cm. Znatno je oštećena u gornjem i donjem dijelu te je s prednje strane žućkaste, a sa stražnje strane tamnožute boje. Na stražnjoj strani je regest dopisan u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. U tekstu se dvaput spominje njen pečat. Danas se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=92–93}} Najčešće se među vladarske povelje ubraja i Stjepanova povelja iz vremena dok je bio [[hrvatski herceg|herceg]] (''dux'') u vrijeme vladavine njegova strica, kralja Petra Krešimira IV. i prvih godina vladavine njegova nasljednika kralja Zvonimira. U svojstvu hercega izdao je povelju [[1078.]] godine u korist [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostana sv. Stjepana pod borovima]] kod Splita kojim je tom samostanu ostavio u posjed neke svoje zemlje, a ujedno je odbacio sve svoje svjetovne naslove i službe i ušao u taj samostan. Zanimljivost je da u tekstu isprave stoji kako ju je izdao u prisutnosti kralja Zvonimira, njegove supruge, kraljice [[Jelena Lijepa|Jelene Lijepe]] i njihova sina [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovana]]. == Arhivi u kojima se čuvaju hrvatske vladarske povelje == Povelje hrvatskih narodnih vladara čuvaje se u slijedećim arhivima: * [[Hrvatski državni arhiv]], [[Zagreb]] * Arhiv rapskog kaptola, [[Rab]] * [[Nadbiskupski arhiv u Splitu]] * [[Državni arhiv u Zadru]] * [[samostan sv. Marije u Zadru|Arhiv benediktinskog samostana sv. Marije]], [[Zadar]] * [[Vatikanska knjižnica]], [[Vatikan]] * [[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Knjižnica Marciana]], [[Venecija]] == Knjige i zbirke u kojima su objavljene hrvatske vladarske povelje == Isprave hrvatskih narodnih vladara objavljivane su pojedinačno ili skupno u nekoliko zbirki i historiografskih djela od kojih se izdvajaju: * ''[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske]]'' (''De regno Dalmatiae et Croatiae''), [[Ivan Lučić]] (1604. – 1679.), [[1666.]] * ''[[Illyricum sacrum|Sveti Ilirik]]'' (''Illyricum sacrum''), [[Daniele Farlati]] (1690. – 1773.), svezak I. – V., [[1751.]] – [[1775.]] * ''Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'', [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1816. – 1889.), [[1861.]] – [[1862.]] * ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), [[1877.]] * ''Libellus Polichorion, qui Tipicus vocatur '', [[Šime Ljubić]] (1822. – 1896.), [[1890.]] * ''[[Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]'' (''Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae''), [[Tadija Smičiklas]] (1843. – 1914.), prvih 12. svezaka (1904. – 1914.) * ''Priručnik izvora hrvatske historije'', [[Ferdo Šišić]] (1869. – 1940.), [[1914.]] == Vidi još == * [[Diplomatika]] * [[Paleografija]] * [[Povelje dukljanskih vladara]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje knjige|last=Antoljak|first=Stjepan|title=Hrvati u prošlosti|publisher=Književni krug|year=1992.|isbn=86-7397-079-2|volume=|location=Split|postscript=.|ref=CITEREFHrvati u prošlosti1992}} * {{Citiranje časopisa|last=Bosnar|first=Danijel|date=2014.|title=Trpimirova darovnica|url=https://hrcak.srce.hr/file/250023|url-status=live|format=PDF|journal=Rostra: Časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru|location=Zadar|publisher=Sveučilište u Zadru|volume=6|pages=51–62|access-date=2026-08-13|postscript=.|ref=CITEREFTrpimirova darovnica2014|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}} * {{Citiranje časopisa|last=Brković|first=Milko|date=2011.|title=Diplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade|url=https://hrcak.srce.hr/file/113088|url-status=live|format=PDF|journal=Historical contributions = Historische Beiträge|location=Zagreb|publisher=Hrvatski institut za povijest|volume=30 No. 40|pages=85–129|access-date=2026-08-13|postscript=.|ref=CITEREFDiplomatička analiza Trpimirove i Muncimirove isprave: U počast Mihe Barade2011|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Brković|first=Milko|date=1981.|title=Invokacija u poveljama hrvatskih narodnih vladara|url=https://hrcak.srce.hr/90051|url-status=live|format=PDF|journal=Crkva u svijetu|location=Split|publisher=Crkva u svijetu|volume=16 No. 2|pages=165–170|access-date=2026-08-13|postscript=.|ref=CITEREFInvokacija u poveljama hrvatskih narodnih vladara1981|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Brković|first=Milko|date=2011.|title=Pečat u ispravama hrvatskih narodnih vladara|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/391905|url-status=live|format=PDF|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|location=Zadar|publisher=Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru|volume=38|pages=35–41|access-date=2026-08-10|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Gulin|first=Ante|date=2008.|title=Hrvatski srednjovjekovni kaptoli. Loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre|url=https://hrcak.srce.hr/file/84453|url-status=live|format=PDF|journal=Problemi sjevernog Jadrana: Problemi sjevernog Jadrana|location=Zagreb|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|volume=10|pages=167–168|access-date=2026-08-21|postscript=.|ref=CITEREFHrvatski srednjovjekovni kaptoli. Loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre2008|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Jurković|first=Ivan|date=2005.|title=Socijalni status i prisilni raseljenici podrijetlom iz hrvatskih plemićkih obitelji u zemljama njihovih doseoba za trajanja osmanske ugroze|url=https://hrcak.srce.hr/file/11230|url-status=live|format=PDF|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|location=Zagreb|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|volume=23|pages=63–85|access-date=2026-08-21|postscript=.|ref=CITEREFSocijalni status i prisilni raseljenici podrijetlom iz hrvatskih plemićkih obitelji u zemljama njihovih doseoba za trajanja osmanske ugroze2005|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Klaić|first=Nada|date=1965.|title=Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara (I dio)|url=https://hrcak.srce.hr/file/469914|url-status=live|format=PDF|journal=Historijski zbornik|location=Zagreb|publisher=Društvo za hrvatsku povjesnicu|volume=18, No. 1 – 4|pages=141–188|access-date=2026-08-10|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Klaić|first=Nada|date=1967.|title=Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara (II dio)|url=https://hrcak.srce.hr/file/469331|url-status=live|format=PDF|journal=Historijski zbornik|location=Zagreb|publisher=Društvo za hrvatsku povjesnicu|volume=19-20, No. 1 – 4|pages=225–263|access-date=2026-08-13|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje knjige|last=Klaić|first=Nada|title=Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine|publisher=Fortuna|year=2019.|isbn=978-953-7704-18-6|volume=|location=Zagreb|postscript=.|ref=CITEREFIzvori za hrvatsku povijest do 1526. godine2019}} * {{Citiranje časopisa|last=Matijević Sokol|first=Mirjana|date=2008.|title=Nostrum et regni nostri registrum. Srednjovjekovni arhiv Ugarsko-hrvatskog kraljevstva|url=https://hrcak.srce.hr/file/46373|url-status=live|format=PDF|journal=Arhivski vjesnik|location=Zagreb|publisher=Arhivski vjesnik|volume=51, No. 1|pages=237–257|access-date=2026-08-23|postscript=.|ref=CITEREFNostrum et regni nostri registrum. Srednjovjekovni arhiv Ugarsko-hrvatskog kraljevstva2008|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Stipišić|first=Jakov|date=1969.|title=Tragom jedne bilješke Ivana Luciusa o jednoj vladarskoj ispravi|url=https://hrcak.srce.hr/file/124456|url-status=dead|format=PDF|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|location=Zagreb|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|volume=6|pages=75–96|access-date=2026-08-13|postscript=.|ref=CITEREFTragom jedne bilješke Ivana Luciusa o jednoj vladarskoj ispravi1969|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]|archive-date=13. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260813180216/https://hrcak.srce.hr/file/124456}} * {{Citiranje časopisa|last=Šamšalović|first=Miljen|date=1969.|title=Isprave iz vremena hrvatskih narodnih vladara u djelu Ivana Luciusa-Lučića|url=https://hrcak.srce.hr/file/124455|url-status=live|format=PDF|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|location=Zagreb|publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|volume=6|pages=61–73|access-date=2026-08-22|postscript=.|ref=CITEREFIsprave iz vremena hrvatskih narodnih vladara u djelu Ivana Luciusa-Lučića1969|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Šišić|first=Ferdo|date=1914.|title=Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji|url=https://hrcak.srce.hr/file/80676|url-status=live|format=PDF|journal=Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu|location=Zagreb|publisher=Arheološki muzej u Zagrebu|volume=13|pages=1–93|access-date=2026-08-13|postscript=.|ref=CITEREFGenealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji1914|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Zelić|first=Manda|date=2006.|title=Srednjovjekovne isprave Knina i kninskog kaptola|url=https://www.kninskimuzej.hr/wp-content/uploads/2017/09/Manda-Srednjovjekovne-isprave-web.pdf|url-status=live|format=PDF|journal=Izdanje Kninskog muzeja|location=Knin|publisher=Kninski muzej|volume=0|pages=1–32|access-date=2026-08-19|postscript=.|ref=CITEREFSrednjovjekovne isprave Knina i kninskog kaptola2006|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} == Vanjske poveznice == * [https://www.arhiv.hr/portals/0/_DigitalniArhiv/Monumenta/index.htm Zbirka najstarijih hrvatskih povelja (999 - 1089) – HR-HDA-876 – arhiv.hr] * [https://povijesthrvata.com/povelja-kneza-trpimira-852/ Povelja kneza Trpimira (852.) – povijesthrvata.com] * [https://hrvatski-vojnik.hr/trpimirova-darovnica/ Trpimirova darovnica – hrvatski-vojnik.hr] * [https://povijest.hr/nadanasnjidan/najstariji-sacuvani-spomenik-hrvatskog-prava-852/ Najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava – 852. – povijest.hr] * [https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/prvi-spomen-naseg-mora-vira-i-mauna/ Prvi spomen našeg mora, Vira i Mauna – zadarskilist.novilist.hr] * [https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/28-rujna-892-livno-prvi-spomen-grada-u-povelji-hrvatskog-kneza-mutimira 28. rujna 892. Livno – prvi spomen grada u povelji hrvatskog kneza Mutimira – narod.hr] [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] 60ifevfsuhttsp0sgrc8pz9jxnzzn9i 0 784414 7597820 7203980 2026-09-11T18:30:16Z Niegodzisie 202792 7597820 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = The Overview |ime_glazbenika = [[Steven Wilson]] |vrsta = studijski album |slika = Steven Wilson – The Overview 2025.jpg |žanr = [[progresivni rock]], [[space rock]] |datum = [[14. ožujka]] [[2025.]] |snimanje = prosinac 2023. – kolovoz 2024. |studio = |trajanje = 41:40 |izdavač = [[Fiction Records|Fiction]] |producent = Steven Wilson |album_prije = [[The Harmony Codex]] |godina0 = 2023. |godina = 2025. |album_poslije = [[Requiem for a Village]] |godina2 = 2026. |ostalo = }} '''''The Overview''''' (stilizirano '''''TH5 OV5RV95W''''') osmi je studijski [[glazbeni album|album]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoga]] glazbenika [[Steven Wilson|Stevena Wilsona]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografska kuća]] [[Fiction Records]] objavila ga je 14. ožujka 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Steven Wilson (Porcupine Tree) Announces New Album The Overview|url=https://consequence.net/2025/01/steven-wilson-new-album-the-overview/|access-date=2025-04-29|last=Kaufman|first=Spencer|date=2025-01-09|url-status=live|website=Consequence}}</ref> Sadrži dvije pjesme (od kojih svaka traje dvadesetak minuta) i, za razliku od prijašnjih dvaju albuma na kojima je bio izraženiji utjecaj [[elektronička glazba|elektroničke glazbe]], žanrovski pripada [[progresivni rock|progresivnom ''rocku'']]. == O albumu == ''The Overview'' je konceptualni album o kognitivnom pomaku koji potiče pogled na [[Zemlja|Zemlju]] iz svemira. Taj je koncept nadahnuo zvuk albuma, za koji je Wilson izjavio da je nalik na zvuk izvođača kao što su [[Pink Floyd]], [[Tangerine Dream]] i [[Vangelis]], ali u „današnjem kontekstu”.<ref name=":0">{{Cite web |last=Everley |first=Dave |date=2024-12-20 |title="I’ve gone back to a more progressive style." Steven Wilson will release new album The Overview in March |url=https://www.loudersound.com/news/ive-gone-back-to-a-more-progressive-style-steven-wilson-will-release-new-album-the-overview-in-march |access-date=2025-02-23 |website=Prog |language=en}}</ref> Wilson je komentirao da je uradak više nadahnut progresivnim ''rockom'' od njegovih nedavnih radova zato što je tema albuma odgovarala tom žanru.<ref name=":0" /> Dana 25. veljače 2025. pjesme s albuma premijerno su izvedene u [[BFI IMAX]]-u uz popratni film Milesa Skarina.<ref>{{Cite web |last=SW |date=2025-01-23 |title=The Overview Album + Film Preview Events |url=https://stevenwilsonhq.com/the-overview-album-film-preview-events/ |access-date=2025-02-23 |website=Steven Wilson |language=en-US}}</ref> Uz sam je album objavljena i proširena inačica uratka pod imenom ''The Alterview'', koja sadrži dodatnih sat vremena glazbe.<ref>{{Cite web |date=2025-01-09 |title=Steven Wilson / The Overview – SuperDeluxeEdition |url=https://superdeluxeedition.com/news/steven-wilson-the-overview/ |access-date=2025-02-23 |language=en-US}}</ref> Wilson je podržao album promidžbenom turnejom koja je počela 1. svibnja 2025. u [[Stockholm]]u;<ref>{{Citiranje weba|title=Steven Wilson announces 2025 UK and European headline tour|url=https://www.nme.com/news/music/steven-wilson-announces-2025-uk-and-european-headline-tour-buy-tickets-3768244|access-date=2025-04-29|last=Geraghty|first=Hollie|date=2024-06-24|url-status=live|website=[[New Musical Express]]}}</ref> to je prva samostalna turneja na koju je otišao od 2019. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | sva_glazba = Wilson | svi_tekstovi = [[Steven Wilson]]; tekst za pjesmu „Objects Outlive Us” napisao je s [[Andy Partridge|Andyjem Partridgeom]] | ukupno_trajanje = 41:40 | skladba1 = Objects Outlive Us« *»No Monkey's Paw« *»The Buddha of the Modern Age« *»Objects: Meanwhile« *»The Cicerones« *»Ark« *»Cosmic Sons of Toil« *»No Ghost on the Moor« *»Heat Death of the Universe | trajanje1 = 23:19 | skladba2 = The Overview« *»Perspective« *»A Beautiful Infinity I« *»Borrowed Atoms« *»A Beautiful Infinity II« *»Infinity Measured in Moments« *»Permanence | trajanje2 = 18:21 }} {{Popis pjesama | naslov = ''The Alterview'' (drugi disk na proširenoj inačici albuma) | collapsed = da | ukupno_trajanje = 60:26 | skladba1 = Orchestral Objects | trajanje1 = 23:19 | skladba2 = Beautiful Infinity | napomena2 = rana inačica | trajanje2 = 4:48 | skladba3 = Unused Objects | trajanje3 = 11:42 | skladba4 = No Ghost On The Moor | napomena4 = drukčija inačica | trajanje4 = 7:11 | skladba5 = Permanence | napomena5 = proširena inačica | trajanje5 = 13:27 }} == Recenzije == {{Recenzije albuma | ADM = 7,8/10<ref name="ADM">{{cite web|url=http://www.anydecentmusic.com/review/14239/Steven-Wilson-The-Overview.aspx|title=Steven Wilson: The Overview|magazine=[[AnyDecentMusic?]]|access-date=29. travnja 2025.}}</ref> | MC = 82/100<ref name="MC">{{cite web|title=The Overview by Steven Wilson|url=https://www.metacritic.com/music/the-overview/steven-wilson|website=Metacritic.com|access-date=14 March 2025}}</ref> | rec1 = [[AllMusic]] | rec1ocjena = {{ocjena|4|5}}<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/the-overview-mw0004442857|title=The Overview – Review|last=Jurek|first=Thom|website=[[AllMusic]]|access-date=14 March 2025}}</ref> | rec2 = ''[[Clash (časopis)|Clash]]'' | rec2ocjena = 8/10<ref>{{cite web |first=Christopher |last=Connor |title=Steven Wilson - The Overview |url=https://www.clashmusic.com/reviews/steven-wilson-the-overview/ |work=[[Clash (časopis)|Clash]] |date=13 March 2025 |access-date=14 March 2025}}</ref> | rec3 = ''[[Classic Rock]]'' | rec3ocjena = {{ocjena|4.5|5}}<ref name="CR">{{cite web |first=Chris |last=Roberts |title="It would be an obtuse listener who didn't grasp how splendid this record is": Steven Wilson's The Harmony Codex is a high-wire act that few artists could pull off |url=https://www.loudersound.com/reviews/steven-wilson-the-overview-album-review |work=[[Classic Rock]] |via=[[Loudersound]] |date=10 March 2025 |access-date=14 March 2025}}</ref> | rec4 = ''[[The Irish Times]]'' | rec4ocjena = {{ocjena|4|5}}<ref name="TIT"/> | rec5 = ''[[Mojo]]'' | rec5ocjena = {{ocjena|4|5}}<ref name="Mojo">{{cite web |first=Tom |last=Doyle |title=Steven Wilson The Overview Reviewed: Dazzlingly ambitious set from the modern day progfather |url=https://www.mojo4music.com/articles/new-music/steven-wilson-the-overview-reviewed-dazzlingly-ambitious-set-from-the-modern-day-progfather/ |work=[[Mojo]] |date=4 March 2025 |access-date=14 March 2025}}</ref> | rec6 = [[Sputnikmusic]] | rec6ocjena = 2,9/5<ref>{{cite web|last=Stanciu|first=Raul|title=Album Review - Steven Wilson: The Overview|url=https://www.sputnikmusic.com/review/89590/Steven-Wilson-The-Overview/|website=Sputnikmusic.com|access-date=14 March 2025|date=14 March 2025}}</ref> }} Dobio je uglavnom pozitivne kritike. Na [[Metacritic]]u, koji glazbenim uradcima daje ocjenu od 0 do 100 na temelju prosječne ocjene recenzenata raznih publikacija, dobio je ukupno 82 boda na temelju osam recenzija, što označava „opće priznanje”.<ref name="MC"/> Tom Doyle dao mu je četiri zvjezdice od njih pet u recenziji za časopis ''[[Mojo]]'' i napisao je: „Wilsonu se valja diviti jer je smjelo zakoračio u ona područja proga koja se njegovi suvremenici boje posjetiti. Odvažnošću na ''Overviewu'' osigurao si je status proga oca, ali i savezništvo s onim vizionarima za pultovima za miksanje kojima se toliko divio u mladosti. Premda se neki dijelovi neće svidjeti svakom nepcu zbog trenutaka na kojima [Wilson] ugađa samom sebi, svakako treba pohvaliti njegovu iznimnu ambicioznost i dojmljivu smjelost.”<ref name="Mojo"/> Ed Power dao mu je jednaku ocjenu u osvrtu za ''[[The Irish Times]]'' napisavši da album „zvuči kao neki od boljih filmova [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]] pretočen u glazbu: zakrivljen je, pretenciozan i pomalo smiješan” te dodavši da ga ambicija „čini jedinstveno prekrasnim”. Zaključio je da će „obiljem prog-pirotehnike opčiniti ljubitelje žanra”.<ref name="TIT">{{Cite web |last=Power |first=Ed |date=14 March 2025 |title=Steven Wilson: The Overview review – A wonderful album infused with the spirit of Dark Side of the Moon and Wish You Were Here |url=https://www.irishtimes.com/culture/music/review/2025/03/14/steven-wilson-the-overview-review-a-wonderful-album-infused-with-the-spirit-of-dark-side-of-the-moon-and-wish-you-were-here/ |access-date=19 March 2025 |website=[[The Irish Times]]}}</ref> U osvrtu za ''[[The Guardian]]'' [[Alexis Petridis]] naslovnu je pjesmu proglasio „neočekivanom, ali trijumfalnom” i dodao je da „sadrži svaki zamislivi [glazbeni] utjecaj – od ''[[techno|techna]]'' koji podsjeća na [[Warp Records]] preko melankolije Floyda do razdragana i pretjerana prog-metala, ali za divno čudo, sve nekako funkcionira”.<ref>{{Cite web |last=Petridis |first=Alexis |date=13 March 2025 |title=Steven Wilson – The Overview |url=https://www.theguardian.com/music/2025/mar/13/annie-and-the-caldwells-cant-lose-my-soul-review |access-date=19 March 2025 |website=[[The Guardian]]}}</ref> Chris Roberts dao mu je četiri i pol zvjezdice od njih pet u recenziji za časopis ''[[Classic Rock]]'' i komentirao je da album „nije toliko povratak u formu (Wilson nikad nije ni izišao iz nje) koliko je povratak punomasnu, neobranu progu kojem je čovjek čiji je rad s [[Porcupine Tree]]jem žanru priskrbio dobar glas”.<ref name="CR"/> == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Glazbenici * [[Steven Wilson]] – [[pjevanje|vokal]], [[klavijatura]] {{malo|(na objema pjesmama)}}; akustična [[bas-gitara]] {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; [[glasovir]], bas-gitara, [[gitara]], akustična gitara {{malo|(na objema pjesmama)}}; gudaća glazbala, harmonij, [[udaraljke]] {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; dizajn zvuka, programiranje [[bubnjarski komplet|bubnjeva]], pljesak, čelesta {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}}; produkcija, miksanje * Randy McStine – dizajn zvuka {{malo|(na objema pjesmama)}}; efekti, vokal {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; gitara, prateći vokal {{malo|(na objema pjesmama)}}; Moogov sintesajzer, [[ukulele]] {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} * Russell Holzman – bubnjevi {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}} * Adam Holzman – [[melotron]] {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; [[Hammondove orgulje]], glasovir, modularni sintesajzer {{malo|(na objema pjesmama)}}; Rhodesov glasovir {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; Moogov sintesajzer {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} * Willow Beggs – vokal {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}} * Theo Travis – [[saksofon]], ambijentalna [[flauta]] {{malo|(na pjesmi „Objects Outlive Us”)}}; sopranski saksofon {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} * Rotem Wilson – glas {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} * Niko Conev – solistička dionica na gitari {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} * Craig Blundell – bubnjevi {{malo|(na pjesmi „The Overview”)}} {{col-2}} ;Ostalo osoblje * Hajo Müller – ilustracije * Carl Glover – dizajn * Kevin Westenberg – fotografija {{col-end}} == Ljestvice == {| class="wikitable sortable l1 c2" |- !Ljestvica !Najviša<br>pozicija |- | [[Australija]]<ref>{{cite magazine|title=The ARIA Report: Week Commencing 24 March 2025|magazine=The ARIA Report|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]|issue=1829|page=6|date=24 March 2025}}</ref> | 53. |- {{ljestvica albuma|Austrija|3.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|Flandrija|11.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|Valonija|6.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- | Finska | 12. |- {{ljestvica albuma|Francuska|21.|M|url=https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=12?&annee=2025&categorie=Top%20Albums|title=Top Albums (Semaine du 21 Mars 2025)|publisher=[[SNEP]]|artist=Steven Wilson|album=The Overview|access-date=29. travnja 2025.}} |- | Italija<ref>{{cite web|url=https://www.fimi.it/top-of-the-music/classifiche.kl#/charts/1/2025/12|title=Album & Compilation – Classifica settimanale WK 12 (dal 14.03.2025 al 20.03.2025)|publisher=[[Federazione Industria Musicale Italiana]]|language=it|access-date=22 March 2025}}</ref> | 9. |- {{ljestvica albuma|Nizozemska|3.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|Njemačka4|1.|id=548281|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|Billboard200|139.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{album chart|BillboardIndependent|23.|artist=Steven Wilson|access-date=29. travnja 2025.}} |- | SAD (Top Rock & Alternative Albums)<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/steven-wilson/chart-history/rkc/|title=Steven Wilson Chart History: Top Rock & Alternative Albums|magazine=[[Billboard]]|access-date=25 March 2025}}</ref> | 29. |- {{ljestvica albuma|Škotska|1.|date=20250321|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|Španjolska|10.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- | Švedska<ref>{{cite web|url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/54?dspy=2025&dspp=12|title=Veckolista Album, vecka 12, 2025|publisher=[[Sverigetopplistan]]|access-date=29. travnja 2025.}}</ref> | 47. |- {{ljestvica albuma|Švicarska|3.|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|UK2|3.|date=20250321|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|UKIndependent|1.|date=20250321|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |- {{ljestvica albuma|UKRock|1.|date=20250321|artist=Steven Wilson|album=The Overview|accessdate=29. travnja 2025.}} |} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Overview, The}} [[Kategorija:Albumi iz 2025.]] [[Kategorija:Albumi Stevena Wilsona]] fcvyo5g7svpcflvurwa9dk0ff0zkz3e 10 796870 7597752 7339121 2026-09-11T15:11:10Z Argo Navis 852 7597752 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Komora |naslov = Granice [[Komori|Komora]] |grupa1 = Morske granice |popis1 = [[Francusko-komorska granica|Francuska]] (''Mayotte'') • [[Komorsko-madagaskarska granica|Madagaskar]] • [[Komorsko-mozambička granica|Mozambik]] • [[Komorsko-sejšelska granica|Sejšeli]] • [[Komorsko-tanzanijska granica|Tanzanija]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Komori]] [[Kategorija:Komorski predlošci]] </noinclude> rrd275ycx2whvpvcquvrs4ogmk1vcwd 10 796919 7597761 7339611 2026-09-11T15:23:05Z Argo Navis 852 7597761 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Madagaskara |naslov = Granice [[Madagaskar]]a |grupa1 = Morske granice |popis1 = [[Francusko-madagaskarska granica|Francuska]] (''Mayotte'', ''Raspršeni otoci Indijskog oceana'', ''Réunion'') • [[Komorsko-madagaskarska granica|Komori]] • [[Madagaskarsko-mozambička granica|Mozambik]] • [[Madagaskarsko-sejšelska granica|Sejšeli]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Madagaskar]] [[Kategorija:Madagaskarski predlošci]] </noinclude> 5m0n7nifaw2vdkxd17xaqjummkqc8c5 10 796923 7597766 7339596 2026-09-11T15:28:48Z Argo Navis 852 7597766 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Mauricijusa |naslov = Granice [[Mauricijus]]a |grupa1 = Morske granice |popis1 = [[Francusko-mauricijuska granica|Francuska]] (''Réunion'') • Maldivi • [[Mauricijusko-sejšelska granica|Sejšeli]] }}<noinclude> {{radovi24}} [[Kategorija:Predlošci za granice|Mauricijus]] [[Kategorija:Mauricijuski predlošci]] </noinclude> 0txu58bwjvhfyoqmdnnw30ht5s331ii 0 802001 7597925 7594318 2026-09-12T07:59:32Z ~2026-49302-56 372247 /* Televizijske uloge */ 7597925 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Lovro Juraga |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[2000.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Lovro Juraga''' ([[Zagreb]], [[2000.]]) [[hrvat]]ski je [[glumac]]. Sin je hrvatskog glumca [[Slavko Juraga|Slavka Jurage]], a brat glumca i redatelja [[Marko Juraga|Marka Jurage]]. Na pozornici [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] nastupio je u predstavama ''Don Juan'' i ''Ubojstvo''. Za ulogu u ''Don Juanu'', pod redateljevim vodstvom [[Dejan Projkovski|Dejana Projkovskog]], dobio je kazališnu nagradu.<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/tko-je-lovro-juraga-22-koji-je-odusevio-u-zvijezde-pjevaju-sin-je-domaceg-glumca/2449680.aspx Tko je Lovro Juraga (22) koji je oduševio u Zvijezde pjevaju? Sin je domaćeg glumca] index.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Nominiran je i za [[Nagrada hrvatskog glumišta|Nagradu hrvatskoga glumišta]] za ulogu u predstavi ''Studentica'' Divan Teatra. U [[Aplauz Teatar|Aplauz Teatru]] nastupio je u predstavi ''Peti korak'' u režiji brata Marka Jurage, uz kolegu [[Ronald Žlabur|Ronalda Žlabura]]. U mjuziklu ''Cabaret'', u režiji [[Leo Mujić|Lea Mujića]], Juraga je uz glumu imao i pjevačke zadatke. U predstavi ''Faustov Mefisto'', zajedno su nastupili otac Slavko, brat Marko i Lovro. Tom je predstavom otac obilježio 35 godina glumačke karijere, a Lovri je Marko povjerio i suautorstvo glazbe uz mentorstvo [[Nikša Kušelj|Nikše Kušelja]].<ref>[https://www.journal.hr/journal-man/lovro-juraga-intervju/ Lovro Juraga novi je ‘it’ dečko hrvatskog glumišta – upoznajte ga] journal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Pojavio se u seriji ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]], a imao je i epizodne uloge u serijama ''[[Oblak u službi zakona]]'' i ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]''. Nastupao je i u nekoliko kratkih filmova, među kojima su: ''Brodovi'' (2018.), ''Shadows'' ("Sjene") (2019.), ''Platform No.1'' ("Peron broj 1") (2020.), ''U eteru, u zraku'' (2023.) i ''Exposure'' ("Izloženost") (2025.).<ref>[https://www.imdb.com/name/nm10128643/ Lovro Juraga] imdb.com Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade u kategoriji ''Najbolje novo lice u kazalištu i na filmu'' za [[Zlatni studio 2023.]], a također je nominiran u kategoriji ''Novo lice godine'' za nagradu [[Večernjakova ruža 2023.]] Kao kandidat glazbene emisije [[Zvijezde pjevaju]] na [[HRT|HRT-u]],<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zvijezda-je-rodena-tko-je-lovro-juraga-favorit-ovogodisnjeg-hrt-ovog-showa-foto-20230326?meta_refresh=1 Zvijezda je rođena: Tko je Lovro Juraga, favorit ovogodišnjeg HRT-ovog showa] tportal.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Juraga je uz mentora [[Vjeko Ključarić|Vjeka Ključarića]] pobijedio u showu. Dana 31. siječnja 2026. vodio je svečanu dodjelu nagrade [[Zlatni studio]] u [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK 2]] u paru s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/lovro-juraga-vodi-zlatni-studio-perrin-dvored-crni-duo-15666582 Bili smo na probi odijela s Lovrom Juragom, evo što nam sprema za dodjelu: Treba imati osobnost da se ovo iznese...] jutarnji.hr Preuzeto 24. veljače 2026.</ref> Dobitnik je nagrade ''[[Zlatni studio 2026.|Zlatni studio]]'' u kategoriji ''Novo lice u kazalištu i na filmu''.<ref>{{Citiranje weba|title=Lovro Juraga i Vjeko Ključarić|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/zvijezde-pjevaju-2023/lovro-juraga-i-vjeko-kljucaric-10660687|access-date=2026-06-15|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Nastupio u showu [[Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona)]]. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Brodovi (2018)|Brodovi]]" kao mladić na brodu ([[2018.]]) * "[[Sjene (2019)|Sjene]]" kao Boks ([[2019.]]) * "[[Peron broj 1]]" kao mladić u željezničkom kolodvoru ([[2020.]]) * "[[U eteru, u zraku]]" kao Geronimo Walter ([[2023.]]) * "[[Izloženost]]" kao fotograf ([[2025.]]) === Televizijske uloge === * "[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]" kao mladi Igor Šarić ([[2019.]]) * "[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]" ([[2021.]]) * "[[Oblak u službi zakona]]" kao Niki ([[2023.]]) * "Slučajna obitelj" (2026.) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Dajana Čuljak|Dajanom Čuljak]]) ([[2023.]]) * "[[Zlatni studio]]" kao voditelj (s [[Jelena Glišić|Jelenom Glišić]]) i skeč izvođač (s [[Igor Kovač|Igorom Kovačem]]) ([[2026.]]) === Sinkronizacija === * "[[Kingdom Force]]" kao Luka i TJ ([[2020.]]) * "[[Gljive!]]" kao Seth ([[2020.]]) * "[[Rakun Taffy]]" kao Minikus ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Brzi i žestoki: Na tajnom zadatku]]" kao Shashi Dhar ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Čarobni prolaz]]" kao Alfa ([[2021.]]) * "[[Veliki crveni pas Clifford]]" kao Albert ([[2021.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Banda čupavih repova]]", "2" kao Šećer / Ljupki Letač ([[2022.]], [[2024.]]) * "[[Moj prijatelj je vampir]]" kao Grbus / Princ ([[2022.]]) * "[[Put oko svijeta za 80 dana]]" kao škamp ([[2022.]]) * "[[Vatreno srce]]" kao čovjek, vatrogasna dispečerica i policajac ([[2022.]]) * "[[Zecko koš i tajna mrkog hrčka]]" kao Lovro i žirafa ([[2022.]]) * "[[Nevjerojatni Maksim]]" kao Karlo ([[2023.]]) * "[[Priče iz skrivenog grada: Neustrašiva Dina]]" kao turist fotograf, klokan fotograf, klokan natjecatelj i prodavač suvenira ([[2023.]]) * "[[Mia i ja: Film]]" kao Iko ([[2023.]]) * "[[Super Mario Bros. Film]]" kao voditelj vijesti ([[2023.]]) * "[[Wonka (2023.)|Wonka]]" kao Willy Wonka ([[2023.]]) * "[[P'astanian i tri njušketira]]" kao kralj Louis XIII, Kardinalova garda i mornar ([[2023.]]) * "[[Marmaduke: Buntovnik na četiri noge]]" kao mesar, dječak, čovjek, vlasnik, snimatelj i zaštitar ([[2023.]]) * "[[Inspektor Brk i zagonetni slučaj]]" ([[2023.]]) * "[[Nestašna zubić vila]]" kao Tarek i glas dragulja ([[2023.]]) * "[[Nindža kornjače: Makljaža s mutantima]]" kao Leonardo ([[2023.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Karlo ([[2024.]]) * "[[Knuckles]]" kao agent Mason ([[2024.]]) * "[[Moja friki obitelj]]" kao Volos ([[2024.]]) * "[[Divlji robot]]" kao Sjajko ([[2024.]]) * "[[Legenda o fantastičnim stvorenjima]]" kao Kyle ([[2025.]]) * "[[Loši momci 2]]" kao građanin iz Kaira, bankovni menadžer Hrvoje, lucha borac, zaštitar Karlo i čelnik zaštitara na vjenčanju ([[2025.]]) * "[[Zecko koš i tajna velikog svisca]]" kao Lovro ([[2025.]]) * "[[Nindža kornjače: Krom u kući 2: Izgubljeni u New Jerseyju]]" kao Leonardo i glas reklame (kratki film) ([[2025.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Juraga, Lovro }} [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] k6lnjo653le9y08ev44kx4w0mg8xa8a 0 812736 7597816 7472387 2026-09-11T18:14:36Z MarkoK1984 247459 7597816 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Iva Despić-Simonović |slika = Iva Despić.png |veličina = |opis = Iva Despić-Simonović |rođenje = [[15. kolovoza]] [[1891.]] |mjesto rođenja = [[Hrastovica]] |smrt = [[12. srpnja]] [[1961.]] |mjesto smrti=[[Vasin Han]] kraj [[Sarajevo|Sarajeva]] |nacionalnost = |period = 20. st. |vrsta = [[kiparstvo]] – [[medaljarstvo]] |praksa = [[Zagreb]], [[München]], [[Pariz]] |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Iva Despić-Simonović''' ([[Hrastovica]] kraj [[Petrinja|Petrinje]], [[15. kolovoza]] [[1891.|1891]]. — [[Vasin Han]] kraj [[Sarajevo|Sarajeva]], [[12. srpnja]] [[1961.]]) bila je [[Kiparstvo|kiparica]]. Dala je vrijedan prinos hrvatskom [[Medaljarstvo|medaljarstvu]], a djelomice je imala pionirsku ulogu u [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkom]] kiparstvu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=DESPIĆ-SIMONOVIĆ, Iva|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/despic-simonovic-iva|access-date=2026-05-31|website=[[Hrvatski biografski leksikon]]|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> U Bosni i Hercegovini se smatra kao prva školovana kiparica. == Životopis == U Zagrebu je završila ženski tečaj za umjetničke radnje u Obrtnoj školi te je 1907.–10. studirala kiparstvo u Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt kod profesora [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeš Mihanovića]] i [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2023-01-31|title=Petrinjske žene u povijesti hrvatske umjetničke keramike|url=https://www.otvoreniatelje.eu/zanimljivosti/144-petrinjske-zene-povijest-hrvatske-umjetnicke-keramike|access-date=2026-05-31|website=Keramički atelje Petrinja|language=hr-hr}}</ref> Usavršavala se u [[München|Münchenu]] i [[Pariz|Parizu]] (sudjelovala je jednim djelom na izložbi pariškog Salona 1914. godine). U Zagrebu je zatim živjela do 1920. godine, potom u Sarajevu i povremeno (prije rata) u [[Beograd|Beogradu]]. Njezino je kiparstvo intimnog karaktera. Posvetila se ponajviše portretnoj i sitnoj plastici, s posebnim afinitetom za dječji lik.<ref name=":0" /> == Djelovanje == U izradbi medalja (uglavnom dječje glave u profilu, 1910. – 1920.) i plaketa (''Utjeha,'' 1923.) uzor su joj bili [[Rana renesansa|ranorenesansni]] majstori, no već medalju ''Starica'' (prije 1920., Moderna galerija u Zagrebu) oblikuje na [[Impresionizam|impresionistički]] način, karakterističan za njezin rad nakon odlaska iz Zagreba. Lirske sklonosti iskazala je osobito u malim figurama i figuralnim grupama: ''Djeca u snijegu'' i ''Dobri prijatelji'' (iz 1923. godine) te ''Bato svira'' (1925.). Za boravka u Beogradu ostvarila je niz portretnih bista članova kraljevske obitelji [[Karađorđevići|Karađorđević]] te političkih i društvenih uglednika (ističe se portret V. Pribićevića iz 1927. godine). Bavila se i slikarstvom. Izlagala je samostalno u Zagrebu (1910. s [[Ljubo Babić|Ljubom Babićem]], 1916. sa [[Zdenka Pexidr-Srića|Zdenkom Ostović Pexidr-Srića]]) i Beogradu (1927.) te skupno na izložbama Kluba likovnih umjetnica (1935.–38.), umjetnica Male Antante (1938./39.) i ULUBiH-a (1948. – 53.).<ref name=":0" /> Neke se od njezinih medalja iz 1910. – 20. čuvaju u [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti|Modernoj galeriji u Zagrebu]] (sadašnjem Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti). == Osobni život == Rođena je u Zagrebu 1890. godine u dobrostojećoj porodici austrougarskog generala koji je prepoznao kćerkin dar i omogućio joj školovanje.<ref>{{Citiranje weba|last=Tomašević|first=Dragana|title=Ivana Despić-Simonović, kiparica na kraljevskom dvoru: Uspješna umjetnica koja je živjela ispred svog vremena|url=https://stav.ba/vijest/ivana-despic-simonovic-kiparica-na-kraljevskom-dvoru-uspjesna-umjetnica-koja-je-zivjela-ispred-svog-vremena/33829|url-status=live|access-date=2026-05-31|website=stav.ba|language=}}</ref> Godine 1920. udala se za Aleksandra "Acu" Despića iz poznate sarajevske trgovačke obitelji koja je voljela umjetnost (u njihovoj su kući održavane prve kazališne predstave u Sarajevu) te je došla živjeti u Sarajevo gdje je ostala sve do smrti 1961. godine. Živjela je u kući koja je danas Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.<ref name=":1" /> Prije ovog braka bila je u braku sa Aleksandrom Zarevskim. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HBL|despic-simonovic-iva|Despić-Simonović, Iva}} {{GLAVNIRASPORED:Despić-Simonović, Iva}} [[Kategorija:Hrvatski kipari]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 1tsn3f42zmzbusbnq424x300u35wmo7 0 813119 7597781 7495389 2026-09-11T16:26:41Z Ame71 128419 pojašnjenje 7597781 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1981./82. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1980./81.|1980./81.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1981./82. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||18||13||1||4||37||14||+23||27 |- |2. || [[NK Litija|Litija]] ||18||10||3||5||32||20||+12||23 |- |3. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||18||9||4||5||27||18||+9||22 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||18||9||4||5||34||28||+6||22 |- |5. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||17||9||2||6||29||23||+6||20 |- |6. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||17||8||2||7||33||33||0||18 |- |7. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||18||6||6||6||27||27||0||18 |- |8. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||4||4||10||24||32||−8||12 |- |9. || [[NK Domžale|Domžale]] ||18||3||5||10||27||46||−19||11 |- |10. || [[NK Piran|Piran]] ||18||1||3||14||16||47||−31||5 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-S33RI84S/11/index.html#zoom=z Delo, 31. svibnja 1982., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Tabor je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovensku republičku ligu 1982./83.]] * '''Ispali:''' ** Nitko * '''Novi članovi''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenske lige]]), Jadran Dekani i NK Ljubljana (nakon kvalifikacija)<ref>[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str, 91.: Nakon sezone, u kvalifikacijama su se suočili Ljubljana i Medvode, koje pod vodstvom trenera Rade Avdića gotovo dvije godine nisu izgubile niti jednu prvenstveno utakmicu. To im se potom dogodilo u Šiški, gdje je Ljubljana pobijedila 3:2, dok je uzvrat završio neriješeno i Šiškarji su se plasirali u regionalnu ligu.]</ref> == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||18||11||4||3||35||15||+20||26 |- |2. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||18||10||3||5||42||21||+21||23 |- |3. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||18||9||3||6||26||20||+6||21 |- |4. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||18||8||5||5||23||19||+4||21 |- |5. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||18||6||8||4||30||21||+9||20 |- |6. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||18||8||4||6||26||33||−7||20 |- |7. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||18||5||5||8||25||25||0||15 |- |8. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||18||4||6||8||18||37||−19||14 |- |9. || [[NK Brežice|Brežice]] ||18||5||3||10||21||34||−13||13 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Pragersko|Pragersko]] ||18||1||5||12||17||46||−29||7 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovensku republičku ligu 1982./83.]] * '''Ispali:''' ** Pragersko * '''Novi članovi''' ** Drava Ptuj (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenske lige]]), Aluminij Kidričevo, Boč Poljčane i Dravinja == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1981./82.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1981./82.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1981-82 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1981-82]] 7v9b5dc47s5mcyrkm43vvroqt2ljmz0 0 815814 7597966 7596262 2026-09-12T10:52:36Z Asorev 293129 7597966 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Boris Georgijevič Perčatkin | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Борис Георгиевич Перчаткин | rođenje = {{Datum rođenja|1946|7|1}} | mjesto_rođenja = [[Mirgorod]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]], [[SSSR]]{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=68}} | državljanstvo = [[SSSR]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | vjera = [[Kršćanstvo]] ([[Pentekostalizam|pentekostalizam]]) | zanimanje = aktivist za ljudska prava, vjerski djelatnik | djeca = 6{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=68}} }} '''Boris Georgijevič Perčatkin''' (rus. Борис Георгиевич Перчаткин; * 1. srpnja 1946.<ref name="nashaamerica">{{Citiranje weba |url=http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/ |title=Он спас 1 млн человек. Сегодня они не могут собрать ему на операцию. Как же так? |website=www.nashaamerica.com |accessdate=2023-09-26 |language=ru |archivedate=2023-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20230926133215/http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/}}</ref>) borac je za ljudska prava i najpoznatiji predstavnik vjerskog emigrantskog pokreta u gradu [[Nahodka]] krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=68}} U Sjedinjenim Američkim Državama imao je ključnu ulogu u usvajanju tzv. "Lautenbergovog amandmana" 1989. godine, zahvaljujući kojem je oko milijun ljudi iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza emigriralo u SAD.{{sfn|Romanovič}} == Životopis == === Mladost i pridruživanje crkvi === Boris Perčatkin rođen je u obitelji vojnog pilota koji je tragično poginuo u prometnoj nesreći nedugo nakon rođenja Borisa. Borisova majka se kasnije preudala za vojnika koji je 1953. godine uhićen zbog neposlušnosti tijekom nemira te je osuđen na 25 godina progonstva u radnim logorima u [[Vorkuta|Vorkuti]]. Sa 16 godina Boris je u Nahodki otkrio pentekostalnu crkvu i postao njezin član. Kasnije je počeo prikupljati informacije o progonu vjernika u Sovjetskom Savezu i aktivno ih dijelio sa stranim novinarima.{{sfn|Semjonova}} === Uključivanje u emigrantski pokret i kontakti s disidentima (1976. – 1980.) === Godine 1976. Perčatkin je sa svojim suradnicima Vasilijem Patruševim, V. A. Burlačenkom i Vladimirom Stepanovom uspostavio kontakt s moskovskim [[disident]]ima. Oni su im savjetovali da rastućem emigrantskom valu daju organizirani oblik. Iste godine Nahodku je posjetila predstavnica [[Moskovska helsinška skupina|Moskovske helsinške skupine]] L. V. Voronina. Od te godine Perčatkin se aktivno zalagao za masovni odlazak pentekostalaca iz [[SSSR|SSSR-a]].{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=68—69}} Iste godine poslao je apele [[Ujedinjeni narodi|UN-u]], [[Svjetsko vijeće crkava|Svjetskom vijeću crkava]] i čelnicima država potpisnica [[Helsinški dokument|Helsinškog završnog akta]], u kojima je upozoravao na kontinuirani progon vjernika u Sovjetskom Savezu.<ref name="nashaamerica"/> Godine 1977. s Nikolajem Goretijem u ime pentekostalaca stao je u obranu uhićenih disidenata [[Aleksandar Ginzburg|Aleksandra Ginzburga]], [[Jurij Orlov|Jurija Orlova]] i [[Natan Šaranski|Anatolija Ščaranskog]] te se obratio kršćanskom svijetu.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=66}} Iste godine, s ostalim kršćanima različitih konfesija, sudjelovao je u javnom štrajku glađu, čiji je cilj bio ishoditi dopuštenje za odlazak progonjenih kršćana iz SSSR-a.<ref>{{Citiranje časopisa | author = Zenon Snylyk | title = Dissidents fast across USSR | url = https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf | language = en | journal = [[The Ukrainian Weekly]] | location = Jersey City | publisher = Ukrainian National Association | date = 1977-10-09 | volume = LXXXIV | issue = 222 | pages = 2 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20230926074510/https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf | archivedate = 2023-09-26}}</ref> Dana 20. prosinca 1978. pokušao je putem pošte u Nahodki poslati novogodišnji telegram tadašnjem [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkom predsjedniku]] [[Jimmy Carter|Jimmyju Carteru]] s molbom da skrene pozornost na one kojima je oduzeta vjerska sloboda.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}}<ref name="nashaamerica"/><ref>{{Citiranje knjige | author = Andrej Dementjev | title = АВЕН-ЕЗЕР. Евангельское движение в Приморье 1898-1990 годы | url = http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf | language = ru | location = Vladivostok | publisher = Russkij ostrov | year = 2011 | pages = 213 | isbn = 978-5-93577-054-2 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20230925212100/http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf | archivedate = 2023-09-25}}</ref> Od 1979. godine vodio je organizacijske poslove za osnivanje Centra vjernika koji žele emigrirati te je bio kandidat za njegovog voditelja. Godine 1980. izabran je za tajnika novoosnovanog Vijeća crkava sovjetskih pentekostalaca koji su težili emigraciji.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} Krajem 1979. Perčatkin je napisao izjavu "Kongresu i vladi SAD-a te vladama Kanade, Australije, Engleske, SR Njemačke, Francuske i Italije", u kojoj je opisao sovjetsku stvarnost, stavove KPSS-a prema religiji te sovjetsko zakonodavstvo o vjerskim zajednicama.<ref name="nashaamerica" /> === Državne represije i zatvor === Kao najaktivniji član odbora vjernika koji su podnijeli zahtjev za emigraciju, postao je meta sovjetskih vlasti. One su protiv njega i njegove obitelji pokrenule kampanju klevetanja u gradskim novinama, objavljujući članke pod nazivima poput "Licemjer na veliko i malo", "Uvjerenja iz koristoljublja", "Dok ne bude prekasno" i slično.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} Dana 21. kolovoza 1980. uhićen je u Nahodki, a krajem ožujka 1981.<ref name="dtic">{{Citiranje weba |title=Chronology of Soviet Dissidence: January 1970 through December 1982 |url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20231002220919/https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf |archivedate=2023-10-02}}</ref> osuđen je prema članku 190.1 Kaznenog zakona RSFSR-a na dvije godine zatvora zbog "širenja svjesno lažnih izmišljotina koje kleveću sovjetski državni i društveni poredak".<ref name="dtic"/> Prema izvješćima radiopostaje [[Glas Amerike]], tijekom istrage i suđenja protiv Perčatkina korištena su kemijska sredstva (neuroleptici) zbog kojih je gubio svijest.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} U kolovozu 1982. godine pušten je na slobodu te je nastavio borbu za pravo na emigraciju iz SSSR-a. Međutim, u veljači 1983. ponovno je uhićen i prema članku 218. (dio 2) Kaznenog zakona RSFSR-a osuđen na godinu i pol dana zatvora zbog nezakonitog posjedovanja hladnog oružja.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} === Diplomatska aktivnost i emigracija u SAD === Godine 1987. za američki Kongres pripremio je izvješće "O stanju religije u SSSR-u". Izvješće je pročitano u Kongresu SAD-a, a Perčatkin je pozvan na sastanak s tadašnjim američkim državnim tajnikom [[George Shultz|Georgeom Shultzom]],{{sfn|Romanovič}} predsjednikom Vrhovnog suda SAD-a [[William Rehnquist|Williamom Rehnquistom]]{{sfn|Romanovič}} i zamjenikom državnog tajnika za vjerska pitanja. U svibnju 1988., kada je predsjednik SAD-a [[Ronald Reagan]] službeno posjetio Sovjetski Savez radi susreta s [[Mihail Gorbačov|Mihailom Gorbačovom]], Perčatkin je kao predstavnik sovjetskih protestanata pozvan u delegaciju od 40 članova na susret s prvom damom [[Nancy Reagan]]. Tijekom dvosatnog razgovora s njom je raspravljao o vjerskoj slobodi u SSSR-u, a Nancy Reagan ga je zatim pozvala da o stanju religije u Sovjetskom Savezu osobno izvijesti Kongres SAD-a.{{sfn|Gura|2018|str=173}} Dana 26. srpnja 1988. Perčatkin je s cijelom obitelji emigrirao u SAD.{{sfn|Gura|2018|str=173}}{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} Dana 4. kolovoza 1988. u [[Kongres SAD-a|Kongresu SAD-a]] održao je govor o genocidu nad vjernicima u SSSR-u,{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}}{{sfn|Gura|2018|str=173}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://russiainphoto.ru/photos/195013/|title=Foto|language=ru|website=russiainphoto.ru|accessdate=2023-09-26|archivedate=2023-09-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20230926063526/https://russiainphoto.ru/photos/195013/}}</ref> o čemu je kasnije raspravljao s kongresnicima, senatorima i diplomatima.{{sfn|Gura|2018|str=173}} Rezultat tih pregovora<ref>{{Citiranje časopisa | author = Vitalij Futornyj | title = 25-летие начала исхода | url = https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 | language = ru | journal = Diaspora. Slavjanskaja obščestvennaja gazeta | location = Sacramento | date = 2013-08-11 | volume = 16 | issue = 15 | pages = 9 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20240508015913/https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 | archivedate = 2024-05-08}}</ref> bilo je usvajanje tzv. "Lautenbergovog amandmana" 1989. godine, nazvanog po demokratskom senatoru iz [[New Jersey]]ja [[Frank Lautenberg|Franku Lautenbergu]]. U prvom desetljeću primjene tog zakona u SAD je zakonito preselilo oko 350.000 vjerskih migranata,{{sfn|Gura|2018|str=173}}{{sfn|Semjonova}} a do 2010. ukupno oko milijun osoba.{{sfn|Romanovič}} Masovni odlazak pentekostalaca iz Nahodke započeo je već 1988. godine kada su otputovale 152 odrasle osobe (bez male djece), a 1989. uslijedilo ih je još 45.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} === Aktivnosti za ljudska prava u SAD-u === Tijekom boravka u SAD-u Perčatkin je izradio osobnu internetsku stranicu na kojoj je detaljno opisao svoje uhićenje, izdržavanje zatvorske kazne i borbu za emigraciju,{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}}<ref>{{Citiranje weba |url=https://bperchatkin.wordpress.com/ |title=Osobna stranica Borisa Perčatkina |accessdate=2023-09-25 |archivedate=2023-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20230926084710/https://bperchatkin.wordpress.com/}}</ref> te je osnovao kršćansku organizaciju za ljudska prava ARRC (''American-Russian Relief Committee'').{{sfn|Romanovič}}<ref>{{Citiranje knjige | url = https://books.google.com/books?id=_YhIiVBx_5kC | title = Unregistered Religious Groups in Russia: Hearing Before the Commission on Security and Cooperation in Europe, One Hundred Ninth Congress, First Session, April 14, 2005 | author = United States Congress Commission on Security and Cooperation in Europe | year = 2007 | publisher = U.S. Government Printing Office | language = en | isbn = 978-0-16-077910-7}}</ref> Objavio je i autobiografsku knjigu "Vatrene staze" (Огненные тропы) koja je doživjela nekoliko izdanja.{{sfn|Ostrovskaja|2017|str=69}} U ljeto 2025. Boris Perčatkin, sa svojim pristašama u State Departmentu i Američkoj komisiji za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF), upozorio je na činjenicu da su kršćanski pacifisti u Rusiji i Ukrajini progonjeni, da im je uskraćena mogućnost civilne službe, da su prisilno mobilizirani te izloženi uhićenjima, nasilju i prijetnjama zbog odbijanja sudjelovanja u borbenim djelovanjima. S tim u vezi, Perčatkin je lobirao za uspostavu posebne imigracijske kvote za ukrajinske kršćanske pacifiste koji su u SAD stigli u sklopu programa [[Uniting for Ukraine|U4U]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/|title=В США обсуждают защиту христиан из Украины и России|language=ru|author=SlavicSac|website=Slavic Sacramento {{!}} Russian News in California|date=2025-07-15|accessdate=2025-11-27|archivedate=2025-08-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20250815145842/https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/}}</ref> == Spominjanja == Borisa Perčatkina izričito je spomenuo poznati disident [[Andrej Saharov]] među drugim političkim zatvorenicima u svom eseju "Odgovornost znanstvenika" iz 1981. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sakharov.space/lib/otvetstvennost-uchenyh |title=Сахаров. Ответственность учёных |accessdate=2023-09-25 |archivedate=2023-10-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20231002222415/https://www.sakharov.space/lib/otvetstvennost-uchenyh}}</ref> == Bibliografija == * Perčatkin, Boris — [http://www.sakharov-center.ru/asfcd/auth/?t=book&num=556 Огненные тропы. Seattle (SAD), 2002. — 222 str.] == Bilješke == <references /> == Izvori == * {{Citiranje knjige | prezime = Ostrovskaja | ime = O. P. | title = Vladivostok – točka vozvraščenija: prošloje i nastojaščeje russkoj emigracii. Materialy Vtoroj meždunarodnoj naučnoj konferencii | chapter = Sud'by učastnikov emigracionnogo dviženija pjatidesjatnikov na daľnem vostoke v 1970-1980-ch gg. | chapter-url = http://dot.kostacademy.kz/bible/files/769476832.pdf#page=65 | language = ru | location = Habarovsk | publisher = Dalněvostočnyj juridičeskij institut Ministerstva vnutrennich del Rossijskoj Federacii | godina = 2017 | isbn = 978-5-9753-0229-8 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20230926080912/http://dot.kostacademy.kz/bible/files/769476832.pdf#page=65 | archivedate = 2023-09-26 | ref = CITEREFOstrovskaja2017}} * {{Citiranje časopisa | prezime = Gura | ime = V. O. | title = Istorija ta eschatologični motyvy religijnoji emigraciji piznich protestantiv iz SSSR 1987–2017 rr. | url = http://www.irbis-nbuv.gov.ua/cgi-bin/irbis_nbuv/cgiirbis_64.exe?C21COM=2&I21DBN=UJRN&P21DBN=UJRN&IMAGE_FILE_DOWNLOAD=1&Image_file_name=PDF/gileya_2018_135_47.pdf | language = uk | journal = Gileja: naukovyj visnyk | location = Kijev | godina = 2018 | issue = 135 | pages = 171—175 | issn = 2076-1554 | ref = CITEREFGura2018}} * {{Citiranje weba | url = https://usa.one/2020/01/boris-perchatkin-o-veruyushhix-v-sssr-immigracii-v-ssha-i-aktivizme/ | title = Борис Перчаткин — о том, как помогал верующим из СССР попасть в США | language = ru | prezime = Semjonova | ime = Viktorija | website = usa.one | datum = 2020-01-03 | accessdate = 2023-09-25 | ref = CITEREFSemjonova}} * {{Citiranje weba | url = https://spasenie.by/publ/pravozashhitnik_boris_perchatkin_smertelno_bolen/4-1-0-82 | title = Правозащитник, Борис Перчаткин, смертельно bolen | website = spasenie.by | accessdate = 2023-09-26 | prezime = Romanovič | ime = Mihail | ref = CITEREFRomanovič}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje časopisa | author = Michael Rowe | journal = Religion in Communist Lands | title = The Soviet pentecostal emigration movement | url = https://www.tandfonline.com/doi/epdf/10.1080/09637498308431098 | language = en | date = 2008-01-02 | pages = 337—339 | doi = 10.1080/09637498308431098}} * {{Citiranje časopisa | author = Catherine Wanner | journal = Canadian-American Slavic Studies | title = Religion and Refugee Resettlement: Evolving Connections to Ukraine since World War II | url = https://brill.com/view/journals/css/44/1-2/article-p44_4.xml | language = en | publisher = Brill / Schöningh | date = 2010 | volume = 44 | pages = 44—66 | issn = 2210-2396 | doi = 10.1163/221023910X512796}} * {{Citiranje weba | title = Soviet Pentecostals Meet Illegally and Form Council | author = Special To the New York Times | url = https://www.nytimes.com/1979/09/05/archives/soviet-pentecostals-meet-illegally-and-form-council-20-delegates.html | accessdate = 2025-12-18 | language = en | archiveurl = https://web.archive.org/web/20180310060316/https://www.nytimes.com/1979/09/05/archives/soviet-pentecostals-meet-illegally-and-form-council-20-delegates.html | archivedate = 2018-03-10}} {{Normativni nadzor}} [[Kategorija:Pentekostalizam]] [[Kategorija:Rusi u SAD-u]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] gd32guh4n7csp37m98kwclbsrn3s7au 0 816329 7597657 7569169 2026-09-11T12:04:54Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Brazilska kultura|Brazilska kultura]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7597657 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kazalište | ime = Teatro Amazonas | slika = Noite no Teatro Amazonas (cropped).jpg | opis slike = Teatro Amazonas noću | prijašnja imena = | adresa = Eduardo Ribeiro Avenue Centro | lokacija = [[Manaus]], [[Brazil]] | oznaka = | arhitekt = Celestial Sacardim | arhitektura = [[neorenesansa]] | vlasništvo = [[Amazonas (brazilska savezna država)]] | kapacitet = 701 osoba | otvoreno = [[31. prosinca]] [[1896.]] | obnovljeno = 1929., 1975. i 1989. | zatvoreno = | intendant = | ravnatelj = | ansambli = Filharmonija Amazonas | djelovanje = [[1896.]] – ''danas'' | publikacije = | službena stranica = [https://teatroamazonas.com.br/ teatroamazonas.com.br] | dodatak = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes |ime mjesta = Amazonska kazališta |slika = 01 - teatro Amazonas.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (ii), (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1774 |država = {{Z+X|BRA}} |karta = Brazil |karta-oznaka = Teatro Amazonas |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|03|07|49.0|S|60|01|24.0|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Teatra Amazonas u Brazilu }} }} '''''Teatro Amazonas''''', [[portugalski]] za '''„Amazonsko kazalište”''', je [[operna kuća]] [[Manaus]]a, koja se nalazi u srcu [[Amazonska prašuma|amazonske prašume]] u [[Brazil]]u. To je mjesto održavanja godišnjeg Festivala Amazonas de Ópera (''Amazonas Opera Festival'') i dom Amazonskog filharmonijskog orkestra koji redovito vježba i nastupa u Amazonskom kazalištu zajedno sa zborovima, glazbenim koncertima i drugim izvedbama. Staro više od 129 godina, ono predstavlja vrhunac grada tijekom tzv. „amazonskog zlatnog doba gume”.<ref name=TG>''[https://www.theguardian.com/cities/2015/apr/14/manaus-amazon-theatre-brazil-history-cities-50-buildings Manausovo raskošno Amazonsko kazalište]'', [[The Guardian]], 14. travnja 2015. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. kolovoza 2026.</ref> Časopis [[Vogue]] ju je 2019. godine izabrao kao jednu od najljepših opernih kuća na svijetu.<ref>''[https://www.vogue.fr/fashion-culture/fashion-exhibitions/diaporama/operas-sydney-paris-vienna-amazonas-brazil-palais-garnier-la-fenice-venice-bolshoi-moscow-culture-city-guide-what-to-see-do/42401 15 najljepših opernih kuća na svijetu]'', Vogue, 2. kolovoza 2019. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. kolovoza 2026.</ref> U srpnju 2026. ''Teatro Amazonas'', zajedno s ''[[Theatro da Paz|Teatro da Pazom]]'', upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 20267. god. kao „Amazonska kazališta”; simboli političkih i urbanih ambicija Brazilske Republike.<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1774 Amazonia Theaters], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 3. kolovoza 2026.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Amazon Theater dome.jpg|mini|lijevo|Kupola ''Teatra Amazonas'' u izgradnji, oko 1895.]] [[Datoteka:Amazon Theatre (Manaus, Brazil) (edited).jpg|mini|lijevo|''Teatro Amazonas'' i njegova okolica s [[Amazon]]om u pozadini, 2017.]] Kazalište Amazonas izgrađeno je tijekom ''[[Belle Époque]]'', u vrijeme kada su se bogatstva stjecala na procvatu [[kaučuk]]a. Izgradnju ''Teatra Amazonas'' prvi je put predložio 1881. godine član lokalnog Zastupničkog doma, Antonio Jose Fernandes Júnior, koji je zamislio „dragulj” u srcu amazonske prašume.<ref name=TG/> Godine 1882. državno zakonodavno tijelo odobrilo je financiranje i objavilo je natječaj za dizajn kazališta. Odabrani projekt izradio je Gabinete Português de Engenharia e Arquitectura, inženjerski i arhitektonski ured iz [[Lisabon]]a. Do 1884. godine gradnja je bila spremna za početak pod vodstvom talijanskog arhitekta Celestiala Sacardima. Radovi su polako napredovali tijekom sljedećih petnaest godina s nekim prekidima i ponovnim pokretanjima od 1885. do 1892. godine. Do 1895. godine, kada su zidarski radovi i vanjski dio bili dovršeni, uređenje [[interijer]]a i postavljanje električne rasvjete mogli su brže započeti. Kazalište je otvoreno [[31. prosinca]] [[1896.]], a prva izvedba održana je 7. siječnja [[1897.]] talijanskom operom ''[[La Gioconda]]'' [[Amilcare Ponchielli|Amilcarea Ponchiellija]]. Zbog sloma tržišta kaučuka, operna kuća je održala svoju posljednju predstavu 1907. godine. Djelomično neuspješne obnove provedene su 1929. i 1975. Tek krajem 1980-ih operna kuća je u potpunosti i uspješno obnovljena. Posebni izazovi uključivali su vlažnu klimu s preko 165 kišnih dana godišnje i prijetnju termita. Više od osam desetljeća nakon posljednje predstave, operna kuća ponovno je otvorena 17. ožujka 1990., s Plácidom Domingom i Marcijom Haydée. Godine 1996. njemački violinist Michael Jelden osnovao je najveći glazbeni festival u Latinskoj Americi, ''Festival de Manaus'', u kazalištu Teatro Amazonas, koji je prvi put nakon gotovo 90 godina vratilo operu u kazalište. Britanska novinarka [[Christina Lamb]] je 2001. godine primijetila prilično neočekivanu glazbenu migraciju, potaknutu populističkom politikom guvernera Amazonije, Amazonina Mendesa, koji je izdvojio gotovo 1,5 milijuna funti godišnje za ljudstvo i program ''Teatra Amazonas''. Neki od najboljih europskih glazbenika su se preselili u Manaus, te su tada 39 od 54 članova Filharmonije dolazili iz [[Bugarska|Bugarske]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Rusija|Rusije]].<ref>Christina Lamb, ''[https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/southamerica/brazil/1310102/A-night-at-the-opera-and-14-days-on-the-Amazon-to-get-there.html A night at the opera - and 14 days on the Amazon to get there]'', The Telegraph,‎ 16. lipnja 2001. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. kolovoza 2026.</ref> Kazalište se javlja u brojnim djelima popularne kulture, kao što su opere (Daniel Catáno, ''Florencia en el Amazonas'', 1996.), knjige ([[Eva Ibbotson]], ''Putovanje do riječnog mora'', 2001; i ''Družina labudova'', 1985.) ili filmovi ([[Werner Herzog]], ''[[Fitzcarraldo]]'', 1982.; ''Pavarotti'', 2019.). U njemu su nastupile mnoge zvijezde kao što su [[Enrico Caruso]], [[Plácido Domingo]] (1990.), [[Luciano Pavarotti]] (1995.) i [[The White Stripes]] (2005.). ==Odlike== Arhitektonski stil kazališta je renesansni, tj. [[historicizam|historicistička]] [[neorenesansa]]. Krovni crijepovi uvezeni su iz [[Alsace]]a u Francuskoj, čelični zidovi iz [[Glasgow]]a u Škotskoj, a [[Carrara|carrarski]] [[mramor]] za stube, kipove i stupove iz Italije. [[Kupola]] je prekrivena s 36.000 ukrašenih [[Keramičke pločice|keramičkih pločica]] oslikanih bojama [[Zastava Brazila|brazilske nacionalne zastave]]. Unutarnji namještaj došao je iz Francuske u [[rokoko|stilu Luja XV]]. Talijanski umjetnik Domenico de Angelis Mlađi oslikao je ploče koje ukrašavaju [[strop]]ove gledališta i dvorane za publiku. Zavjesu, sa slikom „Susret voda”, izvorno je u Parizu izradio Crispim do Amaral, brazilski glumac i slikar. 198 [[luster]]a kazališta uvezeno je iz Italije, uključujući 32 od [[Murano#Povijest_proizvodnje_stakla_u_Muranu|muranskog stakla]]. Samo tvrdo drvo dolazilo je iz okolnih šuma. Popločavanje oko zgrade posebno je izrađeno od mješavine pijeska i [[guma|gume]] kako bi se spriječilo ometanje predstava prolaskom konjskih zaprega.<ref>Jürgen Osterhammel, ''Preobrazba svijeta'', CH Beck, [[München]], 2009., str. 29. {{ISBN|978-3-406-61481-1}} {{de}}</ref> [[Auditorij]] ima 701 sjedećih mjesta: 266 sjedećih mjesta u [[parter]]u, 100 u [[loža]]ma u parteru 100, 110 u ložama na prvom katu, 125 u 25 loža na drugom katu, i 100 u 20 loža na trećem katu. Glavna pozornica široka je 10,50 m, visoka 6,40 m i duboka 11,97 m, a glavna pozornica visoka je 14 m, ukupne površine 123,29 m². Orkestarska jama ima visinu od 2 m; širinu 2,5 m i duljinu od 7 m. <gallery mode="packed" heights="130" > Teatro Amazonas Atualmente 01.jpg|''Teatro Amazonas'' Teatro Amazonas interior do nave Teto afresco - panoramio.jpg|Auditorij s oslikanim svodom Teatro Amazonas vista interna - panoramio.jpg|Lože auditorija Monumento à Abertura dos Portos.jpg|Spomenik ''Abertura dos Portos'' koji se nalazi ispred kazališta Amazon Theatre (dome).jpg|Kupola s mozaikom [[Zastava Brazila|brazilske zastave]] Amazonas Philharmonic.JPG|Amazonijska filharmonija </gallery> ==Literatura== * Sharon Lockhart, Timothy Martin, Karel Schampers, ''Teatro Amazonas'', NAI Publishers, Rotterdam 2000., {{ISBN|9-05662-139-4}} * Thierry Beauvert, Jacques Moatti, ''Die schönsten Opernhäuser der Welt'', Heyne, München 1995. {{ISBN|3-453-09105-1}} == Izvori == {{commonscat|Teatro Amazonas}} * Ovaj članak je djelomice preuzet iz članka na engleskoj Wikipediji pod naslovom ''[https://en.wikipedia.org/wiki/Amazon_Theatre Amazon Theatre]'' (vidi [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon_Theatre&action=history povijest promjena]). {{izvori}} == Vajske poveznice == * [https://www.metopera.org/discover/education/educator-guides/florencia-en-el-amazonas/amazonian-opulence/ Amazonian Opulence], Metropolitan Opera {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Brazilu}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]] [[Kategorija:Građevine u Brazilu]] [[Kategorija:Operne kuće]] [[Kategorija:Kazalište]] [[Kategorija:Brazilska kultura]] 65rbkjm1njn9dk2ipc1y1vqd8vzwyan 0 817026 7597859 7595498 2026-09-11T21:34:52Z ~2026-49325-89 372228 7597859 wikitext text/x-wiki '''Ekocid u Gospiću''' naziv je za slučaj nezakonitog odlaganja velikih količina [[otpad]]a na području [[Gospić]]a, posebice na lokaciji nekadašnjeg industrijskog kompleksa [[PPK Velebit]] u Bilajskoj ulici. Istragom i stručnim vještačenjima utvrđeno je da se na lokaciji nalazi oko 37.000 [[tona]] miješanog otpada, uključujući elektronički, medicinski i drugi otpad, pri čemu je dio [[materijal]]a zakopan i rasut po okolnom tlu.<ref name=":1">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-o-otpadu-u-gospicu-ovo-je-ekocid-vlada-mora-odmah-djelovati/2822369.aspx Milanović o otpadu u Gospiću: Ovo je ekocid, Vlada mora odmah djelovati] Index.hr Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref> Prema nalazu vještaka [[Geotehnički fakultet u Zagrebu|Geotehničkog fakulteta]], reprezentativni uzorci otpada pokazali su opasno svojstvo ekotoksičnosti. U tlu su utvrđene visoke koncentracije [[metal]]a, među kojima bakra, olova i [[antimon]]a, dok su u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni [[PFAS]] spojevi, poznati kao vječne [[kemikalije]]. Vještaci su [[Odlagalište otpada|odlagalište]] označili vrlo vjerojatnim izvorom njihova širenja u podzemne vode.<ref name=":1"/><ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2026/08/10/milanovic-trazi-odgovore-za-licki-ekocid-zasto-nitko-nije-kaznjen-i-kada-pocinje-sanacija-779238/ Milanović traži odgovore za lički ekocid: Zašto nitko nije kažnjen i kada počinje sanacija?] Glas Slavonije Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref> Analizama su utvrđene koncentracije bakra u tlu gotovo stotinu puta više od dopuštenih vrijednosti za poljoprivredno [[tlo]], dok su koncentracije antimona dosezale vrijednosti i do 300 puta više od prirodne razine. U uzorcima poljoprivrednih kultura s obližnjih parcela pronađeni su [[bakar]], [[olovo]] i [[antimon]], a istraživanja su pokazala i prisutnost mikroplastike. Gradsko izvorište Mrđenovac prema dostupnim nalazima nije bilo onečišćeno.<ref>[https://hrvatski-glasnik.com/izdvojeno/nalaz-vjestaka-otkriva-razmjere-ekoloskog-problema-u-gospicu/2026/08/10/143073/ Nalaz vještaka otkriva razmjere ekološkog problema u Gospiću] Hrvatski glasnik Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref> == Istraga == Prema navodima [[USKOK]]-a, nezakonito gospodarenje otpadom odvijalo se od početka [[2022.]] do rujna [[2024.]] na području Gospića, [[Varaždin]]a i [[Benkovac|Benkovca]]. Dio otpada dopreman je iz [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]], a u Hrvatskoj su preuzimane i druge vrste otpada. Na području Gospića otpad je, prema sumnjama istražitelja, zakopavan, prekrivan zemljom i šljunkom te odlagan na za to neprikladnim površinama.<ref name=":3">[https://portal.javnodobro.hr/javne-politike/prostor-i-okolis/gospicki-ekocid-tko-je-sve-znao-dok-su-tisuce-tona-otpada-zavrsavale-u-okolisu.html Gospićki ekocid: Tko je sve znao dok su tisuće tona otpada završavale u okolišu] Javno dobro Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref> U predmetu su među osumnjičenima Josip i Monika Šincek te druge osobe povezane s gospodarenjem otpadom. Istraga je tijekom [[2025.]] proširena i na Jerka Kostelca, višeg savjetnika za zaštitu okoliša i prirode [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske županije]], zbog sumnji povezanih s izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom tvrtki Tipos Resurs.<ref name=":3"/> [[Državni inspektorat]] tijekom [[2023.]] i [[2024.]] provodio je nadzore lokacija povezanih s odlaganjem otpada, a početkom 2024. na [[gospić]]koj lokaciji utvrđene su nepravilnosti. U svibnju iste godine Inspektorat je od Ličko-senjske županije zatražio ukidanje dozvole tvrtki Tipos Resurs, što je učinjeno u lipnju. Nekoliko mjeseci poslije tvrtka je ponovno dobila dozvolu, a [[USKOK]] je izrazio sumnju da stvarni očevid lokacije prije njezina izdavanja nije bio proveden.<ref name=":3"/> == Sanacija i reakcije == [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|thumb|desno|200px|Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, 5. srpnja 2026.]] Nakon objave rezultata vještačenja tijekom [[2026.]] pojačani su zahtjevi za hitnom sanacijom odlagališta. Predsjednik Republike [[Zoran Milanović]] slučaj je nazvao ekocidom te zatražio od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] da bez daljnjeg odgađanja započne uklanjanje opasnog otpada, upozoravajući na opasnost za zdravlje stanovništva i mogućnost trajnog onečišćenja okoliša.<ref name=":1"/> Milanović je također zatražio utvrđivanje odgovornosti institucija i osoba koje su trebale spriječiti nezakonito odlaganje [[otpad]]a te odgovor na pitanje zbog čega sanacija nije započela ranije. Prema stručnom nalazu, odlagalište je kontinuirani izvor onečišćenja s vjerojatnošću daljnjeg širenja ako ne bude odgovarajućih sanacijskih mjera.<ref name=":2"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gospić]] [[Kategorija:Ekološke katastrofe]] [[Kategorija:Gospodarenje otpadom]] kc62p19wlz08fxj9m66103d2pbc4tbl 118 817625 7597866 7597599 2026-09-11T22:20:15Z LAPTOPBIH 369985 /* Rođenje i podrijetlo */ 7597866 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | rođeno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Jerko | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan je na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> '''30. siječnja 1860.''' završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) osobno ga je upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Isto potvrđuje i Bakula1867. godine u Šemantizmu. Bakula navodi i da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> No, Jolić dio Bakuline tvrdnje opovrgava jer je došao do novih spoznaja korz orginalni dokument o Zubčevu darovanju zemljišta: "...igrom slučaja, smo pronašli prijepis originalnoga dokumenta gdje se točno navodi godina 1756. kada je obitelj Zubac darovala točno ovaj dio u koji su se župnici naselili i odavde opsluživali cijelu župu Brotnjo. Dakle, ovdje župnici franjevci borave neprekidno već više od 260 godina''."''<ref>{{Citiranje weba|last=Oćina|first=Čitluk|date=23. listopada 2018.|title=Predstavljanjem monografije završeni 15. Didakovi dani|url=https://citluk.ba/predstavljanjem-monografije-zavrseni-15-didakovi-dani/|url-status=live|archive-url=|archive-date=23. listopada 2018.|access-date=8. rujna 2026}}</ref> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen čovjek u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme njihova upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru u kojoj se obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|školska sestra franjevka]] [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] školovana izvan Hercegovine. Rođenje: 10. 9. 1883., Paoča. Smrt: 21. 11. 1906., Mostar. Umrla je od tuberkuloze. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref>. "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> "Frano Buntić rodio se u Paoči (župa Gradnići, kod Čitluka, BiH) 9. listopada 1871. Fra Augustin Zubac ga je 1883. poslao u franjevačko sjemenište u Širokom Brijegu. U red je stupio 18. veljače 1888. uzevši ime Didak."<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomić|first=Draženko|title=Fra Didak Buntić - suvremenik "kršćanske obitelji"|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=1991|pages=277}}</ref> [[1899.]] [[Paškal Buconjić]] doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u [[Mostar]]. Sagradio im je sirotište u [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelom Polju]] i kupio zemlju u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]], zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezoviću, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augustin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na [[Sveučilište u Beču|bečko sveučište]], a Odluku je donijela Kongregacija za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' u isto vrijeme u Italiji postojale su sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se priznavala na inozemnim sveučilištima jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra [[Petar Bakula]] 1861. obilazi [[Beč|Beč,]] [[Zagreb]], [[Pešta|Peštu]] pronaći načine financiranja za školovanje hercegovačkih klerika. U [[Zagreb|Zagrebu]] je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „[[Hercegovačka država|Hercegovačke države]]“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstva ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na [[Petar Bakula|Bakulinu]] molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara Franje Josipa I, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status [[Apostolski misionari|apostolskih misionara]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] - '''1881. godine.''' Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> "Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorani surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Privremeni smještaj mu je bio u Seonicu u Duvnu.<ref name=":16" /> Pravno gledano, [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koji ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Isto tako, Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni -'' već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje u Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji, zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim, teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. Mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako oskudno pod stalnim financijskim izdacima. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas '''ima 66 župa''', '''od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru'''. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih. Prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske Monarhijske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije uspostave austro-ugarske uprave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga i drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | od 25. 4. 1867. | učitelj pučke škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustosa fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra Franju Bašaduru, fra Blaža Jerkovića i fra Stjepana Vuletića | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra Franjo Dobretić, fra Augustin Zubac, fra Pavo Petrović, fra Lujo Radoš, fra Nikola Šimović i fra Jerko Ljubić) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod Luka Begić s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1889. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1898. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u rodnoj župi, u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podlogom jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan rimskim vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao '''1. provincijalom'''. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|''De Propaganda fide'']] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanska franjavačka provincija navodi: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za sve albanske franjevačke misije'''.“<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> Albanska franjavačka provincija navodi i da je Zubac zajedno s Anastasiom Vincenzonijem sudjelovao u obnovi crkve i samostana u Rubiku 1897. godine, uz pomoć Austro-Ugarske.<ref name=":15" /> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac [[Anastazije Vincenzoni]], koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon Zubčava imenovanja 3. provincijalom, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedan od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] Monarhiji. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uspostave Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine kad je Paškal Buconjić bio franjevački kustos i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije [[Imotski|Imotskom]] i sutradan u [[Vrgorac|Vrgorcu]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, '''ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić'''. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Služba se nastavlja i kasnije, nakon imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od osmanskih vlasti i vlastite smrti. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - biskupijski i redovnički. Buconić je napredovao u biskupskoj hijerarhiji, a Zubac i u biskupskoj hijerarhiji i u istaknutim službama unutar Franjevačkog reda. Obojica su pri tom bili franjevci s velikom naklonošću prema Austro-Ugarskoj Monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> Nakon uspostave austro-ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske 1878. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a list Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki franjevački listovi postojali i ranije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga '''1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo''', '''a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’'''. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je ondje naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva Hrvoje, a na sprovodu je društvo zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke. "HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana|Hrvoja Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuo je '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Podržavao ga je i godinu poslije Provincijal fra [[Augustin Zubac]]. Ovaj časopis razvio se s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču osnivanje Đačkih udruga.<ref name=":13" /> == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]]; fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''';''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]]; '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} cwqmrhzl0np6cgyqnsgmao7is2m2sxt 7597950 7597866 2026-09-12T09:54:12Z LAPTOPBIH 369985 /* Rođenje i podrijetlo */ 7597950 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | rođeno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Jerko | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja: Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan je na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> '''30. siječnja 1860.''' završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) osobno ga je upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Isto potvrđuje i Bakula1867. godine u Šemantizmu. Bakula navodi i da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> No, Jolić dio Bakuline tvrdnje opovrgava jer je došao do novih spoznaja korz orginalni dokument o Zubčevu darovanju zemljišta: "...igrom slučaja, smo pronašli prijepis originalnoga dokumenta gdje se točno navodi godina 1756. kada je obitelj Zubac darovala točno ovaj dio u koji su se župnici naselili i odavde opsluživali cijelu župu Brotnjo. Dakle, ovdje župnici franjevci borave neprekidno već više od 260 godina''."''<ref>{{Citiranje weba|last=Oćina|first=Čitluk|date=23. listopada 2018.|title=Predstavljanjem monografije završeni 15. Didakovi dani|url=https://citluk.ba/predstavljanjem-monografije-zavrseni-15-didakovi-dani/|url-status=live|archive-url=|archive-date=23. listopada 2018.|access-date=8. rujna 2026}}</ref> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen čovjek u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme njihova upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru u kojoj se obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|školska sestra franjevka]] [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] školovana izvan Hercegovine. Rođenje: 10. 9. 1883., Paoča. Smrt: 21. 11. 1906., Mostar. Umrla je od tuberkuloze. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref>. "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> "Frano Buntić rodio se u Paoči (župa Gradnići, kod Čitluka, BiH) 9. listopada 1871. Fra Augustin Zubac ga je 1883. poslao u franjevačko sjemenište u Širokom Brijegu. U red je stupio 18. veljače 1888. uzevši ime Didak."<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomić|first=Draženko|title=Fra Didak Buntić - suvremenik "kršćanske obitelji"|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=1991|pages=277}}</ref> [[1899.]] [[Paškal Buconjić]] doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u [[Mostar]]. Sagradio im je sirotište u [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelom Polju]] i kupio zemlju u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]], zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezoviću, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augustin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na [[Sveučilište u Beču|bečko sveučište]], a Odluku je donijela Kongregacija za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' u isto vrijeme u Italiji postojale su sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se priznavala na inozemnim sveučilištima jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra [[Petar Bakula]] 1861. obilazi [[Beč|Beč,]] [[Zagreb]], [[Pešta|Peštu]] pronaći načine financiranja za školovanje hercegovačkih klerika. U [[Zagreb|Zagrebu]] je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „[[Hercegovačka država|Hercegovačke države]]“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstva ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na [[Petar Bakula|Bakulinu]] molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara Franje Josipa I, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status [[Apostolski misionari|apostolskih misionara]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] - '''1881. godine.''' Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> "Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorani surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Privremeni smještaj mu je bio u Seonicu u Duvnu.<ref name=":16" /> Pravno gledano, [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koji ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Isto tako, Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni -'' već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje u Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji, zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim, teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. Mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako oskudno pod stalnim financijskim izdacima. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas '''ima 66 župa''', '''od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru'''. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih. Prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske Monarhijske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije uspostave austro-ugarske uprave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga i drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | od 25. 4. 1867. | učitelj pučke škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustosa fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra Franju Bašaduru, fra Blaža Jerkovića i fra Stjepana Vuletića | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra Franjo Dobretić, fra Augustin Zubac, fra Pavo Petrović, fra Lujo Radoš, fra Nikola Šimović i fra Jerko Ljubić) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod Luka Begić s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1889. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1898. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u rodnoj župi, u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podlogom jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan rimskim vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao '''1. provincijalom'''. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|''De Propaganda fide'']] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanska franjavačka provincija navodi: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za sve albanske franjevačke misije'''.“<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> Albanska franjavačka provincija navodi i da je Zubac zajedno s Anastasiom Vincenzonijem sudjelovao u obnovi crkve i samostana u Rubiku 1897. godine, uz pomoć Austro-Ugarske.<ref name=":15" /> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac [[Anastazije Vincenzoni]], koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon Zubčava imenovanja 3. provincijalom, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedan od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] Monarhiji. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uspostave Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine kad je Paškal Buconjić bio franjevački kustos i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije [[Imotski|Imotskom]] i sutradan u [[Vrgorac|Vrgorcu]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, '''ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić'''. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Služba se nastavlja i kasnije, nakon imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od osmanskih vlasti i vlastite smrti. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - biskupijski i redovnički. Buconić je napredovao u biskupskoj hijerarhiji, a Zubac i u biskupskoj hijerarhiji i u istaknutim službama unutar Franjevačkog reda. Obojica su pri tom bili franjevci s velikom naklonošću prema Austro-Ugarskoj Monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> Nakon uspostave austro-ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske 1878. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a list Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki franjevački listovi postojali i ranije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga '''1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo''', '''a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’'''. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je ondje naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva Hrvoje, a na sprovodu je društvo zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke. "HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana|Hrvoja Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuo je '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Podržavao ga je i godinu poslije Provincijal fra [[Augustin Zubac]]. Ovaj časopis razvio se s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču osnivanje Đačkih udruga.<ref name=":13" /> == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]]; fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''';''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]]; '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} 6secb49m3pnr9zwmv1tqotqwrvrj560 7597953 7597950 2026-09-12T10:16:29Z LAPTOPBIH 369985 /* Misionar u i na vlastitoj zemlji */ 7597953 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | rođeno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Jerko | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja: Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan je na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> '''30. siječnja 1860.''' završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) osobno ga je upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Isto potvrđuje i Bakula1867. godine u Šemantizmu. Bakula navodi i da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> No, Jolić dio Bakuline tvrdnje opovrgava jer je došao do novih spoznaja korz orginalni dokument o Zubčevu darovanju zemljišta: "...igrom slučaja, smo pronašli prijepis originalnoga dokumenta gdje se točno navodi godina 1756. kada je obitelj Zubac darovala točno ovaj dio u koji su se župnici naselili i odavde opsluživali cijelu župu Brotnjo. Dakle, ovdje župnici franjevci borave neprekidno već više od 260 godina''."''<ref>{{Citiranje weba|last=Oćina|first=Čitluk|date=23. listopada 2018.|title=Predstavljanjem monografije završeni 15. Didakovi dani|url=https://citluk.ba/predstavljanjem-monografije-zavrseni-15-didakovi-dani/|url-status=live|archive-url=|archive-date=23. listopada 2018.|access-date=8. rujna 2026}}</ref> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen čovjek u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme njihova upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru u kojoj se obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|školska sestra franjevka]] [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] školovana izvan Hercegovine. Rođenje: 10. 9. 1883., Paoča. Smrt: 21. 11. 1906., Mostar. Umrla je od tuberkuloze. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref>. "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> "Frano Buntić rodio se u Paoči (župa Gradnići, kod Čitluka, BiH) 9. listopada 1871. Fra Augustin Zubac ga je 1883. poslao u franjevačko sjemenište u Širokom Brijegu. U red je stupio 18. veljače 1888. uzevši ime Didak."<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomić|first=Draženko|title=Fra Didak Buntić - suvremenik "kršćanske obitelji"|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=1991|pages=277}}</ref> [[1899.]] [[Paškal Buconjić]] doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u [[Mostar]]. Sagradio im je sirotište u [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelom Polju]] i kupio zemlju u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]], zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezoviću, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augustin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na [[Sveučilište u Beču|bečko sveučište]], a Odluku je donijela Kongregacija za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' u isto vrijeme u Italiji postojale su sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se priznavala na inozemnim sveučilištima jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra [[Petar Bakula]] 1861. obilazi [[Beč|Beč,]] [[Zagreb]], [[Pešta|Peštu]] pronaći načine financiranja za školovanje hercegovačkih klerika. U [[Zagreb|Zagrebu]] je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „[[Hercegovačka država|Hercegovačke države]]“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstva ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na [[Petar Bakula|Bakulinu]] molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara Franje Josipa I, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status [[Apostolski misionari|apostolskih misionara]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] - '''1881. godine.''' Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> "Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorani surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Privremeni smještaj mu je bio u Seonicu u Duvnu.<ref name=":16" /> Pravno gledano, [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koji ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Isto tako, Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni -'' već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje u Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji, zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim, teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. Mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako oskudno pod stalnim financijskim izdacima. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas '''ima 66 župa''', '''od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru'''. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih. Prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske Monarhijske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije njezine uspostave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga i drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | od 25. 4. 1867. | učitelj pučke škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustoda fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra [[Franjo Bašadur|Franju Bašaduru]], fra [[Blaž Jerković|Blaža Jerkovića]] i fra [[Stjepan Vuletić|Stjepana Vuletića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra [[Franjo Dobretić]], fra Augustin Zubac, fra [[Pavo Petrović]], fra [[Lujo Radoš]], fra Nikola Šimović i fra [[Jerko Ljubić]]) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod [[Luka Begić]] s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1888. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1898. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u rodnoj župi, u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podlogom jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan rimskim vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom - general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao '''1. provincijalom'''. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], kasnije [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|''De Propaganda fide'']] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanska franjavačka provincija navodi: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za sve albanske franjevačke misije'''.“<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> Albanska franjavačka provincija navodi i da je Zubac zajedno s Anastasiom Vincenzonijem sudjelovao u obnovi crkve i samostana u Rubiku 1897. godine, uz pomoć Austro-Ugarske.<ref name=":15" /> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac [[Anastazije Vincenzoni]], koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon Zubčava imenovanja 3. provincijalom, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedan od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac, obojica franjevci i svećenici, s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] Monarhiji. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uspostave Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine kad je Paškal Buconjić bio franjevački kustod i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije [[Imotski|Imotskom]] i sutradan u [[Vrgorac|Vrgorcu]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, '''ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić'''. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Služba se nastavlja i kasnije, nakon imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od osmanskih vlasti i vlastite smrti od istih. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - biskupijski i redovnički. Buconić je napredovao u biskupskoj hijerarhiji, a Zubac i u biskupskoj hijerarhiji i u istaknutim službama unutar Franjevačkog reda. Obojica su imala veliku naklonost prema Austro-Ugarskoj Monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> Nakon uspostave austro-ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a list Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki franjevački listovi postojali i ranije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske Monarhije i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga '''1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo''', '''a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’'''. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je u ''Osvrtu'' naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva ''Hrvoje'', a na njegovom sprovodu društvo mu je zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke. Točnije: "HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana|Hrvoja Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuo je '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Kontunuitet izlaženja i opstanka tog časopisa podržavao je i godinu poslije kad se vratio iz misija u Albaniji i postao 3. provincijal i fra [[Augustin Zubac]]. Ovaj časopis razvio se s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču i osnivanje Đačkih udruga.<ref name=":13" /> == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]]; fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''';''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]]; '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} qhnzfehsw5fwh1cioicn83l6qd0qsq4 7597956 7597953 2026-09-12T10:21:22Z LAPTOPBIH 369985 /* Hrvatska dionička tiskara */ 7597956 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | rođeno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Jerko | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja: Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan je na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> '''30. siječnja 1860.''' završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) osobno ga je upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Isto potvrđuje i Bakula1867. godine u Šemantizmu. Bakula navodi i da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> No, Jolić dio Bakuline tvrdnje opovrgava jer je došao do novih spoznaja korz orginalni dokument o Zubčevu darovanju zemljišta: "...igrom slučaja, smo pronašli prijepis originalnoga dokumenta gdje se točno navodi godina 1756. kada je obitelj Zubac darovala točno ovaj dio u koji su se župnici naselili i odavde opsluživali cijelu župu Brotnjo. Dakle, ovdje župnici franjevci borave neprekidno već više od 260 godina''."''<ref>{{Citiranje weba|last=Oćina|first=Čitluk|date=23. listopada 2018.|title=Predstavljanjem monografije završeni 15. Didakovi dani|url=https://citluk.ba/predstavljanjem-monografije-zavrseni-15-didakovi-dani/|url-status=live|archive-url=|archive-date=23. listopada 2018.|access-date=8. rujna 2026}}</ref> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen čovjek u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme njihova upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru u kojoj se obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|školska sestra franjevka]] [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] školovana izvan Hercegovine. Rođenje: 10. 9. 1883., Paoča. Smrt: 21. 11. 1906., Mostar. Umrla je od tuberkuloze. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref>. "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> "Frano Buntić rodio se u Paoči (župa Gradnići, kod Čitluka, BiH) 9. listopada 1871. Fra Augustin Zubac ga je 1883. poslao u franjevačko sjemenište u Širokom Brijegu. U red je stupio 18. veljače 1888. uzevši ime Didak."<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomić|first=Draženko|title=Fra Didak Buntić - suvremenik "kršćanske obitelji"|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=1991|pages=277}}</ref> [[1899.]] [[Paškal Buconjić]] doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u [[Mostar]]. Sagradio im je sirotište u [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelom Polju]] i kupio zemlju u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]], zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezoviću, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augustin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na [[Sveučilište u Beču|bečko sveučište]], a Odluku je donijela Kongregacija za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' u isto vrijeme u Italiji postojale su sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se priznavala na inozemnim sveučilištima jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra [[Petar Bakula]] 1861. obilazi [[Beč|Beč,]] [[Zagreb]], [[Pešta|Peštu]] pronaći načine financiranja za školovanje hercegovačkih klerika. U [[Zagreb|Zagrebu]] je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „[[Hercegovačka država|Hercegovačke države]]“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstva ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na [[Petar Bakula|Bakulinu]] molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara Franje Josipa I, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status [[Apostolski misionari|apostolskih misionara]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] - '''1881. godine.''' Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> "Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorani surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Privremeni smještaj mu je bio u Seonicu u Duvnu.<ref name=":16" /> Pravno gledano, [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koji ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Isto tako, Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni -'' već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje u Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji, zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim, teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. Mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako oskudno pod stalnim financijskim izdacima. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas '''ima 66 župa''', '''od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru'''. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih. Prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske Monarhijske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije njezine uspostave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga i drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | od 25. 4. 1867. | učitelj pučke škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustoda fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra [[Franjo Bašadur|Franju Bašaduru]], fra [[Blaž Jerković|Blaža Jerkovića]] i fra [[Stjepan Vuletić|Stjepana Vuletića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra [[Franjo Dobretić]], fra Augustin Zubac, fra [[Pavo Petrović]], fra [[Lujo Radoš]], fra Nikola Šimović i fra [[Jerko Ljubić]]) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod [[Luka Begić]] s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1888. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1898. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u rodnoj župi, u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podlogom jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan rimskim vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom - general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao '''1. provincijalom'''. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], kasnije [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|''De Propaganda fide'']] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanska franjavačka provincija navodi: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za sve albanske franjevačke misije'''.“<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> Albanska franjavačka provincija navodi i da je Zubac zajedno s Anastasiom Vincenzonijem sudjelovao u obnovi crkve i samostana u Rubiku 1897. godine, uz pomoć Austro-Ugarske.<ref name=":15" /> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac [[Anastazije Vincenzoni]], koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon Zubčava imenovanja 3. provincijalom, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedan od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac, obojica franjevci i svećenici, s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] Monarhiji. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uspostave Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine kad je Paškal Buconjić bio franjevački kustod i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije [[Imotski|Imotskom]] i sutradan u [[Vrgorac|Vrgorcu]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, '''ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić'''. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Služba se nastavlja i kasnije, nakon imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od osmanskih vlasti i vlastite smrti od istih. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - biskupijski i redovnički. Buconić je napredovao u biskupskoj hijerarhiji, a Zubac i u biskupskoj hijerarhiji i u istaknutim službama unutar Franjevačkog reda. Obojica su imala veliku naklonost prema Austro-Ugarskoj Monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> Nakon uspostave austro-ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a list Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki franjevački listovi postojali i ranije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske Monarhije i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga '''1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo''', '''a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’'''. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je u ''Osvrtu'' naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva ''Hrvoje'', a na njegovom sprovodu društvo mu je zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke. Točnije: "HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana|Hrvoja Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuo je '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Kontunuitet izlaženja i opstanka tog časopisa podržavao je i godinu poslije kad se vratio iz misija u Albaniji i postao 3. provincijal i fra [[Augustin Zubac]]. Ovaj časopis razvio se s vremenom u znanstveno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču i osnivanje Đačkih udruga.<ref name=":13" /> == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]]; fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''';''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]]; '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} j3uvoyg9s89g2qvofmhr1q3lr4188qc 7597957 7597956 2026-09-12T10:27:51Z LAPTOPBIH 369985 /* Misionar u i na vlastitoj zemlji */ 7597957 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | rođeno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Jerko | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja: Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan je na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> '''30. siječnja 1860.''' završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) osobno ga je upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Isto potvrđuje i Bakula1867. godine u Šemantizmu. Bakula navodi i da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> No, Jolić dio Bakuline tvrdnje opovrgava jer je došao do novih spoznaja korz orginalni dokument o Zubčevu darovanju zemljišta: "...igrom slučaja, smo pronašli prijepis originalnoga dokumenta gdje se točno navodi godina 1756. kada je obitelj Zubac darovala točno ovaj dio u koji su se župnici naselili i odavde opsluživali cijelu župu Brotnjo. Dakle, ovdje župnici franjevci borave neprekidno već više od 260 godina''."''<ref>{{Citiranje weba|last=Oćina|first=Čitluk|date=23. listopada 2018.|title=Predstavljanjem monografije završeni 15. Didakovi dani|url=https://citluk.ba/predstavljanjem-monografije-zavrseni-15-didakovi-dani/|url-status=live|archive-url=|archive-date=23. listopada 2018.|access-date=8. rujna 2026}}</ref> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen čovjek u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme njihova upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru u kojoj se obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|školska sestra franjevka]] [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] školovana izvan Hercegovine. Rođenje: 10. 9. 1883., Paoča. Smrt: 21. 11. 1906., Mostar. Umrla je od tuberkuloze. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref>. "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> "Frano Buntić rodio se u Paoči (župa Gradnići, kod Čitluka, BiH) 9. listopada 1871. Fra Augustin Zubac ga je 1883. poslao u franjevačko sjemenište u Širokom Brijegu. U red je stupio 18. veljače 1888. uzevši ime Didak."<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomić|first=Draženko|title=Fra Didak Buntić - suvremenik "kršćanske obitelji"|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=1991|pages=277}}</ref> [[1899.]] [[Paškal Buconjić]] doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u [[Mostar]]. Sagradio im je sirotište u [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelom Polju]] i kupio zemlju u [[Nevesinje|Nevesinju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]], zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezoviću, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augustin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na [[Sveučilište u Beču|bečko sveučište]], a Odluku je donijela Kongregacija za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' u isto vrijeme u Italiji postojale su sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se priznavala na inozemnim sveučilištima jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra [[Petar Bakula]] 1861. obilazi [[Beč|Beč,]] [[Zagreb]], [[Pešta|Peštu]] pronaći načine financiranja za školovanje hercegovačkih klerika. U [[Zagreb|Zagrebu]] je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „[[Hercegovačka država|Hercegovačke države]]“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstva ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na [[Petar Bakula|Bakulinu]] molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara Franje Josipa I, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status [[Apostolski misionari|apostolskih misionara]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] - '''1881. godine.''' Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> "Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorani surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Privremeni smještaj mu je bio u Seonicu u Duvnu.<ref name=":16" /> Pravno gledano, [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu jer ni sam nije imao uređen pravni položaj. Isto tako, Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni -'' već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje u Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji, zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim, teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. Mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako oskudno pod stalnim financijskim izdacima. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas '''ima 66 župa''', '''od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru'''. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih. Prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske Monarhijske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije njezine uspostave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga i drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | od 25. 4. 1867. | učitelj pučke škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustoda fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra [[Franjo Bašadur|Franju Bašaduru]], fra [[Blaž Jerković|Blaža Jerkovića]] i fra [[Stjepan Vuletić|Stjepana Vuletića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra [[Franjo Dobretić]], fra Augustin Zubac, fra [[Pavo Petrović]], fra [[Lujo Radoš]], fra Nikola Šimović i fra [[Jerko Ljubić]]) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod [[Luka Begić]] s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1888. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1898. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u rodnoj župi, u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podlogom jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan rimskim vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom - general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao '''1. provincijalom'''. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], kasnije [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|''De Propaganda fide'']] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanska franjavačka provincija navodi: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za sve albanske franjevačke misije'''.“<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> Albanska franjavačka provincija navodi i da je Zubac zajedno s Anastasiom Vincenzonijem sudjelovao u obnovi crkve i samostana u Rubiku 1897. godine, uz pomoć Austro-Ugarske.<ref name=":15" /> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac [[Anastazije Vincenzoni]], koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon Zubčava imenovanja 3. provincijalom, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedan od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac, obojica franjevci i svećenici, s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] Monarhiji. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uspostave Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine kad je Paškal Buconjić bio franjevački kustod i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije [[Imotski|Imotskom]] i sutradan u [[Vrgorac|Vrgorcu]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, '''ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić'''. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Služba se nastavlja i kasnije, nakon imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od osmanskih vlasti i vlastite smrti od istih. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - biskupijski i redovnički. Buconić je napredovao u biskupskoj hijerarhiji, a Zubac i u biskupskoj hijerarhiji i u istaknutim službama unutar Franjevačkog reda. Obojica su imala veliku naklonost prema Austro-Ugarskoj Monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> Nakon uspostave austro-ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a list Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki franjevački listovi postojali i ranije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske Monarhije i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga '''1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo''', '''a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’'''. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je u ''Osvrtu'' naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva ''Hrvoje'', a na njegovom sprovodu društvo mu je zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke. Točnije: "HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana|Hrvoja Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuo je '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Kontunuitet izlaženja i opstanka tog časopisa podržavao je i godinu poslije kad se vratio iz misija u Albaniji i postao 3. provincijal i fra [[Augustin Zubac]]. Ovaj časopis razvio se s vremenom u znanstveno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču i osnivanje Đačkih udruga.<ref name=":13" /> == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]]; fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''';''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]]; '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} dr22j23tqs06nq5k5x833ai38htozsc 4 817881 7597851 7597152 2026-09-11T20:50:44Z ~2026-49130-85 372221 /* Stanko Bajsić */ 7597851 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 6s1xzjnl85d85imp8au6c8wort2ysio 7597852 7597851 2026-09-11T20:52:14Z ~2026-49130-85 372221 /* Stanko Bajsić */ 7597852 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} f2fan9esyv3sdjt3ikfmtawkqejwqt0 7597856 7597852 2026-09-11T21:18:59Z Croxyz 205325 /* Novix informatika */ novi odlomak 7597856 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} heu29xniynyj73h7m0ldkdc3d750b0d 7597876 7597856 2026-09-11T23:38:54Z Croxyz 205325 /* BlockBench */ novi odlomak 7597876 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} rvwqxggp2art482j30vih2ljt33jn8r 7597881 7597876 2026-09-11T23:44:15Z Croxyz 205325 /* Reza Fekri */ novi odlomak 7597881 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} tucp08lbv11l1okm8lf9moxid1hcles 7597898 7597881 2026-09-12T04:27:47Z Musicresearcher7 372153 /* Reza Fekri */ Odgovor 7597898 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) p1kmlda6j8jsdw8w7jpdpzlrz92yz0o 7597914 7597898 2026-09-12T07:24:43Z Runolist 263374 /* Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo */ novi odlomak 7597914 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) == [[Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]] |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 09:24, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} nsfy6tu8217aw8v3rxcmpu76ptnn944 7597916 7597914 2026-09-12T07:26:44Z Runolist 263374 /* Nacrt:Polleo Sport */ 7597916 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Mislim da ovo možemo {{zadržati}} po kriterijima (čini mi se da su im proizvodi poprilično popularni?), ali svakako treba doraditi stil članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:26, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) == [[Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]] |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 09:24, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} iua7mrgfkg05uronu6yr3vp5u7yllcz 7597917 7597916 2026-09-12T07:26:58Z Runolist 263374 /* Novix informatika */ 7597917 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Mislim da ovo možemo {{zadržati}} po kriterijima (čini mi se da su im proizvodi poprilično popularni?), ali svakako treba doraditi stil članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:26, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) == [[Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]] |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 09:24, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} q01hv7vpph0mwt9u60vvfn0pb7en83p 7597918 7597917 2026-09-12T07:27:12Z Runolist 263374 /* BlockBench */ 7597918 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Mislim da ovo možemo {{zadržati}} po kriterijima (čini mi se da su im proizvodi poprilično popularni?), ali svakako treba doraditi stil članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:26, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) == [[Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]] |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 09:24, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} i6ysq7cbwoof97nnok9x8ej5kvn9n41 7597919 7597918 2026-09-12T07:27:37Z Runolist 263374 /* Reza Fekri */ 7597919 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Arboretum Folly]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Arboretum Folly |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:26, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kaia Gerber]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kaia Gerber |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:27, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ágnes Forsthoffer]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ágnes Forsthoffer |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:28, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Domaći viski]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Domaći viski |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez ikakvih izvora (izuzev sekcije s brendovima), vjerojatno AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:16, 4. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vlaho Nenadić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vlaho Nenadić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, prekratko za mrvu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:34, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stanko Bajsić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Stanko Bajsić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, možda ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:50, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> koje izvore treba dodati. Treba dodati i dodatne funkcije, Član statutarne komisije SKJ od 1974-1978 izabran na povijesno važnom X. Kongresu SKJ te član statutarne komisije SKH od 1978-1982. Gdje dodati izvore? Zbog toh funkcija stranica ne bi trebala biti izbrisana. Ujedno i treba promijeniti neke datume koji se trenutno nalaze na stranici, <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[IJ (digraf)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = IJ (digraf) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:54, 5. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Varošište (Zenica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Varošište (Zenica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:45, 7. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Varošište je stvarno naselje selo koje administrativno pripada MZ Vranduk i sastavni je dio mjesne zajednice Vranduk u opštini Vodi se kao zasebno naselje i samostalan džemat. U zemljišnjim knjigama se vodi kao KO VRANDUK Katastarska opština Vranduk ali sve parcele unutar ovog sela su pod prefiksom Varošište. Na dokumentima,računima,pošti,pismima adresa se navodi kao Varošište a ne neko drugo naselje. Ukoliko je potrebno ukažite na greške i nedostatke kako bi se oni ispravili i kako bi se našli kompromisi. Hvala na razumijevanju. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Žani Buhovac]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Žani Buhovac |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:33, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Polleo Sport]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Polleo Sport |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = [[WP:KRTE]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 21:32, 8. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Mislim da ovo možemo {{zadržati}} po kriterijima (čini mi se da su im proizvodi poprilično popularni?), ali svakako treba doraditi stil članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:26, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano jer ne isuonjava kriterije. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:09, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Poljička cesta (Split)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Poljička cesta (Split) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI-članak, bez izvora, u izvorima ne piše ono što se tvrdi, prethodno brisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:37, 9. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Novix informatika]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Novix informatika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 11. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[BlockBench]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = BlockBench |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:38, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Reza Fekri]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Reza Fekri |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjva kriterije (konzensus na en.wiki) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Vidim da je prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:44, 12. rujna 2026. (CEST) :* '''Zadržati''' – Članak ispunjava sve standarde značajnosti (Notability) za glazbenike i umjetnike na Wikipediji. Reza Fekri je solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' [https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase], što predstavljanju vrhunac profesionalnog opernog angažmana u Hrvatskoj. :Pored angažmana u HNK Zagreb (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), ostvario je i značajne međunarodne solističke nastupe: :* Gostujući solist u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu i [[Helikon Opera]] u Moskvu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile] i [https://www.operabase.com/reza-fekri-a2168903/hr Operabase Profile]). :* Službena biografija i izdanja solističkih snimki za vodeću svjetsku izdavačku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Records]). :* Solistički nastupi s [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski ([https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/zagrebacka-filharmonija-br-crveni-ciklus-br-alexan/ Lisinski.hr]), Zborom HRT-a te otvorenju festivala KotorArt (potvrđeno u recenzijama Matice hrvatske u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT-u). :S obzirom na status solista u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb) i međunarodne izvore, razlog za brisanje više nije valjan. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 06:27, 12. rujna 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]] |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 09:24, 12. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} p1hq54uvjg2qftwtmxdddxb76903upk 0 818179 7597860 7597046 2026-09-11T21:35:11Z ~2026-48880-49 371945 /* Televizijske uloge */ 7597860 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Mijo Kevo |slika = |rođenje = {{datum rođenja i godine|1973|3|19}} |zanimanje = [[glumac]] |mjesto rođenja = }} '''Mijo Kevo''' (rođen 19. ožujka 1973.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski [[glumac]]. == Život i karijera == Mijo Kevo proveo je dio djetinjstva s bakom i djedom u Radošiću, u Dalmatinskoj zagori.<ref>[https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/zdravlje-na-kvadrat/clanak/zanimljivosti/zdravlje-na-kvadrat-u-zdravlju-na-kvadrat-zvijezda-kumova-mijo-kevo-otkrio-kojoj-bi-se-estetskoj-operaciji-podvrgnuo---983840.html U 'Zdravlju na kvadrat' zvijezda 'Kumova' Mijo Kevo otkrio kojoj bi se estetskoj operaciji podvrgnuo], Nova TV / Dnevnik.h</ref> Prije nego što se počeo profesionalno baviti glumom, imao je nekonvencionalan profesionalni put; radio je kao redar u noćnim klubovima i tjelohranitelj, a jedno je vrijeme u [[Pariz]]u pokušavao ostvariti manekensku karijeru. Profesionalnu glumačku karijeru započeo je krajem 2000-ih godina, prvo kroz uloge na televiziji i djelovanje u splitskim kazališnim krugovima. Član je [[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|Hrvatskog društva dramskih umjetnika]] (HDDU).<ref>[https://story.hr/Celebrity/a329566/mijo-kevo-je-prije-kumova-radio-kao-tjelohranitelj-i-htio-je-postati-model-u-parizu.html Radio je kao tjelohranitelj, pokušao je postati model u Parizu: Evo tko je omiljeni Marko Šank iz seriji 'Kumovi'], Story.hr</ref> Svoj privatni i obiteljski život uglavnom drži podalje od javnosti. == Kazalište == U kazalištu je Kevo ostvario uloge prvenstveno na nezavisnoj sceni i u festivalskim produkcijama. Među njegovim istaknutijim kazališnim projektima su predstava ''Južina'' u režiji Ante Marina, u kojoj nastupa uz [[Stojan Matavulj|Stojana Matavulja]] i [[Snježana Sinovčić-Šiškov|Snježanu Sinovčić Šiškov]], te projekt ''Bumbarovo ljeto'' u režiji [[Daniel Kušan|Daniela Kušana]].<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zvijezda-kumova-iako-je-ovo-kruh-s-mnogo-kora-isto-tako-je-poziv-ljubav-ludost-igra-foto-20240530 Zvijezda 'Kumova': 'Iako je ovo kruh s mnogo kora, isto tako je poziv, ljubav, ludost, igra'], tportal.hr</ref> == Film i televizija == Nakon prvih televizijskih uloga, Kevo se postupno etablirao u hrvatskim dramskim i humorističnim serijama. Prepoznatljivost kod šire televizijske publike ostvario je ulogama u popularnim serijama Nove TV i HRT-a, poput uloga Zdenka u seriji ''[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]'' i Marka Šanka (odnosno Marka Skelina) u seriji ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]''.<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/intervju-s-mijom-kevom-koji-glumi-u-seriji-kumovi---692459.html Glumac kojeg pamtimo kao šašavog policajca Zdenka na snimanju nove serije napravio je pravu pomutnju: "To je moja slabost"], Showbuzz / Dnevnik.hr</ref> Uz televiziju, zapažene su i njegove uloge u hrvatskim dugometražnim filmovima. Glumio je u nagrađivanim filmovima ''[[Sonja i bik]]'' (2012.), ''[[Sigurno mjesto]]'' (2022.) u režiji Jurja Lerotića, te ''[[Garbura (film)|Garbura]]'' (2022.). == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2009. – 2011. | ''[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]]'' | Žare | televizijska serija |- | 2011. – 2013. | ''[[Larin izbor]]'' | Mile | televizijska serija |- | 2018. – 2019. | ''[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]'' | policajac Zdenko | televizijska serija |- | 2020. – 2022. | ''[[Nestali (televizijska serija)|Nestali]]'' | Tomislav | televizijska serija |- | 2022. – danas | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | Marko 'Šank' Skelin | televizijska serija |- | 2024. – danas | ''[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]]'' | Novak | televizijska serija |} === Filmske uloge === {| class="wikitable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2012. | ''[[Sonja i bik]]'' | vlasnik bika | dugometražni film |- | 2021. | ''Po tamburi'' | Bitanga 4 | dugometražni film |- | 2022. | ''[[Sigurno mjesto]]'' | bolničar | dugometražni film |- | 2022. | ''[[Garbura (film)|Garbura]]'' | geodet | dugometražni film |- | 2024. | ''Božji gnjev'' | vojni policajac | dugometražni film |- | 2025. | ''Južina'' | Bili Lav | u produkciji / najavi |- | 2025. | ''Bumbarovo ljeto'' | svjetioničar | u produkciji / najavi |} == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * {{Imdb ime|id=2828790|ime=Mijo Kevo}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] 258g9lx6mmwly2gvb6f6hndmo7944e4 7597861 7597860 2026-09-11T21:38:54Z ~2026-48880-49 371945 /* Manja izmjena za televizijske uloge ispravak netočnog navoda*/ 7597861 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Mijo Kevo |slika = |rođenje = {{datum rođenja i godine|1973|3|19}} |zanimanje = [[glumac]] |mjesto rođenja = }} '''Mijo Kevo''' (rođen 19. ožujka 1973.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski [[glumac]]. == Život i karijera == Mijo Kevo proveo je dio djetinjstva s bakom i djedom u Radošiću, u Dalmatinskoj zagori.<ref>[https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/zdravlje-na-kvadrat/clanak/zanimljivosti/zdravlje-na-kvadrat-u-zdravlju-na-kvadrat-zvijezda-kumova-mijo-kevo-otkrio-kojoj-bi-se-estetskoj-operaciji-podvrgnuo---983840.html U 'Zdravlju na kvadrat' zvijezda 'Kumova' Mijo Kevo otkrio kojoj bi se estetskoj operaciji podvrgnuo], Nova TV / Dnevnik.h</ref> Prije nego što se počeo profesionalno baviti glumom, imao je nekonvencionalan profesionalni put; radio je kao redar u noćnim klubovima i tjelohranitelj, a jedno je vrijeme u [[Pariz]]u pokušavao ostvariti manekensku karijeru. Profesionalnu glumačku karijeru započeo je krajem 2000-ih godina, prvo kroz uloge na televiziji i djelovanje u splitskim kazališnim krugovima. Član je [[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika|Hrvatskog društva dramskih umjetnika]] (HDDU).<ref>[https://story.hr/Celebrity/a329566/mijo-kevo-je-prije-kumova-radio-kao-tjelohranitelj-i-htio-je-postati-model-u-parizu.html Radio je kao tjelohranitelj, pokušao je postati model u Parizu: Evo tko je omiljeni Marko Šank iz seriji 'Kumovi'], Story.hr</ref> Svoj privatni i obiteljski život uglavnom drži podalje od javnosti. == Kazalište == U kazalištu je Kevo ostvario uloge prvenstveno na nezavisnoj sceni i u festivalskim produkcijama. Među njegovim istaknutijim kazališnim projektima su predstava ''Južina'' u režiji Ante Marina, u kojoj nastupa uz [[Stojan Matavulj|Stojana Matavulja]] i [[Snježana Sinovčić-Šiškov|Snježanu Sinovčić Šiškov]], te projekt ''Bumbarovo ljeto'' u režiji [[Daniel Kušan|Daniela Kušana]].<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zvijezda-kumova-iako-je-ovo-kruh-s-mnogo-kora-isto-tako-je-poziv-ljubav-ludost-igra-foto-20240530 Zvijezda 'Kumova': 'Iako je ovo kruh s mnogo kora, isto tako je poziv, ljubav, ludost, igra'], tportal.hr</ref> == Film i televizija == Nakon prvih televizijskih uloga, Kevo se postupno etablirao u hrvatskim dramskim i humorističnim serijama. Prepoznatljivost kod šire televizijske publike ostvario je ulogama u popularnim serijama Nove TV i HRT-a, poput uloga Zdenka u seriji ''[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]'' i Marka Šanka (odnosno Marka Skelina) u seriji ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]''.<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/intervju-s-mijom-kevom-koji-glumi-u-seriji-kumovi---692459.html Glumac kojeg pamtimo kao šašavog policajca Zdenka na snimanju nove serije napravio je pravu pomutnju: "To je moja slabost"], Showbuzz / Dnevnik.hr</ref> Uz televiziju, zapažene su i njegove uloge u hrvatskim dugometražnim filmovima. Glumio je u nagrađivanim filmovima ''[[Sonja i bik]]'' (2012.), ''[[Sigurno mjesto]]'' (2022.) u režiji Jurja Lerotića, te ''[[Garbura (film)|Garbura]]'' (2022.). == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2009. – 2011. | ''[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]]'' | Žare | televizijska serija |- | 2011. – 2013. | ''[[Larin izbor]]'' | Mile | televizijska serija |- | 2018. – 2019. | ''[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]'' | policajac Zdenko | televizijska serija |- | 2020. – 2022. | ''[[Nestali (televizijska serija)|Nestali]]'' | Tomislav | televizijska serija |- | 2022. – danas | ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' | Marko 'Šank' Skelin | televizijska serija |- | 2024. – 2026. | ''[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]]'' | Novak | televizijska serija |} === Filmske uloge === {| class="wikitable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2012. | ''[[Sonja i bik]]'' | vlasnik bika | dugometražni film |- | 2021. | ''Po tamburi'' | Bitanga 4 | dugometražni film |- | 2022. | ''[[Sigurno mjesto]]'' | bolničar | dugometražni film |- | 2022. | ''[[Garbura (film)|Garbura]]'' | geodet | dugometražni film |- | 2024. | ''Božji gnjev'' | vojni policajac | dugometražni film |- | 2025. | ''Južina'' | Bili Lav | u produkciji / najavi |- | 2025. | ''Bumbarovo ljeto'' | svjetioničar | u produkciji / najavi |} == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * {{Imdb ime|id=2828790|ime=Mijo Kevo}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] m47fxosl28twrlw2emaf9fmub5i7dml 118 818310 7597683 7597361 2026-09-11T12:30:00Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (1/1) 7597683 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{UI-članak}} == Povijesni razvoj == === Rana faza i Archibald Leitch === U ranim danima nogometa, utakmice su se igrale na otvorenim javnim površinama ili improviziranim igralištima. Pojavom profesionalizma potkraj 19. stoljeća javlja se potreba za stalnim stadionima. Ključna figura ove ere bio je škotski arhitekt '''Archibald Leitch''', koji je projektirao dijelove ili cijele stadione za više od 20 vodećih engleskih klubova (uključujući [[Anfield]], [[Old Trafford]] i Stamford Bridge). Njegov dizajn karakterizirale su prepoznatljive željezne i ciglene fasade te dvokatne tribine s istaknutim križnim čeličnim ogradama. U to su vrijeme stadioni primali ogroman broj gledatelja, no većina kapaciteta otpadala je na stajaće tribine (tzv. ''terraces''). === Taylorovo izvješće i modernizacija (1989. – 2000.) === Najveća prekretnica u povijesti engleskih stadiona dogodila se nakon '''tragedije na Hillsboroughu 1989. godine''', u kojoj je zbog prenapučenosti i loše infrastrukture poginulo 97 navijača [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. <ref name="soccerwiki">[https://soccerwiki.org Soccer Wiki: Nogometni stadioni u Engleskoj], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> Vlada Ujedinjenog Kraljevstva naložila je istragu koju je vodio lord Taylor. Rezultat toga bilo je '''Taylorovo izvješće (1990.)''', koje je zakonski obvezalo sve klubove u prve dvije lige da svoje stadione preurede u isključivo sjedeća mjesta (''all-seater''). To je dovelo do uklanjanja zaštitnih ograda između tribina i terena, rušenja kultnih stajaćih tribina i vala masovne modernizacije ili izgradnje potpuno novih stadiona. == Najveći stadioni u Engleskoj == {| class="wikitable sortable" style="text-align:left;" ! Naziv stadiona !! Lokacija !! Kapacitet !! Glavni korisnik / klub |- | '''[[Wembley Stadium]]''' || London || 90.000 <ref name="wembley">[https://wikipedia.org Wembley Stadium na Wikipediji], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> || Engleska nogometna reprezentacija |- | '''[[Old Trafford]]''' || Manchester || 74.158 <ref name="soccerwiki" /> || [[Manchester United F.C.]] |- | '''[[Tottenham Hotspur Stadium|Tottenham]] Hotspur Stadium''' || London || 62.850 || [[Tottenham Hotspur F.C.]] |- | '''[[Anfield]]''' || Liverpool || 61.276 <ref name="anfield">[https://wikipedia.org Anfield na Wikipediji], pristupljeno 10. rujna 2026.</ref> || [[Liverpool F.C.]] |- | '''[[City of Manchester Stadium|Etihad Stadium]]''' || Manchester || 61.038 || [[Manchester City F.C.]] |- | '''[[Emirates Stadium|Emirates]] Stadium''' || London || 60.704 || [[Arsenal F.C.]] |} == Moderni trendovi u 21. stoljeću == === Safe Standing (Sigurno stajanje) === Nakon više od tri desetljeća zabrane stajanja, Engleska je u 2020-ima uvela koncept '''sigurnog stajanja (''Safe Standing'')'''. Riječ je o tribinama sa sjedištima na sklapanje i ugrađenim metalnim barijerama ispred svakog reda, što navijačima omogućuje sigurno stajanje i navijanje bez opasnosti od domino-efekta i padova. === Održivost i multifunkcionalnost === Suvremeni engleski stadioni više nisu projektirani samo za nogomet. Oni funkcioniraju kao cjelogodišnji komercijalni centri s hotelima, konferencijskim dvoranama i prostorima za masovne glazbene koncerte. Veliki se naglasak stavlja na ekološku održivost (primjerice, Emirates Stadium i Tottenham Hotspur Stadium koriste 100 % obnovljivu energiju i sustave za recikliranje kišnice). == Vidi još == * [[FA Premier liga|Premier Leauge]] * [[Nogomet]] * [[Stadion]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Engleski nogometni stadioni| ]] [[Kategorija:Nogomet u Engleskoj]] {{Nacrt-kat}} c9l1edralb716gevtd2jrrkgggzm7dq 0 818342 7597913 7597389 2026-09-12T07:24:32Z Runolist 263374 /* */ 7597913 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Ne ispunjava osnovne [[WP:KR]]|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Runolist}} [[Datoteka:Promenada Istočno Sarajevo.jpg|mini|desno|250px|Gradska promenada Istočno Sarajeva]] '''Gradska promenada dr. Miodrag Lazić''' (poznata i kao '''Šetnica dr. Miodraga Lazića''' ili narodno '''Korzo''') središnja je pješačka zona, šetnica i urbano središte [[Istočno Sarajevo|Istočnoga Sarajeva]], smješteno u naselju Dobrinja I na području općine [[Istočna Ilidža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Povijest i razvoj == Za razliku od povijesnih gradskih središta s dugom tradicijom, uže urbano jezgro Istočnoga Sarajeva izgrađeno je planski na prostoru nekadašnjih vojarnih objekata i otvorenih polja posljednjih deceniju. Središnja zona grada primarno se razvijala duž Spasovdanske ulice, koja se u ljetnim mjesecima zatvarala za promet i služila kao privremeni korzo.<ref name="depo">{{sweb|url=https://depo.ba/clanak/82251/pogledajte-kako-izgleda-istocno-sarajevo-nekada-pusta-livada-danas-grad-u-ekspanziji|title=Pogledajte kako izgleda Istočno Sarajevo - nekada pusta livada danas grad u ekspanziji|work=depo.ba|date=2012-11-10|accessdate=2026-09-11}}</ref> Izgradnjom suvremene pješačke promenade i njezina završna trga stvorena je kompaktna pješačka kralježnica dugačka nekoliko stotina metara. Šetalište je službeno imenovano po dr. Miodragu Laziću, kirurgu koji je vodio bolnicu "Žica" u Blažuju te stekao velike zasluge za liječenje ranjenika na ovom području tijekom ratnih zbivanja. == Urbanizam i značajke == Promenada je popločana, opremljena suvremenom urbanom opremom, rasvjetom, drvoredima te ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima. Šetnica se nastavlja i povezuje s novoizgrađenim [[Trg Republike Srbije (Istočno Sarajevo)|Trgom Republike Srbije]], površine od oko 17.000 m². Uskoro bi trebala biti podignuta i pješačka pasarela iznad prometne Ulice Vojvode Radomira Putnika, čime bi pješacima bio osiguran siguran i neprekinut prijelaz između gradske promenade i trga. Oko ove pješačke kralježnice koncentrirane su važne kulturne, obrazovne i javne institucije grada: * Galerija Žarko Vidović * Hram Sv. Vasilija Ostroškog * Narodno pozorište Istočno Sarajevo U blizini promenade i trga nalazi se i prostrani Gradski park "Gavrilo Princip", što dodatno proširuje rekreacijsku zonu u središtu grada. == Društveni značaj == Kao prepoznatljiv "korzo", ova ulica baštini mediteransku i balkansku tradiciju večernjih izlazaka i obiteljskih šetnji. Promenada služi kao glavno poprište kulturnih i zabavnih programa na otvorenome. Arhitektonski vizualni identitet šetnice karakteriziraju stambeno-poslovne zgrade čija su pročelja izvedena u vedrim pastelnim tonovima. Ove nježne, ali živopisne boje daju cijelom prostoru prepoznatljiv, topao i estetski privlačan izgled, unoseći svjetlost i vizualnu dinamiku u samo središte grada. Urbani ambijent šetnice dodatno je obogaćen dekorativnom gradskom fontanom koja pruža osvježenje tijekom ljetnih mjeseci, dok tehnološki iskorak prema konceptu pametnoga grada predstavlja suvremena solarna "pametna klupa" s besplatnim pristupom internetu i punjačima za elektroničke uređaje.<ref name="katera">{{sweb|url=https://katera.news/lat/pametna-klupa-i-na-istocnoj-ilidzi|title=Istočna Ilidža: Postavljena prva pametna klupa|work=katera.news|date=2020-10-14|accessdate=2026-09-11}}</ref> Na šetnici je izgrađen spomenik dr. Miodragu Laziću u prirodnoj veličini, svečano otkriven 9. siječnja 2024. godine, koji kao simbol vječne zahvalnosti lokalnoga stanovništva trajno čuva uspomenu na lik i djelo ovoga zaslužnog kirurga.<ref name="juznevesti">{{sweb|url=https://www.juznevesti.com/drustvo/otkriven-spomenik-niskom-hirurgu-miodragu-lazicu-u-republici-srpskoj/|title=Otkriven spomenik niškom hirurgu Miodragu Laziću u Republici Srpskoj|work=juznevesti.com|date=2024-01-10|accessdate=2026-09-11}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Istočno Sarajevo]] * [[Sarajevo]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] gj4d79ebhpe2vvvupwle6dpge2n8rdc 3 818353 7597907 7597546 2026-09-12T06:33:55Z ~2026-49366-34 372244 /* */ Odgovor 7597907 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Patrik Gavran''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Patrik Gavran]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Patrik Gavran]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:36, 11. rujna 2026. (CEST) :Poštovani, hvala na dobrodošlici. Moj je fokus na ažuriranje postojećih stranica vezanih uz Istru, sport i astronomiju, s provjerenim poveznicama i potvrđenim događajima. [[Posebno:Doprinosi/~2026-49366-34|~2026-49366-34]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-49366-34|talk]]) 08:33, 12. rujna 2026. (CEST) ohq2bi6s2hfkp8m0ug11xlt5tq94265 0 818371 7597722 2026-09-11T14:56:27Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Šesterotaktni motori]] na [[Šesterotaktni motor]] 7597722 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Šesterotaktni motor]] cua23vkxj21p645m4whly26asqh0u4f 0 818372 7597751 2026-09-11T15:10:49Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus verus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. verus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus verus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Raf.</small> }} '''''Ac...«. 7597751 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus verus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. verus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus verus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Raf.</small> }} '''''Acorus verus''''' višegodišnja je močvarna biljka iz porodice ''[[Acoraceae]]'' i reda ''[[Acorales]]''. Raste pomoću razgranjenoga aromatičnog [[Podanak|podanka]] te je [[Geofiti|geofit]] i [[Heliofiti|heliofit]], vezan uz vlažna i močvarna staništa. Prirodno je rasprostranjen od [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko [[Istočna Azija|istočne Azije]] do [[Ruski Daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] i Japana, dok su populacije u velikom dijelu tropske [[Azija|Azije]] posljedica davnih unošenja. Plants of the World Online prihvaća ga kao samostalnu vrstu prema reviziji Sokoloffa i suradnika iz [[2024.]] godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84033-1 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta je tetraploidni član kompleksa ''Acorus calamus''. Novija istraživanja pokazala su da tetraploidni ''A. verus'' i diploidni ''[[Acorus americanus|A. americanus]]'' predstavljaju dvije zasebne biološke vrste, dok je triploidni ''[[Acorus calamus|A. calamus]]'' sterilan stabilizirani hibrid nastao njihovim križanjem. Kew danas upravo tako navodi hibridno podrijetlo ''A. calamus''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.13173?utm Diploids and tetraploids of Acorus (Acoraceae) in temperate Asia are pseudocryptic species with clear differences in micromorphology, DNA sequences and distribution patterns, but shared pollination biology], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Biljka je [[aroma]]tična zeljasta trajnica s puzajućim, razgranjenim podankom. [[Listovi]] su uspravni, sabljasti i jednoplošni, s izraženom sekundarnom središnjom žilom. U unutrašnjosti lista razvijen je aerenhim s brojnim zračnim kanalima, što je prilagodba životu na močvarnim i povremeno poplavljenim staništima.<ref name="Efloras ">[https://efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=20008&utm Efloras], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvat]] je gust, klipast i sjedi postrance na lisnatoj osi; ono što izgleda kao nastavak lista zapravo je duga, trajna pricvjetna ovojnica. Sitni [[cvjetovi]] su dvospolni i tročlani: imaju šest listića ocvijeća i šest [[prašnik]]a. Plodnica je dvopretinasta ili tropretinasta, a [[plod]] je malena višesjemena boba.<ref name="Efloras "/> Vanjska morfologija ''A. verus'' vrlo je slična drugim članovima kompleksa ''A. calamus'', zbog čega su ga autori revizije nazvali pseudokriptičnom vrstom. Pouzdane razlike nalaze se u citologiji, DNA-sekvencama, anatomiji lista te građi [[sjeme]]nke. ''A. verus'' je tetraploidan, a sjemenke mu na mikropilarnom kraju imaju duge, razgranate dlačice; u ''A. americanus'' takve duge dlačice izostaju. U presjeku lista ''A. verus'' također ima karakterističnu građu pregrada aerenhima.<ref name="Wiley "/> [[Pelud]] je uglavnom plodan. Za razliku od diploidnog ''A. americanus'', koji je samooplodan, tetraploidni ''A. verus'' pokazuje samonespojivost ili za uspješno stvaranje sjemena zahtijeva [[Oprašivanje|oprašivače]]. U umjerenoj Aziji među njegovim su poznatim oprašivačima sitni kornjaši ''[[Platamartus jakowlewi]]'' i ''[[Sibirhelus corpulentus]]'' iz porodice ''[[Kateretidae]]''.<ref name="Wiley "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Glavni izvor: POWO – Acorus verus Kew prirodno područje vrste proteže od [[Kazahstan]]a i [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko sjeverne i jugoistočne [[Kina|Kine]], [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]] do [[Daleki istok Rusije|ruskog Dalekog istoka]], [[Sahalin]]a, [[Kurilski otoci|Kurila]] i [[Japan]]a. Vrsta uglavnom raste u umjerenom pojasu na močvarnim, obalnim i drugim trajno vlažnim staništima.<ref name="Kew "/> Kao unesena vodi se u velikom dijelu južne i jugoistočne Azije, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Bangladeš]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Indokina|Indokinu]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Indonezija|Indoneziju]] i [[Filipini|Filipine]]. Revizija iz 2024. zaključuje da su tropske populacije ''A. verus'' vjerojatno rezultat vrlo starih ljudskih unošenja, što je povezano s dugom poviješću njegove uporabe kao ljekovite i aromatične biljke.<ref name="Kew "/> Nalaz ''A. verus'' kod jezera [[Zajsan]] u Kazahstanu objavljen [[2024.]] znatno je proširio poznato prirodno područje vrste prema zapadu; bio je najmanje oko 1800 km udaljen od ranije dokumentiranih nalazišta.<ref name="MDPI ">[https://pdfs.semanticscholar.org/ebd3/3c68b868e340ee0b3aa681927a8f2c34cc87.pdf?utm Kazakhstan Has an Unexpected Diversity of Medicinal Plants of the Genus Acorus (Acoraceae) and Could Be a Cradle of the Triploid Species A. calamus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: Sokoloff i sur. 2023 · Sokoloff i sur. 2024 Linnaeus je 1753. opisao takson kao Acorus calamus var. verus. Rafinesque ga je 1828. podigao na rang vrste kao Acorus verus (L.) Raf., u djelu Medical Flora, sv. 1, str. 26.<ref name="Kew "/> Tijekom većega dijela 20. i početka 21. stoljeća tetraploidne azijske biljke uglavnom su uključivane u široko shvaćeni A. calamus, često pod različitim imenima i varijetetima. Sokoloff i suradnici 2023. pokazali su da je najstarije raspoloživo ime za azijski tetraploid upravo Linnaeusov A. calamus var. verus te su odabrali epityp iz kultiviranoga indijskog materijala kojemu je izravno potvrđena tetraploidnost.<ref name="FAO ">[https://agris.fao.org/search/en/providers/122413/records/687a8a979d6e0577321ece0c?utm Back to Linnaeus: Proper Botanical Naming of the Tetraploid Indian Acorus (Acoraceae), an Important Medicinal Plant], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Opsežna analiza iz [[2024.]], koja je uključivala nuklearne i plastidne DNA-markere, anatomiju lista, mikromorfologiju sjemenke, plodnost peluda, protočnu citometriju i brojanje [[kromosom]]a, pokazala je stabilne razlike između diploidnih i tetraploidnih biljaka. Autori su zato prihvatili diploidni ''A. americanus'' i tetraploidni ''A. verus'' kao zasebne vrste, dok su triploide ograničili na A. calamus. [[Kew]] je tu klasifikaciju preuzeo.<ref name="Wiley "/> Posebno je važno da je nekadašnje ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small>, poznato i iz istočnoazijske farmakopejske literature, danas sinonim ''A. verus''. Kewov Medicinal Plant Names Services također povezuje farmakopejski naziv Acori tatarinowii rhizoma s prihvaćenim imenom A. verus.<ref name="POWO ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84028-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Acorus calamus var. verus'' <small>L.</small> Heterotipski sinonimi <ref name="Kew "/>: * ''Acorus asiaticus'' <small>Nakai</small> * ''Acorus calamus var. angustatus'' <small>Engl.</small> — nom. illeg. superfl. * ''Acorus calamus var. spurius'' <small>(Schott) Engl.</small> * ''Acorus cochinchinensis'' <small>(Lour.) Schott</small> * ''Acorus commutatus'' <small>Schott</small> * ''Acorus gramineus var. crassispadix'' <small>Lingelsh.</small> * ''Acorus griffithii'' <small>Schott</small> * ''Acorus latifolius'' <small>Z.Y.Zhu</small> * ''Acorus nilghirensis'' <small>Schott</small> * ''Acorus rumphianus'' <small>S.Y.Hu</small> * ''Acorus spurius'' <small>Schott</small> * ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small> * ''Acorus terrestris'' <small>Rumph. ex Schott</small> — nom. illeg. homonym. post. * ''Orontium cochinchinense'' <small>Lour.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Flora Azije]] cjt9tsodzh7rlds9ht1f57eyizg6l0w 7597753 7597751 2026-09-11T15:11:25Z Zeljko 1196 7597753 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus verus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. verus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus verus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Raf.</small> }} '''''Acorus verus''''' višegodišnja je močvarna biljka iz porodice ''[[Acoraceae]]'' i reda ''[[Acorales]]''. Raste pomoću razgranjenoga aromatičnog [[Podanak|podanka]] te je [[Geofiti|geofit]] i [[Heliofiti|heliofit]], vezan uz vlažna i močvarna staništa. Prirodno je rasprostranjen od [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko [[Istočna Azija|istočne Azije]] do [[Ruski Daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] i Japana, dok su populacije u velikom dijelu tropske [[Azija|Azije]] posljedica davnih unošenja. Plants of the World Online prihvaća ga kao samostalnu vrstu prema reviziji Sokoloffa i suradnika iz [[2024.]] godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84033-1 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta je tetraploidni član kompleksa ''Acorus calamus''. Novija istraživanja pokazala su da tetraploidni ''A. verus'' i diploidni ''[[Acorus americanus|A. americanus]]'' predstavljaju dvije zasebne biološke vrste, dok je triploidni ''[[Acorus calamus|A. calamus]]'' sterilan stabilizirani hibrid nastao njihovim križanjem. Kew danas upravo tako navodi hibridno podrijetlo ''A. calamus''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.13173?utm Diploids and tetraploids of Acorus (Acoraceae) in temperate Asia are pseudocryptic species with clear differences in micromorphology, DNA sequences and distribution patterns, but shared pollination biology], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Biljka je [[aroma]]tična zeljasta trajnica s puzajućim, razgranjenim podankom. [[Listovi]] su uspravni, sabljasti i jednoplošni, s izraženom sekundarnom središnjom žilom. U unutrašnjosti lista razvijen je aerenhim s brojnim zračnim kanalima, što je prilagodba životu na močvarnim i povremeno poplavljenim staništima.<ref name="Efloras ">[https://efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=20008&utm Efloras], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvat]] je gust, klipast i sjedi postrance na lisnatoj osi; ono što izgleda kao nastavak lista zapravo je duga, trajna pricvjetna ovojnica. Sitni [[cvjetovi]] su dvospolni i tročlani: imaju šest listića ocvijeća i šest [[prašnik]]a. Plodnica je dvopretinasta ili tropretinasta, a [[plod]] je malena višesjemena boba.<ref name="Efloras "/> Vanjska morfologija ''A. verus'' vrlo je slična drugim članovima kompleksa ''A. calamus'', zbog čega su ga autori revizije nazvali pseudokriptičnom vrstom. Pouzdane razlike nalaze se u citologiji, DNA-sekvencama, anatomiji lista te građi [[sjeme]]nke. ''A. verus'' je tetraploidan, a sjemenke mu na mikropilarnom kraju imaju duge, razgranate dlačice; u ''A. americanus'' takve duge dlačice izostaju. U presjeku lista ''A. verus'' također ima karakterističnu građu pregrada aerenhima.<ref name="Wiley "/> [[Pelud]] je uglavnom plodan. Za razliku od diploidnog ''A. americanus'', koji je samooplodan, tetraploidni ''A. verus'' pokazuje samonespojivost ili za uspješno stvaranje sjemena zahtijeva [[Oprašivanje|oprašivače]]. U umjerenoj Aziji među njegovim su poznatim oprašivačima sitni kornjaši ''[[Platamartus jakowlewi]]'' i ''[[Sibirhelus corpulentus]]'' iz porodice ''[[Kateretidae]]''.<ref name="Wiley "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Glavni izvor: POWO – Acorus verus Kew prirodno područje vrste proteže od [[Kazahstan]]a i [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko sjeverne i jugoistočne [[Kina|Kine]], [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]] do [[Daleki istok Rusije|ruskog Dalekog istoka]], [[Sahalin]]a, [[Kurilski otoci|Kurila]] i [[Japan]]a. Vrsta uglavnom raste u umjerenom pojasu na močvarnim, obalnim i drugim trajno vlažnim staništima.<ref name="Kew "/> Kao unesena vodi se u velikom dijelu južne i jugoistočne Azije, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Bangladeš]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Indokina|Indokinu]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Indonezija|Indoneziju]] i [[Filipini|Filipine]]. Revizija iz 2024. zaključuje da su tropske populacije ''A. verus'' vjerojatno rezultat vrlo starih ljudskih unošenja, što je povezano s dugom poviješću njegove uporabe kao ljekovite i aromatične biljke.<ref name="Kew "/> Nalaz ''A. verus'' kod jezera [[Zajsan]] u Kazahstanu objavljen [[2024.]] znatno je proširio poznato prirodno područje vrste prema zapadu; bio je najmanje oko 1800 km udaljen od ranije dokumentiranih nalazišta.<ref name="MDPI ">[https://pdfs.semanticscholar.org/ebd3/3c68b868e340ee0b3aa681927a8f2c34cc87.pdf?utm Kazakhstan Has an Unexpected Diversity of Medicinal Plants of the Genus Acorus (Acoraceae) and Could Be a Cradle of the Triploid Species A. calamus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: Sokoloff i sur. 2023 · Sokoloff i sur. 2024 Linnaeus je 1753. opisao takson kao Acorus calamus var. verus. Rafinesque ga je 1828. podigao na rang vrste kao Acorus verus (L.) Raf., u djelu Medical Flora, sv. 1, str. 26.<ref name="Kew "/> Tijekom većega dijela 20. i početka 21. stoljeća tetraploidne azijske biljke uglavnom su uključivane u široko shvaćeni A. calamus, često pod različitim imenima i varijetetima. Sokoloff i suradnici 2023. pokazali su da je najstarije raspoloživo ime za azijski tetraploid upravo Linnaeusov A. calamus var. verus te su odabrali epityp iz kultiviranoga indijskog materijala kojemu je izravno potvrđena tetraploidnost.<ref name="FAO ">[https://agris.fao.org/search/en/providers/122413/records/687a8a979d6e0577321ece0c?utm Back to Linnaeus: Proper Botanical Naming of the Tetraploid Indian Acorus (Acoraceae), an Important Medicinal Plant], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Opsežna analiza iz [[2024.]], koja je uključivala nuklearne i plastidne DNA-markere, anatomiju lista, mikromorfologiju sjemenke, plodnost peluda, protočnu citometriju i brojanje [[kromosom]]a, pokazala je stabilne razlike između diploidnih i tetraploidnih biljaka. Autori su zato prihvatili diploidni ''A. americanus'' i tetraploidni ''A. verus'' kao zasebne vrste, dok su triploide ograničili na A. calamus. [[Kew]] je tu klasifikaciju preuzeo.<ref name="Wiley "/> Posebno je važno da je nekadašnje ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small>, poznato i iz istočnoazijske farmakopejske literature, danas sinonim ''A. verus''. Kewov Medicinal Plant Names Services također povezuje farmakopejski naziv Acori tatarinowii rhizoma s prihvaćenim imenom A. verus.<ref name="POWO ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84028-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Acorus calamus var. verus'' <small>L.</small> Heterotipski sinonimi <ref name="Kew "/>: * ''Acorus asiaticus'' <small>Nakai</small> * ''Acorus calamus var. angustatus'' <small>Engl.</small> — nom. illeg. superfl. * ''Acorus calamus var. spurius'' <small>(Schott) Engl.</small> * ''Acorus cochinchinensis'' <small>(Lour.) Schott</small> * ''Acorus commutatus'' <small>Schott</small> * ''Acorus gramineus var. crassispadix'' <small>Lingelsh.</small> * ''Acorus griffithii'' <small>Schott</small> * ''Acorus latifolius'' <small>Z.Y.Zhu</small> * ''Acorus nilghirensis'' <small>Schott</small> * ''Acorus rumphianus'' <small>S.Y.Hu</small> * ''Acorus spurius'' <small>Schott</small> * ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small> * ''Acorus terrestris'' <small>Rumph. ex Schott</small> — nom. illeg. homonym. post. * ''Orontium cochinchinense'' <small>Lour.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Flora Azije]] 4kdngopxxmmoxb0m1uebwirp3yob9vm 7597760 7597753 2026-09-11T15:20:34Z Zeljko 1196 7597760 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus verus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. verus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus verus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Raf.</small> }} '''''Acorus verus''''' jedna je od pet prihvaćenih vrsta roda [[iđirot]] (''Acorus'') iz porodice [[Acoraceae]]. Višegodišnja je močvarna biljka iz porodice ''[[Acoraceae]]'' i reda ''[[Acorales]]''. Raste pomoću razgranjenoga aromatičnog [[Podanak|podanka]] te je [[Geofiti|geofit]] i [[Heliofiti|heliofit]], vezan uz vlažna i močvarna staništa. Prirodno je rasprostranjen od [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko [[Istočna Azija|istočne Azije]] do [[Ruski Daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] i Japana, dok su populacije u velikom dijelu tropske [[Azija|Azije]] posljedica davnih unošenja. Plants of the World Online prihvaća ga kao samostalnu vrstu prema reviziji Sokoloffa i suradnika iz [[2024.]] godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84033-1 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta je tetraploidni član kompleksa ''Acorus calamus''. Novija istraživanja pokazala su da tetraploidni ''A. verus'' i diploidni ''[[Acorus americanus|A. americanus]]'' predstavljaju dvije zasebne biološke vrste, dok je triploidni ''[[Acorus calamus|A. calamus]]'' sterilan stabilizirani hibrid nastao njihovim križanjem. Kew danas upravo tako navodi hibridno podrijetlo ''A. calamus''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.13173?utm Diploids and tetraploids of Acorus (Acoraceae) in temperate Asia are pseudocryptic species with clear differences in micromorphology, DNA sequences and distribution patterns, but shared pollination biology], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Biljka je [[aroma]]tična zeljasta trajnica s puzajućim, razgranjenim podankom. [[Listovi]] su uspravni, sabljasti i jednoplošni, s izraženom sekundarnom središnjom žilom. U unutrašnjosti lista razvijen je aerenhim s brojnim zračnim kanalima, što je prilagodba životu na močvarnim i povremeno poplavljenim staništima.<ref name="Efloras ">[https://efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=20008&utm Efloras], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvat]] je gust, klipast i sjedi postrance na lisnatoj osi; ono što izgleda kao nastavak lista zapravo je duga, trajna pricvjetna ovojnica. Sitni [[cvjetovi]] su dvospolni i tročlani: imaju šest listića ocvijeća i šest [[prašnik]]a. Plodnica je dvopretinasta ili tropretinasta, a [[plod]] je malena višesjemena boba.<ref name="Efloras "/> Vanjska morfologija ''A. verus'' vrlo je slična drugim članovima kompleksa ''A. calamus'', zbog čega su ga autori revizije nazvali pseudokriptičnom vrstom. Pouzdane razlike nalaze se u citologiji, DNA-sekvencama, anatomiji lista te građi [[sjeme]]nke. ''A. verus'' je tetraploidan, a sjemenke mu na mikropilarnom kraju imaju duge, razgranate dlačice; u ''A. americanus'' takve duge dlačice izostaju. U presjeku lista ''A. verus'' također ima karakterističnu građu pregrada aerenhima.<ref name="Wiley "/> [[Pelud]] je uglavnom plodan. Za razliku od diploidnog ''A. americanus'', koji je samooplodan, tetraploidni ''A. verus'' pokazuje samonespojivost ili za uspješno stvaranje sjemena zahtijeva [[Oprašivanje|oprašivače]]. U umjerenoj Aziji među njegovim su poznatim oprašivačima sitni kornjaši ''[[Platamartus jakowlewi]]'' i ''[[Sibirhelus corpulentus]]'' iz porodice ''[[Kateretidae]]''.<ref name="Wiley "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Glavni izvor: POWO – Acorus verus Kew prirodno područje vrste proteže od Kazahstana preko sjeverne i jugoistočne Kine, [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]] do [[Daleki istok Rusije|ruskog Dalekog istoka]], [[Sahalin]]a, [[Kurilski otoci|Kurila]] i [[Japan]]a. Vrsta uglavnom raste u umjerenom pojasu na močvarnim, obalnim i drugim trajno vlažnim staništima.<ref name="Kew "/> Kao unesena vodi se u velikom dijelu južne i jugoistočne Azije, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Bangladeš]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Indokina|Indokinu]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Indonezija|Indoneziju]] i [[Filipini|Filipine]]. Revizija iz 2024. zaključuje da su tropske populacije ''A. verus'' vjerojatno rezultat vrlo starih ljudskih unošenja, što je povezano s dugom poviješću njegove uporabe kao ljekovite i aromatične biljke.<ref name="Kew "/> Nalaz ''A. verus'' kod jezera [[Zajsan]] u Kazahstanu objavljen [[2024.]] znatno je proširio poznato prirodno područje vrste prema zapadu; bio je najmanje oko 1800 km udaljen od ranije dokumentiranih nalazišta.<ref name="MDPI ">[https://www.mdpi.com/2223-7747/13/14/1978?utm Kazakhstan Has an Unexpected Diversity of Medicinal Plants of the Genus Acorus (Acoraceae) and Could Be a Cradle of the Triploid Species A. calamus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: Sokoloff i sur. 2023 · Sokoloff i sur. 2024 Linnaeus je 1753. opisao takson kao Acorus calamus var. verus. Rafinesque ga je 1828. podigao na rang vrste kao Acorus verus (L.) Raf., u djelu Medical Flora, sv. 1, str. 26.<ref name="Kew "/> Tijekom većega dijela 20. i početka 21. stoljeća tetraploidne azijske biljke uglavnom su uključivane u široko shvaćeni A. calamus, često pod različitim imenima i varijetetima. Sokoloff i suradnici 2023. pokazali su da je najstarije raspoloživo ime za azijski tetraploid upravo Linnaeusov A. calamus var. verus te su odabrali epityp iz kultiviranoga indijskog materijala kojemu je izravno potvrđena tetraploidnost.<ref name="FAO ">[https://agris.fao.org/search/en/providers/122413/records/687a8a979d6e0577321ece0c?utm Back to Linnaeus: Proper Botanical Naming of the Tetraploid Indian Acorus (Acoraceae), an Important Medicinal Plant], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Opsežna analiza iz [[2024.]], koja je uključivala nuklearne i plastidne DNA-markere, anatomiju lista, mikromorfologiju sjemenke, plodnost peluda, protočnu citometriju i brojanje [[kromosom]]a, pokazala je stabilne razlike između diploidnih i tetraploidnih biljaka. Autori su zato prihvatili diploidni ''A. americanus'' i tetraploidni ''A. verus'' kao zasebne vrste, dok su triploide ograničili na A. calamus. [[Kew]] je tu klasifikaciju preuzeo.<ref name="Wiley "/> Posebno je važno da je nekadašnje ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small>, poznato i iz istočnoazijske farmakopejske literature, danas sinonim ''A. verus''. Kewov Medicinal Plant Names Services također povezuje farmakopejski naziv Acori tatarinowii rhizoma s prihvaćenim imenom A. verus.<ref name="POWO ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84028-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Acorus calamus var. verus'' <small>L.</small> Heterotipski sinonimi <ref name="Kew "/>: * ''Acorus asiaticus'' <small>Nakai</small> * ''Acorus calamus var. angustatus'' <small>Engl.</small> — nom. illeg. superfl. * ''Acorus calamus var. spurius'' <small>(Schott) Engl.</small> * ''Acorus cochinchinensis'' <small>(Lour.) Schott</small> * ''Acorus commutatus'' <small>Schott</small> * ''Acorus gramineus var. crassispadix'' <small>Lingelsh.</small> * ''Acorus griffithii'' <small>Schott</small> * ''Acorus latifolius'' <small>Z.Y.Zhu</small> * ''Acorus nilghirensis'' <small>Schott</small> * ''Acorus rumphianus'' <small>S.Y.Hu</small> * ''Acorus spurius'' <small>Schott</small> * ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small> * ''Acorus terrestris'' <small>Rumph. ex Schott</small> — nom. illeg. homonym. post. * ''Orontium cochinchinense'' <small>Lour.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Flora Azije]] 26ufcdgbibe4p92fho574oi3nsllobo 7597792 7597760 2026-09-11T16:56:40Z Zeljko 1196 7597792 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus verus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. verus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus verus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Raf.</small> }} '''''Acorus verus''''' jedna je od pet prihvaćenih vrsta roda [[iđirot]] (''Acorus'') iz porodice [[Acoraceae]]. Višegodišnja je močvarna biljka iz porodice ''[[Acoraceae]]'' i reda ''[[Acorales]]''. Raste pomoću razgranjenoga aromatičnog [[Podanak|podanka]] te je [[Geofiti|geofit]] i [[Heliofiti|heliofit]], vezan uz vlažna i močvarna staništa. Prirodno je rasprostranjen od [[Srednja Azija|srednje Azije]] preko [[Istočna Azija|istočne Azije]] do [[Ruski Daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] i Japana, dok su populacije u velikom dijelu tropske [[Azija|Azije]] posljedica davnih unošenja. Plants of the World Online prihvaća ga kao samostalnu vrstu prema reviziji Sokoloffa i suradnika iz [[2024.]] godine.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84033-1 Kew], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta je tetraploidni član kompleksa ''Acorus calamus''. Novija istraživanja pokazala su da tetraploidni ''A. verus'' i diploidni ''[[Acorus americanus|A. americanus]]'' predstavljaju dvije zasebne biološke vrste, dok je triploidni ''[[Acorus calamus|A. calamus]]'' sterilan stabilizirani hibrid nastao njihovim križanjem. Kew danas upravo tako navodi hibridno podrijetlo ''A. calamus''.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.13173?utm Diploids and tetraploids of Acorus (Acoraceae) in temperate Asia are pseudocryptic species with clear differences in micromorphology, DNA sequences and distribution patterns, but shared pollination biology], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == Biljka je [[aroma]]tična zeljasta trajnica s puzajućim, razgranjenim podankom. [[Listovi]] su uspravni, sabljasti i jednoplošni, s izraženom sekundarnom središnjom žilom. U unutrašnjosti lista razvijen je aerenhim s brojnim zračnim kanalima, što je prilagodba životu na močvarnim i povremeno poplavljenim staništima.<ref name="Efloras ">[https://efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=20008&utm Efloras], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> [[Cvat]] je gust, klipast i sjedi postrance na lisnatoj osi; ono što izgleda kao nastavak lista zapravo je duga, trajna pricvjetna ovojnica. Sitni [[cvjetovi]] su dvospolni i tročlani: imaju šest listića ocvijeća i šest [[prašnik]]a. Plodnica je dvopretinasta ili tropretinasta, a [[plod]] je malena višesjemena boba.<ref name="Efloras "/> Vanjska morfologija ''A. verus'' vrlo je slična drugim članovima kompleksa ''A. calamus'', zbog čega su ga autori revizije nazvali pseudokriptičnom vrstom. Pouzdane razlike nalaze se u citologiji, DNA-sekvencama, anatomiji lista te građi [[sjeme]]nke. ''A. verus'' je tetraploidan, a sjemenke mu na mikropilarnom kraju imaju duge, razgranate dlačice; u ''A. americanus'' takve duge dlačice izostaju. U presjeku lista ''A. verus'' također ima karakterističnu građu pregrada aerenhima.<ref name="Wiley "/> [[Pelud]] je uglavnom plodan. Za razliku od diploidnog ''A. americanus'', koji je samooplodan, tetraploidni ''A. verus'' pokazuje samonespojivost ili za uspješno stvaranje sjemena zahtijeva [[Oprašivanje|oprašivače]]. U umjerenoj Aziji među njegovim su poznatim oprašivačima sitni kornjaši ''[[Platamartus jakowlewi]]'' i ''[[Sibirhelus corpulentus]]'' iz porodice ''[[Kateretidae]]''.<ref name="Wiley "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Glavni izvor: POWO – Acorus verus Kew prirodno područje vrste proteže od Kazahstana preko sjeverne i jugoistočne Kine, [[Korejski poluotok|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]] do [[Daleki istok Rusije|ruskog Dalekog istoka]], [[Sahalin]]a, [[Kurilski otoci|Kurila]] i [[Japan]]a. Vrsta uglavnom raste u umjerenom pojasu na močvarnim, obalnim i drugim trajno vlažnim staništima.<ref name="Kew "/> Kao unesena vodi se u velikom dijelu južne i jugoistočne Azije, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Bangladeš]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Indokina|Indokinu]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziju]], [[Indonezija|Indoneziju]] i [[Filipini|Filipine]]. Revizija iz 2024. zaključuje da su tropske populacije ''A. verus'' vjerojatno rezultat vrlo starih ljudskih unošenja, što je povezano s dugom poviješću njegove uporabe kao ljekovite i aromatične biljke.<ref name="Kew "/> Nalaz ''A. verus'' kod jezera [[Zajsan]] u Kazahstanu objavljen [[2024.]] znatno je proširio poznato prirodno područje vrste prema zapadu; bio je najmanje oko 1800 km udaljen od ranije dokumentiranih nalazišta.<ref name="MDPI ">[https://www.mdpi.com/2223-7747/13/14/1978?utm Kazakhstan Has an Unexpected Diversity of Medicinal Plants of the Genus Acorus (Acoraceae) and Could Be a Cradle of the Triploid Species A. calamus], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Glavni izvori: Sokoloff i sur. 2023 · Sokoloff i sur. 2024 Linnaeus je 1753. opisao takson kao Acorus calamus var. verus. Rafinesque ga je 1828. podigao na rang vrste kao Acorus verus (L.) Raf., u djelu Medical Flora, sv. 1, str. 26.<ref name="Kew "/> Tijekom većega dijela 20. i početka 21. stoljeća tetraploidne azijske biljke uglavnom su uključivane u široko shvaćeni A. calamus, često pod različitim imenima i varijetetima. Sokoloff i suradnici 2023. pokazali su da je najstarije raspoloživo ime za azijski tetraploid upravo Linnaeusov A. calamus var. verus te su odabrali epityp iz kultiviranoga indijskog materijala kojemu je izravno potvrđena tetraploidnost.<ref name="FAO ">[https://agris.fao.org/search/en/providers/122413/records/687a8a979d6e0577321ece0c?utm Back to Linnaeus: Proper Botanical Naming of the Tetraploid Indian Acorus (Acoraceae), an Important Medicinal Plant], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Opsežna analiza iz [[2024.]], koja je uključivala nuklearne i plastidne DNA-markere, anatomiju lista, mikromorfologiju sjemenke, plodnost peluda, protočnu citometriju i brojanje [[kromosom]]a, pokazala je stabilne razlike između diploidnih i tetraploidnih biljaka. Autori su zato prihvatili diploidni ''A. americanus'' i tetraploidni ''A. verus'' kao zasebne vrste, dok su triploide ograničili na A. calamus. [[Kew]] je tu klasifikaciju preuzeo.<ref name="Wiley "/> Posebno je važno da je nekadašnje ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small>, poznato i iz istočnoazijske farmakopejske literature, danas sinonim ''A. verus''. Kewov Medicinal Plant Names Services također povezuje farmakopejski naziv Acori tatarinowii rhizoma s prihvaćenim imenom A. verus.<ref name="POWO ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:84028-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski sinonim <ref name="Kew "/>: * ''Acorus calamus var. verus'' <small>L.</small> Heterotipski sinonimi <ref name="Kew "/>: * ''Acorus asiaticus'' <small>Nakai</small> * ''Acorus calamus var. angustatus'' <small>Engl.</small> — nom. illeg. superfl. * ''Acorus calamus var. spurius'' <small>(Schott) Engl.</small> * ''Acorus cochinchinensis'' <small>(Lour.) Schott</small> * ''Acorus commutatus'' <small>Schott</small> * ''Acorus gramineus var. crassispadix'' <small>Lingelsh.</small> * ''Acorus griffithii'' <small>Schott</small> * ''Acorus latifolius'' <small>Z.Y.Zhu</small> * ''Acorus nilghirensis'' <small>Schott</small> * ''Acorus rumphianus'' <small>S.Y.Hu</small> * ''Acorus spurius'' <small>Schott</small> * ''Acorus tatarinowii'' <small>Schott</small> * ''Acorus terrestris'' <small>Rumph. ex Schott</small> — nom. illeg. homonym. post. * ''Orontium cochinchinense'' <small>Lour.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Flora Azije]] 53any7nfa5nsgbhn18jk4mtdx0zwhgz 0 818374 7597779 2026-09-11T16:05:42Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = | datum = | prvaci...«. 7597779 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga Osnovnog nogometnog saveza, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su sa svojim članovima mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste - Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška - Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44 |- |2. || Mladi Šiškar ||26||17||3||6||64||31||+33||37 |- |3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36 |- |4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34 |- |5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33 |- |6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29 |- |7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21 |- |10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20 |- |11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17 |- |12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17 |- |13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15 |- |14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34 |- |2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33 |- |3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27 |- |5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24 |- |6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21 |- |8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21 |- |9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21 |- |10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16 |- |11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6 |- |12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16||12||3||1||45||13||+32||27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16||11||4||1||54||16||+38||26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||10||4||2||50||19||+31||24 |- |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||16||10||2||4||59||27||+32||22 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||16||7||4||5||32||34||−2||18 |- |6. || [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||16||5||2||9||40||35||+5||12 |- |7. || [[NK Mirna|Mirna]] ||16||3||1||12||31||68||−37||7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16||2||1||13||18||57||−39||5 |- |9. || Partizan Straža ||16||1||1||14||15||76||−61||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||12||9||1||2||60||13||+47||19 |- |2. || [[ŠD Borovnica|Borovnica]] ||12||9||1||2||45||26||+19||19 |- |3. || [[NK Rakek|Rakek]] ||12||6||0||6||34||34||0||12 |- |4. || Borovnica II ||12||5||2||5||26||30||−4||12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12||5||1||6||28||26||+2||11 |- |6. || Usnjar II ||12||5||1||6||31||36||−5||11 |- |7. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||12||0||0||12||13||72||−59||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12||8||2||2||34||17||+17||18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12||4||7||1||14||12||+2||15 |- |3. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||12||5||3||4||25||21||+4||13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12||3||5||4||22||20||+2||11 |- |5. || [[NK Kresnice|Apnar Kresnice]] ||12||3||4||5||20||23||−3||10 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||12||2||4||6||18||27||−9||8 |- |7. || [[NK Sijaj Hrastnik|Sijaj Hrastnik]] ||12||2||3||7||13||31||−20||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] 6emu18yrw4idgvgyu6r0mcp1rk4qkd1 7597874 7597779 2026-09-11T23:38:20Z Croxyz 205325 7597874 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste – Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška – Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44 |- |2. || Mladi Šiškar ||26||17||3||6||64||31||+33||37 |- |3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36 |- |4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34 |- |5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33 |- |6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29 |- |7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21 |- |10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20 |- |11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17 |- |12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17 |- |13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15 |- |14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34 |- |2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33 |- |3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27 |- |5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24 |- |6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21 |- |8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21 |- |9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21 |- |10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16 |- |11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6 |- |12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16||12||3||1||45||13||+32||27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16||11||4||1||54||16||+38||26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||10||4||2||50||19||+31||24 |- |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||16||10||2||4||59||27||+32||22 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||16||7||4||5||32||34||−2||18 |- |6. || [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||16||5||2||9||40||35||+5||12 |- |7. || [[NK Mirna|Mirna]] ||16||3||1||12||31||68||−37||7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16||2||1||13||18||57||−39||5 |- |9. || Partizan Straža ||16||1||1||14||15||76||−61||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||12||9||1||2||60||13||+47||19 |- |2. || [[ŠD Borovnica|Borovnica]] ||12||9||1||2||45||26||+19||19 |- |3. || [[NK Rakek|Rakek]] ||12||6||0||6||34||34||0||12 |- |4. || Borovnica II ||12||5||2||5||26||30||−4||12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12||5||1||6||28||26||+2||11 |- |6. || Usnjar II ||12||5||1||6||31||36||−5||11 |- |7. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||12||0||0||12||13||72||−59||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12||8||2||2||34||17||+17||18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12||4||7||1||14||12||+2||15 |- |3. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||12||5||3||4||25||21||+4||13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12||3||5||4||22||20||+2||11 |- |5. || [[NK Kresnice|Apnar Kresnice]] ||12||3||4||5||20||23||−3||10 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||12||2||4||6||18||27||−9||8 |- |7. || [[NK Sijaj Hrastnik|Sijaj Hrastnik]] ||12||2||3||7||13||31||−20||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] 4z9ivggwtzkg7nxe28dzhvwttcfp8an 7597923 7597874 2026-09-12T07:45:17Z Ame71 128419 /* Ljubljanska liga */ link 7597923 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1976./77. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1975./76.|1975./76.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] }} Sezona 1976./77. bila je prijelazna. Ukinute su Zapadna zonska liga i Ljubljanska liga, a svi klubovi koji su se prije natjecali u tim ligama morali su se zadovoljiti rekreacijskim općinskim i međuopćinskim natjecanjima. Zbog toga je bezbroj igrača bilo prisiljeno prekinuti karijeru, a i brojni amaterski sportski djelatnici odustali su od svojih aktivnosti, od čega se slovenski nogomet nije oporavio cijelo desetljeće. U Ljubljani su mogli manje-više nesmetano igrati samo Mercator i Olimpija, koji su pripadali VI. ([[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]]) i VII. selekcijama ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga]]), dok su se na razini slovenske lige trebale formirati dvije momčadi. Prva je bila planirana unutar nogometnog centra Slovan Moste – Polje, gdje bi se trebali okupljati mladi igrači iz Slovana, Slavije, Krima i Mercatora, a druga unutar nogometnog centra Ilirija Šiška – Bežigrad, gdje bi se okupljale mlade nade iz Ilirije, Medvoda, Ljubljane i Olimpije, dok bi ostali klubovi ostali bez članskih momčadi. Sličan razvoj planiran je i za druga mjesta i regije, gdje su u nadolazećoj godini također osnovani općinski i međuopćinski nogometni savezi, uz rekreacijska natjecanja.<ref name="pag87">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 87.]</ref> == Nogometne lige == === Ljubljanska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||21||2||3||116||18||+98||44 |- |2. || [[NK Mladi Šiškar|Mladi Šiškar]] ||26||17||3||6||64||31||+33||37 |- |3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||26||17||2||7||69||28||+41||36 |- |4. || [[NK Krim|Krim]] ||26||15||4||7||61||36||+25||34 |- |5. || [[NK Interblock|Ježica]] ||26||14||5||7||51||56||−5||33 |- |6. || [[NK Arne Tabor 69|Tabor 69]] ||26||13||3||10||56||52||+54||29 |- |7. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||26||12||5||9||48||53||−5||29 |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||10||6||10||32||57||−25||26 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||9||3||14||45||60||−15||21 |- |10. || Jezero ||26||8||4||14||37||70||−40||20 |- |11. || Vodice ||26||5||7||14||40||54||−14||17 |- |12. || Podgorica ||26||4||9||13||27||65||−38||17 |- |13. || Podpeč-Preserje ||26||6||3||17||41||71||−30||15 |- |14. || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno]] ||26||2||2||22||28||94||−66||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 103.]</ref> |} === Domžalsko-kamniška liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Stol Virtus|Virtus]] ||22||15||4||3||58||34||+24||34 |- |2. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||14||5||3||75||24||+51||33 |- |3. || [[NK Induplati Jarše|Induplati Jarše]] ||22||14||4||4||55||29||+26||32 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||11||5||6||59||27||+32||27 |- |5. || [[NK Dob|Dob]] ||22||9||6||7||46||46||0||24 |- |6. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||10||3||9||46||35||+11||23 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||22||8||5||9||47||31||+16||21 |- |8. || Partizan Mengeš ||22||8||5||9||41||38||+3||21 |- |9. || [[NK Radomlje|Radomlje]] ||22||8||5||9||45||51||−6||21 |- |10. || [[NK Termit Moravče|Moravče]] ||22||7||2||13||39||69||−30||16 |- |11. || [[NK Komenda|Komenda]] ||22||2||2||18||20||79||−59||6 |- |12. || Napredek ||22||2||2||18||22||91||−69||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Dolenjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||16||12||3||1||45||13||+32||27 |- |2. || [[NK Grosuplje|Grosuplje]] ||16||11||4||1||54||16||+38||26 |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||10||4||2||50||19||+31||24 |- |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||16||10||2||4||59||27||+32||22 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||16||7||4||5||32||34||−2||18 |- |6. || [[NK Šentjernej|Šentjernej]] ||16||5||2||9||40||35||+5||12 |- |7. || [[NK Mirna|Mirna]] ||16||3||1||12||31||68||−37||7 |- |8. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||16||2||1||13||18||57||−39||5 |- |9. || Partizan Straža ||16||1||1||14||15||76||−61||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Notranjska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Vrhnika|Usnjar Vrhnika]] ||12||9||1||2||60||13||+47||19 |- |2. || [[ŠD Borovnica|Borovnica]] ||12||9||1||2||45||26||+19||19 |- |3. || [[NK Rakek|Rakek]] ||12||6||0||6||34||34||0||12 |- |4. || Borovnica II ||12||5||2||5||26||30||−4||12 |- |5. || [[NK Cerknica|Cerknica]] ||12||5||1||6||28||26||+2||11 |- |6. || Usnjar II ||12||5||1||6||31||36||−5||11 |- |7. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||12||0||0||12||13||72||−59||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} === Zasavska liga === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Jevnica|Enotnost Jevnica]] ||12||8||2||2||34||17||+17||18 |- |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||12||4||7||1||14||12||+2||15 |- |3. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||12||5||3||4||25||21||+4||13 |- |4. || [[NK Cement 1876|Cement 1876 Trbovlje]] ||12||3||5||4||22||20||+2||11 |- |5. || [[NK Kresnice|Apnar Kresnice]] ||12||3||4||5||20||23||−3||10 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||12||2||4||6||18||27||−9||8 |- |7. || [[NK Sijaj Hrastnik|Sijaj Hrastnik]] ||12||2||3||7||13||31||−20||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag103"/> |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 3 podsavez]] j9k25c8mv807r5jh8g4r7x40oiwd5m3 0 818375 7597783 2026-09-11T16:28:56Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus shannai'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. shannai'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus shannai'' | dvoimeno_autorstvo = <small>C...«. 7597783 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus shannai'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. shannai'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus shannai'' | dvoimeno_autorstvo = <small>C.L.Long & Z.Cheng</small> }} '''''Acorus shannai''''' vrsta je roda [[iđirot]] (''[[Acorus]]'') iz porodice ''[[Acoraceae]]''. Opisana je [[2025.]] iz južne [[Kina|Kine]], a Plants of the World Online prihvaća je kao jednu od pet vrsta roda ''Acorus''. Prirodno je rasprostranjena u kineskim pokrajinama [[Guangdong]], [[Guangxi]] i [[Guizhou]] te raste kao podankasti geofit u pretežno umjerenim područjima.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77355471-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta pripada skupini ''Acorus gramineus'' i dugo je u jugozapadnoj Kini bila pogrešno određivana kao ''Acorus macrospadiceus''. Usporedba morfologije, tipskog materijala i plastidnih [[genom]]a pokazala je da biljke poznate pod tim imenom predstavljaju zasebnu vrstu, dok je pravo ime ''A. macrospadiceus'' povezano s taksonom koji Kew danas uključuje u ''A. gramineus''.<ref name="Zenodo ">[https://zenodo.org/records/14708128?utm Acorus shannai C. L. Long & Z. Cheng 2025, sp. nov.], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == ''Acorus shannai'' višegodišnja je gola močvarna biljka visoka približno 40–80 cm. [[Podanak]] je polegao, debeo i mesnat, dug oko 10–20 cm, a cijela biljka odlikuje se izrazitim [[miris]]om nalik [[komorač]]u. [[List]]ovi su svijetlozeleni, sabljasti, dugi približno 30–60 cm i široki 0,7–1,5 cm, bez jasno izražene središnje žile.<ref name="Zenodo "/> Cvatna os duga je oko 8–25 cm. Listolika ovojnica [[cvat]]a približno je dva do tri puta dulja od klipa, što je jedno od glavnih dijagnostičkih obilježja vrste. Klip je ravan ili blago zakrivljen, uzak i cilindričan, dug oko 5–13 cm i gusto prekriven sitnim cvjetovima. Cvjetovi su bijeli i dugi približno 1,5–1,7 mm.<ref name="Zenodo "/> [[Plod]]ovi su žutozeleni, duguljasti, približno 4–4,5 × 2–3 mm i imaju jasno izražene leđne šavove. [[Sjeme]]nke su duguljasto elipsoidne do jajaste, približno 2,5–3 mm duge. Broj [[kromosom]]a iznosi 2n = 24. Cvate od svibnja do lipnja, a plodonosi od srpnja do kolovoza.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11773349/?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Od srodnih ''[[Acorus gramineus|A. gramineus]]'' i biljaka koje su se tradicionalno nazivale ''A. tatarinowii'' razlikuje se ponajprije kombinacijom snažnog mirisa po komoraču, jasno izraženih dorzalnih šavova ploda te ovojnice cvata koja je samo dva do tri puta dulja od klipa.<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/part/409925?utm BHL], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == Tipski primjerak sakupljen je u okrugu [[Leishan]], u autonomnoj prefekturi [[Qiandongnan Miao]] i [[Dong]] u pokrajini [[Guizhou]], na nadmorskoj visini od 1039 m. Holotip i izotip pohranjeni su u herbariju KUN.<ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77355471-1?utm IPNI], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Autori izvornog opisa navode primjerke iz Guizhoua, [[Guangxi]]ja, [[Guangdong]]a i [[Hunan]]a, dok POWO trenutačno kao prirodno područje vrste vodi Guangdong, Guangxi i Guizhou. Vrsta raste na vlažnim planinskim padinama i uz potoke, uglavnom ispod 1500 m nadmorske visine.<ref name="PubMed "/> == Sistematika i povijest == Biljke koje se danas nazivaju ''Acorus shannai'' lokalno su dugo bile poznate kao shannai i u botaničkoj su literaturi često određivane kao ''Acorus macrospadiceus''. Ranije istraživanje iz [[2020.|2020]]. pokazalo je da populacije pod tim imenom tvore zasebnu filogenetsku i kemijsku skupinu unutar roda ''Acorus''.<ref name="Frontiers ">[https://www.frontiersin.org/journals/plant-science/articles/10.3389/fpls.2020.00965/full?utm From Folk Taxonomy to Species Confirmation of Acorus (Acoraceae): Evidences Based on Phylogenetic and Metabolomic Analyses], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Problem je bio nomenklaturni. Ime Acorus gramineus var. macrospadiceus Yamam. temeljilo se na materijalu s Hainana, a kasnije uzdizanje tog imena na razinu vrste kao ''A. macrospadiceus'' nije pravilno odgovaralo biljkama iz jugozapadne Kine. Pregled izvornog materijala pokazao je da su te biljke doista zasebna vrsta, ali da za njih treba opisati novo ime. Zato su Cheng i suradnici 2025. ustanovili Acorus shannai.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/org/science/article/pii/S1314201125000104?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrstu su opisali C.L.Long i Z.Cheng, a ime je objavljeno 20. siječnja [[2025.]] u časopisu PhytoKeys, sv. 251, str. 179. Specifični epitet shannai izveden je iz lokalnog naziva biljke.<ref name="IPNI "/> Filogenetske analize plastidnih genoma potvrđuju da pripada skupini ''A. gramineus'', ali tvori morfološki i genetski izdvojenu razvojnu liniju.<ref name="BHL "/> == Uporaba == Lokalne zajednice u južnoj Kini dugo poznaju biljku pod nazivom shannai. Listovi i podanci koriste se kao aromatični dodatak pri pripremi mesa i ribe, a upravo je njezin snažan miris bio jedan od razloga zbog kojih su je lokalni stanovnici razlikovali od ostalih vrsta iđirota još prije njezina formalnog botaničkog opisa.<ref name="Frontiers "/> == Sinonimi == POWO zasad ne navodi sinonime za ''Acorus shannai''. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Autohtona flora Kine]] 95ed3zzue67d8guebqje0zqne8fat40 7597791 7597783 2026-09-11T16:56:15Z Zeljko 1196 7597791 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Acorus shannai'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Lilianae]] | ordo = [[Acorales]] | familia = [[Acoraceae]] | genus = [[Acorus]] | species = ''A. shannai'' | subspecies = | dvoimeno = ''Acorus shannai'' | dvoimeno_autorstvo = <small>C.L.Long & Z.Cheng</small> }} '''''Acorus shannai''''' vrsta je roda [[iđirot]] (''[[Acorus]]'') iz porodice ''[[Acoraceae]]''. Opisana je [[2025.]] iz južne [[Kina|Kine]], a Plants of the World Online prihvaća je kao jednu od pet vrsta roda ''Acorus''. Prirodno je rasprostranjena u kineskim pokrajinama [[Guangdong]], [[Guangxi]] i [[Guizhou]] te raste kao podankasti geofit u pretežno umjerenim područjima.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77355471-1 POWO], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrsta pripada skupini ''Acorus gramineus'' i dugo je u jugozapadnoj Kini bila pogrešno određivana kao ''Acorus macrospadiceus''. Usporedba morfologije, tipskog materijala i plastidnih [[genom]]a pokazala je da biljke poznate pod tim imenom predstavljaju zasebnu vrstu, dok je pravo ime ''A. macrospadiceus'' povezano s taksonom koji Kew danas uključuje u ''A. gramineus''.<ref name="Zenodo ">[https://zenodo.org/records/14708128?utm Acorus shannai C. L. Long & Z. Cheng 2025, sp. nov.], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Opis == ''Acorus shannai'' višegodišnja je gola močvarna biljka visoka približno 40–80 cm. [[Podanak]] je polegao, debeo i mesnat, dug oko 10–20 cm, a cijela biljka odlikuje se izrazitim [[miris]]om nalik [[komorač]]u. [[List]]ovi su svijetlozeleni, sabljasti, dugi približno 30–60 cm i široki 0,7–1,5 cm, bez jasno izražene središnje žile.<ref name="Zenodo "/> Cvatna os duga je oko 8–25 cm. Listolika ovojnica [[cvat]]a približno je dva do tri puta dulja od klipa, što je jedno od glavnih dijagnostičkih obilježja vrste. Klip je ravan ili blago zakrivljen, uzak i cilindričan, dug oko 5–13 cm i gusto prekriven sitnim cvjetovima. Cvjetovi su bijeli i dugi približno 1,5–1,7 mm.<ref name="Zenodo "/> [[Plod]]ovi su žutozeleni, duguljasti, približno 4–4,5 × 2–3 mm i imaju jasno izražene leđne šavove. [[Sjeme]]nke su duguljasto elipsoidne do jajaste, približno 2,5–3 mm duge. Broj [[kromosom]]a iznosi 2n = 24. Cvate od svibnja do lipnja, a plodonosi od srpnja do kolovoza.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11773349/?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Od srodnih ''[[Acorus gramineus|A. gramineus]]'' i biljaka koje su se tradicionalno nazivale ''A. tatarinowii'' razlikuje se ponajprije kombinacijom snažnog mirisa po komoraču, jasno izraženih dorzalnih šavova ploda te ovojnice cvata koja je samo dva do tri puta dulja od klipa.<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/part/409925?utm BHL], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == Tipski primjerak sakupljen je u okrugu [[Leishan]], u autonomnoj prefekturi [[Qiandongnan Miao]] i [[Dong]] u pokrajini [[Guizhou]], na nadmorskoj visini od 1039 m. Holotip i izotip pohranjeni su u herbariju KUN.<ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77355471-1?utm IPNI], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Autori izvornog opisa navode primjerke iz Guizhoua, [[Guangxi]]ja, [[Guangdong]]a i [[Hunan]]a, dok POWO trenutačno kao prirodno područje vrste vodi Guangdong, Guangxi i Guizhou. Vrsta raste na vlažnim planinskim padinama i uz potoke, uglavnom ispod 1500 m nadmorske visine.<ref name="PubMed "/> == Sistematika i povijest == Biljke koje se danas nazivaju ''Acorus shannai'' lokalno su dugo bile poznate kao shannai i u botaničkoj su literaturi često određivane kao ''Acorus macrospadiceus''. Ranije istraživanje iz [[2020.|2020]]. pokazalo je da populacije pod tim imenom tvore zasebnu filogenetsku i kemijsku skupinu unutar roda ''Acorus''.<ref name="Frontiers ">[https://www.frontiersin.org/journals/plant-science/articles/10.3389/fpls.2020.00965/full?utm From Folk Taxonomy to Species Confirmation of Acorus (Acoraceae): Evidences Based on Phylogenetic and Metabolomic Analyses], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Problem je bio nomenklaturni. Ime Acorus gramineus var. macrospadiceus Yamam. temeljilo se na materijalu s Hainana, a kasnije uzdizanje tog imena na razinu vrste kao ''A. macrospadiceus'' nije pravilno odgovaralo biljkama iz jugozapadne Kine. Pregled izvornog materijala pokazao je da su te biljke doista zasebna vrsta, ali da za njih treba opisati novo ime. Zato su Cheng i suradnici 2025. ustanovili Acorus shannai.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/org/science/article/pii/S1314201125000104?utm Acorus shannai (Acoraceae), a new species from Southern China], pristupljeno 11. rujna 2026.</ref> Vrstu su opisali C.L.Long i Z.Cheng, a ime je objavljeno 20. siječnja [[2025.]] u časopisu PhytoKeys, sv. 251, str. 179. Specifični epitet shannai izveden je iz lokalnog naziva biljke.<ref name="IPNI "/> Filogenetske analize plastidnih genoma potvrđuju da pripada skupini ''A. gramineus'', ali tvori morfološki i genetski izdvojenu razvojnu liniju.<ref name="BHL "/> == Uporaba == Lokalne zajednice u južnoj Kini dugo poznaju biljku pod nazivom shannai. Listovi i podanci koriste se kao aromatični dodatak pri pripremi mesa i ribe, a upravo je njezin snažan miris bio jedan od razloga zbog kojih su je lokalni stanovnici razlikovali od ostalih vrsta iđirota još prije njezina formalnog botaničkog opisa.<ref name="Frontiers "/> == Sinonimi == POWO zasad ne navodi sinonime za ''Acorus shannai''. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Autohtona flora Kine]] jh6qnfu5nlext26cb029v0f0kyngbih 0 818377 7597799 2026-09-11T17:05:05Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1982./83. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci...«. 7597799 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1982./83. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] | degradirani = Podpeč<br />Jezero | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1976./77.|1976./77.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.|1983./84.]] }} Na glavnoj skupštini u travnju 1982. Albert Erman postao je novi predsjednik ljubljanskog saveza, a najavljena je i reorganizacija koja bi klubovima ponovno dala odlučniju riječ. To je značilo kraj rekreacijskog karaktera ljubljanske lige, jer je prvak sada imao priliku napredovati u višu razinu. <br /> U sezoni 1982./83. ljubljanska liga tada se igrala s 11 članova, a i ovaj put Medvode su pobijedile ispred Slavije i Svobode, koje su pod vodstvom novog trenera Petra Lazarevića bile uspješne u drugom poluvremenu i plasirale se u višu razinu.<ref name="pag91">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 91.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||20||16||2||2||75||16||+59||34 |- |2. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||20||14||4||2||68||27||+41||32 |- |3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||20||13||3||4||68||23||+45||29 |- |4. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||20||12||2||6||62||39||+23||26 |- |5. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||20||8||2||10||53||47||+6||18 |- |6. || Vodice ||20||5||6||9||40||53||−13||16 |- |7. || [[NK Sava Tacen|Sava]]-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |8. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |9. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||20||5||4||11||36||64||−28||14 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || Podpeč ||20||4||3||13||39||87||−48||11 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Jezero ||20||3||2||15||18||76||−58||18 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Medvode promoviran je u [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Regionalnu ligu – Zapad 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Podpeč i Jezero * '''Novi članovi:''' ** Ribnica i Borac iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1983]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 3 podsavez]] cqr08zpc4ck86ocd4yzx0haiw1zo26q 7597877 7597799 2026-09-11T23:39:59Z Croxyz 205325 7597877 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1982./83. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = [[NK Jezero Medvode|Medvode]] | degradirani = Podpeč<br />Jezero | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1976./77.|1976./77.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.|1983./84.]] }} U sezoni 1982./83. prvak je bio Medvode.<ref name="pag91">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 91.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||20||16||2||2||75||16||+59||34 |- |2. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||20||14||4||2||68||27||+41||32 |- |3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||20||13||3||4||68||23||+45||29 |- |4. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||20||12||2||6||62||39||+23||26 |- |5. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||20||8||2||10||53||47||+6||18 |- |6. || Vodice ||20||5||6||9||40||53||−13||16 |- |7. || [[NK Sava Tacen|Sava]]-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |8. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||20||6||4||10||42||57||−15||16 |- |9. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||20||5||4||11||36||64||−28||14 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || Podpeč ||20||4||3||13||39||87||−48||11 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Jezero ||20||3||2||15||18||76||−58||18 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Medvode su promovirane u [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Regionalnu ligu – Zapad 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Podpeč i Jezero * '''Novi članovi:''' ** Ribnica i Borac iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1983]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 3 podsavez]] 6bjoxqf2szaqmfw1bbje9zmzoa9ay6l 0 818379 7597803 2026-09-11T17:09:13Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Traheofiti]] na [[Vaskularne biljke]] preko preusmjeravanja 7597803 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Vaskularne biljke]] a8k8nfll5juaugzniykmazb1h3f4y8v 0 818380 7597814 2026-09-11T18:13:51Z Vitek 12410 n/č 7597814 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Maniema | ime_genitiv=Maniemaa | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kindu]] | vladar =Moïse Mussa Kabwankubi | titula_vladara=[[guverner]] | površina=132250 | stanovnika=2856300 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], .prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297 | title =''Maniema Province– Capital: Kindu'' | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Maniema na [[zapad]]a graniči sa [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]]. Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema. [[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859 | title =''Kindu in Maniema | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Kabambare * Kailo * Kibombo * Kasongo * Lubutu * Pangi * Punia * Yahuma == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] 654p6rv4baf3kj0rrc601a95qhh1fu8 0 818381 7597818 2026-09-11T18:22:48Z Vitek 12410 n/č 7597818 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Lindi | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Rivière Lindi.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = DR KONGO | naselja = [[Kisangani]], [[Bafwasende]] | duljina =800<ref name=brit/> | površina porječja =58.000<ref name=brit/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =1200<ref name=brit/> | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = {{DZ+X||DR KONGO}} [[Mitumba|gorje Mitumba]] ([[Nord-Kivu|provincija Nord-Kivu]]) | sutok = | izvor_koordinate ={{coord|0|33|30|N|25|05|20|E}} | izvor_nadmorska_visina =1223 <ref name=brit/> | ušće = {{DZ+X||DR KONGO}} kod [[Kisangani]]ja ([[Tshopo|provincija Tshopo]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|0|33|46.91|N|25|7|1.31|E}} | ušće_nadmorska_visina =383<ref name=brit/> | Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]] | Ulijeva se u =[[Kongo (rijeka)|Kongo]] | pritoci =[[Tshopo (rijeka)|Tshopo]], Loya, Opienge, Lubero, Kanabiro, Mandaye | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = Lindi_(rivière)_OSM.png | zemljovid_lok_opis= Karta porječja | pushpin_map = Demokratska Republika Kongo | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Lindi''' je [[rijeka]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] duga 800 [[km]] (16 vodotok u DR Kongu), desna [[pritoka]] rijeke [[Kongo (rijeka)|Rijeku Kongo]],<ref name=brit/> == Hidrologija== Rijeka Lindi izvire u [[vulkan]]skom [[gorje|gorju]] [[Mitumba]] u [[Nord-Kivu|provinciji Nord-Kivu]] između rezervata za [[Primati|primate]] Kisimba-Ikobo i rezervata za [[gorile]] Tayna – na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1223 [[metar|metra]].<ref name=brit/> Od tamo teče prema sjeverozapadu, a zatim preko stotinu kilometara čini [[granica|granicu]] između provincija Nord-Kivu i [[Tshopo]]. Nakon tog protiče preko grada [[Bafwasende]]. Naposljetku, na području grada Kisanganija, s lijeve strane prima rijeku [[Tshopo (rijeka)|Tshopo]] – svoju najveću pritoku – prije nego što se ulije u rijeku Kongo na nadmorskoj visini od 383 metra.<ref name=brit/> [[Porječje]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 58.000 [[km²]], prostire se po [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincijama]] [[Nord-Kivu]], [[Tshopo]], [[Ituri]] i vrlo malo po [[Maniema|provinciji Maniema]]<ref name=brit>{{cite web | url =https://congeau.site/lindi.html | title =''Le bassin de la rivière Lindi'' | accessdate =2026-08-10 | language=francuski | publisher=Congeau}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Lindi River}} * [https://congeau.site/lindi.html ''Le bassin de la rivière Lindi''] {{fra icon}} [[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongu]] [[Kategorija:Porječje Konga| ]] ib9di8dq468f27tkoy08vzg5d7ofils 3 818382 7597879 2026-09-11T23:42:18Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Dobrodošlica1}} ~~~~«. 7597879 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica1}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:42, 12. rujna 2026. (CEST) 42dbhzqsssfipvi2rh1ilpaj20oy4d1 0 818383 7597911 2026-09-12T07:09:50Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1983./84. | izdanje = 28. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci...«. 7597911 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1983./84. | izdanje = 28. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Borac<br />[[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1984./85.|1984./85.]] }} Sezona 1983./84. bila je uspješna za Slaviju, koja je osvojila Ljubljansku ligu ispred kombinirane momčadi Sava-Tabora i Ribnice. Plavo-bijeli iz Vevčice potom su se u kvalifikacijama za promociju suočili s Naklom, ali nakon gostujućeg remija 3:3 izgubili su kod kuće.<ref name="pag92">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 92.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||18||13||2||3||48||26||+22||28 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava]]-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||18||10||5||3||45||25||+20||25 |- |3. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||18||9||4||5||37||27||+10||22 |- |4. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||18||9||3||6||35||28||+7||21 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Livar]] ||18||7||7||4||34||29||+5||21 |- |6. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||18||6||5||7||44||42||+2||17 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || Borac ||18||7||1||10||49||49||0||15 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||18||5||1||12||19||41||−22||11 |- |9. || Vodice ||18||4||2||12||39||45||−6||10 |- |10. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||18||4||2||12||27||65||−38||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Slavija je izgubila kvalifikacije za [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|Regionalnu ligu 1984./85.]] protiv [[NK Naklo|Nakla]]. * '''Ispali:''' ** Borac i Ilirija * '''Novi članovi:''' ** Kočevje (iz [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Regionalne lige 1983./84.]]) i Mladi Šiškar iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1984]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1983-84 3 podsavez]] ro9xcp4kjyba50pniupah3ittf4na2c 0 818384 7597922 2026-09-12T07:44:43Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1984./85.. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci...«. 7597922 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]] | sezona = 1984./85.. | izdanje = 29. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = V. | datum = | prvaci = [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = [[NK Kočevje|Kočevje]]<br />[[NK Sava Tacen|Sava Tacen]]<br />[[NK Ribnica|Ribnica]]<br />[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1983./84.|1983./84.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1985./86.|1985./86.]] }} U sezoni 1984./85. Slavija je ponovno osvojila Ljubljansku ligu ispred Livara i Kočevja, ali momčad iz Vevčana ponovno je bila neuspješna u kvalifikacijama za promociju, gdje ih je eliminirala Postojna.<ref name="pag92">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 92.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||18||13||4||1||40||15||+25||30 |- |2. || [[NK Ivančna Gorica|Livar]] ||18||10||3||5||43||26||+17||12 |- style="background:#FFAAAA;" |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||7||5||6||43||32||+11||19 |- |4. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||18||4||10||4||35||24||+11||18 |- |5. || Vodice ||18||7||3||8||29||35||−6||17 |- |6. || <span style="background-color:#FFAAAA;">[[NK Sava Tacen|Sava]]</span>-[[NK Arne Tabor 69|Tabor]] ||18||6||4||8||32||45||−13||16 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || [[NK Ribnica|Ribnica]] ||18||7||7||4||28||18||+10||15 (−6) |- |8. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||18||5||5||8||31||38||−7||13 (−2) |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||18||3||5||10||25||44||−19||11 |- |10. || [[NK Mladi Šiškar|Mladi Šiškar]] ||18||4||2||12||15||44||−29||6 (−4) |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag104">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 104.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Slavija je izgubila kvalifikacije za [[Slovenske regionalne nogometne lige 1985./86.|Regionalnu ligu 1985./86.]] protiv [[NK Postojna|Postojne]]. * '''Ispali:''' ** Kočevje, Ribnica i Slovan ** Završava se spajanje Save i Tabora. U ligi ostaje samo Tabor. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno, Dolomiti, Belinka, Ježica i Jezero iz nižeg ranga == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1985]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.|SLO 3 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1984-85 3 podsavez]] 839v1zu9mm3k8t3k1qzv86n1zh9wa70 0 818385 7597926 2026-09-12T08:03:19Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360156420|Mairan (crater)]]« 7597926 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Mairan crater 4158 h2.jpg|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|41.6|N|43.4|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=40 km|depth=3.4 km|colong=44|formation=[[Upper Imbrian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Jean Jacques d'Ortous de Mairan|Jean J. d'Ortous<br />de Mairan]]}} [[Datoteka:Mairan_crater_AS15-93-12713.jpg|mini|240x240px| Kosi pogled iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]] '''Mairan''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na planinskom poluotoku između [[Ocean oluja|Oceana oluja]] ({{Lat.|Oceanus Procellarum}}) na zapadu i [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}) na istoku. Sjeverno-sjeveroistočno nalazi se krater [[Sharp (krater)|Sharp]] usporedive veličine. Sjeverozapadno od Mairana nalazi se jako erodirani Louville. Vanjski rub Mairana nije značajno erodiran ili oštećen te je zadržao oštar rub. Površina oko Mairana je hrapava i nepravilna, s mnoštvom sitnih kratera, posebno na jugu i zapadu. Unutarnji zidovi pokazuju neke terasaste oblike i spuštaju se do relativno ravnog dna kratera. Mairan je krater gornjeg (kasnog) imbrijskog doba.<ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=231|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}</ref> == Mairanove kupole == Vulkanski kompleks, poznat kao Brda Mairan ili Mairanove kupole, sastoji se od Mairana T zajedno s tri satelitske kupole (Mairan Sjeverozapad, Mairan Sredina i Mairan Jug). Nastao je u dvije vulkanske erupcije prije 3.75{{±|0.1}}i 3,35 {{±|0.2}} milijarde godina, pri čemu je viskozna silična lava izbacivana istovremeno s erupcijama bazalta u obližnjem moru. Većina vulkanskog kompleksa, osim vrhova kupola, sada je zakopana pod površinom mjesečevog mora. U moru, zapadno od Mairana, nalazi se mala [[mjesečeva kupola]] Mairan T s depresijom širokom 3,8&nbsp;km na vrhu (u službenoj nomenklaturi IAU-a naziv "Mairan T" odnosi se samo na depresiju), za koju se vjeruje da je kaldera <ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|3597|Mairan}}</ref> Širina brda je oko 7&nbsp;km, a visina je oko 800 m. <ref name="Tran_2011">{{Citiranje časopisa|last=Tran, T.|last2=Robinson, M. S.|last3=Lawrence, S. J.|last4=Braden, S. E.|last5=Plescia, J.|last6=Hawke, B. R.|last7=Jolliff, B. L.|last8=Stopar, J. D.|last9=Lroc Team|display-authors=6|date=March 2011|title=Morphometry of Lunar Volcanic Domes from LROC|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2011/pdf/2228.pdf|journal=42nd Lunar and Planetary Science Conference, Held March 7–11, 2011 at the Woodlands, Texas. LPI Contribution|page=2228|bibcode=2011LPI....42.2228T}}</ref> To je jedna od četiri neobično strme (s nagibima koji dosežu 22-27°) i svijetle kupole u području za koje se smatra da su nastale od vrlo viskozne lave s visokim udjelom [[Silicij|silike]] . <ref name="Lena_2013">{{Citiranje knjige|last=Lena R.|url=https://books.google.com/books?id=6F5h39Azb1kC&q=Mairan&pg=PT10|title=Lunar Domes: Properties and Formation Processes|last2=Wöhler C.|last3=Phillips J.|last4=Chiocchetta M. T.|date=2013|publisher=[[Springer Science & Business Media]]|isbn=9788847026377|pages=vii, 5–13, 35, 42|bibcode=2013ldpf.book.....L|doi=10.1007/978-88-470-2637-7}}</ref> Sastav kupola mijenja se od sjevera prema jugu, pri čemu se Mairan SZ sastoji od piroksena s 30% primjese kvarca, dok se kupola Mairana J sastoji od gotovo čistog kvarca, s izuzetno visokom koncentracijom torija od 83 {{±|19}} ppm. == Rima Mairan == Duž jugozapadnog ruba gorskog poluotoka proteže se vijugava [[Rille|brazda]] na kojoj se nalazi Mairan. Nazvan je Rima Mairan i proteže se pravcem sjever-jug u duljini od oko 100 kilometara. [[Datoteka:Rima_Mairan_AS15-95-12870.jpg|desno|mini|241x241px| Kosi pogled na dio Rime Mairan, iz Apolla 15]] == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Mairan ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 38,6° S | align="center" | 38,8° Z | align="center" | 16&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 38,6° S | align="center" | 46,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 40,9° S | align="center" | 45,4° Z | align="center" | 10&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 37,8° S | align="center" | 37,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | F | align="center" | 40,3° S | align="center" | 45,1° Z | align="center" | 9&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 40,9° S | align="center" | 50,8° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 39,3° N | align="center" | 40,0° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" | 40,8° N | align="center" | 41,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | L | align="center" | 39,0° S | align="center" | 43,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" | 39,2° S | align="center" | 45,5° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | T | align="center" | 41,7° N | align="center" | 48,3° Z | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | Y | align="center" | 42,7° N | align="center" | 44,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |} <gallery> Datoteka:Mairan_T_(LRO).png|alt=Lunar dome Mairan T| [[Mjesečeva kupola]] Mairan T Datoteka:Mairan_T_crater_AS15-93-12732.jpg|alt=Mairan T from Apollo 15| Mairan T iz Apolla 15 </gallery> == Izvori == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] o51ytettv6kvir0noox3biva6k1pxda 7597929 7597926 2026-09-12T08:06:03Z Argo Navis 852 /* Satelitski krateri */ 7597929 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Mairan crater 4158 h2.jpg|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|41.6|N|43.4|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=40 km|depth=3.4 km|colong=44|formation=[[Upper Imbrian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Jean Jacques d'Ortous de Mairan|Jean J. d'Ortous<br />de Mairan]]}} [[Datoteka:Mairan_crater_AS15-93-12713.jpg|mini|240x240px| Kosi pogled iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]] '''Mairan''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na planinskom poluotoku između [[Ocean oluja|Oceana oluja]] ({{Lat.|Oceanus Procellarum}}) na zapadu i [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}) na istoku. Sjeverno-sjeveroistočno nalazi se krater [[Sharp (krater)|Sharp]] usporedive veličine. Sjeverozapadno od Mairana nalazi se jako erodirani Louville. Vanjski rub Mairana nije značajno erodiran ili oštećen te je zadržao oštar rub. Površina oko Mairana je hrapava i nepravilna, s mnoštvom sitnih kratera, posebno na jugu i zapadu. Unutarnji zidovi pokazuju neke terasaste oblike i spuštaju se do relativno ravnog dna kratera. Mairan je krater gornjeg (kasnog) imbrijskog doba.<ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=231|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}</ref> == Mairanove kupole == Vulkanski kompleks, poznat kao Brda Mairan ili Mairanove kupole, sastoji se od Mairana T zajedno s tri satelitske kupole (Mairan Sjeverozapad, Mairan Sredina i Mairan Jug). Nastao je u dvije vulkanske erupcije prije 3.75{{±|0.1}}i 3,35 {{±|0.2}} milijarde godina, pri čemu je viskozna silična lava izbacivana istovremeno s erupcijama bazalta u obližnjem moru. Većina vulkanskog kompleksa, osim vrhova kupola, sada je zakopana pod površinom mjesečevog mora. U moru, zapadno od Mairana, nalazi se mala [[mjesečeva kupola]] Mairan T s depresijom širokom 3,8&nbsp;km na vrhu (u službenoj nomenklaturi IAU-a naziv "Mairan T" odnosi se samo na depresiju), za koju se vjeruje da je kaldera <ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|3597|Mairan}}</ref> Širina brda je oko 7&nbsp;km, a visina je oko 800 m. <ref name="Tran_2011">{{Citiranje časopisa|last=Tran, T.|last2=Robinson, M. S.|last3=Lawrence, S. J.|last4=Braden, S. E.|last5=Plescia, J.|last6=Hawke, B. R.|last7=Jolliff, B. L.|last8=Stopar, J. D.|last9=Lroc Team|display-authors=6|date=March 2011|title=Morphometry of Lunar Volcanic Domes from LROC|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2011/pdf/2228.pdf|journal=42nd Lunar and Planetary Science Conference, Held March 7–11, 2011 at the Woodlands, Texas. LPI Contribution|page=2228|bibcode=2011LPI....42.2228T}}</ref> To je jedna od četiri neobično strme (s nagibima koji dosežu 22-27°) i svijetle kupole u području za koje se smatra da su nastale od vrlo viskozne lave s visokim udjelom [[Silicij|silike]] . <ref name="Lena_2013">{{Citiranje knjige|last=Lena R.|url=https://books.google.com/books?id=6F5h39Azb1kC&q=Mairan&pg=PT10|title=Lunar Domes: Properties and Formation Processes|last2=Wöhler C.|last3=Phillips J.|last4=Chiocchetta M. T.|date=2013|publisher=[[Springer Science & Business Media]]|isbn=9788847026377|pages=vii, 5–13, 35, 42|bibcode=2013ldpf.book.....L|doi=10.1007/978-88-470-2637-7}}</ref> Sastav kupola mijenja se od sjevera prema jugu, pri čemu se Mairan SZ sastoji od piroksena s 30% primjese kvarca, dok se kupola Mairana J sastoji od gotovo čistog kvarca, s izuzetno visokom koncentracijom torija od 83 {{±|19}} ppm. == Rima Mairan == Duž jugozapadnog ruba gorskog poluotoka proteže se vijugava [[Rille|brazda]] na kojoj se nalazi Mairan. Nazvan je Rima Mairan i proteže se pravcem sjever-jug u duljini od oko 100 kilometara. [[Datoteka:Rima_Mairan_AS15-95-12870.jpg|desno|mini|241x241px| Kosi pogled na dio Rime Mairan, iz Apolla 15]] == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Mairan ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 38,6° S | align="center" | 38,8° Z | align="center" | 16&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 38,6° S | align="center" | 46,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 40,9° S | align="center" | 45,4° Z | align="center" | 10&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 37,8° S | align="center" | 37,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | F | align="center" | 40,3° S | align="center" | 45,1° Z | align="center" | 9&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 40,9° S | align="center" | 50,8° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 39,3° S | align="center" | 40,0° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | K | align="center" | 40,8° S | align="center" | 41,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | L | align="center" | 39,0° S | align="center" | 43,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | N | align="center" | 39,2° S | align="center" | 45,5° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | T | align="center" | 41,7° S | align="center" | 48,3° Z | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | Y | align="center" | 42,7° S | align="center" | 44,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |} <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Mairan_T_(LRO).png|[[Mjesečeva kupola]] Mairan T Datoteka:Mairan_T_crater_AS15-93-12732.jpg|Mairan T iz Apolla 15 </gallery> == Izvori == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] d7nryel3f73pavggves7uvzblht43xy 7597958 7597929 2026-09-12T10:30:55Z Argo Navis 852 7597958 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Mairan crater 4158 h2.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|41.6|N|43.4|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 40 km | dubina = 3.4 km | kolongituda = 44 | nastanak = [[Gornji imbrij]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/> | eponim = [[Jean Jacques d'Ortous de Mairan|Jean J. d'Ortous de Mairan]] }} [[Datoteka:Mairan_crater_AS15-93-12713.jpg|mini|300px|Kosi pogled iz [[Apollo 15|Apolla 15]]]] '''Mairan''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na planinskom poluotoku između [[Ocean oluja|Oceana oluja]] ({{Lat.|Oceanus Procellarum}}) na zapadu i [[More kiša|Mora kiša]] ({{Lat.|Mare Imbrium}}) na istoku. Sjeverno-sjeveroistočno nalazi se krater [[Sharp (krater)|Sharp]] usporedive veličine. Sjeverozapadno od Mairana nalazi se jako erodirani [[Louville (krater)|Louville]]. Vanjski rub Mairana nije značajno erodiran ili oštećen te je zadržao oštar rub. Površina oko Mairana je hrapava i nepravilna, s mnoštvom sitnih kratera, posebno na jugu i zapadu. Unutarnji zidovi pokazuju neke terasaste oblike i spuštaju se do relativno ravnog dna kratera. Mairan je krater gornjeg (kasnog) imbrijskog doba.<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> == Mairanove kupole == Vulkanski kompleks, poznat kao Brda Mairan ili Mairanove kupole, sastoji se od Mairana T zajedno s tri satelitske kupole (Mairan Sjeverozapad, Mairan Sredina i Mairan Jug). Nastao je u dvije vulkanske erupcije prije 3.75{{±|0.1}}i 3,35 {{±|0.2}} milijarde godina, pri čemu je viskozna silična lava izbacivana istovremeno s erupcijama bazalta u obližnjem moru. Većina vulkanskog kompleksa, osim vrhova kupola, sada je zakopana pod površinom mjesečevog mora. U moru, zapadno od Mairana, nalazi se mala [[mjesečeva kupola]] Mairan T s depresijom širokom 3,8&nbsp;km na vrhu (u službenoj nomenklaturi IAU-a naziv "Mairan T" odnosi se samo na depresiju), za koju se vjeruje da je [[kaldera]]<ref>{{GPN|3597|Mairan}}</ref> Širina brda je oko 7&nbsp;km, a visina je oko 800 m.<ref name="Tran_2011"/> To je jedna od četiri neobično strme (s nagibima koji dosežu 22-27°) i svijetle kupole u području za koje se smatra da su nastale od vrlo viskozne lave s visokim udjelom [[silicij]]a.<ref name="Lena_2013"/> Sastav kupola mijenja se od sjevera prema jugu, pri čemu se Mairan SZ sastoji od piroksena s 30% primjese kvarca, dok se kupola Mairana J sastoji od gotovo čistog kvarca, s izuzetno visokom koncentracijom torija od 83 {{±|19}} ppm. == Rima Mairan == [[Datoteka:Rima_Mairan_AS15-95-12870.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na dio Rime Mairan, iz Apolla 15]] Duž jugozapadnog ruba gorskog poluotoka proteže se vijugava [[Rille|brazda]] na kojoj se nalazi Mairan. Nazvan je Rima Mairan i proteže se pravcem sjever-jug u duljini od oko 100 kilometara. == Satelitski krateri == [[Datoteka:Mairan sattelite craters map.jpg|mini|desno|300px|Mairan i satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Mairan ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 38,6° S | align="center" | 38,8° Z | align="center" | 16&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 38,6° S | align="center" | 46,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 40,9° S | align="center" | 45,4° Z | align="center" | 10&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 37,8° S | align="center" | 37,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | F | align="center" | 40,3° S | align="center" | 45,1° Z | align="center" | 9&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 40,9° S | align="center" | 50,8° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 39,3° S | align="center" | 40,0° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | K | align="center" | 40,8° S | align="center" | 41,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | L | align="center" | 39,0° S | align="center" | 43,2° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | N | align="center" | 39,2° S | align="center" | 45,5° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | T | align="center" | 41,7° S | align="center" | 48,3° Z | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | Y | align="center" | 42,7° S | align="center" | 44,0° Z | align="center" | 7&nbsp;km |} <gallery mode="packed" heights="150px"> Datoteka:Mairan_T_(LRO).png|[[Mjesečeva kupola]] Mairan T Datoteka:Mairan_T_crater_AS15-93-12732.jpg|Mairan T iz Apolla 15 </gallery> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name=Lena_2013>{{cite book |title =Lunar Domes: Properties and Formation Processes |url =https://books.google.com/books?id=6F5h39Azb1kC&q=Mairan&pg=PT10 |author =Lena R. |author2 =Wöhler C. |author3 =Phillips J. |author4 =Chiocchetta M. T. |date =2013 |publisher=[[Springer Science & Business Media]] |pages =vii, 5–13, 35, 42 |isbn =9788847026377 |doi =10.1007/978-88-470-2637-7 | bibcode=2013ldpf.book.....L }}</ref> <ref name=Tran_2011>{{cite journal |url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2011/pdf/2228.pdf |title=Morphometry of Lunar Volcanic Domes from LROC |display-authors=6 |author=Tran, T. |author2=Robinson, M. S. |author3=Lawrence, S. J. |author4=Braden, S. E. |author5=Plescia, J. |author6=Hawke, B. R. |author7=Jolliff, B. L. |author8=Stopar, J. D. |author9=Lroc Team |journal=42nd Lunar and Planetary Science Conference, Held March 7–11, 2011 at the Woodlands, Texas. LPI Contribution|page=2228|number=1608 p.2228 |date=March 2011 |bibcode=2011LPI....42.2228T }}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | page=231 | doi=10.3133/pp1348 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last1=Andersson |first1=L. E. |last2=Whitaker |first2=E. A. |authorlink2=Ewen Whitaker |date=1982 |title=NASA Catalogue of Lunar Nomenclature |publisher=NASA RP-1097 |url=http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006125838/http://planet4589.org/astro/lunar/RP-1097.pdf |archive-date=2014-10-06 }} * {{cite web | last = Blue | first = Jennifer | date = July 25, 2007 | title = Gazetteer of Planetary Nomenclature | publisher = [[United States Geological Survey|USGS]] | url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3597 | access-date = 2015-12-31 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | authorlink1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | authorlink2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | authorlink = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | authorlink = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | authorlink = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | authorlink = Ewen Whitaker | date = 2003 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-54414-6 | url = https://books.google.com/books?id=aV1i27jDYL8C }} * {{cite book |title = Observing the Moon |url = https://books.google.com/books?id=TWtLIOlPwS4C |author = Wlasuk, Peter T. |date = 2000 |publisher = Springer Science & Business Media |isbn = 978-1-852-33193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] rne7jl6nk1p7we3bg5gsve473h7sxfc 0 818386 7597928 2026-09-12T08:04:12Z Karabeg1 372246 Porijeklo Plemićke loze Karabeg(Karabegović) 7597928 wikitext text/x-wiki <nowiki>'''</nowiki>Karabegović<nowiki>'''</nowiki> (također i <nowiki>'''</nowiki>Karabeg<nowiki>'''</nowiki>) je ugledna bosanskohercegovačka begovska obitelj podrijetlom iz <nowiki>[[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]</nowiki> kod <nowiki>[[Mostar]]</nowiki>a. Prema povijesnim izvorima i sačuvanim sudsko-pravnim dokumentima, obitelj predstavlja autohtoni, islamizirani ogranak humske vlastelinske dinastije <nowiki>[[Kosače|Kosača]]</nowiki>.== Podrijetlo i povijesni kontinuitet ==Rodonačelnik obitelji je <nowiki>'''</nowiki>Husein-beg alajbeg<nowiki>'''</nowiki>, koji se u Opširnom popisu Hercegovačkog sandžaka iz 1585. godine spominje kao vrhovni zapovjednik spahijskog konjaništva. Zbog svog vojnog autoriteta u narodu i administraciji dobio je nadimak <nowiki>''</nowiki>Kara-beg<nowiki>''</nowiki> (Crni beg), što su njegovi izravni nasljednici početkom 17. stoljeća uknjižili kao stalno i nasljedno obiteljsko prezime.Za razliku od glavne, vladarske linije <nowiki>[[Stefan Vukčić Kosača|hercega Stefana Vukčića Kosače]]</nowiki> čiji su nasljednici nakon pada Hercegovine 1483. izbjegli na mletački i ugarski teritorij, ovaj lokalni ogranak u Blagaju primio je islam u prvoj generaciji osmanske vlasti kroz politiku istimala (pridobivanja lokalnog plemstva), čime su pravno i fizički sačuvali matična obiteljska imanja i kule.== Pravni dokazi i "atika tapu" ==Ključni povijesni dokaz o izravnom podrijetlu zabilježen je u spisima Blagajskog šerijatskog sidžila u drugoj polovici 16. stoljeća (oko 1582. godine). Nakon što je lokalni osmanski garnizon (janjičari) iz utvrde Stjepan-grad pokušao prisvojiti privatne kule, stambene odžake i mlinice koje se nalaze podno stijene na izvoru rijeke <nowiki>[[Buna (rijeka)|Bune]]</nowiki>, Husein-beg alajbeg (Karabeg) podnio je službenu tužbu lokalnom kadiji.Kako bi dokazao pravo privatnog vlasništva (mulk) nad posjedima, Husein-beg je pred sudom predočio <nowiki>''</nowiki>atika tapu<nowiki>''</nowiki> – staru, predosmansku kršćansku povelju pisanu na pergamentu <nowiki>[[bosančica|bosančicom]]</nowiki>. Tim pravnim dokumentom neoborivo je dokazao obiteljski kontinuitet, potvrđujući pred kadijom da je izravni potomak starog humskog plemića <nowiki>'''</nowiki>Vuka Hranića Kosače<nowiki>'''</nowiki> (brata velikog vojvode <nowiki>[[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]]</nowiki>). Na temelju tog dokaza, blagajski je kadija presudio u korist Husein-bega Karabega i potvrdio mu trajno vlasništvo nad djedovskom baštinom.== Posjedi i migracije ==Obitelj Karabegović je kroz stoljeća zadržala strogi geografski i gospodarski monopol nad plodnim agrarnim kompleksima u Bišća Polju i mlinovima na vrelu Bune. Cjelovitost ovih posjeda očuvana je i kroz restriktivne bračne saveze s obiteljima Velagić i Kajtaz, koje također baštine podrijetlo od starog humskog plemstva.Poznato obiteljsko predanje o pokretu četiri brata iz mjesta Budim Do u Hercegovini početkom 18. stoljeća ne označava dolazak obitelji u regiju, već unutarnju migraciju i teritorijalno širenje već formiranog i ekonomski snažnog blagajskog begovata prema drugim gradskim centrima kao što su Mostar, <nowiki>[[Zenica]]</nowiki>, <nowiki>[[Bihać]]</nowiki> i <nowiki>[[Modriča]]</nowiki>. Budim Do je u tom razdoblju služio kao strateško obiteljsko utočište u unutrašnjosti tijekom čestih ratnih razaranja u dolini rijeke Neretve.== Istaknuti članovi ==* <nowiki>'''</nowiki>Mustafa Sidki ef. Karabeg<nowiki>'''</nowiki> (1733. – 1878.), znameniti mostarski muftija i povijesna ličnost iz razdoblja austrougarske okupacije.* <nowiki>[[Avdo Karabegović Hasanbegov]]</nowiki> (1878. – 1900.), bosanskohercegovački pjesnik.* <nowiki>[[S. Avdo Karabegović]]</nowiki> (1878. – 1908.), bosanskohercegovački pjesnik.== Izvori ==* Hivzija Hasandedić, <nowiki>''</nowiki>Sidžil blagajskog kadije: 1728. – 1732. godine (regesta)<nowiki>''</nowiki>, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2009.* Hivzija Hasandedić, <nowiki>''</nowiki>Genealoška istraživanja: porijeklo i status, istaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini<nowiki>''</nowiki>, Arhiv HNK, Mostar, 2009.* <nowiki>''</nowiki>Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1585. godine<nowiki>''</nowiki>, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985.<nowiki>[[Kategorija:Bosanskohercegovačka prezimena]]</nowiki> su7kisv8854atdjqckmu823si18kzp0 10 818387 7597960 2026-09-12T10:35:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »;<nowiki>70{{±|2.0|1.8}}</nowiki> = 70{{±|2.0|1.8}} ;<nowiki>70{{±|1.8}}</nowiki> = 70{{±|1.8}}«. 7597960 wikitext text/x-wiki ;<nowiki>70{{±|2.0|1.8}}</nowiki> = 70{{±|2.0|1.8}} ;<nowiki>70{{±|1.8}}</nowiki> = 70{{±|1.8}} es9ew7pgm7by5ljte6mxan3we52m40c